Većina korisnika pametnih telefona pravi istu grešku i nesvjesno dozvoljava aplikacijama da isprazne bateriju prije nego što navečer završe s korištenjem uređaja. Rješenje nije u kupovini novog telefona, već u isključivanju tri skrivene funkcije koje rade u pozadini. Ovi procesi stalno traže signal i osvježavaju podatke čak i kada je ekran uređaja potpuno ugašen.Najveći potrošač energije nakon samog ekrana je konstantno lociranje putem GPS signala. Mnoge aplikacije za vremensku prognozu ili online prodavnice prate vašu tačnu lokaciju svake sekunde, iako za to nema stvarne potrebe. Isključivanjem opcije "Background App Refresh" značajno ćete smanjiti opterećenje procesora i produžiti trajanje baterije.Prebacivanje telefona na "Dark Mode", odnosno mračni režim, može uštedjeti do trideset posto energije na uređajima sa OLED ekranima. Tamni pikseli na ovim ekranima su zapravo ugašeni i ne troše struju dok surfate internetom.Također je važno isključiti automatsko osvjetljenje i ručno podesiti nivo svjetline koji vam odgovara u zatvorenom prostoru.

Većina korisnika pametnih telefona pravi istu grešku i nesvjesno dozvoljava aplikacijama da isprazne bateriju

Isključite odmah ove tri opcije: Baterija na telefonu će vam trajati duplo duže

Prvi čovjek kompanije Nvidia, Džensen Huang (Jensen Huang), oštro je odbacio tvrdnje gejmera da nova DLSS 5 tehnologija pretvara igre u „AI smeće“ (AI slop).&nbsp;Dok mnogi korisnici smatraju da vještačka inteligencija narušava vizuelni identitet naslova poput Resident Evil Requiem, Huang tvrdi da su takve kritike potpuno pogrešne. Ističe da se radi o naprednom neuronskom renderovanju, a ne običnom post-procesingu.<h2>Sukob oko „vještačkog“ izgleda omiljenih likova</h2>Glavna zamjerka gejming zajednice odnosi se na takozvani „Uncanny Valley“ efekat, gdje likovi poput Leon Kenedija (Kennedy) dobijaju neprirodan, generisan izgled umjesto obećane fotorealističnosti.&nbsp;Huang objašnjava da DLSS 5 kombinuje kontrolu geometrije i tekstura sa generativnom inteligencijom, dajući developerima potpunu kreativnu slobodu.&nbsp;Prema njegovim riječima, autori igara mogu precizno podesiti AI kako bi zadržali jedinstveni stil svake igre.Stručnjaci koji su tehnologiju vidjeli u praksi, poput analitičara Rajana Šrauta (Ryan Shrout), naglašavaju da DLSS 5 nije samo „filter za lice“, već alat koji unapređuje kvalitet renderovanja.Ipak, na Redditu se razvila ozbiljna rasprava u kojoj korisnici tvrde da je glavni problem agresivno mapiranje tonova. Prema njihovom mišljenju, prejak HDR efekat narušava osvjetljenje i boje, čime se gubi originalna atmosfera koju su dizajneri zamislili.<h2>Nvidia ostaje pri svojoj viziji neuronskog renderovanja</h2>Ovo nije prvi put da se direktor Nvidije suprotstavlja kritičarima AI trendova.&nbsp;Ranije je izjavio da negativan stav prema vještačkoj inteligenciji šteti društvu i usporava tehnološki napredak.

NVIDIA: Skoro potpuna kontrola tržišta

Iako gejmeri predlažu da kompanija smanji intenzitet obrade kako bi slika izgledala prirodnije, Nvidia ostaje pri stavu da je sadržajno kontrolisana AI tehnologija ključ budućnosti grafike.Tržište grafičkih kartica ulazi u fazu u kojoj softver postaje važniji od samog hardvera. Dok jedni hvale impresivne efekte osvjetljenja koje donosi DLSS 5, drugi strahuju da bi autentičnost videoigara mogla biti žrtvovana zarad većeg broja frejmova.

Huang brani DLSS 5: Kritike o „AI izgledu“ igara potpuno pogrešne

Rasprava u gejming zajednici o novoj tehnologiji

Instagram je predstavio novu funkciju koja olakšava interakciju s Reelsima, a dostupna je na webu te uz najnovije ažuriranje i na Android i iOS aplikacijama.Prema objavi na društvenoj mreži Threads, korisnici sada mogu pauzirati Reels jednostavnim dodirom ekrana, dok je ranije dodir samo isključivao zvuk.&nbsp;Prethodno je pauziranje zahtijevalo dodir i držanje, ali sada je dovoljno samo jedno tapkanje, a opcija za isključivanje zvuka pojavljuje se nakon pauze.Podsjećamo, još u decembru 2025. Instagram je predstavio i aplikaciju koja omogućava gledanje Reelsa na televizorima.

