<p>U prepunoj sali Kongresnog centra „Caesars Forum“ u Las Vegasu, na ovogodišnjoj DEF CON konferenciji za hakere, pet timova iz cijelog svijeta nestrpljivo je čekalo da sazna koji tim će biti proglašen pobjednikom prvog takmičenja u "hvatanju zastave" u svemiru.</p><h2>Putanja satelita</h2><p>Timovi su imali zadatak da preuzmu kontrolu nad malim satelitom pod nazivom „Moonlighter“. Jedan od izazova nazvan "Božić u avgustu" zahtijevao je da takmičari izmijene orbitu „Moonlightera“ tako da se približi Sjevernom polu. Kako promijeniti putanju satelita koji nema potisnike? Timovi su uspjeli da "prevare" GPS prijemnik satelita posebnom skriptom, čime su uspjeli da promijene njegovu putanju, prenosi Telegraf.rs.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Proud to be here with <a href="https://twitter.com/mhackeroni?ref_src=twsrc%5Etfw">@mhackeroni</a> team winning <a href="https://twitter.com/hack_a_sat?ref_src=twsrc%5Etfw">@hack_a_sat</a> space ctf ! <a href="https://t.co/M7mbCa37bY">pic.twitter.com/M7mbCa37bY</a></p>&mdash; Giorgio Campiotti (@giorgiofox) <a href="https://twitter.com/giorgiofox/status/1690820398126931968?ref_src=twsrc%5Etfw">August 13, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Dodatno, takmičari su bili izazvani da hakiraju kameru satelita i naprave fotografiju iz svemira. Ovaj izazov, nazvan "Iron Bank", uključivao je kriptografski problem, i uspješno ga je riješio samo tim „mHACKeroni“.</p><h2>Stvarne prijetnje</h2><p>Pobjednički tim „mHACKeroni“, sastavljen od 60 članova iz Italije, većinom iz akademskog svijeta, osvojio je prvo mjesto i nagradu od 50.000 dolara. Drugoplasirani tim, pod nazivom „Poland Can Into Space“, osvojio je 30.000 dolara, dok je trećeplasirani tim, pod imenom „jmp fs: [rcx]“, osvojio 20.000 dolara.</p><p>Ovo takmičenje, koje je organizovano u saradnji s Američkim ratnim zrakoplovstvom, Svemirskom komandom, Korporacijom za svemirske sisteme i Cromulenceom, pokrenuto je a ciljem da ukaže na stvarne prijetnje cyber sigurnosti svemirskih sistema, prenosi „Cyberscoop“.</p>

Prva svemirska "Capture the Flag" igra okupila je najbolje hakerske timove na konferenciji DEF CON u Las Vegasu

Hakerska ekipa uspjela "oteti" satelit: Osvojili 50.000 dolara

<p>Morske zvijezde nastanjuju gotovo sve okeane i mora.</p><p>Kada je riječ o ovim beskičmenjacima, ljudi obično imaju na umu one morske zvijezde koje se kreću morskim dnom.</p><p>Međutim, postoje razne vrste.</p><p>Jedna od njih je i Brisingidae, vrsta koja živi u dubokom moru i kreće se kroz vodu.</p><p>Snimak jedne takve na Facebooku je podijelio hrvatski podvodni istraživač Velimir Vrzić, prenosi portal 021.rs.</p><p>- Možete li da vjerujete da ovo stvarno postoji? Snimljeno je prije neki dan u Ronilačkom centru Kostrena - napisao je, izazvavši oduševljenje među svojim pratiocima, od kojih su mnogi prvi put vidjeli ovo stvorenje.</p>

<p>Ime su dobile po Brisingamenu, ogrlici iz nordijskog mita. Taj komad nakita pripadao je boginji ljubavi Freji, ali ju je ukrao Loki i sakrio u more.</p><p>Ideju o imenu naučnici su dobili vidjevši njen izgled, odnosno način na koji se kreće, kao da lebdi. Tu je, svakako, i specifičan oblik njenog tijela, zbog kojeg je neko ko nije upoznat s životom pod morem u prvi mah uopće ne bi povezao s morskim zvijezdama.</p>

