<p>Tokom nevremena koje prati jaka grmljavina važno se pridržavati određenih pravila kako bismo zaštitili sebe, ali i svoju imovinu.</p><p>Prema američkoj Nacionalnoj meteorološkoj službi, ako se nađete na otvorenom tokom oluje trebalo bi da se pridržavate pravila 30-30.</p><p>Naime, pravilo 30-30 nudi najbolje smjernice za zaštitu od groma. Kada vidite munju, počnite da brojite dok ne čujete grmljavinu. Ako grmljavina uslijedi za 30 sekundi ili manje, to znači da je veoma blizu vas.</p><p>U ovom slučaju, to može biti opasna situacija i treba odmah da potražite sklonište. Ostanite unutra najmanje 30 minuta nakon što čujete posljednji prasak grmljavine.</p><p>Kada oluja prođe i nebo ponovo postane plavo, nemojte se zavaravati. Prijetnje od groma traju mnogo duže nego što većina ljudi shvata, zbog čega postoji ovo sigurnosno pravilo od 30 minuta, prenosi N1.</p>

Nudi najbolje smjernice za zaštitu od groma

Jeste li čuli za pravilo 30-30: Igra važnu ulogu ako se nađete na otvorenom tokom grmljavine

<p>Indijci su tek osvojili južni pol Mjeseca, kada su 23. avgusta spustili rover Vikram na lunarnu površinu, a za 2. septembar zakazali su lansiranje letjelice ka Suncu, javio je LiveScience.</p><p>Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO) objavila je fotografije letjelice koja će u okviru misije Aditja-L1 (Sunce na sanskritskom jeziku) poletjeti ka Suncu, a koja je već stigla do lansirne rampe na otoku Šriharikota.</p><p>- Lansiranje letjelice Aditja-L1, prvog indijskog opservatorija za proučavanje Sunca, planirano je za 11.50 sati 2. septembra 2023. iz Šrirakote - objavila je ISRO na platformi X (nekadašnjem Twitteru).</p><p>Iako su mnoge misije drugih zemalja već proučavale našu najbližu zvijezdu, naučnike i dalje zbunjuje kako je vanjski sloj atmosfere, poznat kao korona, vreliji (dostiže 1 milion stepeni) od površine. Istraživači znaju malo o tome šta se dešava na Suncu prije nego što izbaci solarne baklje ili prije nego što dođe do koronalnih solarnih eksplozija, kao i kako one postignu ogromne brzine. Naučnici se nadaju da će opservatorij Aditja-L1 pomoći u odgonetanju nekih od ovih tajni.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">🚀PSLV-C57/🛰️Aditya-L1 Mission:<br><br>The launch of Aditya-L1, <br>the first space-based Indian observatory to study the Sun ☀️, is scheduled for <br>🗓️September 2, 2023, at <br>🕛11:50 Hrs. IST from Sriharikota. <br><br>Citizens are invited to witness the launch from the Launch View Gallery at… <a href="https://t.co/bjhM5mZNrx">pic.twitter.com/bjhM5mZNrx</a></p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1696097793616793910?ref_src=twsrc%5Etfw">August 28, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Opservatorij bi trebalo da stigne na oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, odakle će imati direktan pogled na Sunce. Od sedam instrumenata na njoj, četiri su posvećena direktnom posmatranju solarne aktivnosti. Dva uređaja su rendgenski spektometri koji služe za proučavanje solarnih baklji, jedan je koronagraf koji će stalno snimati Sunce i jedan služi za mjerenje radijacije. Od preostala tri uređaja, dva služe za proučavanje Sunčevih vjetrova, a jedan je magnetometar koji mjeri magnetno polje, prenosi Nauka.rs.</p><p>Aditja-L1 košta 45 miliona dolara i na njoj se radi već 15 godina. Ako sve uspije, ovo će biti drugo veliko lansiranje ISRO ove godine.</p>

Objavili fotografije letjelice

Lansiranje letjelice Aditja-L1 planirano je za 11.50 sati 2. septembra 2023

Osvojili su južni pol Mjeseca, na redu je Sunce: Indijci šalju još jednu letjelicu u svemir

<p>Indijski lunarni rover Pragjan, koji je na Mjesec dopremila letjelica u okviru misije Čandrajan-3, poslao je na Zemlju prve naučne podatke koji mijenjaju ideje o Mjesečevom južnom polu jer je izmjerena temperatura od 70 stepeni Celzijevih, dok je do sada vladalo mišljenje da može biti između 20 i 30 stepeni, saopćila je Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO).</p><p>ISRO je naveo na platformi X (Twitter) da se mjeri temperatura gornjeg sloja tla Mjeseca oko južnog pola da bi se razumjelo termičko ponašanje površine satelita.</p><p>Kako se navodi, rover je opremljen temperaturnom sondom s mehanizmom koji može da mjeri temperaturu tla Mjeseca do dubine od 10 centimetara. Zvaničnik ISRO-a Bi Darukeš rekao je da su rezultati bili iznenađenje za stručnjake, prenio je TASS.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Chandrayaan-3 Mission:<br>Here are the first observations from the ChaSTE payload onboard Vikram Lander.<br><br>ChaSTE (Chandra&#39;s Surface Thermophysical Experiment) measures the temperature profile of the lunar topsoil around the pole, to understand the thermal behaviour of the moon&#39;s… <a href="https://t.co/VZ1cjWHTnd">pic.twitter.com/VZ1cjWHTnd</a></p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1695725102166671448?ref_src=twsrc%5Etfw">August 27, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Rover će prikupljati podatke najmanje 14 zemaljskih dana. Prema indijskim naučnicima, u oblasti južnog pola Mjeseca pronađeni su dijelovi stijena, što može da pomogne u proučavanju formiranja Mjeseca. Pored toga, ekspedicija bi trebalo da nastavi indijsku misiju Čandrajan-1 u potrazi za vodom na Mjesecu, prenosi B92.</p><p>Dobiveni podaci sugerišu da je u pojedinim kraterima prisutna smrznuta voda. Ukoliko se pronađe led, naučnici će imati jedinstvenu priliku da analiziraju i razumiju historiju vode u Sunčevom sistemu. Indijska svemirska letjelica sletjela je prošle srijede u blizini južnog pola Mjeseca.</p><p>Indija je postala četvrta zemlja na svijetu koja je uspješno sletjela na Mjesec - poslije SSSR-a, SAD i Kine. Indija je prva zemlja čija je svemirska letjelica meko sletjela na južni pol Mjeseca.</p>

