<p>U jednom od najsveobuhvatnijih istraživanja do sada tim naučnika s McGill univerziteta u Kanadi sve je detaljnije promotrio utjecaj piercinga na mikrobiom kože, otkrivajući neobične promjene u živim svjetovima mikroorganizama na našoj koži.&nbsp;</p><h2>Prikupili brisove</h2><p>U partnerstvu s lokalnim salonima za tetoviranje, istraživači su prikupili brisove kože s 28 volontera koji su radili pirsinge na ušima.<br></p><p>Prvi brisovi uzeti su prije piercinga, a zatim su tokom sljedeće dvije sedmice prikupljani uzorci. Cilj istraživanja bio je bolje razumjeti naglu promjenu u okolišu mikrobioma, što uključuje sve, od oblika kože do njene temperature, kako bi se sagledao utjecaj na mikroorganizme koji žive u blizini.</p><p>Gledano iz perspektive bakterija, eukariota i drugih mikroskopskih organizama koji nastanjuju kožu, piercing je kataklizmički događaj, poput velikog potresa ili udara meteora, i to se potvrdilo analizom mikrobioma, prenosi Science Alert.</p><p>- Uočili smo da je novi okoliš piercinga tokom vremena značajno povezan s većom bioraznolikošću i ekološkom složenošću, s temeljnim razlikama u prirodi biotskih interakcija u poređenju s izloženom kožom režnja uha - pišu istraživači u svom objavljenom radu.</p><p>Proces piercinga započinje sterilizacijom kože, efikasno čišćenjem ''terena'' od mikroba i pružanjem novog prostora za novu mikrobnu zajednicu.</p><p>Nakon toga, primijećena je veća bioraznolikost i ekološka složenost. Što se tiče mikrobiote, ova područja počela su se više podudarati s drugim vlažnim dijelovima kože, poput onih koje biste pronašli u pazušnom dijelu ili nosu.</p><p>Posebno su prisutne bakterije Staphylococcus epidermidis i Cutibacterium acnes oko piercinga. Oboje su potencijalno opasni, ali kada postoje zajedno na istom mjestu, obično održavaju ravnotežu jedni s drugima.</p><h2>Uravnotežen mikrobiom</h2><p>Iako probadanje kože nije ništa novo i prakticira se hiljadama godina, ovo je prvi put da naučnici mogu detaljno promatrati moguće posljedice za najmanje životne oblike na površini kože.</p><p>Kao i na mnogim drugim mjestima na i u našim tijelima, mikrobiom kože mora ostati pažljivo uravnotežen kako bi nas održao zdravima. Proučavanje piercinga i njihovih posljedica moglo bi nam pomoći saznati više o tome kako održavati tu ravnotežu.</p>

Gledano iz perspektive bakterija, eukariota i drugih mikroskopskih organizama koji nastanjuju kožu, piercing je kataklizmički događaj

Evo šta se događa s vašim organizmom nakon bušenja ušiju

<p><br></p><p>Betelgez, jedna od najsjajnijih zvijezda na našem nebu, u posljednjih se nekoliko godina počela jako čudno ponašati. Crveni superdiv, koji se nalazi u sazviježđu Oriona, naglo je zatamnio 2019., zbog čega su se neki astronomi zapitali hoće li eksplodirati.</p><h2>Asteroid 319 Leona</h2><p>Sada nam Betelgez opet sprema jedno zanimljivo iznenađenje. Naime, naučnici predviđaju da će 12. decembra nakratko nestati s našeg noćnog neba. Ali ne zbog eksplozije ili nekog sličnog kataklizmičkog događaja. Za njegovo iščeznuće će biti odgovoran asteroid 319 Leona koji će proći ispred crvenog diva i blokirati naš pogled prema zvijezdi.</p><p>Betelgez je jedna od najvećih zvijezda koje poznajemo, njen poluprečnik jednak je udaljenosti Marsa od Sunca ili možda čak i Jupitera. Crveni div poput Betelgeza živi brzo i umire mlad jer potroši svoje vodikovo gorivo za manje od 10 miliona godina. Pri svom kraju eksplodira u supernovu - iznimno snažnu eksploziju.</p><p><br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Size comparison: Betelgeuse and the Sun <a href="https://t.co/ZtlzJyRzvB">https://t.co/ZtlzJyRzvB</a></p>&mdash; DIAS (@DIAS_Dublin) <a href="https://twitter.com/DIAS_Dublin/status/879328079310708736?ref_src=twsrc%5Etfw">June 26, 2017</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Šta bi se dogodilo da eksplodira</h2><p>U slučaju da eksplodira u supernovu, Betelgez bi mogao tokom nekoliko sedmica ili čak mjeseci snažno zasjati na našem nebu te možda čak zasjeniti i sjaj Mjeseca. Nažalost, vjerovatno ipak nećemo svjedočiti ovakvom svemirskom događaju. Iako je Betelgez na rubu smrti, spektakl supernove ćemo vjerovatno morati pričekati još nekih 100.000 godina, piše Index.hr.</p><p>Asteroidi i inače često prolaze ispred raznih zvijezda, ali su obično toliko veliki da potpuno zaklone njenu svjetlost. To neće biti slučaj s 319 Leonom, koji će taman toliko "prekriti" Betelgez da ćemo, u slučaju da cijelu predstavu promatramo kroz moćan teleskop, moći vidjeti svojevrsnu pomrčinu, odnosno "vatreni prsten".</p><p>Asteroid će blokirati najveći dio svjetlosti crvenog superdiva, ali će ipak ostati nešto od njenog sjaja, zbog čega će naučnici u opservatorijima moći posmatrati neke od tamnijih karakteristika zvijezde i analizirati na koji se način vrući plin kreće oko umirućeg Betelgeza.</p><p>- To bi nam moglo pojasniti fiziku iza crvenih superdivova i kako oni izbacuju svoj zvjezdani vjetar - kazao je za Business Insider astrofizičar Miguel Montarges s Pariskog opservatorija, dodajući kako bi materijal iz zvijezde mogao proizvesti novi solarni sistem.</p>

