Posebni kompjuterski program može pomoći dijagnosticirati posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) kod ratnih veterana na osnovu analize njihovog glasa, navode autori studije objavljene u časopisu "Depression and Anxiety" (Depresija i anksioznost).
Ljekari su odavno ustanovili da ljudi s psihijatrijskim poremećajima govore drukčije od osoba koji nemaju mentalnih tegoba.
Autori studije objavljene 22. aprila navode da umjetna inteligencija može - s tačnošću od 89 posto - razlikovati osobe s PTSP-om od ljudi koji ne pate od tog poremećaja.
- Oni koji imaju PTSP govore sporije (sporije pokreću jezik), njihov je govor monotoniji, manje energičan (beživotan), dugo oklijevaju i govore 'ravnim' tonom - kaže voditelj studije dr. Čarls Marmar (Charles Marmar), sa katedre za psihijatriju na Medicinskoj školi Univerziteta u Njujorku ("NYU School of Medicine").
Otkrića pokazuju da se karakteristikama govora može služiti u analizi te bolesti, ali potrebna su podrobnija istraživanja te validacija, a to je moguće ubuduće činiti klinički.
Njegov se tim stručnjaka poslužio programom umjetne inteligencije koji "uči" kako razlikovati pojedince na temelju njihovog govora.
Istražitelji su snimili sate intervjua temeljenih na pitanjima koje postavljaju stručnjaci pri dijagnosticiranjju PTSP-a. Ukupno su intervjuirali 53 veterana iz Iraka i Afganistana kojima je dijagnosticiran ratni PTSP, a snimili su i intervjue 78 veterana koji nemaju taj poremećaj.
Zatim su snimke unijeli u softver što ga je razvio "Stanford Research Institut International", ustanova koja je razvila aplikaciju "Siri". Ukupno je proizvedeno 40.526 govornih karakteristika.
Studija se nije bavila mehanizmima PTSP-a, ali postoji teorija da traumatski događaji mijenjaju moždane krugove što utječe na glas pogođene osobe.
Naučni tim planira 'uvježbati' taj program umjetne inteligencije puneći ga novim podacima, validirati ga te dati vladi na odobrenje za korištenje u klinici.
Moguće je s vremenom razviti i aplikaciju PTSP-a putem pametnog telefona jer to može biti jeftina metoda, primjenjiva na daljinu i neinvazivna, kaže Adam Braun (Brown), asistent na psihijatriji "NYU School of Medicine".
Direktorica SIRI-ja Dimitra Vergiri (Vergyri) navodi da se tehnologija analize govora već koristi u nizu aplikacija.- Softver analizira riječi - u kombinaciji s frekvencijom, ritmom, tonom i artikulacijskim karakteristikama govora - zaključuje o stanju govornika, njegovim emocijama i raspoloženju, kognitivnim sposobnostima, mentalnom zdravlju i kvaliteti komunikacije - njene su riječi.

Moguće je s vremenom razviti i aplikaciju PTSP-a putem pametnog telefona jer to može biti jeftina metoda, primjenjiva na daljinu i neinvazivna

Revolucionarno: Analizom glasa mogu ustanoviti ko boluje od PTSP-a

Ljekari u Grčkoj i Španiji uspjeli su posebnom metodom oplodnje kod jedne žene izvesti trudnoću u kojoj je <a href="https://avaz.ba/tag/17331/beba">beba</a> plod tri osobe, a sve u cilju borbe protiv ženske neplodnosti.&nbsp;Dječak je rođen u utorak, 9. aprila, i na rođenju je bio težak 2,9 kilograma. Majka i beba su dobro.
Ljekari tvrde da su ovim ispisali nove stranice historije medicine, što će pomoći parovima koji imaju problema sa neplodnošću širom svijeta.
Neki stručnjaci u Britaniji kažu da ovaj postupak postavlja etička pitanja i da bi ga trebalo zabraniti.
U ovom postupku ljekari su koristili jajnu ćeliju majke, spermu oca i još jednu jajnu ćeliju žene davaoca.
Postupak je razvijen da bi se pomoglo porodicama u kojima postoje mitohondrijske bolesti koje se prenose s majke na bebu.

U cilju borbe protiv ženske neplodnosti

Ljekari koristili jajnu ćeliju majke, spermu oca i još jednu jajnu ćeliju žene davaoca

Rođena beba koja je plod troje roditelja

U Peruu je otkriven fosil kita star 43 miliona godina, a koji je imao četiri noge i plivajuće kožice, piše BBC.&nbsp;Paleontolozi vjeruju da je četiri metra dugačko tijelo morskog sisara bilo prilagođeno plivanju, odnosno životu u vodi i šetnji kopnom.
Ovaj drevni kit mogao bi se, sa svoja četiri ekstremiteta koja su mogla nositi njegovu težinu, i snažnim repom, uporediti s vidrom ili dabrom.
Četveronožni kit
Naučnici smatraju kako će ovo otkriće razjasniti evoluciju kitova i kako su se oni kao vrsta proširili po cijeloj planeti.
- Ovo je najkompletniji uzorak četveronožnog kita ikad pronađen izvan Indije i Pakistana - rekao je paleontolog Olivier Lambert iz belgijskog muzeja "Royal Belgian Institute of Natural Sciences".