U pojedinim kraterima prisutna smrznuta voda

Naučnici iznenađeni: Indijska letjelica poslala prve podatke o temperaturi na Mjesecu

<p>Pojava i velika popularnost društvenih mreža doveli su do toga da mnogi ljudi misle da je njihovo korištenje povezano sa depresijom kod djece i omladine, a tim norveških naučnika vjeruje da je otkrio postojanje ili nepostojanje veze.</p><p>- Prisustvo anksioznosti i depresije se povećalo. Kao i korištenje društvenih mreža. Mnogi ljudi zbog toga vjeruju da postoji veza između te dvije pojave - rekla je Silja Stejnbek, profesorica Odjela za psihologiju Norveškog univerziteta nauka i tehnologije (NTNU), prenosi EurekAlert!</p><h2>Simptomi anksioznosti i depresije</h2><p>Ipak, to nije slučaj, ako je vjerovati rezultatima studije „Ponašanje na društvenim medijima i simptomi anksioznosti i depresije. Kohortna studija u četiri vala uzrasta 10-16 godina“.</p><p>U istraživačkom procesu u Trondhejmu naučnici su pratili 800 djece iz tog grada tokom šest godina kako bi ustanovili vezu između društvenih mreža i razvoja simptoma mentalnih bolesti.</p><p>- Sakupljali smo podatke svake druge godine, od 10. do 16. godine djeteta. To nam je omogućilo da pratimo tranziciju iz djetinjstva u adolescenciju. Simptome anksioznosti i depresije identifikovali smo dijagnostičkim intervjuima i s djecom i sa njihovim roditeljima - objasnila je Stejnbek.</p><p>Rezultati studije bili su isti i za dječake i za djevojčice. Rezultati su bili isti bez obzira na to da li su djeca objavljivala postove i slike na društvenim mrežama ili su ih samo lajkovali i komentirali. Češća upotreba društvenih mreža nije dovela do više simptoma anksioznosti i depresije, navedeno je u saopćenju naučnika.</p><p><br></p>

<p>Različite studije posljednjih godina pratile su vezu između dječijeg korištenja društvenih mreža i njihovog mentalnog zdravlja. Neke studije su otkrile da društvene mreže poboljšavaju mentalno zdravlje, druge da imaju negativan utjecaj. Ipak, veza uspostavljenih odnosa je veoma slaba, smatra Stejnbek.</p><h2>Pet procenata mladih u Norveškoj pati od depresije</h2><p>- Mentalno zdravlje je često veoma labavo definisano u studijama i pokriva sve, od samopoštovanja do depresije. Podaci se obično sakupljaju upitnicima. Nije jasno šta je tačno mjereno i fokus je često bio na frekvenciji, tj. na tome koliko vremena mladi provode na društvenim mrežama. Prateći iste subjekte tokom godina, bilježeći simptome mentalnih bolesti dugotrajnim intervjuima i ispitivanjima društvenih mreža, naše istraživanje omogućilo nam je detaljniji pogled i dalo bolju sliku o povezanosti dvije pojave – rekla je Stejnbekova.</p><p>Ranije studije pokazale su da samo pet procenata mladih u Norveškoj pati od depresije. Broj je još manji kada su djeca u pitanju. Jedno od desetero djece imalo je neke simptome koji ukazuju na anksioznost bar jednom između četvrte i 14. godine, prenosi Nauka.rs.</p><p>- To što mladi koriste društvene mreže je tema koja često izaziva jake emocije i postoji mnogo zabrinutosti i među roditeljima i među profesionalcima. Mi se nadamo da ćemo doprinijeti tome što se zna o utjecaju društvenim mreža na razvoj mladih i njihovu sposobnost da funkcionišu u društvu. Ko je posebno ranjiv? Ko ima koristi od društvenih mreža? Da li je značajno na koji se način društvene mreže koriste – rekla je ona.</p><h2>Društvene mreže imaju i dobre strane</h2><p>Stejnbek i njene kolege ranije su otkrili da djevojke koje lajkuju i komentarišu tuđe postove na društvenim mrežama razvijaju lošiju sliku o tijelu tokom vremena, ali to nije slučaj sa mladićima. Postavljanje sopstvenih slika nije imalo nikakav utjecaj na samopoštovanje, bilo kod dječaka, bilo kod djevojčica. Tokom narednih godina, istraživači će da ispitaju i kako različito iskustvo na društvenim mrežama, poput sajber nasilništva i postavljanja golih slika, utječe na mlade koji se tek razvijaju.</p><p>Dodali su da društvene mreže imaju i dobre strane jer se rađaju zajednice i osjećaj pripadnosti, lako je ostati u kontaktu s porodicom i prijateljima, a posebno su korisne za usamljene ljude.</p>

