<p>Dostupne tehnologije mikrofona, kakvi se ugrađuju u mobitele i pametne zvučnike, danas su sasvim dovoljne da bi se precizno utvrdila alkoholiziranost pojedinca, bez potrebe za analizom daha ili krvi.<br></p><h2>Analiza govora</h2><p>Otkriva to nova studija objavljena u časopisu ''Journal of Studies on Alcohol and Drugs'', koja kaže da se statističkom analizom govora kod osobe može prilično precizno utvrditi ne samo da je pod utjecajem alkohola nego je moguće zaključiti i koliki je trenutni nivo alkohola u krvi pojedinca.</p><p>Za ovu su metodu otkrivanja alkoholiziranosti zaslužni naučnici s američkog Stanforda te s kanadskog Univerziteta u Torontu, koji su je i potvrdili studijom na (relativno malenom uzorku) od 18 ispitanika. Njih su podvrgnuli kontroliranom pijanstvu – davali su im prema njihovoj tjelesnoj težini određene doze alkohola u pravilnim vremenskim razmacima. Nivo intoksikacije mjerili su i klasičnim “dregerom”, tj. mjerenjem koncentracije alkohola u dahu, ali i pomoću mikrofona.</p><p>Svaki od ispitanika imao je zadatak pročitati zamršene jezične konstrukcije (jezikolomke), prije svakog pijenja doze te nakon toga u pravilnim vremenskim razmacima. Njihovo čitanje bilo je snimano mobitelom, udaljenim 30 do 60 centimetara, a snimci su potom digitalno obrađivani. Prvo su s njih izolirani glasovi ispitanika, potom nacjepkani na isječke trajanja po jednu sekundu, a potom je kompjuterski sistem u isječcima analizirao svojstva glasa, prenosi bug.hr.</p><p>Kada su rezultati tog digitalnog beskontaktnog alkotesta upoređeni s onima iz analizatora daha, pokazalo se da je eksperiment uspio dati podatak o nivou alkoholiziranosti ispitanika s tačnošću od 98 posto. Osnovna namjena ovakvih sistema u budućnosti mogla bi biti sprečavanje saobraćajnih nezgoda ili nesreća na radu – ako se, naprimjer, on ugradi u vozila, koja već imaju mikrofone, ili pak u mobitele i pametne zvučnike, moglo bi se spriječiti mnogo neželjenih situacija izazvanih pod utjecajem alkohola.</p><h2>Senzori na uređajima</h2><p>Metoda bi se mogla kombinirati i s ostalim senzorima u pametnim uređajima, pa uz glas analizirati i uzorke tipkanja ili hoda. Takvim bi pasivnim trajnim praćenjem sistem mogao saznati kada je osoba pod utjecajem opojnih sredstava i upozoriti ih na to – te u konačnici, spriječiti povrede i spasiti živote.</p>

Eksperiment uspio dati podatak o nivou alkoholiziranosti ispitanika s tačnošću od 98 posto

Mobiteli i pametni zvučnici analizom glasa mogu prepoznati alkoholiziranost

<p>Boravak u svemiru nosi mnogo rizika – mišići atrofiraju u bestežinskom stanju, kosti se tanje, povećava se opasnost od razvoja karcinom… Muškarci koji dugo borave u orbiti mogli bi da se vrate kući sa erektilnom disfunkcijom, pokazalo je novo istraživanje naučnika o utjecaju svemirskih letova na tijelo, piše <a href="https://www.theguardian.com/science/2023/nov/22/deep-space-astronauts-may-be-prone-to-erectile-dysfunction-study-finds">Guardian</a>.</p><h2>Negativno dejstvo</h2><p>U, kako se navodi, prvoj studiji koja je proučavala utjecaj galaktičke radijacije i bestežinskog stanja na seksualno zdravlje muškaraca, istraživači koje je finansirala NASA otkrili su da kosmički zraci i, u manjoj mjeri, mikrogravitacija mogu da spriječe funkcionisanje erektilnog tkiva. Ovaj efekt, upozoravaju, može potencijalno da traje decenijama.</p><p>Američki istraživači naveli su da su identifikovali „novi zdravstveni rizik povezan s istraživanjem svemira“. Zatražili su da se seksualno zdravlje astronauta detaljno prati nakon povratka iz budućih misija u orbiti, a naglasili su da neki antioksidansi mogu da pomognu u sprečavanju bioloških procesa, piše Nauka.rs.</p><p>- Dok je negativno dejstvo kosmičke radijacije dugoročno, funkcionalna poboljšanja pokrenuta ciljanjem puteva za oksido-redukcije i azot-oksid u tkivima sugerišu da ta erektilna disfunkcija može da se liječi - rekao je dr. Džastin la Favor, stručnjak za neurovaskularnu disfunkciju sa Državnog univerziteta Floride u SAD i jedan od autora studije.</p><h2>Dugotrajnije misije</h2><p>Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada je obnovljeno interesovanje za dugotrajnije misije u svemiru jer se i SAD i Kina spremaju za ekspedicije do Mjeseca, ali i mnogo ambicioznije putovanje do Marsa. Programom Artemis u NASA-i planiraju da pošalju astronaute na Mjesec već sljedeće godine, a ka Crvenoj planeti oko 2040.</p><p>La Favor i njegove kolege kažu da do sada nije ispitivan utjecaj boravka u svemiru na impotenciju.</p><p>- Iako erektilna disfunkcija pogađa više od polovine muškaraca starijih od 40 godina i predstavlja važan faktor za zadovoljstvo životom, podaci o posljedicama svemirskih putovanja na impotenciju su opskurni - napisali su u studiji objavljenoj u žurnalu Faseb.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Deep space astronauts may be prone to erectile dysfunction, study finds <a href="https://t.co/m3tpVgYssS">https://t.co/m3tpVgYssS</a></p>&mdash; Guardian Science (@guardianscience) <a href="https://twitter.com/guardianscience/status/1727237261203566853?ref_src=twsrc%5Etfw">November 22, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Zemlja je dobro zaštićena od kosmičke radijacije magnetnim poljem i atmosferom planete, ali na Mjesecu i Marsu, kao i u svemiru, nema tih barijera. Na Međunarodnoj svemirskoj stanici posada je i dalje zaštićena magnetnim poljem Zemlje, ali i dalje su izloženi količini radijacije tokom jedne sedmice kakva se na planeti osjeti za godinu.</p><h2>Eksperimenti na štakorima</h2><p>Rezultati ovog istraživanja dobiveni su ispitivanjem utjecaja svemirskog leta na štakore. U seriji eksperimenata, desetine štakora su postavljene u uvjete kakvi vladaju u svemiru u Laboratoriju za svemirsku radijaciju NASA. Analiza tkiva pokazala je da čak i mala izloženost kosmičkim zracima povećava stres kod životinja, što dovodi do blokiranja snabdijevanja penisa i erektilnih tkiva krvlju. Razlog je uglavnom zračenje, dok je utjecaj mikrogravitacije mnogo manji.</p><p>- Kolektivno, ovi rezultati pokazuju da bi neurovaskularne funkcije erektivnog tkiva mogle da budu zaustavljene i dugo nakon povratka astronauta na Zemlju poslije svemirskih istraživanja - naveli su autori.</p>