Paleontolozi su pronašli ovaj fosil u morskim sedimentima udaljenim kilometar od obale Plaja Media Lune.
Evolucija iz Južne Amerike
Prvobitno se smatralo da su kitovi nastali, odnosno evoluirali u Južnoj Aziji prije otprilike 50 miliona godina. Kako su se njihova tijela postepeno sve više prilagođavala vodi, migrirali su prema Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi, gdje su i pronađeni drugi fosili.
Najnovije otkriće sugerira da su rani kitovi uspjeli doplivati tamo iz Južne Amerike.
- Kitovi su kultni primjer evolucije - rekao je paleontolog Travis Park iz Prirodnog muzeja u Londonu.
- Razvili su se iz malih kopitara u plavetne kitove. Zanimljivo je vidjeti kako su postepeno osvojili okeane - dodao je.
Istraživanje “An Amphibious Whale from the Middle Eocene of Peru Reveals Early South Pacific Dispersal of Quadrupedal Cetaceans" je objavljeno u časopisu ''Current Biology''.

Najkompletniji uzorak ikad pronađen izvan Indije i Pakistana

Otkriven fosil kita star 43 miliona godina

Nevjerovatan fosil: Kitovi su prije imali četiri noge i hodali su po kopnu

Naučnici su otkrili <a href="https://avaz.ba/tag/38098/ostaci">ostatke</a> <a href="https://avaz.ba/tag/6332/more">morskog</a> čudovišta s 18 krakova, za koje kažu da su stari čak 518 miliona godina.&nbsp;
<a href="https://avaz.ba/tag/36154/fosil">Fosil</a> misteriozne morske <a href="https://avaz.ba/tag/37036/zivotinja">životinje</a> koja je vrebala u prahistoriji na području današnje Kine pronađen je kad je ekipa naučnika istraživala vode u zapadnoj Kini.&nbsp;Voditelj istraživanja Džejkob Vinter (Jakob Vinther) s Univerziteta u Bristolu objasnio je značenje ovog pronalaska. 
- Zahvaljujući fosilima, uspjeli smo saznati od čega su nastali bizarni rebraši - rekao je Džejkob za ''Live Science'' te dodao da, iako sad možemo pokazati da su došli s osjetljivog mjesta, to ih ne čini ništa manje čudnima.
Vinter je bio u posjeti kineskom Univerzitetu Tunan kad je došao do otkrića. Kaže kako su anatomskim uporedbama uspjeli rekonstruirati čitavu ranu fazu razvoja rebraša.

Vinter je pokazao i neke druge fosile koje univerzitet ima u kolekciji, uključujući bizarno stvorenje nazvano "Daihua Sanqiong".
Međutim, otkriće je u naučnim krugovima pokrenulo raspravu. Kejsi Dan (Casey Dunn), profesor ekologije i evolucijske biologije s Yalea, iako kaže da je riječ o impresivnom otkriću, dodaje da je teško reći je li zaista riječ o stvorenju iz lanca koji je proizveo rebraše.
- To su uzbudljive životinje bez obzira na to kako su povezane - rekao je Dan te dodao da, iako je skeptičan oko krakova i rebraša te njihove evolucijske povezanosti, čim više vrsta pronalazimo i opisujemo, to ćemo više naučiti o evoluciji životinja.

Anatomskim uporedbama uspjeli rekonstruirati čitavu ranu fazu razvoja rebraša

Pronađeni ostaci misterioznog morskog stvorenja s 18 krakova

Prije nego što je zauvijek utihnuo, <a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a>-in rover "Opportunity" dobro je pogledao još jednom oko sebe i snimio svoju posljednju, oproštajnu fotografiju krajolika Marsa, piše "Science Alert".

Snimak na neki način predstavlja samu srž njegove misije na Crvenoj planeti. Naime, na detaljnoj panorami udaljenog svijeta vide se posljednji tragovi rovera s njegovog maratonskog putovanja i nedodirnuti pijesak na obzorju kojim dugo vremena neće kročiti nijedna ljudska, odnosno mehanička jedinka.
&nbsp;Snimao 29 dana&nbsp;Sada već kultni rover "Opportunity" neka je vrsta fenomena u svemirskim istraživanjima jer je lutao Marsom mnogo, mnogo duže nego što se očekivalo. Njegova misija trebala je trajati 90 dana, ali se, na kraju, protegla na punih 15 godina.&nbsp;&nbsp;