Pratili 800 djece tokom šest godina kako bi ustanovili vezu između društvenih mreža i razvoja simptoma mentalnih bolesti

Jesu li društvene mreže krive za depresiju kod djece: Norveški naučnici iznenadili studijom

<p>Nova era svemirskih istraživanja se približava, američka i kineska svemirska agencija najavljuju skore misije do Mjeseca, a sve više se govori i o putovanju do Marsa, pa naučnici razmatraju koliko negativno kosmos može da utječe na imuni sistem astronauta, piše Space.com. Tim naučnika sa Instituta Karolinska u Švedskoj pogledao je kako mikrogravitacija utječe na T-ćelije kod kosmičkih putnika.</p><h2>Promjene u T-ćelijama</h2><p>T-ćelije su podvrsta bijelih krvnih zrnaca, nazvanih limfociti, koje su ključne za borbu sa bolestima u tijelu. Rezultati naučnika mogli bi da objasne bilo kakve promjene u T-ćelijama astronauta tokom boravka van Zemlje i nakon povratka. Dugoročne promjene mogle bi da dovedu do toga da one postanu manje aktivne i manje efikasne u borbi s infekcijama, što bi učinilo astronaute ranjivim.</p><p>Svemirske agencije morat će o tome da brinu kada počnu da šalju ljude na dalja putovanja. NASA, primjera radi, već planira slanje posada do Mjeseca već 2025., a razmatra se čak i mnogo duže i zahtijevnije putovanje do Marsa poslije 2030.</p><p>- Ako želimo da astronauti sigurno učestvuju u svemirskim misijama, moramo da razumijemo kako je njihov imuni sistem pogođen i da nađemo način da to preokrenemo. Sada smo u mogućnosti da ispitamo šta se dešava T-ćelijama, koje su ključna komponenta iz imunog sistema, kada se ljudi nalaze u bestežinskom stanju – rekla je Lisa Vestberg, vođa tima i istraživač Odjela za mikrobiologiju, tumor i ćelijsku biologiju Instituta Karolinska, u saopćenju.</p><h2>Koristili vodene krevete</h2><p>Umjesto da provode eksperimente u svemiru, Vestberg i njen tim su „doveli svemir do Zemlje“. Oni su koristili vodene krevete da prevare tijelo da misli da je u stanju bez gravitacije. Osmero zdravih ljudi nalazilo se u tom stanju tokom 3 sedmice, a onda im je analizirana krv poslije 7, 14 i 21 dan od početka eksperimenta, a zatim i sedam dana nakon završetka, prenosi Nauka.rs.</p><p>Otkriveno je da su se T-ćelije ispitanika mijenjale tokom eksperimentalnog perioda. Promjena genske ekspresije značajno je promijenjena poslije 7 i 14 dana u bestežinskom stanju, ali je najviše promjena bilo poslije 14 dana. Geni T-ćelija ušli su u stanje manje zrelosti, što znači da su se ponašali kao da se nisu susreli sa bilo kojim virusom ili drugom bolešću. To je nešto što bi moglo da ima negativne zdravstvene implikacije.</p><h2>Adaptacija nakon 21 dan</h2><p>- T-ćelije su počele da liče na takozvane naivne T-ćelije, koje se nisu susrele s uljezima. To bi značilo da im treba više vremena da bi se aktivirale i samim tim da su manje efikasne u borbi sa ćelijama tumora i sa infekcijama – rekao je Karlos Galardo Dod, koautor studije i doktorant na Institutu Karolinska, navedeno je u saopćenju.</p><p>Poslije 21 dana u bestežinskom stanju, T-ćelije su se adaptirale na to, a genska ekspresija se vratila na normalu. Ipak, 7 dana nakon završetka eksperimenta, originalne promjene su se vratile. Tim naučnika sada pokušava da dodatno ispita utjecaj bestežinskog stanja na T-ćelije, a njihova studija je objavljena u žurnalu Science Advances.</p>

Promjena genske ekspresije značajno je promijenjena poslije 7 i 14 dana u bestežinskom stanju

Ispitano kako bestežinsko stanje utječe na imuni sistem astronauta 

<p>Osobe s neurološkim poremećajima, uključujući moždani udar ili amiotrofičnu lateralnu sklerozu, često se suočavaju s gubitkom govora zbog paralize mišića. Prethodne studije su pokazale da je moguće dekodirati govor iz moždanih aktivnosti osobe s paralizom, ali samo u obliku teksta i uz ograničenu brzinu, tačnost i vokabular.<br></p><h2>Viletov BCI</h2><p>No sad su Frensis Vilet (Francis Willett) i njegove kolege iz Laboratorija za neuronske protetike na Univerzitetu Stanford razvili BCI koji prikuplja neuronsku aktivnost pojedinačnih stanica s nizom finih elektroda umetnutih u mozak i uvježbali umjetnu neuronsku mrežu da dekodira vokalizaciju.</p><p>Uz pomoć uređaja, pacijent s amiotrofičnom lateralnom sklerozom mogao je komunicirati prosječnom brzinom od 62 riječi u minuti, što je 3,4 puta brže od dosadašnjeg rekorda za sličan uređaj i približava se brzini prirodnog razgovora.</p><p>BCI je pritom postigao stopu pogreške riječi od 9,1% na vokabularu od 50 riječi, što je 2,7 puta manje pogrešaka od prethodnog vrhunskog sučelja iz 2021. Stopa pogreške riječi od 23,8% postignuta je na rječniku od 125.000 riječi.</p><h2>Čangov BCI</h2><p>Edvard Čang (Edward Chang) i kolege s Kalifornijskog univerziteta u San Francisku razvili su pak BCI koji se temelji na drugačijoj metodi za pristup moždanoj aktivnosti. Oni su koristili elektrode koje se nalaze na površini mozga i otkrivaju aktivnost mnogih stanica na mjestima u cijelom govornom korteksu. Ovo sučelje dekodira moždane signale kako bi generiralo tri izlaza istovremeno: tekst, zvučni govor i avatar koji govori.</p>