Betelgez je jedna od najvećih zvijezda koje poznajemo, njen poluprečnik jednak je udaljenosti Marsa od Sunca

Betelgez opet sprema jedno zanimljivo iznenađenje

S neba će nakratko nestati jedna od najsjajnijih zvijezda

<p>Naučnici sada kažu da je očuvanost ove životinje, i dvije male nesrećne bebe koje je pojeo, bacila novo svjetlo na način na koji su živeli ovi predatori.</p><h2>Lovili mlade dinosauruse</h2><p>- Ovo je dobar dokaz da su tiranosauridi drastično mijenjali dijetu kako su rasli - kaže dr. Darla Zelenicki sa Univerziteta Kalgari.</p><p>Primjerak koji je otkriven je mladi gorgosaurus, pripadnik roda Tiranosauride, i blizak rođak džinovskog ti-reksa. Ovaj konkretan primjerak je imao 7 godina kad je uginuo (tinejdžerski uzrast, rečeno ljudskim rječnikom), i imao je oko 330 kilograma (deseti dio težine koju je dostizao odrasli gorgosaurus).</p><p>U njegovom grudnom košu, tamo gdje je bio želudac, pronađene su kosti dvije bebe pticolikog dinosaurusa zvanog citipes.</p><p>- Znamo da su ovi tinejdž tiranosauridi lovili male, mlade dinosauruse - rekla je dr Zelenicki, jedna od vođa tima naučnika koji su objavili svoj rad u žurnalu Science Advances.</p><p>Niz ranijih fosilnih dokaza, uključujući i tragove ujeda tiranosaurida na kostima većih dinosaurusa, omogućili su naučnicima da izgrade sliku o tome kako su napadali gorgosaurusi i kako su jeli velike biljojede koji su živjeli u krdima.</p><h2>Gutali ih cijele</h2><p>Dr. Fransoa Terijen iz Muzeja paleontologije Rojal Tajrel opisao je ove odrasle tiranosauride kao životinje koje su se hranile "nediskriminativno".&nbsp;</p><p>- Vjerovatno su napadali velike biljojede, grizli kroz kosti i otkidali meso - rekao je on za BBC.</p><p>Ali dr. Zelenicki tvrdi da su manji, nezreli tiranosauridi bili nespremni da skoče u krdo rogatih dinosaurusa teških i po nekoliko tona.</p><p>Kad je riječ o ovom konkretnom fosilu, dr. Zelenicki i njen tim su pronašli noge malih dinosaurusa na mjestu gdje je bio stomak gorgosaurusa, što znači da je ovaj predator "volio batake", kao najmesnatiji dio.</p><p>Gorgosaurusi su kao mladi bili mišićavi i vitki, a kako su rasli, pretvarali su se u džinove koji su hodali sporije, ali su bili mnogo snažniji.</p><p>Dok su odrasli gorgosaurusi grizli i otkidali meso svojim moćnim zubima, mladi gorgosaurusi su napadali manji plijen i gutali ga cijelog.</p>

Otkriveno je šta je bio poslednji obrok tiranosaurusa starog 75 miliona godina - dvije bebe dinosaurusa, piše BBC.

Otkriveno šta je posljednje pojeo najstrašniji stvor koji je živio na Zemlji

<p>Posjedovanje mačke može povećati rizik od poremećaja povezanih sa šizofrenijom kod vlasnika zbog izloženosti jednom parazitu.<br></p><h2>44 godine istraživanja</h2><p>U nedavnoj naučnoj analizi koja obuhvata 44 godine istraživanja i uključuje 17 studija iz 11 zemalja, australski naučnici, uključujući psihijatra Džona Mekgrata (John McGrath) iz Centra za istraživanje mentalnog zdravlja u Kvinslendu, otkrili su potencijalno udvostručenje rizika od poremećaja povezanih sa šizofrenijom, koji su pak povezani s posjedovanjem mačke.</p><p>Veza između posjedovanja mačke i rizika od šizofrenije prvobitno je predložena još 1995. godine, a sugerira izloženost parazitu Toxoplasma gondii kao mogućem uzroku. Međutim, rezultati istraživanja nisu bili dosljedni, s nekim studijama koje ukazuju na vezu između izloženosti mačkama u djetinjstvu i razvoja šizofrenije, dok druge nisu pokazivale nikakvu povezanost.</p><p>Kako bi dublje istražili to pitanje, Mekgrat i njegov tim napravili su opsežan pregled i analizu svih relevantnih istraživanja. T. gondii, uglavnom bezopasni parazit koji se prenosi nedovoljno kuhanim mesom ili kontaminiranom vodom, povezuje se s promjenama osobnosti, psihotičnim simptomima i neurološkim poremećajima, uključujući i šizofreniju.</p><h2>Ključ povezanosti u jednom parazitu</h2><p>Nova analiza, koja obuhvata 17 studija, utvrđuje međutim značajnu pozitivnu povezanost između široko definiranog posjedovanja mačaka i povećanog rizika od poremećaja povezanih sa shizofrenijom. Prilagodbom za kovarijable australski znanstvenici otkrili su da pojedinci koji su bili izloženi mačkama imaju približno dvostruko veće izglede za razvoj šizofrenije.</p><p>Međutim, studija naglašava ograničenja postojećih istraživanja. Petnaest od 17 studija bile su studije slučaja kontrole, koje nisu mogle dokazati uzročnost i često su previđale faktore koji utječu i na izloženost i na ishod. Neka su istraživanja bila niskog kvaliteta, što je utjecalo na ukupnu dosljednost nalaza.</p><p>Naime, jedno istraživanje nije pronašlo značajnu vezu između posjedovanja mačke prije 13. godine i kasnijeg razvoja šizofrenije, a otkrilo je nedosljednosti u definiranju kritičnog vremenskog okvira za izlaganje mačkama. Druga, američka studija, u kojoj su učestvovali studenti psihologije, nije pronašla vezu između posjedovanja mačke i rezultata shizotipije, ali oni s mačijim ugrizima imali su više rezultate.</p><h2>Potrebno više istraživanja</h2><p>Iako su različite studije dale različite rezultate, australski naučnici naglašavaju potrebu za više kvalitetnih studija s velikim uzorkom kako bi se bolje razumjelo vlasništvo mačke kao potencijalni faktor povećanog rizika od mentalnih poremećaja.</p><p>Zaključno, naš pregled pruža podršku povezanosti posjedovanja mačke i poremećaja povezanih sa šizofrenijom, navode autori analize koja je objavljena u časopisu Schizophrenia Bulletin te naglašavaju potrebu za opsežnijim istraživanjem prije donošenja konačnih zaključaka.</p>