Prekrasnu 360. fotografiju rover je poslao sa svog posljednjeg prebivališta u maju prošle godine. Moglo bi se reći da je uložio velik dio svoje posljednje energije kako bi je poslao nama na Zemlju. Tokom 29 dana "Opportunity" je hvatao djeliće okoline u nizu od 354 pojedinačne fotografije prije nego što ih je poslao NASA-i. 
&nbsp;Posljednji izdisaji&nbsp;&nbsp;Na snimku se na neki način vide i posljednji "izdisaji" našeg dragog rovera, koji nas je godinama oduševljavao zadivljujućim prizorima s Marsa. Veći dio fotografije je u boji, ali se u donjem uglu primjećuje crno-bijeli dio slike, odnosno period u kojem je rover bio na rubu svojih snaga i više nije imao dovoljno energije za snimanje Crvene planete u boji.&nbsp;Naime, rover se napajao putem solarnih ćelija, a vrlo brzo nakon što je počeo snimati ovaj krajolik, Mars je pogodila snažna pješčana oluja i on nije imao dovoljno energije da uhvati taj dio prizora pomoću drugih filtera, piše NASA.

Neistraženo područje Marsa
&nbsp;- Ova posljednja panorama utjelovljuje sve ono zbog čega je naš rover Opportunity primjer izvanrednog postignuća u istraživanju i otkrivanju svemira, rekao je fizičar Džon Kalas (John Callas) iz NASA-inog instituta "Jet Propulsion Laboratory".&nbsp;&nbsp;- Desno možete vidjeti rub kratera Endeavor kako se uzdiže u daljini, a lijevo od njega tragove rovera kako se spuštaju do geoloških značajki koje su naši naučnici htjeli detaljno istražiti, dodao je.&nbsp;&nbsp;- U desnom i lijevom uglu vidi se dolina Perseverance (Dolina ustrajnosti) i dno kratera Endeavor koje će još dugo ostati netaknuto i neistraženo, čekajući buduće istraživače.&nbsp;&nbsp;Ko god da oni bili, ti budući istraživači, možda naiđu na naš dragi rover, a možda ga, nikada se ne zna, i ponovno osposobe.&nbsp;

Snimka na neki način predstavlja samu srž njegove misije na Crvenom planetu

Objavljena posljednja fotografija Marsa koju je snimio NASA-in rover

Dugo se vjerovalo da su žene koje zatrudne uz <a href="https://avaz.ba/tag/5394/kontracepcija">kontracepciju</a> pogrešno uzimale pilule ili preskočile dozu. Međutim, novo istraživanje ukazuje da neke žene nasljeđuju gene koji brže razgrađuju kontracepcijske hormone, što je rezultat preniskim nivoima hormona koje više ne mogu spriječiti trudnoću, navodi se u radu objavljenom u novinama "Obstetrics &amp; Gynecology".
&nbsp;Naučnici su utvrdili da žene s određenim genetskim varijantama tako brzo metaboliziraju estrogen i progesteron da su izložene riziku trudnoće ako uzimaju kontracepciju s niskim dozama.&nbsp;&nbsp;Nije preskočila pilulu&nbsp;&nbsp;- Kad bi žena došla i rekla da uzima kontracepcijske pilule i ostala je u drugom stanju, mi pretpostavljamo da je negdje pogriješila, preskočila pilulu ili kontracepciju nije koristila onako kako je trebala - kaže voditelj studije dr. Aron Lazorvic (Aaron Lazorwitz) s medicinskog fakulteta Kolorado.&nbsp;Moramo vjerovati pacijentici i shvatiti da postoje druge stvari van njene kontrole poput gena koji bi mogli biti uzrokom nedjelovanja kontracepcije.&nbsp;&nbsp;Novo bi istraživanje trebalo započeti trend, kaže Lazorvic, dodajući da nije bilo mnogo takvih istraživanja. Vrijeme je da uhvatimo korak s istraživanjima drugih preparata koja su pokazala da geni mogu utjecati na to kako ih tijelo razgrađuje.&nbsp; &nbsp;Implantat u nadlakticiNaučni tim obuhvatio je istraživanjem 350 žena koje su imale kontracepcijski implantat najmanje godinu i ne više od 36 mjeseci. Radi se o implantatu koji se umeće u nadlakticu i djeluje tri godine.&nbsp;&nbsp;Ta je metoda odabrana zbog toga što je isključivala mogućnost pogreške žene koja se može pojaviti kod uzimanja pilula.&nbsp;Naučnici&nbsp;su se usmjerili na gen CYP3A7*1C koji se aktivira u svim fetusima, ali se isključuje kod sve djece. Kod nekih žena gen se nikad ne isključi i nastavi stvarati bjelančevinu CYP3A7 koja razgrađuje hormone korištene u kontracepciji, kaže Lazorvic.&nbsp;Naučnici su utvrdili da više od 25 posto žena s tom genetskom varijantom nije imalo dovoljno visok nivo hormona koji sprečava ovulaciju. Stručnjaci ocjenjuju da je istraživanje iznimno važno zbog toga što milioni žena uzimaju kontracepciju.&nbsp;&nbsp;