Američki naučnici zatražili da se seksualno zdravlje astronauta detaljno prati nakon povratka iz misija

Nova studija pokazala: Kosmička radijacija može izazvati impotenciju kod astronauta

<p>Veliki morski predatori, uključujući i velike bijele ajkule, redovno provode vrijeme u okeanskoj zoni sumraka i ponoćnoj zoni, duboko ispod dubina okeana na kojima se hrane, pokazalo je istraživanje koje je zbunilo naučnike.&nbsp;</p><h2>Ponoćna zona</h2><p>Nova studija pokazala je da 12 vrsta velikih predatora, uključujući ajkule, marline, sabljarke i tune, redovno provodi vrijeme u mezopelagijskoj zoni, koja je poznata i kao zona sumraka, a proteže se između 200 i 1.000 metara dubine. Ponekad odu i u takozvanu ponoćnu zonu, koja se nalazi na dubinama od 1.000 do 3.000 metara. Ipak, niko od naučnika nije siguran zašto se to dešava, piše LiveScience.<br></p><p>- Kako, kad i gdje odlaze u ove dubine varira, ali je jasno da su im ove dubine važno mjesto boravka, bez obzira na predatore. Jasno je da postoji razlog što odlaze tamo, zašto bi inače to radile - rekao je za LiveScience Kamrin Braun, vođa istraživanja i naučnik s Okeanografskog instituta Vuds Houl (WHOI).</p><p>Za potrebe studije objavljene u žurnalu PNAS istraživači su pratili 344 elektronski obilježene ribe tokom kumulativnog perioda od 46.659 dana. Sve su predatori, a među njima su velike bijele ajkule (Carcharodon carcharias), tigraste ajkule (Galeocerdo cuvier), kit ajkule (Rhincodon typus), žutorepa tuna (Thunnus albacares) i sabljarka (Xiphias gladius).</p><p>Otkrića su pokazala vezu između poniranja u dubine i morskog sloja prepunog malih riba i drugih organizama. Stvorenja iz tog sloja, DSL, idu ka površini tokom noći kako bi se hranile, a onda tonu nazad u zonu sumraka tokom dana. To sugerira da je moguće da predatori dolaze u DSL da se hrane manjim ribama.</p><p>Međutim, tim je otkrio da se velike bijele ajkule spuštaju na dubinu od 1.128 metara, kit ajkule do 1.912, a sabljarke do 2.000 metara.</p><p>- Postoje dobri dokazi da se neke vrste spuštaju u dubine zbog potrage za hranom. To je potvrdilo naša očekivanja. Međutim, otkrili smo u nekim slučajevima da definitivno nisu otišle na velike dubine radi hranjenja ili, ako jeste, predstavlja potpuno neku drugačiju interakciju u kojoj love neki misteriozni plijen - rekao je Braun.</p><h2>Kritično mjesto</h2><p>On navodi da ima dokaza da se zona sumraka ne posmatra kao kritično mjesto za boravak velikih predatora, što je greška.</p><p>- Ako se dokaže da postoji biomasa u zoni sumraka, onda bi mogla da počne mezopelagijska zlatna groznica. Postoji tu mnogo „ako“ i mnogo pitanja, ali čini se da je biomasa veoma značajna predatorima. Zbog toga moramo bolje da kvantifikujemo te veze između predatora i mezopelagijske biomase da bismo mogli da koristimo te resurse - rekao je Braun, piše Telegraf.</p>

Ogromni morski predatori redovno provode vrijeme na velikim dubinama, pokazalo praćenje 344 ribe

Velike bijele ajkule odlaze u zonu sumraka, naučnici ne znaju zašto

<p>Opadanje vakcinacije protiv malih boginja tokom pandemije COVID-19 povezano je s porastom obolijevanja od malih boginja, smrti i velikih epidemija širom svijeta.<br></p><h2>Broj smrti</h2><p>Istraživanje otkriva porast od 18 posto u procijenjenom broju slučajeva malih boginja 2021-2022. To je povećanje sa oko 7,8 miliona slučajeva na 9,2 miliona. Broj smrti zbog malih boginja porastao je 43 posto globalno, sa 95.000 u 2021. na 136.200 u 2022. Broj zemalja koje su prijavile „velike ili uznemirujuće epidemije“ malih boginja porastao je sa 22 u 2021. na 37 u 2022., što je skok od 68 posto.</p><p>Taj porast je zapanjujući, ali, nažalost, nije neočekivan, s obzirom na opadanje vakcinacije tokom posljednjih nekoliko godina. Male boginje bilo gdje predstavljaju opasnost za sve zemlje i zajednice u kojima su ljudi nedovoljno vakcinisani. Hitne, ciljane akcije su bitne radi prevencije obolijevanja i smrti od malih boginja, upozorava CDC.</p><p>WHO i UNICEF prate broj doza MMR vakcine (male boginje, zauške, rubeola) administriranih širom svijeta svake godine i dijele taj broj s ukupnom populacijom djece u starosnoj grupi za koju je ta vakcina preporučena. Između 2000. i 2019. vakcinacija prvom dozom MMR porasla je sa 72 na 86 posto širom svijeta. (Jedna doza MMR vakcine daje 93 posto zaštite od malih boginja, dok dvije doze daju 97 posto zaštite.)</p><p>Međutim, u 2020. godini, s nastupom pandemije COVID-19, vakcinacija je opala na 83 posto, a u 2021. je opala na 81 posto. Globalna vakcinacija je porasla na 83 posto u 2022. dok su se neke zemlje opravljale od pandemije, ali su u zemljama s niskim prihodima nivoi vakcinacije nastavili da opadaju.</p><p>Od 2019. do 2021. vakcinacija u zemljama s niskim prihodima je opala sa 71 na 67 posto, zatim na 66 posto u 2022. Od 22 miliona djece koja su propustila prvu dozu MMR vakcine u 2022. više od polovine živi u 10 zemalja – Angola, Brazil, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Indija, Indonezija, Madagaskar, Nigerija, Pakistan i Filipini.</p><h2>Znak za akciju</h2><p>Odsustvo obnavljanja vakcinacije u zemljama s niskim prihodima nakon pandemije predstavlja znak za akciju. Sva djeca imaju pravo na zaštitu vakcinom koja spašava život, gdje god da žive, kaže WHO.</p><p>Globalno, vakcinacija drugom MMR dozom stigla je do 74 posto u 2022. Vakcinacija prvom i drugom dozom mora da dostigne 95 posto da bi se zajednice zaštitile od masovnog obolijevanja, piše Telegraf.</p>

To je povećanje sa oko 7,8 miliona slučajeva na 9,2 miliona

Velika opasnost po djecu: Broj smrti zbog malih boginja skočio je više od 40 posto od 2021. do 2022.