Posjedovanje mačke može povećati rizik od poremećaja povezanih sa šizofrenijom kod vlasnika zbog izloženosti jednom parazitu

Misteriozna povezanost između vlasništva mačaka i šizofrenije stvarna

<p><br></p><p>Desetine slonova uginule su od žeđi u popularnom Nacionalnom parku Hvange u Zimbabveu zbog suše uzrokovane klimatskim promjenama, saopćio je park.</p><p>Glavni ekolog Hvangea Dafin Madhlamoto rekla je za Reuters da kroz park ne protječe nijedna veća rijeka i da se za snabdijevanje vodom koriste bunari na solarni pogon iz kojih zbog suše ne može da se izvuče dovoljna količina vode.</p><p>Madhlamoto je istakla da su zbog klimatskih promjena u parku smanjene padavine. U tom nacionalnom parku živi 45.000 slonova, a odraslom slonu je potrebno 200 litara vode dnevno.</p><p>Dopisnik Reutersa je vidio na desetine uginulih slonova u blizini bunara.</p><p>Kišna sezona u Zimbabveu traje od novembra do marta, ali kiša jedva da je padala ove godine. Očekuje se da će se suša nastaviti do 2024. godine, prema prognozi meteorologa, piše Euronews.</p><p>Nekoliko krda slonova prešlo je iz Zimbabvea u susjednu Bocvanu u potrazi za hranom i vodom.</p><p>Zimbabve ima populaciju slonova od gotovo 100.000, ali ima kapacitet samo za nešto više od polovine njih, saopćile su službe Zimbabvea za zaštitu divljih životinja.</p>

Odraslom slonu je potrebno 200 litara vode dnevno

Klimatske promjene izazvale sušu u Zimbabveu: Desetine slonova uginule u poznatom nacionalnom parku

<p>Protein u imunosistemu programiran da štiti tijelo od gljivičnih infekcija također je odgovoran za pogoršanje nekih autoimunih bolesti poput sindroma iritabilnih crijeva, dijabetesa tipa 1, ekcema i drugih hroničnih oboljenja, pokazalo je novo istraživanje naučnika s Nacionalnog univerziteta Australije.&nbsp;</p><h2>Efikasniji lijekovi</h2><p>Ovo otkriće, objavljeno u Science Advances, moglo bi da utre put stvaranju novih i efikasnijih lijekova bez teških neželjenih efekata postojećih tretmana.<br></p><p>Naučnici su otkrili do sada nepoznatu funkciju proteina, poznatog kao DECTIN-1, koji u prigušenom stanju ograničava proizvodnju T-ćelija ili takozvanih ćelija čuvara u imunosistemu.</p><p>Ove ćelije su ključne u sprečavanju autoimunih bolesti jer potiskuju efekte hiperaktivnog imunosistema, koji može biti ekstremno opasan ako se ne regulira na pravi način.</p><p>Imunosistem štiti tijelo od infekcija, ali u ekstremnim slučajevima postane preaktivan i pokreće odbrambeni sistem tijela da se bori protiv sebe samog, piše MedicalXpress.</p><p>- Kada se to dogodi, imunosistem pogrešno prepoznaje zdrave ćelije kao prijetnju, što dovodi do napada na tijelo i pokreće autoimunu bolest. Iako protein DECTIN-1 pomaže u borbi protiv gljivičnih infekcija, u svom prigušenom stanju također su odgovorne za pogoršanje teških autoimunih bolesti. Ukoliko shvatimo kako i zašto prigušena verzija ovog proteina izaziva autoimune bolesti kod pacijenata, bit ćemo korak bliže razvijanju efikasnih lijekova i ponuditi novu nadu za više od milion Australaca koji pate od neke autoimune bolesti - rekla je dr. Sintija Turnbul sa Nacionalnog univerziteta Australije.</p><p>Naučnici vjeruju da mogu kontrolirati imunosistem ako uključuju i isključuju protein DECTIN-1.</p><p>- Uključivanje proteina smanjilo bi intenzitet odbrane imunosistema, što bi moglo da se koristi za liječenje autoimunih bolesti. S druge strane, isključivanje proteina moglo bi da pojača intenzitet imunosistema i pojača odbramneni mehanizam da liječi potpuno drugi tip bolesti - rekla je prof. Karola Vinuesa s Instituta Frensis Krik.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Dr. Turnbul misli da sve to znači da bi DECTIN-1 mogao imati ključnu ulogu u liječenju raka, piše Telegraf.</p><p>- Ćelije raka mogu da se maskiraju otpuštanjem pojedinih proteina i hemikalija u tijelo, što ih u suštini čini nevidljivim za prirodnu odbranu imunosistema. Mislimo da bi korištenje lijekova za isključivanje proteina DECTIN-1, u kombinaciji s postojećim terapijama, mogli da aktiviramo imunosistem i pomognemo mu da identificira i napadne kancerogene ćelije - rekla je ona.</p>


Uključivanjem i isključivanjem proteina DECTIN-1, koji štiti od gljivičnih infekcija, mogao bi da se bira način reagiranja imunosistema