Kriv je gen CYP3A7*1C

Ako imate ovaj gen, ni kontracepcija vas neće spasiti od trudnoće

Prema rezultatima istraživanja austrijskog Univerziteta u Inzbruku objavljenima u časopisu "Appetite", ispijanje nezaslađene <a href="https://avaz.ba/tag/6370/kafa">kafe</a> koristi zdravlju i održavanju figure, ali ono ima jednu manu.&nbsp;Naime, prema spomenutim istraživanjima, sklonost biranju gorkih napitaka može ukazivati na poremećaje ličnosti i sklonosti narcizmu, sadizmu i apatiji.&nbsp; Ispitivanje je provedeno na uzorku od otprilike hiljadu ljudi sastavljenom od muškaraca i žena prosječne dobi od 35 godina. Također, grupu su razdijelili u dva različita eksperimenta kako bi dokazali svoju hipotezu. Prva polovica ispitanika dobila je popis namirnica na kojem je jednak broj hrane gorkog, slatkog, kiselog i slanog okusa. Tako su se na popisu našle rotkvice, čokoladni kolač, sirće i slične namirnice, a ispitanici su svakoj vrsti hrane morali dati ocjenu od jedan do šest.
Osim toga, morali su odgovoriti na četiri testa ličnosti. Prvi test mjerio je koliko su ispitanici agresivni, a to su testirali kroz ispitanikovo ocjenjivanje tvrdnji poput: "Ako me isprovocira, mogu nekoga udariti."
Drugi test ispitivao je prisutnost osobina poput psihopatije, narcisoidnosti ili makijavelizma, kroz njihovo izjašnjavanje slažu li se s tvrdnjama kao što je: "Sklon sam manipulirati drugima kako bih postigao svoj cilj."
U trećem upitniku pitanjima su se procjenjivale osobine ličnosti povezane sa savjesnošću, emocionalnom stabilnošću, ugodnošću i ekstovertiranošću, dok je posljednji test ispitivao koliko su ispitanici skloni sadizmu u svakodnevnom životu kroz tvrdnje poput: "Zadirkivanje nekoga posebno je smiješno ako ta osoba shvati da joj to radimo."
Drugi eksperiment proveden na grupi od 450 ljudi potvrdio je rezultate prvog eksperimenta. Također, provedeno istraživanje potvrdilo je pretpostavku da se ljubitelji gorkog okusa povezuju sa svakodnevnim sadizmom, psihopatijom i zlim namjerama, a u nekim slučajevima čak i nedostatkom empatije, makijavelizmom i narcizmom. Kada je riječ o osobinama poput ljubaznosti, emocionalne inteligencije i prijateljske naklonjenosti, one su se negativno odnosile na ljubitelje gorkog okusa.
Iako su dokazali svoju hipotezu, riječ je o jednom istraživanju te ostaje dovoljno prostora da se zaključci detaljnije prouče.

Ispitanici morali odgovoriti na četiri testa ličnosti

Ako volite piti gorku kafu, možda imate ovaj psihički poremećaj

<a href="https://avaz.ba/tag/23420/zagadenje-planete">Zagađenje naše planet</a>e&nbsp;u tolikoj je mjeri alarmantno da će, ako se hitno ne poduzmu odgovarajuće mjere, zdravlje njegovih stanovnika s vremenom postati sve ugroženije, upozorili su <a href="https://avaz.ba/tag/18565/ujedinjeni-narodi">Ujedinjeni narodi</a>. 
Svijet se mora snažno angažirati na zaštiti okoliša, jer bi u suprotnom u dijelovima Azije, Bliskog istoka i Afrike do 2050. godine zagađenje moglo rezultirati preuranjenom smrću više miliona ljudi, stoji u izvještaju koji je izradilo 250 naučnika i stručnjaka iz više od 70 zemalja.
Usto će antimikrobna rezistencija koju uzrokuju zagađivači u slatkovodnim sistemima postati glavnim uzrokom smrti do 2050. godine, a endokrini disruptori (hemikalije koje utječu na hormonski sistem životinja i ljudi) smanjiti plodnost ljudi, ali i negativno utjecati na neurološki razvoj djece, stoji u UN-ovu izvještaju.&nbsp;- Nauka je vrlo jasna. Zdravlje i blagostanje čovječanstva izravno je povezano sa stanjem okoliša u kojem živimo - kazao je Džojs Msuja (Joyce Msuya), izvršni direktor UN-ovog programa za okoliš, dodavši kako on i njegovi kolege vjeruju da se u ovom trenutku "nalazimo na raskrsnici".
Podaci su izneseni na četvrtoj sjednici Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš, koja se ove sedmice održava u glavnom gradu Kenije&nbsp;Najrobiju.U radu konferencije su učestvovali i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) te brojni čelnici ostalih država, ministri zaštite okoliša i osobe koje zagovaraju i djeluju na zaštiti i očuvanju okoliša.
UN je pozvao na sklapanje globalnog sporazuma o smanjenju 8 miliona tona plastike, koliko se svake godine baci u svjetska mora.
Prema UN-ovoj procjeni, do 2050. godine u okeanima bi moglo plivati više plastike nego riba. 
Štaviše, konzumiranje manje obilnih mesnih obroka i manje rasipanje hrane smanjilo bi potrebu za povećanjem proizvodnje hrane za 50 posto jer će 2050. godine svjetska populacija brojiti oko 10 milijardi ljudi.
Trenutno se na globalnom nivou "rasipa" trećina sve hrane na planeti, a više od polovine hrane u industrijaliziranim zemljama završi na otpadu, stoji u izvještaju.