<p>Boeing 787 najveći je putnički avion koji je ikad sletio na Antarktik. On je u četvrtak sletio na ledenu pistu kod istraživačke stanice Trol, izvijestio je BBC.</p><p>Avion je prevozio 45 istraživača i 12 tona istraživačke opreme Norveškog polarnog instituta.</p><p>To je dosad najveći putnički avion koji je sletio na najjužniji kontinent, saopćio je Institut.</p><p>Pista na koju je sletio je od snijega i leda, a duga je tri kilometra i široka 60 metara.</p><p>- Postoje kratke uzletno-sletne staze, neravne uzletno-sletne staze i staze poznate po bočnim vjetrovima. Evo još jedne koja će izazvati uznemirenost kod nervoznih letača - ledene staze - piše CNN o slijetanju Boinga na Antarktik.</p><p>- Slijetanje tako velike letjelice otvara nove mogućnosti za logistiku u Trolu, što će također doprinijeti jačanju istraživanja na Antarktiku - rekla je Kamila Breke, direktorica Norveškog polarnog instituta, piše Euronews.rs.</p><p>Pogledajte kako je izgledalo slijetanje.</p>

To je dosad najveći putnički avion koji je sletio na najjužniji kontinent

Boing 787 najveći je putnički avion koji je ikad sletio na Antarktik

Najveći putnički avion na Južnom polu: Pogledajte kako je Boeing 787 sletio na ledenu pistu 

<p><br></p><p>Zemljin "komšija" Mars od subote je nevidljiv na noćnom nebu zbog fenomena solarne konjunkcije, a ova pojava će na nekoliko dana potpuno prekinuti komunikaciju koju svemirske agencije imaju sa svojim roverima na Crvenoj planeti.</p><p>U prosjeku na svakih 25 mjeseci Sunce se postavlja kao prepreka između Marsa i Zemlje, a ovog puta blokirat će komunikaciju među planetama sve do početka decembra.</p><p>Solarna konjunkcija utječe i na rad stručnjaka NASA-e koji su morali unaprijed da zadaju zadatke svojim roverima, kako ne bi pravili predugu pauzu u periodu prekida komunikacije, piše Euronews.rs.</p><p>- Nemoguće je predvidjeti koje informacije mogu biti izgubljene zbog smetnji usljed naelektrisanih čestica sa Sunca, a ta izgubljena informacija bi potencijalno mogla da ugrozi funkcioniranje svemirskog broda. Zato, prije solarne konjunkcije inžinjeri šalju uputstva za dvije sedmice i čekaju - kažu iz NASA-e, prenosi <a href="https://www.sciencealert.com/mars-is-about-to-vanish-for-a-whole-fortnight-heres-why" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Science Alert</a>.</p><p>Tokom perioda konjunkcije je teško, a nekada i nemoguće razmjenjivati informacije, kako među Marsovim orbiterima tako i rovera na površini i zemaljskih stanica, jer solarna korona, ili rjeđe disk Sunca, ometaju radiokomunikaciju.</p>

U prosjeku na svakih 25 mjeseci Sunce se postavlja kao prepreka između Marsa i Zemlje

Gdje je nestao Mars: Crvena planeta je odnedavno "nevidljiva"

<p>Globalna prosječna temperatura u petak je prvi put bila više od dva Celzijeva stepena iznad sezonskog prosjeka iz predindustrijskog perioda, odnosno iznad gornje granice Pariskog sporazuma, objavio je Evropski opservatorij Copernicus.<br></p><h2>2,06 stepeni više od prosjeka</h2><p>Po preliminarnim podacima, globalna je temperatura 17. novembra iznosila 2,06 Celzijevih stepeni više od prosjeka evidentiranog između 1850. i 1900., napisala je na X-u Samanta Burges (Samantha Burgess), zamjenica voditelja Odjela za klimatske promjene Copernicusa.</p><p>Prvi dan otkako se vodi evidencija temperatura je globalno premašila predindustrijski nivo za više od 2°C, dodala je.</p><p>Aktuelna klima smatra se toplijom za oko 1,2°C u poređenju s tim periodom.</p><p>Svrha sporazuma potpisanog 2015. na kraju sastanka o klimi COP21 je "održati globalni porast prosječne temperature znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijske vrijednosti" i nastaviti s naporima "ograničenja porasta temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih vrijednosti".</p><p>U posebnom izvještaju IPCC-a iz 2018. stručnjaci za klimatske promjene, okupljeni pod okriljem UN-a usvojili su kao definiciju zagrijavanja prosjek "u razdoblju od 30 godina" u poređenju s "referentnim razdobljem od 1850. do1900 godine".</p><p>Prvi evidentiran dan koji je dosegnuo temperaturu iznad praga od 2°C tek je dio niza neslavnih rekorda.</p><p>Evidencija temperatura od juna do oktobra ukazuje na to da se radi o najtoplijim ikada dosad evidentiranim mjesecima, podaci su Copernicusa. Dužnosnici Opservatorija smatraju da će 2023. gotovo sigurno premašiti godišnji rekord iz 2016.</p><p>Oktobar 2023. bio je "za 1,7°C topliji od prosječnog oktobra u razdoblju od 1850. do 1900.", objavio je početkom novembra Opservatorij.</p><h2>Rekordne temperature</h2><p>Rekordne temperature rezultiraju sušama, a one su sinonim za glad, razorne požare ili uragane, upozorili su naučnici.</p><p>O svemu će se razgovarati na 28. konferenciji UN-a o klimi koja se od 30. novembra do 12. decembra održava u Dubaiju, piše Zimo.</p>

Aktuelna klima smatra se toplijom za oko 1,2°C u poređenju s predindustrijskim periodom