Ime dobila po Brisingamenu, ogrlici iz nordijskog mita

U Jadranskom moru snimljena nestvarno lijepa morska zvijezda

<p>Timovi istraživača iz Perua i SAD pronašli su novu vrstu zmije u peruanskom nacionalnom parku Otiši. Ova vrsta je nazvana po glumcu Harisonu Fordu (Harrison), koji je poznati borac za zaštitu životne sredine.</p><h2>Narušen odnos s prirodom&nbsp;</h2><p>Blijedožućkasto-braon zmija s razbacanim crnim mrljama nazvana je Tachimenoides harrisonfordi.</p><p>Ford, koji je potpredsjednik neprofitne grupe „Conservation International“, rekao je da je ovo otkriće podsjetnik da još ima toliko toga da se nauči o divljem svijetu i da su ljudi jedan mali dio nevjerovatno ogromne biosfere.</p><p>- Na ovoj planeti sve su sudbine isprepletene, a trenutno je milion vrsta na ivici zaborava. Imamo egzistencijalni mandat da popravimo naš narušen odnos s prirodom i zaštitimo mjesta koja održavaju život - rekao je Ford.</p><p> </p><p></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/Cv-OVpxA-He/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/Cv-OVpxA-He/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/Cv-OVpxA-He/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Conservation International (@conservationorg)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Po američkom glumcu već su nazvane vrste mrava i pauka.</p><p>Godine 1993. nova vrsta je prvi put dobila ime po Fordu - Calponia harrisonfordi, što je kalifornijski pauk, dok je nekoliko godina kasnije po glumcu nazvan mrav Pheidole Harrisonfordi, piše BBC.</p><h2>Gmizavci u opasnosti od izumiranja</h2><p>Za razliku od lika koji tumači, Indijane Džonsa (Indiana Jones), Ford je više puta rekao da voli zmije, a za novu vrstu je rekao da je s njom „brzo pronašao bliskost".</p><p>- Zmija ima oči u kojima se možete udaviti i većinu dana provodi sunčajući se pored bazena prljave vode - vjerovatno bismo bili prijatelji ranih šezdesetih - rekao je on.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">ALSO <a href="https://t.co/gFtY2bRg5s">https://t.co/gFtY2bRg5s</a> Harrison Ford&#39;s name is used in naming of new Peruvian snake species discovered ... after spider and ant species were named in his honor ~ Story Below <a href="https://twitter.com/hashtag/USA?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#USA</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/News?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#News</a> <a href="https://t.co/ZDKjCTbqa9">https://t.co/ZDKjCTbqa9</a></p>&mdash; Follow @JodyField (@JodyField) <a href="https://twitter.com/JodyField/status/1691694916362191226?ref_src=twsrc%5Etfw">August 16, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Istraživanje čiji su koautori stručnjaci organizacije „Conservation International“ pokazuje da su gmizavci posebno u opasnosti od izumiranja i da je više od petine svih gmizavaca trenutno ugroženo.<br></p>

Po američkom glumcu već su nazvane vrste mrava i pauka

U Peruu otkrivena nova vrsta zmije: Nazvana po Harisonu Fordu

<p>Naučnici su uspjeli rekonstruirati pjesmu „Another Brick in the Wall“ benda ''Pink Floyd'' osluškujući moždane valove pacijenata, što je prvi put da je prepoznatljiva pjesma dekodirana iz snimaka moždane aktivnosti, piše Guardian.&nbsp;</p><p>Ovaj poduhvat, piše ScienceNews, liči na događaj iz naučnofantastičnih filmova.<br></p><h2>Obnova muzikalnosti</h2><p>Naučnici s Univerziteta Kalifornije u Berkliju, u SAD, nadaju se da će na ovaj način uspjeti da obnove muzikalnost prirodnog govora kod pacijenata koji imaju problema u komunikaciji zbog neuroloških oboljenja poput šloga ili amiotrofične lateralne skleroze, bolesti od koje je patio slavni fizičar Stiven Hoking (Stephen Hawking).</p><p>Članovi istog tima ranije su uspjeli da dekodiraju govor, pa čak i u tišini zamišljene riječi, zahvaljujući snimcima mozga.</p><p>- U suštini, sve te rekonstrukcije imale su robotski kvalitet. Muzika je, po svojoj prirodi, emotivna i prozodijska - ima ritam, stres, akcenat i intonaciju. Ima mnogo veći spektrum od ograničenih fonema bilo kog jezika, što daje drugu dimenziju dekoderu govora koji može da se implantira - rekao je prof. Robert Najt, neurolog Univerziteta Kalifornije u Berkliju i vođa istraživanja.</p><p>Dok je raniji rad dekodirao aktivnost u moždanim dijelovima za govor, oblasti koja kontrolira mala kretanja usta, vilice, jezika i grkljana, ova prati snimke iz dijelova mozga zaduženih za obradu zvuka.</p><h2>Operacije zbog epilepsije</h2><p>Tim je analizirao snimke moždane aktivnosti 29 pacijenata kojima je puštana skoro trominutna pjesma s njihovog albuma „The Wall“ iz 1979. Moždana aktivnost je detektirana postavljanjem elektroda direktno na površinu njihovog mozga dok su ih spremali za operacije zbog epilepsije.</p><p>Vještačka inteligencija je korištena da dekodira snimke, a onda da napravi reprodukciju zvuka i riječi. Iako veoma zagušena, fraza „Sve je samo još jedna cigla u zidu“ („All in all, it‘s just another brick in the wall“) se jasno prepoznaje uz ritam i melodiju pjesme.</p><p>- Zvuči kao da se pjeva pod vodom, ali ovo je naš prvi pokušaj da ovo uradimo - rekao je Najt.</p><p>On vjeruje da će korištenje boljih elektroda popraviti kvalitet rekonstrukcije.</p><h2>Udaljenost elektroda</h2><p>- Prosječno su elektrode bile udaljene oko 5 milimetara, ali imali smo nekoliko pacijenata s elektrodama udaljenim 3 milimetra i oni su to najbolje izveli. Sada kada znamo da ovo možemo da uradimo, mislim da bi korištenjem elektroda udaljenih milimetar i po zvuk bio mnogo bolji - rekao je Najt.</p><p>Studija, koju je Najt radio s kolegom neuronaučnikom Ludovikom Belijerom, objavljena je u žurnalu PloS Biology, piše Telegraf.rs.</p>

Tim Univerziteta Kalifornije u Berkliju dekodirao je hit „Another Brick in the Wall“

Kao u SF filmu: Naučnici rekonstruirali pjesmu ''Pink Floyda'' snimajući moždanu aktivnost ljudi

<p>NASA procjenjuje da će njene naučne misije o Zemlji generirati oko četvrt miliona terabajta podataka samo u 2024. godini.<br></p><h2>Neobrađeni podaci</h2><p>Kako bi naučnici o klimi i istraživačka zajednica efikasno koristili ovu gomilu neobrađenih satelitskih podataka, IBM, HuggingFace i NASA će sarađivati na izgradnji geoprostornog modela otvorenog koda.</p><p>Novi model će služiti kao osnova za novu klasu nauke o klimi i Zemlji. Novi AI sistemi će moći da prate krčenje šuma, predvide prinose usjeva i emisije plinova stakleničkih bašta.</p><p>Za ovaj projekt IBM je iskoristio svoj nedavno objavljeni model Watsonx.ai. To je osnovni model koji je koristio godinu podatke s NASA-inog satelita Harmonized Landsat Sentinel-2 (HLS).</p>