Podaci su izneseni na četvrtoj sjednici Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš

Zagađenje bi moglo rezultirati preuranjenom smrću više miliona ljudi

Do 2050. godine u okeanima bi moglo plivati više plastike nego riba

Ogromna riba čudnog izgleda nasukala se u Kaliforniji prošle sedmice te iznenadila istraživače i naučnike od SAD-a do Australije.&nbsp;Ispostavilo se kako je riječ o vrsti nikad viđenoj u Sjevernoj Americi, bucnju nazvanom Mola tecta. 
- Kad su stigle jasne fotografije, pomislila sam da nema sumnje. To je tzaista bucanj - rekla je Meriane Njegard (Marianne Nyegaard), morska biologinja sa Novog Zelanda koja je vrstu otkrila 2017. godine. 
- Nisam mogla vjerovati, skoro sam pala sa stolice - kazala je Njegard.
Njegard je provela godine i godine tražeći ovu vrstu bucnja prije nego što ju je locirala i dala joj ime. Kaže kako su svi slučajevi pronalaska ove velike ribe dosad bili u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi i Čileu. Osim jednom 1890-ih, kad su crteži i zapisi dokumentirali pojavu ribe u Holandiji.
Naučnici kažu da postoji pet vrsta slanovodnih bucanja i svi dolaze iz različitih područja. Jedni uživaju u tropskim vodama, dok drugi preferiraju umjerenu temperaturu vode, objasnila je Njegard za CNN. 
- Zbog toga je toliko intrigantno da se pojavila u Kaliforniji - kaže te dodaje da je zanimljivo što je ovu ribu natjeralo da prijeđe ekvator - tek je drugi put viđena u sjevernoj hemisferi.
Niko zasad nije siguran je li riba slučajno zalutala ili je riječ o jedinki iz populacije u Sjevernoj Americi koju tek treba otkriti. Njegard kaže da želi usporediti genetski uzorak bucnja pronađenog u Kaliforniji sa svojim uzorcima iste ribe iz Australije i njezine regije, Novog Zelanda. - Nije neuobičajeno za bucnja da odluta daleko - kaže.
Fotografiju je biolog i profesor Tomas Tarner (Thomas Turner) objavio u Facebook grupi iNaturalist, a vrlo brzo javili su se stručnjaci sa svih strana svijeta, uključujući i Njegard koja je vrstu otkrila. 
- Ja sam profesor i biolog, no nisam znao što je posebno o ovoj ribi - rekao je Tarner. 
- Samo sam objavio fotografiju i to me spojilo sa svjetskom stručnjakinjom i pronalazačicom vrste - dodao je Tarner.

Postoji pet vrsta slanovodnih bucanja

Ovo se nasukalo na plažu i iznenadilo biologe: Skoro sam pala sa stolice

NASA je upozorila da bi ledeni brijeg 30 puta veći od Menhetna, uskoro mogao se odvojiti od Antarktika, prenosi "express.co.uk".
Oni su istakli da to izaziva veliku zabrinutost za istraživanja koja se trenutno obavljaju na Antarktiku, dodajući da je njihova budućnost neizvjesna.&nbsp;Naučnici su posmatrali Antarktik od 1915. godine, ali ističu da je ova pukotina najveća do sada.&nbsp;- Još uvijek nije jasno kako će se ova situacija razvijati dalje, što predstavlja neizvjesnu budućnost za naučnu infrastrukturu i ljudsko prisustvo na Antarktiku još od 1955. godine - ističu oni.&nbsp;
U oktobru 2016. godine došlo je do značajnog napretka u istraživanju, ali trenutni je problem ova velika pukotina.

NASA ističe da je pukotina bila stabilna 35 godina, ali da je sada počela značajno se širiti i to oko 4 km po godini.&nbsp; 
NASA ističe da je stvaranje ovih pukotina zapravo dio životnog ciklusa ledenog brijega, ali nedavne promjene nisu do sada bile poznate u ovoj oblasti.