Neslavni rekord: Globalna prosječna temperatura već je premašila gornju granicu Pariskog sporazuma

<p>Zaklada ''Bill &amp; Melinda Gates'' uložila je 23,6 miliona dolara u američku biotehnološku kompaniju ''Micron Biomedial'' za razvoj masovne primjene vakcina bez korištenja injekcija.<br></p><h2>Topive mikroigle</h2><p>Nova tehnologija temelji se na primjeni vakcina flasterima s topivim mikroiglama. Svjetski zdravstveni stručnjaci već dugo zagovaraju ovu tehnologiju zbog potencijala da poveća vakcinisanost protiv smrtonosnih bolesti.</p><p>Jednostavnije ga je transportirati i primijeniti nego tradicionalne vakcine, posebno u siromašnijim zemljama, gdje je i dalje izazov vakcinacija djece. Međutim, prepreka je povećanje proizvodnje.</p><p>Na testnom vakcinisanju odraslih i novorođenčadi u Gambiji ove godine ''Micronova'' tehnologija vakcina protiv ospica i rubeole pokazala se jednako sigurnom i efikasnom kao i tradicionalna, te je proizvela sličan imunosni odgovor. Vakcinu je proizveo Indijski serumski institut.</p><p>Tehnologija bi „mogla pomoći u otklanjanju ključnih prepreka pri iskorjenjivanju ospica i rubeole na globalnom nivou“, rekao je Džejms Gudson (James Goodson), viši naučnik u odjelu za imunizaciju pri američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, ''Micronovoj'' partnerskoj instituciji.</p><h2>Bez hladnog transporta</h2><p>Otklanja potrebu za hladnim mostom pri transportu, a za primjenu nije potreban zdravstveni stručnjak. Mogla bi pomoći i onima sa strahom od igle, izvijestili su iz kompanije.</p><p>Finansiranje će omogućiti razvoj proizvodnje desetak miliona flastera godišnje za veća klinička testiranja i širu upotrebu.</p>

Svjetski zdravstveni stručnjaci već dugo zagovaraju ovu tehnologiju zbog potencijala da poveća vakcinisanost protiv smrtonosnih bolesti

Gotovo je s iglama: Ulažu se milioni dolara u vakcine bez korištenja injekcija

<p>Nakon analize istraživanja koja su rađena tokom 23 godine i obuhvataju više od 30.000 djece, eksperti preporučuju veću pomoć institucija roditeljima.<br></p><h2>Ograničenje vremena</h2><p>Međutim, istraživači nisu sugerirali ograničenje vremena pred ekranom, što može, kako kažu, dovesti do konfrontacije. Umjesto toga, oni traže od kreatora politike da pomognu roditeljima u snalaženju u digitalnom svijetu promovirajući programe koji potiču pozitivan razvoj mozga.</p><p>Analizirane su 33 studije koje su pomoću tehnologije neurosnimanja mjerile utjecaj digitalne tehnologije na mozgove djece mlađe od 12 godina. Ukupno je obuhvaćeno više od 30.000 učesnika.</p><p>Istraživanje otkriva da vrijeme provedeno pred ekranom dovodi do promjena u prefrontalnom korteksu mozga, koji je baza izvršnih funkcija poput radne memorije i sposobnosti planiranja ili fleksibilnog reagiranja na situacije.</p><p>Također se uočavaju utjecaji na tjemeni režanj, koji nam pomaže u procesuiranju dodira, pritiska, toplote, hladnoće i bola; sljepoočni režanj – koji je značajan za pamćenje, slušanje i jezik; i potiljačni režanj – koji nam pomaže da protumačimo vizuelne informacije.</p><p>I učitelji i staratelji treba da znaju da digitalna iskustva mogu utjecati na kognitivni razvoj djece. Ograničavanje vremena pred ekranom je efikasan, ali konfliktan postupak, i naprednije, uviđavnije i praktičnije strategije mogu da se razviju i primijene.</p><h2>Plasticitet mozga</h2><p>Istraživački tim, sastavljen od stručnjaka sa Obrazovnog univerziteta u Hong Kongu, Šangajskog učiteljskog univerziteta u Kini i Univerziteta Mekvori u Australiji, htio je da sazna kako digitalna aktivnost utječe na plasticitet mozga tokom ključnih perioda razvoja. Poznato je da se vizuelni razvoj uglavnom odvija prije osam godina starosti, dok je ključno vrijeme za usvajanje jezika do 12. godine života.</p><p>Naučnici su sintetizirali i analizirali studije o digitalnoj aktivnosti djece i povezanom razvoju mozga objavljene od januara 2000. do aprila 2023.</p><p>Zaključak je da rana digitalna iskustva imaju značajan utjecaj na stanje dječjih mozgova i njihovo funkcioniranje. To je viđeno kao potencijalno pozitivno i negativno, ali uglavnom više negativno.</p><p>Naprimjer, negativni utjecaji su primijećeni u nekim studijama o tome kako vrijeme pred ekranom utječe na funkciju mozga neophodnu za pažnju, sposobnost izvršne kontrole, kontrolu inhibicije, kognitivne procese i funkcionalnu povezivost.</p><p>Druge studije su sugerirale da je više vremena provedenog pred ekranom povezano s nižom funkcionalnom povezivošću u oblastima mozga koje se tiču jezika i kognitivne kontrole, sa potencijalno negativnim utjecajem na kognitivni razvoj.</p><p>Analizirana su i istraživanja na bazi uređaja. Otkriveno je da korisnici tablet-računara imaju lošije funkcioniranje mozga i rješavanje problema. Primijećeno je, u četiri studije, da oni koji igraju videoigrice i mnogo koriste internet stvaraju negativne promjene u dijelovima mozga sa utjecajem na nivo inteligencije i zapreminu mozga.</p><p>A generalno „intenzivno korištenje medija“ može da utječe na vizuelno procesuiranje i više kognitivne funkcije.</p><p>Međutim, šest studija je demonstriralo kako digitalna iskustva mogu pozitivno da utječu na funkcionalnost dječijeg mozga.</p><p>Jedna je primijetila poboljšano fokusiranje i sposobnosti učenja u čeonom režnju mozga. Druga studija je sugerirala da igranje videoigrica može da poveća kognitivne zahtjeve, potencijalno unapređujući dječije izvršne funkcije i kognitivne sposobnosti.</p><p>Ovo istraživanje ima značajne implikacije po praktično unapređenje i kreiranje politike. Edukatori i staratelji treba da znaju da digitalna iskustva mogu da utječu na dječiji kognitivni razvoj. Stoga treba da osiguraju odgovarajuće smjjernice, uključenost i podršku za digitalnu aktivnost djece, kažu istraživači.</p><p>Vrlo je važno da odgovorna lica razviju i primijene programe za zaštitu i unapređenje razvoja mozga kod djece u digitalnom svetu.</p><h2>Ključna pitanja</h2><p>Ograničenje studije, ističu autori, jeste nedostatak istraživanja, možda zato što je ova tema nova, a i tehnologije istraživanja se razvijaju.</p><p>Osim toga, analiza nije obuhvatila ključna pitanja kao što je pitanje da li su rane digitalne aktivnosti (npr. vrijeme pred ekranom) ili kognitivni procesi (npr. iskustvo učenja) potakli promjenu funkcije ili strukture mozga, i da li postoje različiti efekti različitih tipova digitalne opreme i načina upotrebe.</p><p>Na kraju, autori preporučuju da buduće istraživanje iskoristi tehnike kao što je dugoročno istraživanje o utjecaju ekrana na moždane funkcije, piše Telegraf.</p>