<p>Ti podaci se prikupljaju putem dva Sentinel-2 satelita Evropske svemirske agencije (ESA). Sateliti su osmišljeni za prikupljanje optičkih snimaka visoke rezolucije nad kopnenim i obalnim područjima u 13 spektralnih kanala.</p><p>Što se tiče HuggingFaceaa, kompanija će hostovati model na svojoj AI platformi otvorenog koda. Prema IBM-u, finim podešavanjem modela na "označenim mjestima koja su obilježena od stručnjaka kao rizična za poplave i požare", tim je uspio da poboljša performanse modela za 15 posto u odnosu na trenutno stanje tehnike koristeći upola manje podataka.</p><p>- Suštinska uloga tehnologije otvorenog koda je ubrzanje otkrića kritičnih oblasti kao što su klimatske promjene. To nikad do sada nije bilo jasnije - rekao je Sriram Raghavan, potpredsjednik IBM-a.</p><h2>Brža rješenja</h2><p>- Kombiniranjem IBM-ovog osnovnog modela usmjerenog na stvaranje fleksibilnih sistema vještačke inteligencije za višekratnu upotrebu s NASA-inim satelitskim podacima Zemlje i korištenjem na AI platformi otvorenog koda, HuggingFacea, možemo da iskoristimo moć saradnje za implementaciju bržih i efektivnijih rješenja koja će poboljšati našu planetu.</p>

Novi model će služiti kao osnova za novu klasu nauke o klimi i Zemlji

IBM i NASA se udružuju: Grade Al model za nauku o Zemlji

<p>Tim arheologa iz Kine koji se specijalizovao za proučavanje drevnih sistema upravljanja vodom otkrio je najraniji sistem za drenažu napravljen od keramičkih cijevi ikada pronađen na kineskom tlu.</p><p>Ovo čudo prahistorijskog inžinjeringa otkriveno je tokom iskopavanja u davno napuštenom neolitskom naselju poznatom kao Pingliangtai u provinciji Henan u sjevernoj centralnoj Kini, navodi se na sajtu Nature Water.</p>

<p>Vjeruje se da je izgradnja sistema za odvodnjavanje, koji je uključivao ogromnu mrežu međusobno povezanih jarkova i ogroman jarak pored podzemnih cijevi, izvedena između 2.100. i 1.900. godine prije nove ere, prenosi Analitika.me.<br></p>

Čudo prahistorijskog inžinjeringa

Sistem za drenažu napravljen od keramičkih cijevi 

Arheolozi pronašli 4.000 godina star sistem za drenažu

<p>Kreirajući nove tehnološki usavršene senzore, naučnici s Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu i njihove kolege iz Australije napravili su bakterije koje detektuju prisustvo tumorske DNK u živim organizmima.</p><p>Njihova inovacija, kojom je detektovan rak debelog crijeva kod miševa, mogla bi utrti put novim biosenzorima sposobnim da identifikuju razne infekcije, karcinome i druge bolesti.</p><h2>Mutacije izvan ćelija</h2><p>Bakterije su ranije dizajnirane da izvršavaju različite dijagnostičke i terapeutske funkcije, ali nisu mogle da identifikuju određene sekvence DNK i mutacije izvan ćelija. Nova ćelijska analiza CATCH je dizajnirana da radi upravo to, piše „Science Daily“.</p><p>- Kad smo započeli ovaj projekt prije četiri godine, nismo čak bili sigurni da li je upotreba bakterija kao senzora za DNK kod sisara moguća - rekao je Džef Hejsti, profesor bioloških nauka i inženjeringa na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu, prenosi Telegraf.rs. </p><p>Poznato je da tumori rasijavaju ili šire svoju DNK u okolne sredine. Mnoge tehnologije mogu da analiziraju pročišćenu DNK u laboratoriju, ali ne mogu da detektuju DNK na mjestu gdje je ispuštena. U okviru CATCH strategije, istraživači su kreirali bakterije pomoću CRISPR tehnologije kako bi testirali nevezane sekvence DNK na genomskom nivou i uporedili te uzorke sa ranije utvrđenim sekvencama raka.</p><h2>Detekcija DNK koju oslobađaju tumori</h2><p>- Mnoge bakterije mogu uzeti DNK iz svojih sredina, što je sposobnost poznata kao prirodna kompetentnost - rekao je Rob Kuper iz Instituta za sintetičku biologiju.</p><p>Počeli su da formulišu mogućnost inžinjeringa bakterija, koje su već prisutne u debelom crijevu, kao novih biosenzora koji bi mogli biti upotrijebljeni u crijevima radi detekcije DNK koju oslobađaju tumori. Fokusirali su se na Acinetobacter baylyi, bakteriju u kojoj je Kuper identifikovao elemente neophodne za uzimanje DNK i upotrebu CRISPR radi njene analize.</p><p>- Znajući da DNK nevezana za ćelije može biti upotrijebljena kao signal, ili imput, radili smo na kreiranju bakterija koje bi reagovale na tumorsku DNK u trenutku i na mjestu detekcije bolesti - rekao je Den Vortli, gastroenterolog pri Klinici za kolonoskopiju u Brizbejnu u Australiji.</p><p>Istraživači su dizajnirali, napravili i testirali Acinetobacter baylyi kao senzor za identifikaciju DNK iz KRAS, gena koji mutira u mnogim karcinomima.</p><p>Programirali su bakteriju sa CRISPR sistemom dizajniranim da razlikuje mutirane od normalnih (nemutiranih) kopija KRAS. To znači da bi samo bakterije koje su preuzele mutirane oblike KRAS, koji se nalazi u prekanceroznim polipima i karcinomima, naprimjer, preživjele da signaliziraju ili reaguju na bolest.</p><h2>„Bolesti će biti tretirane i sprečavane ćelijama, a ne pilulama“</h2><p>Novo istraživanje je zasnovano na ranijim idejama u vezi sa horizontalnim genskim transferom, tehnikom koju organizmi koriste da prenose genetski materijal od jednog do drugog na način različit od tradicionalnog genetskog nasljeđivanja roditelj-dijete.</p><p>Iako je horizontalni genski transfer uveliko poznat između bakterija, istraživači su postigli svoj cilj primjene ovog koncepta od tumora kod sisara i ljudskih ćelija do bakterija.</p><p>Istraživači sad prilagođavaju svoju bakterijsku biosenzorsku strategiju sa novim sklopovima i različitim vrstama bakterija za detekciju i tretiranje karcinoma i infekcija kod ljudi.</p><p>Postoji ogroman potencijal u kreiranju bakterija za sprečavanje raka debelog crijeva, tumora koji je uronjen u struju bakterija, koje bi mogle pomoći ili spriječiti njegovu progresiju.</p><p>Vanredni profesor Sidarta Muherdži sa Kolumbijskog univerziteta kaže da će u budućnosti „bolesti biti tretirane i sprečavane ćelijama, a ne pilulama“. Bakterije koje mogu detektovati DNK u crijevima predstavljaju ogromnu šansu da budu čuvari koji će tražiti i uništavati gastrointestinalne i mnoge druge karcinome“.</p><p>- Postoji budućnost u kojoj niko ne mora da umre od raka debelog crijeva - smatra Vortli.&nbsp;</p>