Kroz satelitske snimke i istraživačke aviona, NASA je u mogućnosti proučavati ledene brijegove.&nbsp;

NASA ističe da je pukotina bila stabilna 35 godina, ali da se sada počela značajno širiti, i to oko 4 km po godini

NASA ističe da je stvaranje ovih pukotina zapravo dio životnog ciklusa ledenog brijega

Naučnici tvrde da je ledeni brijeg koji se odvaja od Antarktika 30 puta veći od Menhetna

Da vaša veza ili brak mogu utjecati i na vašu karijeru, dokazalo je istraživanje dugo čak pet godina.&nbsp;&nbsp;
Studija objavljena u stručnom časopisu "Psychological Science" dokazala je da osobe koje imaju partnere s izraženom osobinom savjesnosti češće dobivaju povišice, unapređenja te da su zadovoljniji i uspješniji u poslu koji rade. 
Naučnici su tokom pet godina promatrali više od 4,5 hiljada bračnih parova i njihov profesionalni napredak, raspodjelu kućnih poslova, slobodno vrijeme i sveukupno zadovoljstvo u braku. 
Sudionici su ispunili i test osobnosti koji je bio fokusiran na pet glavnih osobina ličnosti: sarađivanje, ekstrovertnost, neurotičnost, savjesnost i otvorenost. 
Osobe čiji je partner bio ocijenjen kao vrlo savjesna osoba ostvarivale su znatno veći uspjeh nego one čiji su partneri bili nesavjesni. 
Savjesnost kao osobina pokazatelj je da ta osoba shvata važnost napornog rada, poštivanja pravila i organizacije te su vrlo odgovorni, pouzdani i karijeru smatraju jednim od prioriteta. 
Savjesni partneri bili su manji izvor stresa za svoju drugu polovicu koja se osjećala sigurno i zadovoljno u svojoj vezi jer je dobivala partnerovo razumijevanje. 
Inače, ovi zaključci izvedeni su bez obzira na to je li partner bio zaposlen ili ne, je li radio od kuće i slično. 
Također, rezultati istraživanja podjednako su primjenjivi na oba spola.&nbsp;

Studija objavljena u stručnom časopisu "Psychological Science"

Savjesni partneri bili su manji izvor stresa za svoju drugu polovicu

Kakav utjecaj vaša veza ima na napredak u karijeri

Velike bijele ajkule mogle bi spasiti ljudske živote zahvaljujući ogromnom i nevjerovatnom genomu, otkrili su naučnici sa Univerziteta na Floridi. To otkriće moglo bi biti presudno u pronalaženju lijeka za rak, prenosi Independent.&nbsp;
Međunarodni tim stručnjaka objavio je studiju o prvom potpunom genomu velike bijele ajkule. Priručnik o načinu na koji je formiran ovaj predator, koji postoji najmanje 16 miliona godina, pokazuje kako je evolucija kod njih "fino podesila" gene koji mogu ispraviti štetne mutacije. 
Do štetnih mutacija dolazi s godinama, kada se ćelije dijele, izložene su karcinogenima iz okoline i dovode do raka i drugih bolesti kod ljudi. 
- Nestabilnost genoma je veoma važno pitanje za mnoge ozbiljne ljudske bolesti - kaže Mahmud Šivi, jedan od autora studije i direktor Centra za istraživanje ajkula i spašavanje mora na tom američkom univerzitetu. 
Genom velike bijele ajkule ima svojstva koja podstiču zgrušavanje krvi, a osnovni dio zarastanja rana može pomoći u objašnjavanju njegove superiorne sposobnosti da se oporavi od napada. 
- Još postoje stvari koje treba naučiti iz ovih čuda evolucije. Uključujući informacije koje će potencijalno biti korisne za borbu protiv bolesti raka - objašnjava on. 
Mnogobrojne studije pokazale su da ljudi imaju više ćelija u kojima može doći do potencijalne mutacije, a koja može izazvati rak. 
Za razliku od ljudi, velike bijele ajkule imaju gene koji pomažu da se ublaži njihov rizik od raka. 
Početni nalazi iz genoma velike bijele ajkule, koji je 50 posto veći od ljudskog genetskog koda, objavljeni su u časopisu "Proceedings of the National Academy of Science" (PNAS). Slično je i kod najveće ribe na svijetu – kit ajkule.

Ima svojstva koja podstiču zgrušavanje krvi

DNK ovog velikog predatora mogao bi spasiti čovječanstvo

Insekti izumiru širom svijeta velikom brzinom zbog upotrebe pesticida, ali i drugih faktora, prenosi CNN.U sljedećih nekoliko decenija moglo bi izumrijeti više od 40 posto insekata, što bi moglo biti katastrofalno za našu planetu,&nbsp;piše u novom istraživanju "Worldwide decline of the entomofauna: A review of its drivers", objavljenom u časopisu "Biological Conservation".&nbsp;Kolaps ekosistema&nbsp;Broj insekata se godišnje smanjuje za 2,5 posto. Jedna trećina vrsta već sada je ugrožena. Ovi podaci upozoravaju na mogući kolaps ekosistema na našoj planeti, koji bi mogao imati poguban utjecaj. Naučnici sa univerziteta u Sidneju i Kvinslendu,&nbsp;te s Kineske akademije poljoprivrednih nauka, proučili su desetke postojećih izvještaja o padu diverziteta insekata koji su objavljeni u posljednje tri decenije te istražili razloge tog pada.