<p>Istraživači su istrenirali model dubokog učenja da dešifrira neuronske podatke prikupljene od pacijentice s teškom paralizom, uzrokovanom moždanim udarom, dok je pokušavala tiho izgovoriti cijele rečenice. Prijevod iz mozga u tekst generirao je srednju brzinu od 78 riječi u minuti, što je 4,3 puta brže od prethodnog rekorda i još se više približava brzini prirodnog razgovora.</p><p>BCI je pritom postigao stopu greške u riječi od 4,9% pri dekodiranju rečenica iz skupa od 50 fraza, što je pet puta manje pogrešaka od prethodnog najsavremenijeg govornog BCI-a.</p><h2>Pokreti lica avatara</h2><p>Stopa greške u riječi od 25% postignuta je pri dekodiranju rečenica s rječnikom od hiljadu riječi u stvarnom vremenu, a vanmrežne simulacije pokazale su stopu greške u riječi od 28% korištenjem rječnika s više od 39.000 riječi. Moždani signali također su prevedeni direktno u razumljive sintetizirane govorne zvukove koje su neupućeni slušaoci mogli razumjeti, sa stopom greške riječi od 28% za skup od 529 fraza.</p><p>BCI je također dekodirao neuronsku aktivnost u pokrete lica avatara tokom govora, kao i neverbalne izraze. Stabilno dekodiranje visokih performansi održalo se mjesecima. Sve u svemu, ovaj multimodalni BCI pruža više mogućnosti za komuniciranje osoba s paralizom na prirodniji i izražajniji način, piše Bug.hr.</p>

Prethodne studije su pokazale da je moguće dekodirati govor iz moždanih aktivnosti osobe s paralizom, ali samo u obliku teksta

Veza mozak – računar: Dobre vijesti za osobe s teškom paralizom

<p>Hoće li carski pingvini biti prva polarna vrsta koja će nestati zbog klimatskih promjena? Naučno istraživanje utvrdilo je potpuni mortalitet njihove mladunčadi u nekoliko kolonija na Antarktiku nakon rekordnog topljenja leda posljednjih mjeseci.</p><h2>Katastrofalan gubitak</h2><p>Od pet praćenih kolonija u području Belingshausenovog mora na zapadu Antarktika, sve osim jedne doživjele su katastrofalan gubitak mladunčadi od 100 posto.</p><p>- Mladunci su se utopili ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led. Nisu bili dovoljno zreli za takve uvjete - zaključili su naučnici u istraživanju objavljenom u četvrtak u časopisu "Communications: Earth &amp; Environment", koji pripada grupi Springer Nature.</p><h2>Na Antarktiku živi oko 250.000 parova carskog pingvina</h2><p>- Riječ je o prvom velikom neuspjehu razmnožavanja carskih pingvina u nekoliko kolonija istovremeno zbog topljenja morskog leda i to je vjerovatno znak onoga što nas čeka u budućnosti - rekao je glavni autor istraživanja Peter Fretvel (Fretwell), naučnik britanskog instituta „British Antarctic Survey“, prenosi Hina, a piše Zimo.hr.</p><p>Na proljeće prošle godine na južnoj hemisferi, od sredine septembra do sredine decembra, antarktički morski led topio se rekordnom brzinom. U februaru je pao na najniži nivo od početka satelitskih mjerenja prije 45 godina.</p><p>Na Antarktiku živi oko 250.000 parova carskog pingvina koji se mogu razmnožavati, po istraživanju iz 2020. godine.</p>

Mladunci su se utopili ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led

Potpuni mortalitet mladunčadi: Hoće li ova polarna vrsta nestati zbog klimatskih promjena