Postoji budućnost u kojoj niko ne mora da umre od raka debelog crijeva, smatra profesor Vortli

Sada bakterije mogu detektovati tumorski DNK

<p>Snimci unutrašnjosti Marsa su nam dali najpreciznije mjere rotacije crvene planete i rezultati su iznenađujući. Prema podacima sada već „penzionisane“ InSight sonde, rotacija Marsa se ubrzava za nekoliko milisekundi skraćujući dužinu Marsovog dana, što je posljedica promjene ose rotacije za 4 miliarksekunde svake godine, piše Science Alert.<br></p><h2>Posljedica dugotrajnih procesa</h2><p>Razlozi za ove događaje nisu u prvi mah jasni, mada najnovije hipoteze objašnjavaju da je ubrzanje posljedica dugotrajnih procesa, poput nagomilavanja materijala na polarnim ledenim kapama i dinamike Marsovog jezgra.</p><p>Brus Banerd, planetarni geofizičar iz NASA laboratorije za reaktivni pogon, navodi da se njegova višedecenijska uključenost u programe da se spusti geofizička stanica na Mars zaista isplatila s fantastičnim mjernim rezultatima koje je InSight poslao.</p><p>InSight je, bez obzira na programirano vrijeme trajanja od dvije godine, svoj život udvostručio, i trajao je 1.480 zemaljskih, odnosno 1.440 marsovskih dana. Za to vrijeme njegovi mjerni uređaji su snimili i poslali brojne podatke koji se tiču unutrašnjosti Marsa, njegove seizmičke aktivnosti, veličine i sastavu jezgra i trenutnoj aktivnosti planete.</p><h2>Promjene u frekvenciji radiovalova</h2><p>Podaci o studiji rotacije su nam stigli od radiosignala RISE senzora na Marsu i NASA mreže za duboki svemir na Zemlji. Razmijenjeni radiovalovi između ovo dvoje su naučnicima dopustili da otkriju suptilne promjene u frekvenciji radiovalova, što nam je omogućilo da precizno izmjerimo rotaciju Marsa.</p><p>Na osnovu 900 dana radiokomunikacije između RISE i Zemlje, ustanovljeno je blago ubrzanje Marsa. To je vjerovatno u vezi s redistribucijom njegove mase.</p><p>Na Zemlji je situacija obrnuta. Dugoročne pojave nam ukazuju da se Zemljina rotacija usporava zahvaljujući udaljavanju Mjeseca od Zemlje, koji redistribuira masu okeana tako što ih povlači za sobom.</p><p>Pošto Mars nema okeane, nešto drugo utječe na njegovo ubrzanje. Podaci RISE nam omogućuju da precizno mjerimo i veličinu Marsovog jezgra pomoću gibanja planete oko svoje ose, što se naziva nutacija, a izazvano je pokretanjem tečnosti.</p><p>Mjerenja seizmičkim uređajima ukazuju na to da je Marsovo jezgro između 1.780 i 1.830 kilometara u prečniku, iznenađujuće veliko, s obzirom na cjelokupni prečnik planete od 3.390 kilometara.</p><p>Seizmičke analize nam ukazuju i na gustoću jezgra od 5,9 do 6,3 grama po kubnom centimetru.</p><p>Podaci su izuzetno bliski podacima dobivenim od RISE, koji kažu da je jezgro prečnika 1.835 kilometara, a da je njegova gustoća 5,9 do 6,3 grama po kubnom centimetru. Nutacija nas, međutim, navodi na to da gustoća nije pravilno raspoređena i da postoje razlike u gustoći jezgra, i to će biti ispitano neki drugi put.</p><h2>Historijski eksperiment</h2><p>Sebastijan la Majster, astronom iz belgijskog kraljevskog opservatorija, kaže da je ovo historijski eksperiment u koji je uloženo mnogo napora i energije, i da nas pored toga rezultati iznenađuju, i tek će nas iznenađivati, jer RISE može još mnogo toga otkriti o Marsu, piše Telegraf.rs.&nbsp;</p>