Nakon analize istraživanja koja su rađena tokom 23 godine i obuhvataju više od 30.000 djece, eksperti preporučuju veću pomoć institucija roditeljima

Dječije mozgove oblikuje vrijeme provedeno na digitalnim uređajima

<p>Istraživači Univerziteta američke savezne države Oregon razvili su sistem kojim se zagađena voda koristi za proizvodnju vodika.<br></p><p>Istom tehnologijom se, istovremeno, prečišćava voda, a "zeleni vodik" predstavlja još jedan naučni napredak u pronalaženju alternativa fosilnim gorivima, piše Glas Amerike.</p><p>"Zeleni vodik" je čisto gorivo koje se sve više koristi kao alternativni izvor energije u raznim industrijama, a može da se proizvede pomoću vjetra ili solarne energije, bez ispuštanja ugljendioksida. Može da se dobije i iz slatke vode, a istraživači u Oregonu su razvili sistem za proizvodnju vodika iz vode zagađene herbicidima, koja se obično nalazi na farmama.</p><p>-Za poljoprivrednike, naprimjer, ta tehnologija može da se koristi za prečišćavanje vode, a istovremeno i za napajanje uređaja na njihovim farmama - rekao je Kirijakos Stilijanu s Univerziteta Oregon, piše Telegraf.</p>

Istom tehnologijom se, istovremeno, prečišćava voda, a "zeleni vodik" predstavlja još jedan naučni napredak u pronalaženju alternativa fosilnim gorivi

Naučnici u SAD proizvode vodik od zagađene vode

<p>Osoblje OpenAI pozvalo je Odbor kompanije da podnese ostavku nakon šokantne smjene bivšeg šefa Sama Altmana, javlja BBC.</p><p>U pismu dovode u pitanje kompetentnost odbora i optužuju ga da podriva rad firme.</p><h2>Otkaz šokirao svijet tehnologije</h2><p>Oni također zahtijevaju vraćanje Altmana na posao.</p><p>Otpuštanje čovjeka koji je jedna od vodećih ličnosti u umjetnoj inteligenciji (AI) šokiralo je svijet tehnologije.</p><p>Mnogi potpisnici pisma, među kojima je i više osoblje, kažu da bi mogli i sami podnijeti ostavku ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.</p><p>Također navode da ih je Microsoft uvjerio da ima posla za sve zaposlene u OpenAI-u ako žele da se pridruže kompaniji.</p><p>Lilian Veng (Weng), šefica sigurnosnih sistema u OpenAI-u, objavila je na X – nekadašnjem Twitteru – da je više od 650 od 770 radnika kompanije stavilo svoja imena na peticiju.</p><p>- Svi napori su počeli nakon 1.30 ujutro, i sve to nakon dva luda dana sa vrlo malo sna - napisala je.</p><h2>"Napravio grešku"</h2><p>Drugi potpisnik je glavni naučnik OpenAI-ja, Ilja Sutskever - uprkos tome što je član odbora koji se sada našao na udaru kritike.</p><p>Pišući na X, rekao je da je napravio grešku.</p><p>- Sada duboko žalim zbog svog učešća u akcijama odbora. Nikada nisam namjeravao da naudim OpenAI. Volim sve što smo zajedno izgradili i učinit ću sve što mogu da ponovo ujedinim kompaniju - objavio je on.</p><p>U brzom i haotičnom nizu događaja tokom vikenda, nakratko se činilo da bi Altman mogao vratiti svoj posao, samo da bi bilo objavljeno da se pridružuje Microsoftu, velikom finansijeru OpenAI.</p>