Rak i autoimune bolesti mogao bi liječiti ili spriječiti jedan protein

<p>Švicarski solarni reaktor za proizvodnju zelenog vodika pod nazivom „Vještačko drvo“ trebalo bi da prevaziđe probleme poput visokih troškova i poteškoća u transportu, kako bi počeo s radom u februaru 2024. godine.</p><h2>Izgleda kao teleskop</h2><p>Kako prenosi Svisinfo, jedinstveno pilot-postrojenje ovog tipa izazvalo je i veliko interesovanje u inozemstvu, nakon što je postavljeno u kampusu Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Lozani (EPFL).</p><p>Parabolična antena s prečnikom od sedam metara, koja je usmjerena ka nebu, izgleda kao teleskop, ali nije dizajniran da prima radiovalove iz svemira, već da koristi sunčevu svjetlost i vodu za proizvodnju vodika i kisika, navodi Svisinfo.</p><p>Prema riječima šefa EPFL-ovog Laboratorija za nauku i inžinjerstvo obnovljive energije Sofije Hausener, to je prva demonstracija proizvodnje solarnog vodika.</p><p>- Za razliku od eksperimentalnih uređaja u laboratoriju, ovaj prototip sistema sadrži sve što je potrebno za kontinuiranu proizvodnju vodika - navela je ona.</p>

<p>Svisinfo navodi da reaktor radi tako što se sunčeva svjetlost reflektuje o parabolična ogledala i koncentriše u reaktoru koji se nalazi u žarišnoj tački, dok u samom reaktoru, električna struja, koju generiše sunce, dijeli molekule vode na vodik i kisik, u procesu sličnom fotosintezi u drveću i biljkama.</p><h2>Prati položaj sunca</h2><p>Dalje se navodi da se sistem rotira sam od sebe i prati položaj sunca na nebu da bi maksimizirao izlaz, a može da proizvodi vodik čak i po oblačnom vremenu ili noću povezivanjem na vanjski izvor električne energije.</p><p>Ono što ga čini jedinstvenim je sposobnost da povrati toplotu i kisik koji se stvaraju tokom procesa: toplota bi mogla da se koristiti za zagrijevanje zgrada ili određenih industrijskih mašina, dok bi kisik, koji se često smatra otpadnim proizvodom, mogao da bude upotrijebljen u bolnicama za liječenje pacijenata s respiratornim problemima.</p>

Ono što ga čini jedinstvenim je sposobnost da povrati toplotu i kisik koji se stvaraju tokom procesa

koristi sunčevu svjetlost i vodu za proizvodnju vodika i kisika

Prvi solarni reaktor u Švicarskoj: „Vještačko drvo“ proizvodit će zeleni vodik

<p>Čimpanze obično love svoju hranu, ali rijetko viđen sukob između čimpanze i orla u Tanzaniji pokazuje njihovu lešinarsku sposobnost.<br></p><h2>Dolina u Tanzaniji</h2><p>Orao u dolini Isa na zapadu Tanzanije se spremao da jede svoj teško zarađeni obrok kad je alfa mužjak čimpanze dojurio i ukrao mu plijen.</p><p>Čimpanze (Pan troglodytes) su uglavnom vegetarijanci, ali njihova ishrana uključuje meso i druge proizvode životinjskog porijekla. Aktivno love svoje mesne obroke i, u rijetkim slučajevima, konzumiraju mrtve organizme, piše Live Science.</p><p>Nova studija ističe sposobnost čimpanzi da se suoče s drugim predatorima i uzmu njihovu hranu – što je ponašanje zvano „konfrontaciono lešinarenje“.</p><p>Glavni autor Sem Bejker, koordinator konzervacionog projekta Bugoma u Ugandi, vidio je kako alfa mužjak Imba ulijeće u visoku travu.</p><p>Krunasti orao (Stephanoaetus coronatus) je odmah zatim odletio. Nekoliko trenutaka kasnije Imba se pojavio sa nepokretnom malom antilopom Tragelaphus scriptus.</p>

<p>Druge čimpanze su pokušale da ukradu lešinu i molile su Imbu oko sat da je podijeli s njima. On je malo dao jednoj ženskoj čimpanzi i sam pojeo najveći dio. Nakon što je odbacio lešinu, ostale čimpanze su se poslužile ostacima. Na kraju je ostala samo lobanja.</p><h2>Konfrontaciono lešinarenje</h2><p>Opisano sučeljavanje je tek drugi dokumentirani slučaj da čimpanza krade hranu od ptice grabljivice. Najveći broj primjera konfrontacionog lešinarenja odnosi se na čimpanze koje uzimaju ulov od pavijana. Jedna studija iz 2019. otkriva da čimpanze također kradu od leoparda (Panthera pardus), iako leopardi love čimpanze.</p><p>Pošto su jedan od naših najbližih živih rođaka, čimpanze nam daju uvid u život posljednjeg zajedničkog pretka, koji je živio prije 6-8 miliona godina, i evoluciju čovjekovog ponašanja, kaže Bejker.</p><p>Lešinarenje je moglo voditi ka sve složenijem društvenom ponašanju ranih ljudi „poput evolucionih koraka od pasivnog i konfrontacionog lešinarenja do kooperativnog lova“, rekao je on.</p><p>Mfaume, Bejkerov pomoćnik na terenu, koji je također bio svjedok tih događaja, umro je 2022. zbog lošeg zdravlja sa 29 godina. Bejker je rekao da želi da posveti studiju njemu.</p>

Čimpanze obično love svoju hranu, ali rijetko viđen sukob između čimpanze i orla u Tanzaniji pokazuje njihovu lešinarsku sposobnost

Alfa čimpanza krade orlov obrok prilikom “neobičnog i uzbudljivog” šumskog okršaja