Sve brže se okreće oko svoje ose, pokazala su istraživanja, a to dovodi do skraćenja trajanja dana na njemu

Mars nastavlja rotirati brže, a naučnici ne znaju zašto

<p>Tasili n'Adžer je najveći nacionalni park u Africi&nbsp;koji je osnovan 1972. godine. Obuhvata istoimenu visoravan u jugoistočnom dijelu&nbsp;Alžira, a prostire se 72.000 kvadratnih kilometara u Sahari,&nbsp;što ga čini jednim od najvećih u svijetu.&nbsp;Gotovo dvaput je veći od Švicarske ili dva i po puta od Belgije.</p><h2>Vjetar i voda</h2><p>Cijela regija je geološka zemlja čuda&nbsp;prepuna neobičnih kamenih formacija nastalih još u prekambriju,&nbsp;a koje su prekrivene pješčanim dinama. Smatra se da u samom parku ima više od 300 prirodnih lukova takozvane kamene šume koja je nastajala milionima godina pod utjecajem vjetra i vode.</p><p>Njegove vapnenačke stijene izdižu se nad Saharom do 600 metara visine te ostavljaju bez daha sve one koji ih posjete. Najljepši dio parka za mnoge je predio poznat kao&nbsp;Tadrart Rouge ili crvena planina.&nbsp;Ona je poznata po spektakularnim prizorima crveno-narančastih pješčanih dina u kontrastu s nazubljenim tamnocrvenim stijenama.</p><p>Veličanstvenost ovoga parka ne leži samo u izgledu njegovih prirodnih ljepota, već i tragovima koje su na njima ostavile minule generacije. Tasili n'Adžer je najpoznatiji po gustoj koncentraciji prahistorijskih arheoloških lokaliteta na kojima su pronađeni brojni crteži uklesani u stijene, ali i kameni te keramički predmeti koji svjedoče da je Sahara već u neolitiku bila gusto naseljeno područje.</p><h2>Svjetska baština</h2><p>Upravo zbog tih arheoloških bogatstava&nbsp;Tasili n'Adžer je 1982. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine.</p><p>Francuski arheolog&nbsp;Henri Lot (Lhote)&nbsp;koji je dokumentirao mnoge Tasilijeve umjetnine uklesane i isklesane iz kamena još pedesetih godina prošlog stoljeća&nbsp;govorio je da je ovo područje najveći muzej prethistorijske umjetnosti u cijelom svijetu.</p><p>Ono otkriva i važne podatke o ovome području – naprimjer,&nbsp;da je nekad imalo mnogo umjereniju i vlažniju klimu, te je bilo prekriveno travom.&nbsp;Potvrđuju to i uklesani crteži na stijenama koje prikazuju krda goveda, te životinje poput krokodila, slonova i žirafa.</p>

Veličanstvenost ovoga parka ne leži samo u izgledu njegovih prirodnih ljepota, već i tragovima koje su 
na njima ostavile minule generacije

Prostire se 72.000 kvadratnih kilometara u Sahari

Geološka zemlja čuda prepuna neobičnih kamenih formacija

<p>Pod mikroplastikom se podrazumijevaju mali komadi plastike, obično dužine manje od pet milimetara, koji nastaju kada se plastični proizvodi razgrađuju u okolišu.</p><p>Sada je mikroplastika koja se koristi za pakovanje hrane prvi put otkrivena u ljudskom srcu, piše "Daily Mail".</p><h2>Potrebno više studija&nbsp;</h2><p>Tim pekinške bolnice Anžen u Kini sakupio je uzorke srčanog tkiva od 15 pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji srca, kao i uzorke krvi uzete prije i poslije operacije, prenosi Telegraf.rs.</p><p>Mikroplastika je pronađena u svim uzorcima krvi i srčanom tkivu. Vjeruje se da su ih ljudi udahnuli ili progutali.</p><p>Plastika i hormoni povezani su tako što mikroplastika u hrani djeluje na lučenje hormona i izaziva poremećaje i hronična stanja. </p><p>Mikroskopske čestice poli(metil-metakrilata), plastike koja se obično koristi kao alternativa staklu i koja je otporna na razbijanje - pronađene su u tri različita dijela srca, za koje istraživači kažu da se "ne mogu pripisati slučajnom izlaganju tokom operacije".</p><p>Ostale pronađene vrste plastike uključuju polietilen-tereftalat, koji se koristi u kontejnerima za odjeću i hranu, i polivinil-hlorid (PVC), koji je široko rasprostranjen i nalazi se u stolariji, drenažnim cevima, bojama…</p>

<p>- Otkrivanje in vivo MPs (mikroplastike) je alarmantno i potrebno je više studija da bi se istražilo kako MPs ulaze u srčano tkivo i koji su potencijalni efekti MPs-a na dugoročnu prognozu nakon kardiohirurgije - napisali su istraživači.</p><h2>Put plastike koji se zanemaruje</h2><p>Oni su dodali da njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu „Environmental Science &amp; Technology“, pokazuje da su invazivne medicinske procedure kao što je operacija srca put plastike koja ulazi u tijelo i koji se zanemaruje.</p><p>U krvi plastika može da se “zakači” za vanjsku membranu crvenih krvnih zrnaca i može da utječe na njihovu sposobnost da transportuju kisik.</p><p>Kako piše "Newsbeast", komadići mikroplastike dijele se na primarne, koji se ispuštaju direktno u životnu sredinu, i sekundarne, koji potječu iz većih plastičnih predmeta kao što su plastične kese, flaše i mreže za pecanje. Procjenjuje se da primarna mikroplastika čini od 15 do 31 posto mikroplastike u okeanima, a sekundarna od 69 do 81 posto.</p>