U pismu dovode u pitanje kompetentnost odbora i optužuju ga da podriva rad firme

Osoblje OpenAI traži ostavku odbora zbog otpuštanja Sama Altmana

<p>Jedinjenje, jedno od 27 miliona ispitanih u laboratoriju potencijalnih novih lijekova, uspješno smanjuje četiri vrste hroničnog bola u životinjskim studijama, pokazalo je istraživanje Istraživačkog centra stomatološkog bola pri Njujorškom univerzitetu, prenosi ScienceDaily.</p><p>Male molekule, koji se vezuju za unutrašnji region kalcijskih kanala i indirektno ih regulišu, bolji su od lijeka gabapentina, a nemaju problematična neželjena dejstva.</p><p>Kalcijski kanali igraju centralnu ulogu u signaliziranju bola, djelimično zbog oslobađanja neurotransmitera poput glutamata i GABA. Kalcijski kanal Cav2.2 je meta za tri klinički dostupna lijeka, uključujući gabapentin (koji se prodaje pod različitim imenima uključujući neurotin) i pregabalin (lirica), koji se koriste da liječe bol u nervima i epilepsiju.</p><h2>Neželjena dejstva</h2><p>Gabapentin ublažava bol tako što se vezuje za vanjski dio Cav2.2 kalcijski kanal i tako utječe na njegovu aktivnost. Međutim, kao i mnogi lijekovi protiv bolova, ima veoma jako neželjeno dejstvo.</p><p>- Razvoj efikasnih lijekova protiv bolova s minimalnim nuspojavama je ključno, ali je razvoj novih terapija veoma izazovan. Umjesto da direktno targetiramo smanjenje bola, naš laboratorij je fokusiran na indirektno ciljanje proteina koji su uključeni u bol - rekao je Radžeš Kana, direktor Centra za istraživanje bola i profesor molekularne patobiologije na Stomatologiji Njujorškog univerziteta.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">NEW paper alert from <a href="https://twitter.com/KhannaLabNYU?ref_src=twsrc%5Etfw">@KhannaLabNYU</a> <a href="https://twitter.com/nyuniversity?ref_src=twsrc%5Etfw">@nyuniversity</a> <a href="https://twitter.com/NYUPainResCtr?ref_src=twsrc%5Etfw">@NYUPainResCtr</a> <br><br>A peptidomimetic modulator of the CaV2.2 N-type calcium channel for chronic pain | PNAS <a href="https://t.co/FaSeSWsNlT">https://t.co/FaSeSWsNlT</a> <br><br>Especially proud of this one as it represents a 10+ year journey to get here.</p>&mdash; Dr. Rajesh Khanna of the KhannaLabNYU (@KhannaLabNYU) <a href="https://twitter.com/KhannaLabNYU/status/1725242665845789166?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Kana i njegov tim su dugo zainteresovani za protein CRMP2, ključni regulator kalcijskog kanala Cav2.2 koji se vezuje za unutrašnjost kanala. Oni su otkrili da peptid razvijen iz CRMP2 može da razdvoji CRMP2 od kalcijskog kanala. Kada se taj peptid, nazvan CBD3, dostavi ćelijama, on djeluje kao mamac, blokira CRMP2 da se veže za kalcijski kanal i time smanjuje bol.</p><p>Peptidi se teško sintetizuju kao lijekovi jer kratko djeluju i brzo se raspadaju u stomaku, pa su istraživači pokušali da kreiraju mali molekularni lijek zasnovan na CBD3. Počeli su sa 15 aminokiselina koje su u njegovom sastavu i otkrili su dvije koje su odgovorne za inhibiciju dolaska kalcija i ublažavanje bola.</p><p>- U tom trenutku shvatili smo da ove dvije aminokiseline mogu da budu osnova za stvaranje malih molekula - rekao je Kana.</p><p>U kolaboraciji s kolegama s Univerziteta u Pitsburgu, istraživači su uradili kompjutersku simulaciju koja je ispitala 27 miliona jedinjenja da nađe malu molekulu koja bi bila kao aminokiseline CBD3. Došli su do 77 jedinjenja i eksperimentalno ih testirali da vide da li smanjuju količinu kalcija u kalcijskom kanalu. To je dovelo do izdvajanja devet jedinjenja, koji su dalje ispitivani. Jedno jedinjenje nazvano CBD3063 pokazalo se kao najperspektivniji kandidat. Biohemijski testovi su otkrili da prekida interakciju između CaV2.2 kalcijskog kanala i CRPM2 proteina, čime smanjuje ulazak kalcija u kanal i smanjuje otpuštanje neurotransmitera.</p><h2>Testiranje na miševima</h2><p>- Mnogi naučnici su ispitali istu biblioteku jedinjenja, ali su tražili ona koja blokiraju kalcijske kanale spolja. Naša meta, ove dvije aminokiseline iz CRMP2, unutrašnjost je i taj indirektan pristup je vjerovatno ključ uspjeha – rekao je Kana.</p><p>Testiranja na miševima su pokazala da je CBD3063 efikasan u slučaju različitih vidova bola, od neuropatije koju pokreće hemoterapija, zapaljenskog bola do bola u troglavom živcu. Za razliku od gabapentina, nije bilo neželjenih dejstava – ne utječe na kognitivne funkcije, pamćenje, pa ni na puls i disanje. Sada slijede dodatni testovi da bi uskoro bilo moguće započeti klinička ispitivanja.</p>

Za razliku od postojećih medikamenata poput gabapentina, CBD3063 nema neželjena dejstva

Naučnici ispitali 27 miliona jedinjenja: Jedno smanjuje bol efikasnije od najjačih lijekova

<p>Arheolozi u Turskoj otkrili su ukrašeni 2.800 godina staru slonovsku kljovu u onome što je nekada moglo biti "centar moći" iz doba željeza.<br></p><p>Ivorna rezbarija prikazuje mitsku sfingu, ljudsku glavu na tijelu krilate lavice, kao i prikaz stvarnog lava i dva visoka biljna simbola koji možda predstavljaju mitsko "stablo života". Iako umjetnost potječe iz doba željeza, pronađena je u arheološkom sloju iznad mnogo starijeg grada, napuštene bronzano doba Hititske prijestonice Hattusa.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="ro" dir="ltr">A 2,800 year old engraved ivory panel from the Iron Age has been discovered in the ancient Hittite capital of Hattusa in modern-day Boğazköy, north-central Türkiye. <a href="https://t.co/23pp9KAxSY">https://t.co/23pp9KAxSY</a> <a href="https://t.co/nX5oRupwlE">https://t.co/nX5oRupwlE</a> <a href="https://t.co/pN8Z7mvQQ0">pic.twitter.com/pN8Z7mvQQ0</a></p>&mdash; Ticia Verveer (@ticiaverveer) <a href="https://twitter.com/ticiaverveer/status/1725535479288807790?ref_src=twsrc%5Etfw">November 17, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema Andreasu Šačneru (Schachner), arheologu iz Njemačkog arheološkog instituta koji vodi iskapanja u Hattusi od 2006. godine, artefakt pokazuje da je naselje iz željeznog doba na ovom mjestu bilo važno, iako je uspostavljeno nakon što su Hititi napustili grad oko 1200. pr. n. e., tokom onoga što se zove Kolaps kasnog bronzanog doba, prenosi Live Science.</p><p>- Moguće je reći da ovo mjesto više nije bilo malo mjesto, već važno mjesto, možda centar moći - rekao je Šačner turskoj državnoj agenciji Anadolu.</p><p>Artefakt je dug otprilike 30 centimetara i širok 10 centimetara, a Šačner je rekao da je možda bio dio namještaja.</p><p>- Vjerovatno je dodan kao ukras na drvenu kutiju ili drveni namještaj u to vrijeme - rekao je arheolog.</p><p>- Rad je slomljen s desne i lijeve strane, a gornja i donja strana su u našem originalnom obliku. Stoga je moguće pretpostaviti da je bio duži.</p><p>Šačner je objasnio da je predmet bio jedinstven među nalazima na naselju iz doba željeza izgrađenom na napuštenom mjestu Hattusa.</p><p>- Prvi put smo suočeni s radom ukrašenim tako gustom i lijepo izrađenom scenom - rekao je.</p><p>- Provedena su opsežna ispitivanja na nivoima iz doba željeza, ali do sada nismo naišli na tako detaljan artefakt.</p><p>Dodao je da simboli uklesani u fragment mogu otkriti odnose između naselja i drugih savremenih kultura. Nakon što naučna ispitivanja ivorne rezbarije budu završena, bit će izložena u muzeju.</p>