<p>Iran je danas objavio da je u svemir poslao kapsulu sa životinjama, u okviru priprema za misije s ljudskom posadom u narednim godinama.</p><p>Kako prenosi AP, iranski ministar telekomunikacija Isa Zarepur izjavio je da je kapsula, teška 500 kilograma, lansirana 130 kilometara u orbitu.</p><p>Cilj Irana je da u narednim godinama svoje astronaute pošalje u svemir, navodi se u izvještaju zvanične iranske novinske agencije IRNA. Zarepur nije otkrio o kojim životinjama je riječ.</p><p>Iran povremeno objavljuje uspješna lansiranja satelita i drugih svemirskih letjelica, piše Euronews.rs.</p><p>Iran je u septembru saopćio da je u svemir poslao satelit za prikupljanje podataka, dok je 2013. godine objavio da je lansirao i uspješno vratio na zemlju raketu s majmunom.</p>

Priprema za misije s ljudskom posadom u narednim godinama

 kapsula, teška 500 kilograma, lansirana 130 kilometara u orbitu

Iran poslao kapsulu sa životinjama u svemir

<p>Sunce je danas izvor energije i gravitacije na Zemlji, ali, jednog dana, upravo ono će izazvati propast naše planete. Kako centralna zvijezda našeg sistema bude starjela, njen životni ciklus dovest će do toga da razori naš „plavi kliker“, piše LiveScience.<br></p><h2>Vrijeme smrti</h2><p>Koliko vremena Zemlja ima prije nego što je Sunce proguta? Očekivano vrijeme smrti: za nekoliko milijardi godina. Međutim, život na Zemlji nestat će mnogo, mnogo prije toga.</p><p>Zemlja će postati nemoguća za život većine organizama već za oko 1,3 milijarde godina zbog prirodne evolucije Sunca, procijenili su stručnjaci za LiveScience.</p><h2>Evolucija i smrt Sunca</h2><p>Kraj života naše planete neodvojiv je od evolucije Sunca.</p><p>- Zemlja ima vjerovatno 4,5 milijardi godina prije nego što Sunce postane veliki, crveni džin i proguta našu planetu - rekao je za LiveScience Ravi Koparapu, planetarni naučnik Svemirskog centra Godar pri NASA-i.</p><p>Crveni džinovi nastaju u finalnim fazama stelarne evolucije, kada zvijezda ostane bez vodonika kao goriva za nuklearnu fuziju i počne da umire, navodi Evropska svemirska agencija.</p><p>Jednom kad fuzija prestane, gravitacija počinje da vodi glavnu riječ. Helijumsko jezgro počet će da se kompersira pod utjecajem gravitacije, a to će dići temperaturu. Skok u temperaturi dovest će do toga da se vanjski sloj plazme Sunca dramatično raširi.</p>

<p>- Sunce će nateći najmanje do veličine Zemljine orbite - rekao je Koparapu.</p><h2>Sudbina Zemlje i života na njoj</h2><p>Ali Zemlja najvjerovatnije neće izdržati do tih 4,5 milijardi godina. A i to svakako ne bi bila Zemlja kakvu danas znamo.</p><p>- Nije neophodno da dočekamo vanjske slojeve Sunca da stignu do Zemlje. Planeta će postati prevruća mnogo prije nego što se naša zvijezda transformira u crvenog džina. Kako Sunce bude dizalo temperaturu, tako će okeani ispariti, s vremenom će nestati i atmosfera, a onda će udari Sunčeve gravitacije raskomadati Zemlju - objasnio je Koparapu.</p><p>- Za otprilike 1,3 milijarde godina ljudi neće biti u mogućnosti da fiziološki opstanu na Zemlji zbog sve vrelijih i vlažnijih uvjeta. Okeani bi mogli da ispare već za oko 2 milijarde godina, kada svjetlost Sunca bude 20 posto jača nego danas - dodao je on.</p><p>Neke vrste života mogle bi možda da opstanu u tim uvjetima, određene vrste ekstremofila, ali ne i ljudi, naglašava.</p><h2>Temperatura „vlažne sijalice“</h2><p>- Ljudima i svim vrstama složenih organizama potrebno je mnogo toga za opstanak. Primjera radi, kod ljudi skok tjelesne temperature za samo 3,3 stepena, može da bude opasan po život - rekao je Rodolfo Garsija, doktorand astronomije i astrobiologije na Univerzitetu u Vašingtonu.</p><p>Koparapu dodaje da je takozvana temperatura vlažne sijalice, kombinacija visoke temperature, vlažnosti, vjetra… kada ljudsko tijelo više ne može da se ohladi znojenjem, može biti smrtonosna već na 30 stepeni, piše Telegraf.</p><p>- Kada je riječ o ljudskom životu, već sljedećih 100 godina bit će veoma interesantno - rekao je on.</p>

Vjeruje se da će ljudi nestati mnogo prije nego što našu planetu raskomada gravitacija umirućeg Sunca