<p>Indija je iz drugog pokušaja uspješno sletjela na Mjesec u sklopu misije koju se smatra ključnom za istraživanje Mjeseca i status zemlje kao svemirske sile, samo nekoliko dana nakon što se srušio sličan ruski lender.<br></p><h2>Lunarni uzorci</h2><p>Evo šta se zna o prisutnosti smrznute vode na Mjesecu – i zašto je svemirske agencije i privatne kompanije vide kao ključ za kolonizaciju, rudarenje i potencijalne misije na Mars.</p><p>Kako su naučnici pronašli vodu na Mjesecu?</p><p>Još 60-ih, prije prvog slijetanja Apolla, naučnici su nagađali da bi voda mogla postojati na Mjesecu. Uzorci koje je posada Apolla vratila na analizu kasnih 60-ih i ranih 70-ih činili su se suhima.</p><p>Godine 2008. istraživači Univerziteta ''Brown'' ponovo su pregledali te lunarne uzorke novom tehnologijom i pronašli vodik unutar zrnaca vulkanskog stakla. Godine 2009. NASA-in instrument na sondi Chandrayaan-1 Indijske organizacije za svemirska istraživanja otkrio je vodu na površini Mjeseca.</p><p>Iste godine druga NASA-ina sonda koja je pogodila južni pol pronašla je vodeni led ispod površine Mjeseca. Ranija NASA-ina misija, Lunar Prospector iz 1998., pronašla je dokaze da je najveća koncentracija vodenog leda u zasjenjenim kraterima južnog pola.</p><h2>Zašto je voda na Mjesecu važna</h2><p>Naučnici su zainteresirani za džepove drevnog vodenog leda jer bi mogli pružiti podatke o lunarnim vulkanima, materijalu koji su kometi i asteroidi dopremili na Zemlju i podrijetlu okeana.</p><p>Ako vodeni led postoji u dovoljnim količinama, mogao bi biti izvor pitke vode za istraživanje Mjeseca i pomoći u hlađenju opreme. Također se može razgraditi za proizvodnju vodika za gorivo i kisika za disanje, podržavajući misije na Mars ili lunarno rudarenje.</p><p>Ugovor Ujedinjenih naroda o svemiru iz 1967. zabranjuje bilo kojoj naciji da polaže pravo na vlasništvo nad Mjesecom. Ne postoji odredba koja bi pak zaustavila komercijalno poslovanje.</p><p>Napori pod vodstvom SAD da se uspostavi skup načela za istraživanje Mjeseca i korištenje njegovih resursa, Artemis Accords, imaju 27 potpisnika. Kina i Rusija nisu ga potpisale.</p><h2>Mjesečev južni pol posebno je nedostupan</h2><p>Raniji pokušaji slijetanja na Mjesečev južni pol su propali. Ruska letjelica Luna-25 ove je sedmice trebala sletjeti na južni pol, ali se otela kontroli pri prilazu i srušila se u nedjelju. Južni pol - daleko od ekvatorijalnog područja koje su ciljale prethodne misije, uključujući slijetanje Apolla s posadom - pun je kratera i dubokih rovova, piše Tportal.</p><p>I Sjedinjene Države i Kina planirale su misije na južni pol.</p>

Indijska svemirska agencija uspješno je spustila letjelicu na Mjesečev južni pol, u sklopu misije koja će unaprijediti indijske svemirske ambicije 

Evo zašto svemirske agencije jure prema Mjesečevom južnom polu

<p>Prve tri sedmice jula 2023. bile su globalno najtoplije tri sedmice otkako se mjeri vreme. U ljetnim mjesecima ove godine dvostruko više ljudi u Njemačkoj bilo je izloženo temperaturama višim od 35 stepeni i višim od prosjeka od 1980. do 1999.&nbsp;</p><p>Od evropske populacije na najgorem udaru vreline bila je Italija, pokazalo je upravo objavljeno istraživanje Instituta tehnologije u Karlsrueu (KIT), u Njemačkoj, prenio je ScienceDaily.<br></p><p>Tokom ljeta 2023., koje i dalje traje, nekoliko vrelih perioda različite dužine i intenziteta dogodilo se istovremeno u različitim regionima sjeverne hemisfere, navedeno je u studiji „Istraživanje globalnog toplotnog vala u 2023.“ (Untersuchung der globalen Hitzewelle im Jahr 2023).</p><h2>Temperaturne anomalije</h2><p>U nekim dijelovima oboreni su svi dosadašnji rekordi u vrućini, dok su u drugima postavljeni dnevni ili mjesečni rekordi. U junu 2023. globalna temperatura površine okeana bila je veća nego u bilo kom trenutku otkako se mjeri vrijeme. Što se tiče površine Zemlje, uključujući i kopno, juni je bio najtopliji mjesec od 1850. Na globalnom nivou, prve tri sedmice jula 2023. bile su najtoplije tri sedmice otkako se mjeri temperatura, navodi se u studiji. Dnevni rekordi, globalna temperatura od 17,08 stepeni dostignuta je 6. jula, dok je 17,07 stepeni bila 5. i 7. jula. Osim toga, ekstremne temperature dostigle su sve rekorde, mada se još čeka potvrda i Svjetska meteorološka organizacija, a posebno u zemljama Mediterana, uključujući tu i Sjevernu Afriku i Bliski istok. Rekordne temperature zabilježene su i u SAD, Kanadi i Kini.</p><p>- Za velike temperaturne anomalije da se razviju tokom dužeg perioda, da traju duže, potreban je poseban obrazac. Raspored pritiska u srednjoj troposferi na visini od 5,5 kilometara igra veliku ulogu u tome, a utječu i na protok zraka na velikim visinama. U julu 2023. izuzetno visok pritisak prevladavao je u svim regionima pogođenim visokim temperaturama. Tu su zagrijavanju značajno doprinijele zračne mase koje su se spuštale - rekao je dr. Andreas Šafer, istraživač Centra za menadžment katastrofe i smanjenja rizika KIT.</p><p>Istraživači su proučavali i izloženost populacije vrelini. U Njemačkoj je oko 7 miliona ljudi bilo izloženo temperaturama višim od 25 stepeni. To je oko 40 posto više nego u periodu od 1980. do 1999. Broj ljudi izloženih visokim temperaturama višim od 35 stepeni je dupliran na oko 206.000. U poređenju s prethodnim decenijama, izloženost visokim temperaturama tokom ljetnih mjeseci značajno je viši u Italiji, Grčkoj, Španiji, SAD, Kini i Indiji.</p><h2>Akcioni planovi</h2><p>U Evropi najviše pati Italija. Tu su izmjereni novi rekordi s temperaturama višim od 40 stepeni. Sa samo 4.000 ljudi izloženih visokim temperaturama od 1980. do 1999. taj broj je sada 127.000. Da bismo se izborili s negativnim utjecajem ekstremno visokih temperatura na ljudsko zdravlje, državne institucije usvojile su akcione planove i provode različite strategije, među kojima je postavljanje javnih česmi i sistema za raspršivanje.</p>

Prve tri sedmice jula 2023. bile su globalno najtoplije tri sedmice otkako se mjeri vrijeme