Iako umjetnost potječe iz doba željeza, pronađena je u arheološkom sloju iznad mnogo starijeg grada, napuštene bronzano doba Hititske prijestonice 

Arheolozi pronašli 2.800 godina star objekt: Pogledajte kakva ih je slika zatekla na njemu

<p>Naučnici su otkrili novo polje hidrotermalnih izvora na Galapagosu, i to uz pomoć rakova. Iako je tim koristio niz osjetljive opreme kako bi locirao moguću lokaciju, sve gušće populacije rakova iz porodice Munidoposis, poznatih kao squat lobsteri, na kraju su ih odvele do novog polja. Nalazi se na Galapagoskom srednjem grebenu (GSC), divergentnoj granici između Cocos i Nazca tektonskih ploča, otprilike 400 kilometara sjeverno od otoka Galapagosa.</p><p>Slijedeći ove blijedo bijele rakove, koji se okupljaju oko dubokomorskih izvora, otkrili su polje koje se proteže na više od 9.178 kvadratnih metara. Članovi posade nazvali su ga "Sendero del Cangrejo" ili "Staza rakova".</p><p>Istraživanje, koje je organizirao „Schmidt Ocean Institute“, provedeno je u istom području gdje je prvo polje hidrotermalnih izvora potvrđeno 1977. godine na istočnom dijelu GSC-a. Trenutno istraživanje provedeno je na zapadnom dijelu GSC-a.</p><h2>Hidrotermalni izvori</h2><p>U svijetu je poznato otprilike 550 hidrotermalnih izvora, od kojih je samo polovina vizuelno potvrđena. Preostali su zaključeni iz hemijskih i temperaturnih potpisa u vodenom stupcu.</p><p>Hidrotermalni izvori nastaju kada voda prodire u stijenu morskog dna na rubu ploče, poput onog na GSC-u, ili na vrelim tačkama, gdje magma izlazi na površinu na drugom području ploče. U oba slučaja voda se grije i ispire minerale iz okolne stijene. Toplina uzrokuje da voda izlazi prema gore, a zatim se izbacuje kroz pukotine u stijeni, često stvarajući tzv. dimnjake.</p><p>Kako bi pronašli izvor, tim je prvo počeo tražiti opću regiju gdje je 2008. identificirana hemijska anomalija.</p>

<p>- Jedna od anomalija koje tražimo je leća vode s niskim sadržajem kisika - rekla je suvoditeljica ekspedicije Džil Mekdermot (Jill McDermott), hemijska okeanografkinja s Univerziteta „Lehigh“ u Pensilvaniji.</p><p>- Kisik se potpuno uklanja cirkulacijom na morskom dnu. Dakle, voda koja izlazi na morsko dno ne sadrži kisik.</p><h2>Šta su pronašli</h2><p>Naučnici su pratili ovaj trag vode s malo kisika, bogate hemikalijama, dok nije nestao - što sugerira da su blizu izvora.</p><p>Zatim su lansirali daljinski upravljani uređaj kako bi pregledali morsko dno i slijedili stazu rakova do samog izvora. Tamo su pronašli uspješan ekosistem jedinstveno prilagođen organizmima koji su sada poznati kao tipični za okolinu hidrotermalnih izvora.</p><p>- Bili su tu i divovski cjevasti crvi, dugi nekoliko metara. Bile su tu i vrlo velike školjke, ponekad nazivane školjkama tanjira za večeru, kao i dagnje - rekla je Roksana Bejnart (Roxanne Beinart), biološka okeanografkinja s Univerziteta „Rhode Island“.</p><p>Tim je posebno intrigiralo prisustvo cjevastih crva jer su odsutni s drugih mjesta koje su istraživali tokom ekspedicije.</p><p>- Moguće je da ono što ovdje vidimo predstavlja niz različitih faza sukcesije, gdje je jedno polje izvora dalje u svojoj sukcesiji, a cjevasti crvi sada više nisu prisutni - rekla je Bejnart.</p>

Tim je posebno zaintrigiralo prisustvo cjevastih crva jer su odsutni s drugih mjesta koje su istraživali tokom ekspedicije

Istraživači pratili rakove po dnu mora: Odveli su ih do nevjerovatnog mjesta

<p>Hormon gladi koji nastaje u utrobi može direktno utjecati na dio mozga zadužen za donošenje odluka, pokazalo je istraživanje naučnika Univerzitetskog koledža Londona (UCL). Studija na miševima, objavljena u Neuronu, prva je koja je pokazala da hormoni gladi direktno mogu utjecati na aktivnost hipokampusa kada životinja razmišlja o hrani, piše EurekAlert!<br></p><h2>&nbsp;Kontekstualno učenje</h2><p>- Svi znamo da glad može da utječe na naše odluke, jer o hrani drugačije mislimo u zavisnosti od toga da li smo gladni ili siti. Pomislite samo šta biste sve kupili kada biste išli u kupovinu na prazan stomak. Ali ono što može da djeluje kao jednostavan koncept je u stvarnosti veoma komplicirano, to zahtijeva da smo sposobni da koristimo ono što se naziva kontekstualno učenje - rekao je dr. Endrju Mekaskil, profesor Odjeljenja za neuronauke, fiziologiju i farmakologiju na UCL.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Hunger hormones impact decision-making brain area to drive behavior <a href="https://t.co/AUOd3ODiQy">https://t.co/AUOd3ODiQy</a></p>&mdash; Jose Ignacio Cabezas (@placerdiario) <a href="https://twitter.com/placerdiario/status/1725432287578194304?ref_src=twsrc%5Etfw">November 17, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Otkrili smo da je dio mozga ključan za donošenje odluka iznenađujuće osjetljiv na nivo hormona gladi koje proizvodi naša utroba, a vjerujemo da to pomaže našem mozgu da kontekstualizira izbor hrane – dodao je on.</p><p>Za istraživanje naučnici su stavili miša u arenu s nešto hrane i gledali kako se ponaša kada je sit, a kako kada je gladan. Sve vrijeme su snimali njihov mozak u realnom vremenu i pratili nervnu aktivnost. Svi miševi su provodili vrijeme istražujući hranu, ali su samo gladne životinje počinjale da je jedu.</p><p>Naučnici su bili fokusirani na moždanu aktivnost u ventralnom dijelu hipokampusa, gdje se donose odluke i koji nam pomaže u stvaranju sjećanja i ponašanju.</p><p>Naučnici su otkrili da se aktivnost u dijelu nervnih ćelija u tom dijelu mozga povećava kada se sita životinja približi hrani, ta aktivnost utjecala je na to da životinje ne jedu. Ako je miš gladan, manje je nervne aktivnosti u tom dijelu, pa hipokampus ne sprečava životinju da jede. Naučnici su utvrdili da to korespondira s nivoima hormona gladi grelina u krvi.</p><h2>Poremećaji u ishrani</h2><p>- Sposobnost da donosimo odluke u odnosu na to koliko smo gladni je veoma važno. Ako se napravi greška, ona može da dovede do velikih zdravstvenih problema. Nadamo se da će poboljšanje našeg razumijevanja ove veze moći da nam pomogne u liječenju poremećaja u ishranu – rekao je dr. Rajan Vi, profesor Odjeljenja za neuronauke, fiziologiju i farmakologiju UCL.</p><p>Grelin je hormon koji stimulira osjećaj gladi, sačinjen je od 28 aminokiselina i nastaje u ćelijama želuca i pankreasa, piše Telegraf.</p>