Koliko dugo će Zemlja postojati

<p>Koliko često se uhvatite da gledate u Mjesec i razmišljate kako je gore? Kako je bilo ljudima koji su kročili mjesecom? Sve te misli su legitimne, posebno ova posljednja. No, čini se da ekstremni teoretičar zavjere Stiv Peters (Stew) nije upućen u činjenicu da se Mjesec ponekad pojavljuje i tokom dana, što ga je očito iznenadilo.<br></p><h2>Uvijek je prisutan</h2><p>Podijelio je videozapise Mjeseca na pozadini žarko plavog neba uz komentar: "Ovaj puni Mjesec je vani usred dana. To se ne bi trebalo dogoditi." Stiv bi možda trebao malo istražiti prirodni satelit jer je sasvim normalno da se Mjesec pojavi dok još svijetli sunce - uprkos njegovim tvrdnjama. Iako smo možda skloni vjerovati da Mjesec dolazi samo noću, to jednostavno nije tačno. </p><p>Mjesec je uvijek prisutan, kao i zvijezde i planete, no obično ga ne opažamo golim okom tokom dana zbog svjetlosti Sunca. Ipak, Mjesec se ne "isključuje" nakon noći. Mjesec ne proizvodi svoje svjetlo; ono dolazi od Sunca, a njegova površina ga reflektira - danju i noću. Tokom svoje orbite Mjesec prolazi kroz četiri glavne faze, a kada raste i opada, približava se Zemlji, što mu omogućuje da zamagli dnevno nebo. </p><h2>Sve je pojasnila</h2><p>Sara Nobl (Sarah Noble), planetarna geologinja i naučnica NASA-e, objasnila je da Mjesec zapravo provede "gotovo jednako vremena na dnevnom nebu kao i noću", kako je navedeno na NASA-inom YouTube kanalu.</p><p>U objašnjenju je istaknula da Mjesec svijetli dovoljno jako da ga možemo vidjeti tokom oba dijela dana, smješten na "desnom dijelu" neba. Sve ovisi o tome koliko je Mjesec blizu Zemlje, u kojoj je fazi i kako kruži oko naše planete. Vremenski uvjeti i sezona također igraju ulogu u tome možemo li ga vidjeti tokom dana ili ne.</p><p>Nobl je nastavila objašnjavati: </p><p>- Tokom punog Mjeseca Mjesec je nasuprot Suncu na nebu, što omogućava da vidimo njegovo puno lice reflektirajuće sunčeve svjetlosti. Kako se Zemlja okreće, Mjesec izlazi gotovo u isto vrijeme kad Sunce zalazi, ali samo jedan dan u mjesecu. Danima prije punog Mjeseca možete ga vidjeti na istočnom nebu gotovo u punom sjaju prije zalaska Sunca. A danima nakon punog Mjeseca, ako pogledate na zapadno nebo, možete vidjeti Mjesec kako zalazi nakon izlaska Sunca.</p>

Mjesec je uvijek prisutan, kao i zvijezde i planete, no obično ga ne opažamo golim okom tokom dana zbog svjetlosti Sunca

Evo zašto možete vidjeti Mjesec po danu: Stručnjaci objasnili ovu neobičnu pojavu

<p>NASA nudi ljudima priliku da do kraja ove godine pošalju svoja imena u svemir u sljedećoj misiji na Jupiter koja kreće u oktobru sljedeće godine.<br></p><h2>Poslana i pjesma</h2><p>Godine 2024. nova će svemirska letjelica juriti prema Jupiteru u pokušaju da sazna ima li života na njegovu mjesecu Evropa. Letjelica neće nositi samo senzore visoke tehnologije već i pjesmu posvećenu misiji i - stotine hiljada imena ljudi, među kojima bi moglo biti i vaše.</p><p>Inicijativa ''Poruka u boc'i' u svemir će poslati imena ljudi ugravirana na svemirskoj letjelici Europa Clipper koja bi u Jupiterovu orbitu trebala ući do 2030. godine.</p><p>Besplatno možete putem ove poveznice poslati svoja imena do kraja 2023. Ona će biti upisana na mikročip ugrađen u letjelicu. Radi se o silicijskom mikročipu veličine kovanice od jednog eura, pri čemu svaka linija teksta ima širinu od samo 75 nanometara.</p><p>- Pridružite se misiji i neka vaše ime bude ugravirano na NASA-inoj svemirskoj letjelici Europa Clipper koja će istraživati Evropu, okeanski svijet u kojem možda postoji život - naveli su iz NASA-e. </p><p>Svoja imena u ''boci'' je poslalo već više od 1,5 miliona ljudi.</p><p>Na Europa Clipperu također je ugravirana pjesma američke pjesnikinje Ade Limon pod nazivom ''U slavu misterija: Pjesma za Europu'', koja govori o čudu prirode i znatiželji koja ujedinjuje ljude dok gledaju prema ''malim nevidljivim svjetovima''.</p><h2>Izvor energije</h2><p>Pjesma je predstavljena u Kongresnoj biblioteci ranije ove godine kada je NASA-ina kampanja prvi put predstavljena.</p>

<p>- Pisanje ove pjesme bila je jedna od najvećih časti u mom životu, ali i jedan od najtežih zadataka koji su mi ikada bili dodijeljeni - rekla je Limon te dodala:</p><p>- Naposljetku, ono što je spojilo pjesmu bilo je shvatanje da pokazujući prema drugim planetama, zvijezdama i mjesecima, također prepoznajemo golemi dar koji naš planeta Zemlja predstavlja.</p><p>Jupiterov mjesec Evropa izdvojen je za misiju jer bi mogao posjedovati izvor energije, tekuću vodu i hemikalije koje omogućuju život, nadaju se naučnici. Iako je njegova površina prekrivena ledom, smatra se da se ispod njega nalazi golemi tekući okean, a hemijska aktivnost ispod vode mogla bi stvoriti uvjete potrebne za održavanje živih organizama.</p><p>Iako sunčeva svjetlost ne može doprijeti ispod evropskog leda, naučnici misle da bi zračenje s Jupitera umjesto toga moglo pružiti održiv izvor energije. Svemirska letjelica otporna na radijaciju ući će u kružnu orbitu oko Jupitera, obavljajući bliske letove pored ledenog mjeseca kako bi ga proučavala.</p><p>-Ako postoji život u Evropi, on je gotovo sigurno bio potpuno neovisan o porijeklu života na Zemlji - rekao je Robert Papalardo (Pappalardo), projektni naučnik na misiji Europa Clipper.</p><p>- To bi značilo da je porijeklo života moralo biti prilično jednostavno u cijeloj galaksiji i šire - ustvrdio je, prenosi Independent.</p><h2>Vremenske kapsule</h2><p>Ovo nije prvi put da NASA šalje poruke sa Zemlje u svemir na raketi - 1970-ih je poslala pozlaćene gramofonske ploče na svojim svemirskim letjelicama Voyager 1 i 2, s diskovima koji su ''nosili slike, zvukove, muziku i pozdravne govore na 55 jezika. Američka svemirska agencija rekla je da su zlatni zapisi ''neka vrsta vremenske kapsule, namijenjene prenošenju priče o našem svijetu vanzemaljcima''.</p>