Kod 15 pacijenata ustanovljeno devet vrsta plastike

Mikroplastika pronađena u ljudskom srcu: Kako je dospjela u organizam i koje su posljedice

<p>Umjetna inteligencija (UI) ima mnoge prednosti koje se protežu kroz različite industrije i sektore. U nastavku vam donosimo nekoliko ključnih prednosti umjetne inteligencije.</p><h2>Automatizacija procesa</h2><p>UI omogućava automatizaciju monotoničnih, ponavljajućih zadataka, što dovodi do povećanja učinkovitosti i smanjenja ljudske greške. To se posebno vidi u industriji proizvodnje i logistici.</p><h2>Brza analiza i obrada velikih skupova podataka</h2><p>UI može brzo analizirati ogromne količine podataka kako bi identificirala obrasce, trendove i skrivene informacije koje bi inače bile teško primjetne ili nemoguće za ljude.</p><h2>Precizna donošenja odluka</h2><p>UI može donositi odluke na temelju analize podataka i algoritama, što može dovesti do preciznijih i informiranih odluka u područjima kao što su medicina, finansije i poslovno planiranje.</p><h2>Rad 24/7</h2><p>Umjetna inteligencija ne treba spavati ili odmarati, što omogućava neprekidno djelovanje i pristup uslugama tijekom cijelog dana.</p><h2>Personalizacija usluga</h2><p>UI može analizirati korisničke podatke i ponašanje kako bi pružila personalizirane preporuke, proizvode i usluge, što poboljšava korisničko iskustvo.</p><h2>Sposobnost obrade raznolikih podataka</h2><p>UI može obrađivati ​​različite vrste podataka, uključujući tekst, slike, zvuk i video, omogućavajući dublje razumijevanje i analizu sadržaja.</p><h2>Razvoj novih znanja</h2><p>UI može identificirati nove uzorke i odnose između podataka koji mogu dovesti do novih saznanja i otkrića u različitim naučnim i istraživačkim područjima.</p><h2>Medicinska dijagnostika</h2><p>Umjetna inteligencija može pomoći u dijagnostici i praćenju bolesti analiziranjem medicinskih slika i podataka, što može poboljšati preciznost i brzinu dijagnostike.</p><h2>Smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti</h2><p>UI može pomoći u smanjenju troškova rada, optimizaciji resursa i povećanju učinkovitosti poslovnih procesa.</p><h2>Razvoj autonomnih sistema</h2><p>Umjetna inteligencija omogućava razvoj autonomnih vozila, dronova i robota koji mogu obavljati zadatke u okruženjima opasnim po ljude ili teško dostupnim mjestima.</p><p>Važno je napomenuti da iako UI donosi mnoge prednosti, također postavljaju izazove i pitanja vezana za etiku, privatnost, sigurnost i utjecaj na radna mjesta. S obzirom na brz razvoj UI tehnologija, važno je pažljivo razmatrati kako ih primjenjivati kako bi se maksimalno iskoristile prednosti uz minimalne negativne posljedice.</p>

Važno je napomenuti da iako UI donosi mnoge prednosti, također postavljaju izazove i pitanja vezana za etiku, privatnost, sigurnost

Revolucija umjetne inteligencije: Transformacija industrija i svakodnevnog života

<p>Paleontolozi u Egiptu otkrili su fosil ranije nepoznate vrste kita, koji je živio prije oko 41 milion godina.</p><p>Kit Tutcetus raianensis, dugačak samo 2,5 metara, najstariji je pripadnik ove vrste.<br></p><p>Istraživači kažu da su iskopali fosile u blizini Vadi el Hitana u Egiptu, mjesta gdje se mogu naći mnogi fosili drevnih kitova.</p><h2>Zub u bloku krečnjaka</h2><p>Oni su rekli da je isprva bilo nejasno šta su pronašli.</p><p>Profesor Hešam Salam, osnivač Centra za paleontologiju kičmenjaka Univerziteta Mansoura (MUVP), naveo je da je tim prvobitno pronašao jedan zub u bloku krečnjaka koji datira iz eocena, perioda koji je trajao od prije 55,8 do 33,9 miliona godina, prenosi Telegraf.rs.</p><p>- Kada smo pokušavali da ga popravimo i očistimo sav sediment iznad fosila, otkrili smo da to nije nešto što je obično iz tog perioda  rekao je on.</p><h2>Prvi kitovi koji žive isključivo u vodi</h2><p>Kit je dobio ime Tutcetus raianensis, po egipatskom faraonu Tutankamonu, u znak sjećanja na otkriće faraonove grobnice prije jednog stoljeća i oblasti Vadi el Rajan u Egiptu, gdje je fosil pronađen.</p><p>Prema Salamovom timu, ovo stvorenje je vrsta kitova poznata kao bazilosaurid - izumrla grupa za koju se smatra da su prvi kitovi koji žive isključivo u vodi, za razliku od drugih ranih kitova koji su obitovali na kopnu.</p>