Svaka greška u donošenju odluka može dovesti do velikih zdravstvenih problema, pokazalo istraživanje naučnika UCL

Glad utječe na donošenje odluka: Otkriveno kako hormon grelin mijenja aktivnost mozga

<p>U neočekivanom slijedu događaja tokom svemirske šetnje koja se dogodila 1. novembra, američke astronautkinje Jasmin Mogbeli (Moghbeli) i Loral O'Hara slučajno su izgubile torbu s alatom, koja sada kruži u vlastitoj orbiti oko Zemlje. NASA je potvrdila incident, dodijelivši torbi vlastiti kataloški broj satelita, a astrofili su čak snimili videosnimak novog i neočekivanog lebdećeg objekta.</p><h2>Reflektirajuća bijela površina</h2><p>Navodno, sjajna poput zvijezde 6. magnitude, reflektirajuća bijela površina torbe čini je vidljivom kroz dalekozor. Posmatračima zvijezda savjetuje se da prvo lociraju Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), budući da je torba s alatom bila otprilike pet minuta ispred ISS-a 11. novembra, piše Zimo.hr.</p><p>Uprkos incidentu, astronauti su uspješno završili svoje zadatke svemirske šetnje bez pomoći torbe s alatom. NASA je, nakon što je procijenila putanju torbe, potvrdila da ona ne predstavlja nikakvu prijetnju za ISS ili osobe u njoj. Tokom sljedećih nekoliko mjeseci očekuje se da će se torba s alatom približiti Zemlji prije nego što izgori pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu.</p><h2>Zagađenje planete</h2><p>Incidenti slični navedenom ipak nisu bez presedana u istraživanju svemira. Godine 2008. astronautica Hajdemeri Stefanisin-Pajper (Heidemarie Stefanyshyn-Piper) ispustila je torbu s alatom tokom svemirske šetnje, ne uzrokujući nikakvu štetu, jer je na kraju ta torba isto tako izgorjela pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu. Godine 2017. astronauti su slučajno pustili štit od tkanine, što je dovelo do improviziranog popravka, kako bi se spriječila ranjivost ISS-a.</p><p>Sve te anegdote, iako intrigantne, naglašavaju i ozbiljnu zabrinutost, zbog sve većeg broja dijelova svemirskog otpada koji kruže oko Zemlje, a koji se sada broje u milionima. Osim što ugrožava sigurnost putovanja u svemir, dokazi pokazuju da svemirski otpad doprinosi i zagađenju same Zemlje.</p>

Mobiteli i pametni zvučnici analizom glasa mogu prepoznati alkoholiziranost

Nova studija pokazala: Kosmička radijacija može izazvati impotenciju kod astronauta

Velike bijele ajkule odlaze u zonu sumraka, naučnici ne znaju zašto

Velika opasnost po djecu: Broj smrti zbog malih boginja skočio je više od 40 posto od 2021. do 2022.

Najveći putnički avion na Južnom polu: Pogledajte kako je Boeing 787 sletio na ledenu pistu

Gdje je nestao Mars: Crvena planeta je odnedavno "nevidljiva"

Neslavni rekord: Globalna prosječna temperatura već je premašila gornju granicu Pariskog sporazuma

Gotovo je s iglama: Ulažu se milioni dolara u vakcine bez korištenja injekcija

Dječije mozgove oblikuje vrijeme provedeno na digitalnim uređajima

Naučnici u SAD proizvode vodik od zagađene vode

Osoblje OpenAI traži ostavku odbora zbog otpuštanja Sama Altmana

Naučnici ispitali 27 miliona jedinjenja: Jedno smanjuje bol efikasnije od najjačih lijekova

Arheolozi pronašli 2.800 godina star objekt: Pogledajte kakva ih je slika zatekla na njemu

Istraživači pratili rakove po dnu mora: Odveli su ih do nevjerovatnog mjesta

Glad utječe na donošenje odluka: Otkriveno kako hormon grelin mijenja aktivnost mozga

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

Nauka

Mobiteli i pametni zvučnici analizom glasa mogu prepoznati alkoholiziranost

Nova studija pokazala: Kosmička radijacija može izazvati impotenciju kod astronauta

Velike bijele ajkule odlaze u zonu sumraka, naučnici ne znaju zašto

Velika opasnost po djecu: Broj smrti zbog malih boginja skočio je više od 40 posto od 2021. do 2022.

Najveći putnički avion na Južnom polu: Pogledajte kako je Boeing 787 sletio na ledenu pistu

Gdje je nestao Mars: Crvena planeta je odnedavno "nevidljiva"

Neslavni rekord: Globalna prosječna temperatura već je premašila gornju granicu Pariskog sporazuma

Gotovo je s iglama: Ulažu se milioni dolara u vakcine bez korištenja injekcija

Dječije mozgove oblikuje vrijeme provedeno na digitalnim uređajima

Naučnici u SAD proizvode vodik od zagađene vode

Osoblje OpenAI traži ostavku odbora zbog otpuštanja Sama Altmana

Naučnici ispitali 27 miliona jedinjenja: Jedno smanjuje bol efikasnije od najjačih lijekova

Arheolozi pronašli 2.800 godina star objekt: Pogledajte kakva ih je slika zatekla na njemu

Istraživači pratili rakove po dnu mora: Odveli su ih do nevjerovatnog mjesta

Glad utječe na donošenje odluka: Otkriveno kako hormon grelin mijenja aktivnost mozga

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“