NASA nudi ljudima priliku da do kraja ove godine pošalju svoja imena u svemir u sljedećoj misiji na Jupiter koja kreće u oktobru sljedeće godine

NASA vas poziva da pošaljete svoje ime u svemir u ''Poruci u boci''

<p>Zagađenje zraka ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi, izjavila je doktorica Frederika Nobile iz odjeljenja za epidemiologiju italijanskog regiona Lacio.<br></p><p>- Nedavne studije su povezale zagađenost zraka sa psihičkim poremećajima, uključujući depresiju, anksioznost i psihotične epizode. Međutim, sve te povezanosti su urađene i istražene u manjim grupama ljudi, pa rezultati studije se malo teže mogu generalizirati - rekla je Nobile, prenio je londonski Guardian.</p><p>Njen tim je počeo s popisnim podacima o više od 1,7 miliona odraslih koji su živjeli u Rimu 2011. godine, a korišteni su i njihovi zdravstveni kartoni.</p><p>Zdravstveni kartoni su pregledani za period do 2019. godine, kada je riječ o novim slučajevima mentalnih problema, a među njima su i ljudi koji su primljeni u bolnicu, kao i pacijenti s obnovljenim receptima za antipsihotike, antidepresive i stabilizatore raspoloženja.</p><p>Podaci su upoređeni s podacima o zagađenju zraka i saobraćajnoj buci gdje su ljudi živjeli, kao i drugim društvenim faktorima koji mogu utjecati na mentalno zdravlje, uključujući siromaštvo, nezaposlenost, obrazovanje i bračni status.</p><p>Otkrili su da ljudi koji žive u područjima sa većim zagađenjem zraka imaju veće šanse da razviju šizofreniju, depresiju i anksiozne poremećaje.</p><p>Ovo je praćeno analizom lijekova na recept, gdje su ljudi starosti između 30 i 64 godine imali najjasniju vezu sa zagađenjem zraka, piše Telegraf.</p>

Korišteni su podaci o više od 1,7 miliona ljudi

Kvalitet zraka u Sarajevu jutros je nezdrav

Zagađen zrak negativno utječe na mentalno zdravlje: Opasno otkriće italijanskih ljekara

<p>Unakažen leš velike bijele ajkule koji je u oktobru pronađen na obali Australije posljedica je napada kitova ubica, pokazala je analiza naučnika, koji su svuda na lešu ajkule pronašli DNK orki, piše Live Science.<br></p><h2>Leš na plaži</h2><p>Samo glava i kičma ajkule su ostali netaknuti, kad se leš pojavio na plaži u Portlandu u državi Viktorija, što je potaklo špekulacije o tome šta ili ko je uradio ovo ajkuli. Nešto slično se dešavalo već godinama na obali Južne Afrike, gdje je utvrđeno da su počinioci orke.</p><p>Nekropsijom je utvrđeno da su krivci i u Australiji orke (Orcinus orca).</p><p>- Ispitivanjem leša ajkule utvrđeno je da postoje karakteristični tragovi ujeda na pektoralnom pojasu, između peraja i stomaka, na mjestu gdje orke obično naprave otvor i praktično isisaju jetru bijele ajkule - rekao je za ABC Radio Melburn Adam Miler, profesor morske biologije i biodiverziteta na Univerzitetu Dikin u Viktoriji, koji je radio analizu.</p><p>Ajkula koju su ubile orke bila je dugačka oko 5 metara i ovo je prvi dokaz o napadima orki na velike bijele ajkule u blizini Australije.</p><p>Kitovi ubice u ovim vodama love plave ajkule i mako ajkule, i jedu njihove jetre, kaže Miler. Naučnici su sumnjali da i velike bijele ajkule dijele sudbinu svojih manjih rođaka, ali to do ovog slučaja nije bilo naučno potvrđeno.</p><p>Miler i njegove kolege radile su zajedno sa grupom First Nations i vlastima Viktorije, kako bi došli do leša, što im je omogućilo da analiziraju genetske uzorke s rana na truplu ajkule.</p><p>- Mogli smo da potvrdimo da ujedne rane imaju mnogo DNK orki, i to nam je bio znak koji smo tražili - rekao je on.</p><p>Grupa od najmanje sedam kitova ubica primijećena je nekoliko dana prije pronalaska trupla ajkule u vodama u blizini Portlanda, rekao je Miler, i naglasio da oni znaju za dva jata orki koja žive u blizini, te da svaka od tih grupa ima specifično ponašanje i strategije lova, piše Telegraf.</p><p>- Ali nekad se običaji i znanja razmjenjuju između jata. Njihova komunikacija je prilično nevjerovatna. Neko ponašanje jedno jato uči od drugog jata, i to kroz direktnu komunikaciju - kaže Miler.</p><h2>Populacija predatora</h2><p>Nije jasno koje od dva jata je odgovorno za napad na veliku bijelu ajkulu, niti da li je ovakvo ponašanje rasprostranjeno u ovim vodama. Čest lov orki na velike bijele ajkule mogao bi da znači veliki problem za populaciju ovih predatora, koja je već na granici održivosti, tvrdi Miler.</p>

Žrtva je bila dugačka oko 5 metara

Otkriveno šta je rastrgalo veliku bijelu ajkulu u oktobru: Riječ je o džinovskom mesožderu, DNK sve pokazala