Bio dug samo 2,5 metara

Arheološko otkriće u Egiptu: Pronađen fosil manjeg kita star 41 milion godina

<p>Rusija je poslala svemirsku letjelicu na Mjesec, prvi put od 1976. godine, u potrazi za izvorom vode na zemljinom satelitu, javlja Anadolu.<br></p><p>Ruska Federalna svemirska agencija (Roskosmos) lansirala je raketu Sojuz 2.1v koja je nosila svemirski brod Luna-25. Lansiranje je izvedeno iz svemirske baze Vostočni, 5.500 kilometara istočno od glavnog grada Moskve.</p><p>Kako Luna-25 ulazi u orbitu leta nakon uspješnog lansiranja, letjelica bi trebala sletjeti na južni pol Mjeseca 21. avgusta.</p><p>Luna-25, koja će provoditi istraživanja na Mjesecu otprilike godinu, ima misije da istražuje efekte svemirskih zraka i elektromagnetne emisije na mjesečevu površinu, kao i da traži izvore vode.</p><p>Čelnik Roskosmosa Jurij Borisov rekao je da je Luna-25 poslana na Mjesec u miroljubive svrhe, a planiraju da pošalju svemirske letjelice na Mjesec 2027., 2028. i 2030. godine.</p>

Letjelica bi trebala sletjeti na južni pol Mjeseca 21. avgusta

Rusija nakon 47 godina poslala svemirski brod na Mjesec

<p>Nova arheološka istraživanja na području drevnog sela Teotivakana, sjeveroistočno od Meksiko Sitija, rezultirala su otkrićem tri grobnice, keramike i arhitektonskih struktura.</p><p>Teotivakan je prvobitno otkriven 1960. godine. Arheolog Francisco Gonzalez Rui tada je pronašao keramiku koja je davala naznaku da su stanovnici sela bili samostalni ribari i sakupljači. </p><p>Iskopavanja su nastavljena do danas, a arheolozi su u periodu od marta do juna ove godine otkopali nove konstruktivne elemente, kanale, podove, ramove, kamene nivelete, rupe za stubove i arteški bunar.</p><p>Pronađeni su i ostaci tri skeleta, riječ je o dvije odrasle osobe i jednom djetetu.</p>

<p>Prema dokazima koje predstavlja keramika, selo Teotivakan datira iz perioda između 450. i 650. godine nove.</p><p>Ovo drevno selo je arheološko nalazište koje ima najdužu historiju istraživanja u Meksiku. Veliki dio znanja o ovom mjestu, umjetnosti i kulturi potječe iz aztečkih izvora. Grad je procvjetao između 100. godine stare i 650. godine nove ere, mnogo prije dolaska Asteka 1400-ih godina.</p><p>Njegovo tačno porijeklo ostaje misterija, ali je poznato da su mu ime dali Asteci. Teotivakan znači "mjesto gdje su stvoreni bogovi".</p>

Njegovo tačno porijeklo ostaje misterija, ali je poznato da su mu ime dali Asteci

Arheolozi ne odustaju od istraživanja drevnog sela: Pronašli ostatke stare 1.600 godina

<p>Za nedavno pronađeni drevni ljudski fosil u Kini međunarodni tim naučnika tvrdi da ne nalikuje nijednom drugom do sada zabilježenom homininu. Hominini su pleme primata iz potporodice hominidi koje obuhvata vrste Homo i čimpanze te njihove izumrle pretke.&nbsp;</p><h2>Nedostaje grana</h2><p>Naime, ostaci ne liče ni lozi koja se razdvojila u neandertalce, ni denisovcima (denisovski čovjek), a ni nama, što ukazuje na to da našoj sadašnjoj verziji ljudskog porodičnog stabla nedostaje još jedna grana.<br></p><p>Čeljust, lobanja i kosti nogu koje pripadaju ovome, za sada neklasificiranome homininu oznake HLD 6, otkrivene su u Hualongdongu, u istočnoj Aziji 2019., a naučnici Kineske akademije nauka (CAS) od tada pokušavaju spojiti ostatke s nekom poznatom lozom. Za sada nisu uspjeli, piše Science Alert.</p><p>Lice ovog hominina slično je strukturirano kao lice moderne ljudske loze, koja se odvojila od Homo erectusa još prije 750.000 godina. Ali nedostatak forme brade više nalikuje denisovcima, izumrloj vrsti drevnog hominina u Aziji koja se odvojila od neandertalaca prije više od 400.000 godina. </p><p>Stoga stručnjaci s CAS-a, koji su na ovom istraživanju sarađivali s naučnicima s kineskog Univerziteta ''Xi'an Jiaotong'', britanskog Univerziteta ''York'' i španskog Nacionalnog istraživačkog centra za evoluciju, smatraju da su otkrili potpuno novu lozu hibrida između grane koja nam je podarila moderne ljude i one koja je izrodila druge drevne hominine u regiji, poput denisovaca.</p><p>Treba napomenuti da se mnogi fosili hominina iz pleistocena pronađeni u Kini nisu lako uklopili ni u jednu do sada poznatu lozu. Neki stručnjaci smatraju da se vjerovatno radi o srednjim varijacijama pri razvoju prema modernom čovjeku; poput arhaičnog primjerka Homo sapiensa ili naprednog oblika Homo erectusa. </p><p>No ovo prilično linearno i pojednostavljeno tumačenje je podosta kontroverzno te ga nije prihvatila šira naučna zajednica. Naime, dok je Homo erectus postojao u Indoneziji do prije otprilike 100.000 godina, ostaci koji su nedavno pronađeni u istočnoj Kini više nalikuju drugim, modernijim linijama hominina. </p><p>Prijašnje studije genoma ostataka neandertalaca u Evropi i zapadnoj Aziji su pronašle dokaze o četvrtoj lozi hominina koja je živjela u srednjem do kasnom pleistocenu. No ova grupa nikada nije službeno identificirana u fosilnom zapisu. Možda ovi ostaci pronađeni u Kini predstavljaju dio slagalice koja je nedostajala. </p><p>- Nađena fosilizirana čeljust i lobanja pripadaju djetetu od 12 ili 13 godina. Dok njegovo lice ima crte modernih ljudi, udovi i čeljust odražavaju primitivnije osobine - pišu naučnici. </p><h2>Moderna obilježja</h2><p>Homo sapiens se u Kini pojavio tek prije oko 120.000 godina, ali izgleda da su neka od naših "modernih" obilježja na tom području postojala i ranije. Moguće je da je posljednji zajednički predak H. sapiensa i neandertalaca nastao u jugozapadnoj Aziji i kasnije se proširio na sve kontinente. No to je samo hipoteza, pravu istinu ćemo saznati tek nakon daljnjih istraživanja. </p><p>Studija naziva ''Morphological and morphometric analyses of a late Middle Pleistocene hominin mandible from Hualongdong, China'' objavljena je u časopisu ''Journal of Human Evolution'', piše Index.hr.</p>