Ekstremno visoke temperature oborile sve rekorde: Italija najugroženija

<p>Glinena cigla iz palače asirskog kralja Asurbanipala II u Kalhuu, današnjem Nimrudu, koja se čuva u Nacionalnom muzeju Danske, prava je kapsula biljnog života, pokazalo je istraživanje tima naučnika, prenosi ''ScienceDaily''.&nbsp;</p><h2>Akadski jezik</h2><p>Kako se navodi u saopćenju Oksforda, cigla ima natpis na akadskom jeziku koji glasi: „Vlasništvo palače Asurbanipala, kralja Asirije“, pa je lako datirati je na period između 879. i 868. godine prije nove ere.<br></p><p>Tokom digitalizacije u muzeju 2020. grupa istraživača izvukla je uzorak iz unutrašnjosti cigle, gdje je postojao veoma mali rizik od zagađenja tuđim DNK. Iz tog uzorka izvukli su DNK koji je nakon sekvencioniranja identificirao 34 različite grupe biljaka. Najviše sekvenci imali su kupusi i vresovi. Uz njih, tu ima i ostataka porodica breza, lovora i pšenica.</p><p>Interdisciplinarni tim arheologa, biologa i genetičara uspio je da uporedi otkrića s modernim botaničkim podacima iz Iraka, kao i s drevnim asirskim opisima biljaka.</p><p>Cigla je napravljena od blata skupljenog blizu rijeke Tigar, a ono je pomiješano sa slamom ili životinjskom balegom. Oblikovana je u kalupu prije nego što je na nju stavljen natpis, a onda osušena na suncu. Činjenica da cigla nije gorjela, već je ostavljena da se suši prirodnim putem pomogla je u očuvanju genetskog materijala u njoj.</p><h2>Flora i fauna</h2><p>- Apsolutno smo uzbuđeni otkrićem da antička DNK, koja je bila zaštićena od kontaminacije unutar gline, može biti izvučena poslije 2.900 godina. Ovaj projekt je savršen primjer značaja interdisciplinarne kolaboracije u nauci, jer su različita znanja uključena u projekt dala odlične rezultate - poručila je dr. Sofi Land Rasmusen, profesorica Odjela za biologiju na Oksfordu.</p><p>Osim što su otkrili mnogo toga iz ove pojedinačne cigle, istraživači kažu da je ova metoda dokaz da to mogu da rade i s glinenim ciglama iz različitih perioda kako bi identificirali floru i faunu. Glinenih objekata ima na arheološkim nalazištima širom svijeta.</p><p>U ovoj studiji izvučen je DNK biljaka, jer je njih bilo najviše. Međutim, vjeruje se da bi mogle biti identificirane i životinje. To omogućuje detaljno razumijevanje biodiverziteta u prošlosti i može biti veoma značajna alatka u proučavanju prošlosti, piše Telegraf.rs.</p>

Dio palače asirskog kralja Asurbanipala II krije u sebi sekvence 34 različite vrste biljaka, od kupusa i vresova do pšenice

Iz glinene cigle stare 2.900 godina izvučen antički DNK, otkrivena kapsula biljnog života

<p>U zoološkom vrtu "Thomas Belt" u centralnoj Nikaragvi rođena je prva albino puma u toj centralnoameričkoj zemlji.</p><p>Prema procjenama veterinara iz zoološkog vrta Karlosa Moline (Carlos), u pitanju je jedna od samo četiri takve albino pume na svijetu, prenosi Reuters.</p><p>Iako je mladunče zdravo i dobro se hrani, Molina upozorava da je još rano, jer albino pumama treba dosta brige, između ostalog, i zbog toga što su osjetljive na sunčevu svjetlost.</p><p></p>

<p>Mladunče i njegovi brat i sestra drže se u zatvorenom kavezu kako majka ne bi bila pod stresom i da ne bi pomiješala ljudske mirise s mirisima novorođenčadi, što bi moglo da je navede da ih napadne, prenosi 021.rs.</p><p>Njen partner je u posebno ograđenom prostoru, jer je poznato da muške pume ubijaju svoju mladunčad.</p><p>Zoološki vrt planira da pume predstavi široj javnosti kada budu napunile tri godine.</p>

Mladunče je zdravo i dobro se hrani

Albino puma rođena u Nikaragvi: Ima ih samo četiri u svijetu

<p>Naučnici su potpuno dešifrirali zagonetni hromozom koji je prisutan kod muškaraca, što bi moglo pomoći u istraživanju njihove neplodnosti.</p><p>Ovo je važan korak naprijed u razumijevanju ljudskog genoma, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.</p><h2>Ključne reproduktivne funkcije</h2><p>Istraživači su otkrili prvu kompletnu sekvencu ljudskog Y hromozoma, koji je jedan od dva hromozoma i obično se prenosi sa muškog roditelja na muško potomstvo.</p><p>Geni Y hromozoma pomažu u upravljanju ključnim reproduktivnim funkcijama, uključujući proizvodnju sperme i čak su uključeni u rizik i ozbiljnost raka.</p><h2>Nove tehnologije sekvenciranja</h2><p>- Za ovo bih zahvalio novim tehnologijama sekvenciranja i računarskim metodama - rekao je Arang Ri (Rhie), naučnik u američkom Nacionalnom institutu za istraživanje ljudskog genoma i vodeći autor studije.</p><p>Dodao je da naučnici sada prvi put imaju pristup kompletnom prikazu koda Y hromozoma.</p><p>- Otkrili smo više od 50 posto dužine hromozoma koja je ranije nedostajala na našim mapama genoma - naveo je Ri.</p><p>Istraživanje je otkrilo karakteristike medicinski relevantnih regiona Y hromozoma, uključujući dio DNK koji sadrži nekoliko gena uključenih u proizvodnju sperme.</p><p>Novo i potpunije razumijevanje gena hromozoma imat će praktičnu primjenu u vezi s istraživanjima o neplodnosti, navode istraživači.</p>