Gubitak staništa, pesticidi i vještačka gnojiva
Ekolog Francisko Sančez Bajo (Francisco Sanchez Bayo) sa Univerziteta u Sidneju rekao je za navedeno istraživanje kako se radi o prvom globalnom ispitivanju te vrste problema.&nbsp;Ključni uzroci smanjenja brojnosti insekata su: gubitak staništa i intenzivan rast poljoprivrede i urbanizacije, onečišćenje, pesticidi i vještačka gnojiva, ali i biološki faktori poput uvezenih i agresivnih vrsta te klimatske promjene.&nbsp;Za 60 posto ptica insekti su glavni izvor hrane

Osim što će se zbog smanjenja nekih vrsta povećati broj drugih vrsta insekata, problem će utjecati i na ptice, jer su one glavni izvor hrane za većinu ptica. 
Kada se smanji brojnost insekata, suočit ćemo se i s problemom oprašivanja usjeva i divljih biljaka, ali i s razgradnjom tvari u zemljištu.&nbsp;

Ptice će jesti jedne druge
Oko 80 posto biljaka u prirodi oprašuje se uz pomoć insekata, a za 60 posto ptica insekti su glavni izvor hrane. Entomolog Don Sands smatra kako će se ptice, zbog gubitka primarnog izvora hrane, početi međusobno jesti.&nbsp;Autori istraživanja pozvali su na radikalno djelovanje.&nbsp;- Budući da insekti čine oko 70 posto svih životinjskih vrsta i ključni su za ekosistem, ne smijemo ignorirati pad njihove brojnosti. Trebamo poduzeti odlučne mjere kako bismo spriječili katastrofalan kolaps ekosistema - napisali su.

Predložili su reorganizaciju postojećih poljoprivrednih metoda, a posebno su naglasili koliko je bitno smanjenje upotrebe pesticida.&nbsp;

Jedna trećina vrsta već sada je ugrožena

Insekti čine oko 70% svih životinjskih vrsta

Ekološka katastrofa: Masovno izumiru insekti

Naučnici decenijama unazad istražuju mozak, a posebna pažnja se obraća na poređenje ženskog i muškog mozga.&nbsp;Poznato je da žene imaju prednost nad muškarcima kada je u pitanju inteligencija i opća aktivnost mozga.&nbsp;Međutim, sada je najnovije istraživanje dokazalo da je ženski mozak u prosjeku za četiri godine mlađi od muškog. To je možda dokaz za činjenicu da žene ostaju duže mentalno aktivne od muškaraca.U istraživanju je skenirano 205 mozgova muškaraca i žena starosti između 20 i 82 godine. Nalazi su pokazali da je ženski mozak biološki za 3,8 godina mlađi od muškog.&nbsp; Sve je zasnovano na nivou glukoze koja se pretvara u energiju, koja utječe na performanse mozga.
Poznato je da muški mozak odumire s godinama mnogo prije nego ženski, ali sada je samo dopunjeno to saznanje činjenicom da se radi o utjecaju metaboličkih procesa.
- Tek smo počeli da razumijemo kako spolna razlika ima veze sa procesima u mozgu, odnosno koliko utječe na razvoj neurodegenerativnih bolesti - kaže autor istraživanja Menu Gojal (Manu Goyal) i dodaje da metabolički procesi u mozgu mogu da pokazati ogromnu razliku koju vidimo između muškaraca i žena tokom starenja.

Dokazano je da ženski mozak koristi više kombinaciju glukoze i kisika za stvaranje energije. 

- Kako starimo, naš organizam koristi sve manje i manje glukoze da bi obavljao svakodnevne aktivnosti. A žene uspijevaju duže održati u funkciji ovaj metabolički proces - kaže dr Gojal. 
Interesantno je da muški mozak u prosjeku tri godine kasnije počinje da odrasta nego ženski, a sada znamo da je ženski mozak u srednjim godinama prosječno četiri godine. To govori da je muški mozak ukupno manje godina aktivan u poređenju sa ženskim.

Doktori još ne znaju zašto je suštinski to tako, ali sada žene imaju još jednu informaciju kojom se mogu hvaliti.

Sve je zasnovano na nivou glukoze koja se pretvara u energiju, koja utječe na performanse mozga

Sada žene imaju još jednu informaciju kojom se mogu hvaliti

Kod žena ovaj dio tijela stari sporije zato su one inteligentnije od muškaraca

Njemački naučnici, sa Univerziteta Duizburg - Esen, u ljudskom tijelu su otkrili prethodno nepoznatu mrežu malih krvnih sudova, koja se nalazi u kostima i doprinosi brzom i efikasnom širenju krvi i imunih ćelija po cijelom tijelu.
- Zaista je iznenađujuće pronaći novu centralnu anatomsku strukturu koja nije opisana ni u jednom udžbeniku u 21. vijeku- izjavio je jedan od istraživača, imunolog Matijas Guncer. 
Naučnici su u eksperimentu koristili hemijsku supstancu - etil cinamat, na kostima glodara, kako bi ih učinili transparentnim. Zatim su, koristeći svjetlosnu fluorescenciju i rendgensku mikroskopiju, uspjeli da detektuju nekoliko stotina kapilara koje su nazvali "transkortikalnim krvnim sudovima". 
Prema riječima istraživača, cjevanica miša može da sadrži više od hiljadu takvih krvnih sudova, a kroz njih prolazi više od 80 posto arterijske i 59 posto venske krvi. 
Istraživači su sproveli sličan eksperiment i na čovjeku, a sam profesor Guncer je bio dobrovoljac. Tom prilikom, naučnici su otkrili da u ljudskoj cjevanici postoji sličan sistem sa debljim krvnim sudovima, iako su, prema riječima istraživača, potrebni dalji eksperimenti kako bi se odredila njihova tačna funkcija. 
Ovo otkriće će pomoći da se objasni na koji način lijekovi, koji su ubrizgani u koštanu srž, pomažu širenju krvi i imunih ćelija. 
Otkriće ranije nepoznatih krvnih sudova u kostima ljudi može dovesti do ponovnog preosmišljavanja strukture i funkcija opšte anatomije, piše B92.