<p>Dvogodišnja Ajla Mekneb iz američke savezne države Kentaki postala je najmlađi ženski član Mense, a također je ostvarila Ginisov rekord, piše Tanjug.</p><p>Roditelji djevojčice, Džejson i Amanda, primijetili su Ajlinu sposobnost da čita riječi unazad, nakon čega su uočili riječi ispisane raznobojnim slovima na igračkama po kući, kao i riječ "mačka" pored porodičnog ljubimca Bugera.</p><p>Meknebovi su kontaktirali psihologa koji je testirao inteligenciju djevojčice, za koju je napravio izuzetak nakon što je čuo za njene talente, prenio je Guardian.</p><p>Nakon što je u junu 2022. ostvarila rezultat od 99 percentila inteligencije za dati uzrast na Stendford-Binet IQ testu, Ginis je zvanično priznao Ajlu kao najmlađeg ženskog člana Mense, neprofitne organizacije koja u svoje članstvo prima osobe koje postignu rezultat od najmanje 98 percentila na Stendford-Binet ili drugim standardizovanim IQ testovima.</p><p>Porodica Mekneb se nada da će učlanjenjem u Mensu naći zajednicu roditelja s kojima mogu da podijele iskustva i pronađu individualni plan obrazovanja za Ajlu.</p>

Porodica Mekneb se nada da će učlanjenjem u Mensu naći zajednicu roditelja s kojima mogu da podijele iskustva i pronađu individualni plan obrazovanja 

Dvogodišnja Ajla Mekneb iz SAD najmlađa ženska članica Mense

Dvogodišnjakinja postala najmlađi ženski član Mense

<p>Zagađenje zraka ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi, izjavila je dr. Frederika Nobile, iz Odjela za epidemiologiju italijanskog regiona Lacio.</p><h2>Psihički poremećaji</h2><p>- Nedavne studije su povezale zagađenost zraka sa psihičkim poremećajima, uključujući depresiju, anksioznost i psihotične epizode. Međutim, sve te povezanosti su urađene i istražene u manjim grupama ljudi, pa rezultati studije se malo teže mogu generalizovati - rekla je Nobile, prenio je londonski Gardijan.</p><p>Njen tim je počeo sa popisnim podacima o više od 1,7 miliona odraslih koji su živjeli u Rimu 2011. godine, a korišteni su i njihovi zdravstveni kartoni.</p><p>Zdravstveni kartoni su pregledani za period do 2019. godine, kada je riječ o novim slučajevima mentalnih problema, a među njima su i ljudi koji su primljeni u bolnicu, kao i pacijenti sa obnovljenim receptima za antipsihotike, antidepresive i stabilizatore raspoloženja, piše Tanjug.</p><h2>Veća šansa za šizofreniju</h2><p>Podaci su upoređeni sa podacima o zagađenju zraka i saobraćajnoj buci gdje su ljudi živjeli, kao i drugim društvenim faktorima koji mogu uticati na mentalno zdravlje, uključujući siromaštvo, nezaposlenost, obrazovanje i bračni status.</p><p>Otkrili su da ljudi koji žive u područjima sa većim zagađenjem zraka imaju veće šanse da razviju šizofreniju, depresiju i anksiozne poremećaje.</p><p>Ovo je praćeno analizom lijekova na recept, gdje su ljudi starosti između 30 i 64 godine imali najjasniju vezu sa zagađenjem zraka.</p>

Evo šta se događa s vašim organizmom nakon bušenja ušiju

S neba će nakratko nestati jedna od najsjajnijih zvijezda

Otkriveno šta je posljednje pojeo najstrašniji stvor koji je živio na Zemlji

Misteriozna povezanost između vlasništva mačaka i šizofrenije stvarna

Klimatske promjene izazvale sušu u Zimbabveu: Desetine slonova uginule u poznatom nacionalnom parku

Rak i autoimune bolesti mogao bi liječiti ili spriječiti jedan protein

Prvi solarni reaktor u Švicarskoj: „Vještačko drvo“ proizvodit će zeleni vodik

Alfa čimpanza krade orlov obrok prilikom “neobičnog i uzbudljivog” šumskog okršaja

Iran poslao kapsulu sa životinjama u svemir

Koliko dugo će Zemlja postojati

Evo zašto možete vidjeti Mjesec po danu: Stručnjaci objasnili ovu neobičnu pojavu

NASA vas poziva da pošaljete svoje ime u svemir u ''Poruci u boci''

Zagađen zrak negativno utječe na mentalno zdravlje: Opasno otkriće italijanskih ljekara

Otkriveno šta je rastrgalo veliku bijelu ajkulu u oktobru: Riječ je o džinovskom mesožderu, DNK sve pokazala

Dvogodišnjakinja postala najmlađi ženski član Mense

Zagađen zrak negativno utječe na mentalno zdravlje: Opasno otkriće italijanskih ljekara

Nauka

Evo šta se događa s vašim organizmom nakon bušenja ušiju

S neba će nakratko nestati jedna od najsjajnijih zvijezda

Otkriveno šta je posljednje pojeo najstrašniji stvor koji je živio na Zemlji

Misteriozna povezanost između vlasništva mačaka i šizofrenije stvarna

Klimatske promjene izazvale sušu u Zimbabveu: Desetine slonova uginule u poznatom nacionalnom parku

Rak i autoimune bolesti mogao bi liječiti ili spriječiti jedan protein

Prvi solarni reaktor u Švicarskoj: „Vještačko drvo“ proizvodit će zeleni vodik

Alfa čimpanza krade orlov obrok prilikom “neobičnog i uzbudljivog” šumskog okršaja

Iran poslao kapsulu sa životinjama u svemir

Koliko dugo će Zemlja postojati

Evo zašto možete vidjeti Mjesec po danu: Stručnjaci objasnili ovu neobičnu pojavu

NASA vas poziva da pošaljete svoje ime u svemir u ''Poruci u boci''

Zagađen zrak negativno utječe na mentalno zdravlje: Opasno otkriće italijanskih ljekara

Otkriveno šta je rastrgalo veliku bijelu ajkulu u oktobru: Riječ je o džinovskom mesožderu, DNK sve pokazala

Dvogodišnjakinja postala najmlađi ženski član Mense

Zagađen zrak negativno utječe na mentalno zdravlje: Opasno otkriće italijanskih ljekara