Važan korak naprijed u razumijevanju ljudskog genoma

Naučnici u potpunosti dešifrirali hromozom Y: To će pomoći u proučavanju neplodnosti muškaraca

<p>Indijski lunarni rover Pragyaan počeo se kretati površinom Mjeseca dan nakon što je Indija postala prva zemlja na svijetu koja je uspješno obavila meko slijetanje blizu južnog pola.<br></p><h2>Kretanje stijenama</h2><p>Pragyaan je dio historijske misije Chadrayaan-3, a na lunarnoj površini se našao nakon što je izašao iz landera Vikram i sišao niz njegovu rampu. To je uslijedilo nakon što se Indija u srijedu pridružila elitnom klubu zemalja koje imaju uspješna slijetanja na Mjesec, a to su ranije učinili SAD, Kina i bivši SSSR.</p><p>Rover je težak 26 kilograma te se nalazio u "trbuhu" landera Vikrama, a nakon što se panel otvorio, Pragyaan je iskoristio rampu da se spusti na površinu Mjeseca i započne svoju misiju, koja uključuje kretanje stijenama i kraterima te prikupljanje podataka i fotografija u svrhu slanja na Zemlju na analizu.</p><p>Pragyaan je opremljen s pet naučnih instrumenata čiji je cilj otkriti koji su minerali prisutni na lunarnoj površini te proučavati hemijski sastav tla. Rover će komunicirati samo s landerom, koji će potom slati informacije orbiteru iz misije Chandrayaan-2. Ovaj orbiter još kruži oko Mjeseca i upravo on će prosljeđivati podatke na Zemlju.</p><p>Indijska agencija za istraživanje svemira (ISRO) je navela da će se rover kretati brzinom od 1 centimetar po sekundi, a svaki njegov "korak" će ostaviti ISRO-ov logotip na površini Mjeseca.</p><p>Slijetanje je planirano tako da se dogodi na početku lunarnog dana, koji traje jednako kao 28 dana na Zemlji. Tako će lander i rover imati zapravo 14 dana da pomoću sunčeve svjetlosti pune svoje baterije. Kada padne noć, baterije će se prazniti, tako da će doći do prestanka rada. Zasad nije poznato da li će lander i rover "oživjeti" kada počne naredni lunarni dan.</p><h2>Naučni instrumenti</h2><p>Lander je također opremljen naučnim instrumentima koji će analizirati šta se događa na lunarnoj površini i ispod nje.</p><p>Vjeruje se da površina Mjeseca sadrži važne minerale, no glavni cilj misije Chandrayaan-3 je potraga za zaleđenom vodom. Naučnici tvrde da ogromni krateri u regiji južnog pola, koja je uvijek u sjeni, sadrže zaleđenu vodu koja bi mogla podržavati ljudsko prisustvo na Mjesecu u budućnosti. Također, mogla bi se koristiti kao gorivo za putovanja prema Marsu i drugim destinacijama.</p><p>Indija je napravila historijski uspjeh svega nekoliko dana nakon što se ruska letjelica Luna-25 srušila na površinu Mjeseca.</p>

Pragyaan je dio historijske misije Chadrayaan-3, a na lunarnoj površini se našao nakon što je izašao iz landera Vikram i sišao niz njegovu rampu

Indijski rover napravio "prve korake" na površini Mjeseca

<p>Za stvaranje ljudske kolonije na Marsu potrebne su najmanje 22 osobe, pokazala je simulacija koju su uradili naučnici s Univerziteta Džordž Mejson iz SAD, objavio je Phys.org.<br></p><p>Dok se širom svijeta razmatra mogućnost slanja ljudi na Crvenu planetu, a zatim i osnivanje kolonije na njoj, naučnici istražuju šta sve stoji na putu tom poduhvatu. Jedan od faktora, smatra ovaj tim naučnika, jeste koliko je ljudi neophodno za prvobitnu organizaciju i kakav tip ljudi je za to potreban.&nbsp;</p><h2>Društvene osobine</h2><p>Zbog toga su oni napravili simulaciju, fokusirajući se prvenstveno na broj ljudi i njihove osobine, a za to su koristili podatke ljudi koji su proveli duge periode na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) ili u naučnim kolonijama na Arktiku. U sve su uključili i otpornost na stres, društvene osobine...</p><p>- Uspostavljanje ljudskog naselja na Marsu je veoma kompleksan inžinjerski problem. Negostoljubiva priroda okruženja na toj planeti zahtijeva da svako naselje bude samodovoljno. Osim rudarenja nekoliko osnovnih minerala i vode, kolonizatori će svakako biti zavisni od Zemlje za obnovu materijala i obnavljanje resursa pomoću tehnoloških sredstava, naprimjer razdvajanje vode na kisik za disanje i vodik za gorivo. Osim tehničkih i inžinjerskih izazova, budući kolonisti morat će da se suoče s psihološkim izazovima - navodi se u radu objavljenom na Arxic.org.</p><p>Kako navode naučnici, njihov cilj je da bolje razumiju ponašanje i psihološke interakcije budućih kolonista pomoću ABM modela. Uključujući tehnološka i inžinjerska ograničenja, oni su koristili podatke ljudi koji su bili u stresnim situacijama, od osoba u podmornicama, arktičkim naučnim kolonijama, MSS, ratu… da bi napravili četiri osnovna tipa ličnosti i vidjeli kako se nose s različitim problemima kao grupa.</p><h2>Veća šansa za preživljenje</h2><p>- Iz više simulacija i scenarija, od kojih su neki napravljeni za 28 godina, otkrili smo da je neophodno da u kolonija ima populaciju od minimum 22 osobe, koliko je potrebno za održavanje na duže staze. Također smo otkrili da je veća šansa da prežive osobe koje se slažu s ostatkom grupe. Otkrili smo da je, u suprotnosti s ranijim zaključcima iz literature, minimalan broj kolonista u desetinama, a ne stotinama - naveli su naučnici u studiji, piše Telegraf.rs.</p>