Ranije su biolozi sa Harvarda otkrili neobične kanale koji povezuju koštanu srž sa moždanim tkivom, što može da objasni kako imune ćelije dospijevaju unutra prilikom upalnog procesa.

&nbsp;

Ovo otkriće će pomoći da se objasni na koji način lijekovi, koji su ubrizgani u koštanu srž, pomažu širenju krvi i imunih ćelija

Naučnici otkrili nepoznatu mrežu krvnih sudova u kostima čovjeka

Kina ubrzano razvija planove da bi u Južnom kineskom moru na dubini od oko 6.000 metara izgradila nevjerovatan podvodni kompleks, ali ne za ljude, nego isključivo za umjetnu inteligenciju, prenosi "Daily Mail".

-&nbsp;U dubokom moru nema ceste, ne moramo juriti za drugim zemljama, mi smo put -&nbsp; rekao je kineski predsjednik Si Đinping.&nbsp;Projekt je pokrenut na Kineskoj akademiji nauka u Pekingu i procjenjuje se da će koštati više od 140 miliona eura.Dronovi poput kineskog bespilotnog podmorničkog vozila "Qianlong III" mogli bi pomoći u pokretanju programa istraživanja podmorja i najaviti dolazak kolonije umjetne inteligencije na dnu mora.

Jedna od mogućih lokacija je dubokomorski jarak Manila smješten u Tihom okeanu u blizini Filipina.Jarak je dubok oko 5.400 metara i jedna je od seizmički najaktivnijih svjetskih zona.

Revolucionarno: Analizom glasa mogu ustanoviti ko boluje od PTSP-a

Rođena beba koja je plod troje roditelja

Nevjerovatan fosil: Kitovi su prije imali četiri noge i hodali su po kopnu

Pronađeni ostaci misterioznog morskog stvorenja s 18 krakova

Objavljena posljednja fotografija Marsa koju je snimio NASA-in rover

Ako imate ovaj gen, ni kontracepcija vas neće spasiti od trudnoće

Ako volite piti gorku kafu, možda imate ovaj psihički poremećaj

Do 2050. godine u okeanima bi moglo plivati više plastike nego riba

Ovo se nasukalo na plažu i iznenadilo biologe: Skoro sam pala sa stolice

Naučnici tvrde da je ledeni brijeg koji se odvaja od Antarktika 30 puta veći od Menhetna

Kakav utjecaj vaša veza ima na napredak u karijeri

DNK ovog velikog predatora mogao bi spasiti čovječanstvo

Ekološka katastrofa: Masovno izumiru insekti

Kod žena ovaj dio tijela stari sporije zato su one inteligentnije od muškaraca

Naučnici otkrili nepoznatu mrežu krvnih sudova u kostima čovjeka

Kineze više niko ne može zaustaviti: Na dnu okeana grade koloniju umjetne inteligencije

Nauka

Revolucionarno: Analizom glasa mogu ustanoviti ko boluje od PTSP-a

Rođena beba koja je plod troje roditelja

Nevjerovatan fosil: Kitovi su prije imali četiri noge i hodali su po kopnu

Pronađeni ostaci misterioznog morskog stvorenja s 18 krakova

Objavljena posljednja fotografija Marsa koju je snimio NASA-in rover

Ako imate ovaj gen, ni kontracepcija vas neće spasiti od trudnoće

Ako volite piti gorku kafu, možda imate ovaj psihički poremećaj

Do 2050. godine u okeanima bi moglo plivati više plastike nego riba

Ovo se nasukalo na plažu i iznenadilo biologe: Skoro sam pala sa stolice

Naučnici tvrde da je ledeni brijeg koji se odvaja od Antarktika 30 puta veći od Menhetna

Kakav utjecaj vaša veza ima na napredak u karijeri

DNK ovog velikog predatora mogao bi spasiti čovječanstvo

Ekološka katastrofa: Masovno izumiru insekti

Kod žena ovaj dio tijela stari sporije zato su one inteligentnije od muškaraca

Naučnici otkrili nepoznatu mrežu krvnih sudova u kostima čovjeka

Kineze više niko ne može zaustaviti: Na dnu okeana grade koloniju umjetne inteligencije