Naime, ostaci ne liče ni lozi koja se razdvojila u neandertalce, ni denisovcima (denisovski čovjek), a ni nama

U Kini nađena drevna lobanja: "Ne nalikuje nijednoj ljudskoj pronađenoj do sada"

<p>U Jadranskom i Sredozemnom moru zabilježena je pojava novih vrsta riba, i to otrovnih, neuobičajenih za ovo morsko područje.</p><p>Tokom 2022. i 2023. godine prvi put je zabilježena pojava nekih novih vrsta riba, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica.<br></p><p>Nedavno je u Jadranskom moru zabilježena vrsta gonič iglica (Tilosurus crocodilus), dok se riba vjeverica prvi put pojavila u Jadranskom moru 2022. godine u Italiji kod Trsta.</p><p>Kako su rekli iz hrvatskog Ministarstva ekonomije i održivog razvoja, ovo je suptropska riba atlantskog porijekla, koja u svom prirodnom rasprostranjenju živi duž koraljnih grebena na dubini od nula do 180 metara.</p>

<p>- U zapadnom dijelu Atlantskog okeana, porijeklom je s područja od Sjeverne Karoline u SAD do Brazila, zatim na otoku Vaznesenje i Sveta Jelena u centralnom dijelu južnog Atlantskog okeana i od Gabona do Angole u istočnom dijelu okeana - navode.</p><p>Dodaju da kod ovih, kao i kod drugih morskih i suptropskih vrsta, topla klima pogoduje širenju i uspostavljanju populacija, a zbog zagrijevanja mora usljed klimatskih promjena, ova i druge strane vrste mogle bi da se šire na druga područja.</p><p>Također pozivaju građane da prijave sve strane vrste koje primijete.</p>

Hakerska ekipa uspjela "oteti" satelit: Osvojili 50.000 dolara

U Jadranskom moru snimljena nestvarno lijepa morska zvijezda

U Peruu otkrivena nova vrsta zmije: Nazvana po Harisonu Fordu

Kao u SF filmu: Naučnici rekonstruirali pjesmu ''Pink Floyda'' snimajući moždanu aktivnost ljudi

IBM i NASA se udružuju: Grade Al model za nauku o Zemlji

Arheolozi pronašli 4.000 godina star sistem za drenažu

Sada bakterije mogu detektovati tumorski DNK

Mars nastavlja rotirati brže, a naučnici ne znaju zašto

Geološka zemlja čuda prepuna neobičnih kamenih formacija

Mikroplastika pronađena u ljudskom srcu: Kako je dospjela u organizam i koje su posljedice

Revolucija umjetne inteligencije: Transformacija industrija i svakodnevnog života

Arheološko otkriće u Egiptu: Pronađen fosil manjeg kita star 41 milion godina

Rusija nakon 47 godina poslala svemirski brod na Mjesec

Arheolozi ne odustaju od istraživanja drevnog sela: Pronašli ostatke stare 1.600 godina

U Kini nađena drevna lobanja: "Ne nalikuje nijednoj ljudskoj pronađenoj do sada"

U Jadranskom moru uočene nove otrovne vrste riba

Nauka

Hakerska ekipa uspjela "oteti" satelit: Osvojili 50.000 dolara

U Jadranskom moru snimljena nestvarno lijepa morska zvijezda

U Peruu otkrivena nova vrsta zmije: Nazvana po Harisonu Fordu

Kao u SF filmu: Naučnici rekonstruirali pjesmu ''Pink Floyda'' snimajući moždanu aktivnost ljudi

IBM i NASA se udružuju: Grade Al model za nauku o Zemlji

Arheolozi pronašli 4.000 godina star sistem za drenažu

Sada bakterije mogu detektovati tumorski DNK

Mars nastavlja rotirati brže, a naučnici ne znaju zašto

Geološka zemlja čuda prepuna neobičnih kamenih formacija

Mikroplastika pronađena u ljudskom srcu: Kako je dospjela u organizam i koje su posljedice

Revolucija umjetne inteligencije: Transformacija industrija i svakodnevnog života

Arheološko otkriće u Egiptu: Pronađen fosil manjeg kita star 41 milion godina

Rusija nakon 47 godina poslala svemirski brod na Mjesec

Arheolozi ne odustaju od istraživanja drevnog sela: Pronašli ostatke stare 1.600 godina

U Kini nađena drevna lobanja: "Ne nalikuje nijednoj ljudskoj pronađenoj do sada"

U Jadranskom moru uočene nove otrovne vrste riba