Naučnici s Univerziteta Džordž Mejson uradili su simulacije za 28 godina razvoja kolonije na Crvenoj planeti

Simulacije otkrile tačan broj kolonista: Za osnivanje naselja na Marsu potrebne 22 osobe

<p>Žirafe su životinje koje se po mnogo čemu ističu u životinjskom carstvu. Dugi vrat i šare na tijelu karakteristike su koje ih razlikuju od drugih jedinki.</p><p>Međutim, u zoološkom vrtu u Tenesiju rođena je prva jednobojna žirafa, za koju se smatra da je jedinstvena u svijetu.</p><p>Ženka žirafe, rođena 31. jula, ujednačene je smeđe boje, bez karakterističnih šara po kojima su žirafe - zajedno sa svojim izuzetno dugim vratovima - poznate, prenosi B92.</p>

<p>Iz ZOO vrta "Brights" su rekli da je žirafa već visoka 6 stopa i da je pod brigom njene majke i osoblja zoološkog vrta.</p><p>U zoološkom vrtu vjeruju da je žirafa jedinstvena, s obzirom na to da se žirafe vrlo rijetko rađaju bez svog šarenog izgleda, koji prvenstveno služi kao oblik kamuflaže u divljini.</p>

Ujednačene je smeđe boje, bez karakterističnih šara 

Rođena prva jednobojna žirafa na svijetu

<p>Indija se danas upisala u historijske knjige! Postali su prva zemlja koja je sletjela na južni pol Mjeseca, područje od velikog naučnog interesa koje tek treba biti detaljnije istraženo.</p>

<p>Svemirska letjelica Chandrayaan-3 Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO) uspješno je sletjela na Mjesec u 14.34 sati po našem vremenu. Podsjetimo, isti podvig pokušali su Rusi, no Luna-25 ruska letjelica se razbila o površinu Mjeseca, piše 24.hr.&nbsp;</p>

Jeste li čuli za pravilo 30-30: Igra važnu ulogu ako se nađete na otvorenom tokom grmljavine

Osvojili su južni pol Mjeseca, na redu je Sunce: Indijci šalju još jednu letjelicu u svemir

Naučnici iznenađeni: Indijska letjelica poslala prve podatke o temperaturi na Mjesecu

Jesu li društvene mreže krive za depresiju kod djece: Norveški naučnici iznenadili studijom

Ispitano kako bestežinsko stanje utječe na imuni sistem astronauta

Veza mozak – računar: Dobre vijesti za osobe s teškom paralizom

Potpuni mortalitet mladunčadi: Hoće li ova polarna vrsta nestati zbog klimatskih promjena

Evo zašto svemirske agencije jure prema Mjesečevom južnom polu

Ekstremno visoke temperature oborile sve rekorde: Italija najugroženija

Iz glinene cigle stare 2.900 godina izvučen antički DNK, otkrivena kapsula biljnog života

Albino puma rođena u Nikaragvi: Ima ih samo četiri u svijetu

Naučnici u potpunosti dešifrirali hromozom Y: To će pomoći u proučavanju neplodnosti muškaraca

Indijski rover napravio "prve korake" na površini Mjeseca

Simulacije otkrile tačan broj kolonista: Za osnivanje naselja na Marsu potrebne 22 osobe

Rođena prva jednobojna žirafa na svijetu

Veliki uspjeh Indijaca, ušli su u historiju: Prvi se spustili na južni pol Mjeseca!

Nauka

Jeste li čuli za pravilo 30-30: Igra važnu ulogu ako se nađete na otvorenom tokom grmljavine

Osvojili su južni pol Mjeseca, na redu je Sunce: Indijci šalju još jednu letjelicu u svemir

Naučnici iznenađeni: Indijska letjelica poslala prve podatke o temperaturi na Mjesecu

Jesu li društvene mreže krive za depresiju kod djece: Norveški naučnici iznenadili studijom

Ispitano kako bestežinsko stanje utječe na imuni sistem astronauta

Veza mozak – računar: Dobre vijesti za osobe s teškom paralizom

Potpuni mortalitet mladunčadi: Hoće li ova polarna vrsta nestati zbog klimatskih promjena

Evo zašto svemirske agencije jure prema Mjesečevom južnom polu

Ekstremno visoke temperature oborile sve rekorde: Italija najugroženija

Iz glinene cigle stare 2.900 godina izvučen antički DNK, otkrivena kapsula biljnog života

Albino puma rođena u Nikaragvi: Ima ih samo četiri u svijetu

Naučnici u potpunosti dešifrirali hromozom Y: To će pomoći u proučavanju neplodnosti muškaraca

Indijski rover napravio "prve korake" na površini Mjeseca

Simulacije otkrile tačan broj kolonista: Za osnivanje naselja na Marsu potrebne 22 osobe

Rođena prva jednobojna žirafa na svijetu

Veliki uspjeh Indijaca, ušli su u historiju: Prvi se spustili na južni pol Mjeseca!