Instagram: Meta uvodi novu funkciju

Prema objavi na društvenoj mreži Threads, korisnici sada mogu pauzirati Reels jednostavnim dodirom ekrana

Instagram Reelsi se sada mogu pauzirati jednostavnim dodirom ekrana

Google testira verziju svoje AI aplikacije Gemini za macOS, čime ovaj asistent ulazi u novu fazu i postaje direktnija konkurencija OpenAI sa ChatGPT-om i Anthropic sa Claudeom, koji također nude samostalne Mac aplikacije.Aplikacija će i dalje biti dostupna preko weba, a Mac verzija nudi iste funkcionalnosti: odgovaranje na upite, pretraživanje interneta te generiranje teksta, slika i koda.&nbsp;Glavna novost mogla bi biti funkcija Desktop Intelligence, koja Geminiju omogućava pristup informacijama iz drugih aplikacija na računaru kako bi personalizirao odgovore.&nbsp;Prema kodu aplikacije kojeg je uočio Bloomberg, omogućavanjem Desktop Intelligence funkcije, Gemini može vidjeti sadržaj koji korisnik trenutno vidi i koristiti ga samo dok je aplikacija aktivna.

Google će za Pentagon osigurati AI agente koje pokreće Gemini

Slične funkcionalnosti imaju i macOS aplikacije Claude i ChatGPT, a Gemini to već može i na mobilnim uređajima.Nije još jasno hoće li Gemini moći direktno izvršavati radnje unutar aplikacija koje pregledava, poput funkcije Claude Cowork, ali Google je ovu mogućnost već testirao na pametnim telefonima, pa bi mogla stići i na desktop platforme.Bloomberg navodi da se testiranje vrši u suradnji s timom izvan Googlea, što može ukazivati na skorije javno lansiranje. Zahvaljujući partnerstvu Apple i Googlea u oblasti umjetne inteligencije, dio tehnologije Geminija će u budućnosti raditi na macOS-u.U januaru su Google i Apple najavili da će Gemini modeli pokretati buduće verzije Apple Intelligence, dok Apple također planira transformirati Siri u chatbot iskustvo koje bi mogao omogućiti Gemini.

Gemini može vidjeti sadržaj koji korisnik trenutno vidi i koristiti ga samo dok je aplikacija aktivna

Gemini stiže na Mac

Koliko puta ste izašli iz kuće bez kišobrana jer je aplikacija pokazivala "30 posto šanse za kišu“, a ipak ste završili mokri? Ako vam se to često dešava, moguće je da pogrešno tumačite podatke iz vremenske prognoze.Meteorolog dr. Rob Tomson (Thompson) sa Univerziteta u Readingu objašnjava da mnogi ljudi imaju pogrešnu predstavu o tome šta zapravo znači procenat padavina.- Ljudi često misle da 30 posto znači da će kiša pasti na 30 posto teritorije ili da će padavine biti slabe. Ni jedno ni drugo nije tačno - ističe on.U stvarnosti, 30 posto šanse za kišu znači da postoji vjerovatnoća tri od deset da će na vašoj konkretnoj lokaciji padati kiša, dok je vjerovatnoća sedam od deset da neće biti padavina.To, međutim, ne govori ništa o intenzitetu kiše. Može pasti jaka kiša tokom cijelog dana, ali i kratak pljusak od nekoliko minuta.<h2>Ikone mogu biti varljive</h2>Stručnjaci upozoravaju da se korisnici često fokusiraju na simbole sunca ili kiše u aplikacijama, iako su procenti mnogo važniji.Neke aplikacije koriste jednu ikonu za cijeli dan čak i kada je vjerovatnoća padavina 50 posto ili manja, što je praktično kao bacanje novčića.Zbog toga se savjetuje da se obrati pažnja na satne prognoze i konkretne procente, a ne samo na vizuelne prikaze.<h2>Prognoza ne važi uvijek tačno za vašu lokaciju</h2>Još jedna česta zabluda je uvjerenje da prognoza vrijedi jednako za cijelo područje. U stvarnosti, vremenske aplikacije dijele teritoriju na mrežu kvadrata koji mogu pokrivati i do 200 kilometara.Ako je kiša predviđena u jednom dijelu tog područja, aplikacija može prikazati kišu i za vašu lokaciju, iako kod vas možda neće pasti ni kap.<h2>Koje aplikacije su najtačnije</h2>Istraživanje je pokazalo da nisu sve aplikacije jednako pouzdane. Neke često precjenjuju količinu padavina, dok druge daju preciznije kratkoročne prognoze.Zbog toga stručnjaci preporučuju korištenje više izvora informacija.<h2>Tri savjeta kako izbjeći “mokro iznenađenje”</h2>Da biste imali što tačniju sliku o vremenu, preporučuje se:- koristiti više od jedne aplikacije- uključiti tačnu lokaciju na telefonu- pratiti i televizijsku prognozuZaključak je jasan,&nbsp; procenti šanse za kišu su ključni za razumijevanje prognoze, dok ikone mogu biti samo okvirni pokazatelj. Pravilnim tumačenjem podataka možete izbjeći neugodna iznenađenja i bolje planirati svoj dan.

Meteorolozi objašnjavaju šta zaista znači procenat padavina, zašto ikone često varaju i kako da pravilno čitate prognozu

Narednih dana oblačno vrijeme, kiša u Hercegovini, snijeg na planinama

Šta zapravo znači 30 posto šanse za kišu: Većina ljudi pogrešno tumači vremensku prognozu

Zvanična aplikacija WhatsApp sada je dostupna na odabranim Garmin pametnim satovima i može se besplatno preuzeti putem Garmin Connect IQ trgovine.Korisnici mogu čitati i odgovarati na poruke, slati emotikone, pregledavati historiju chata te prihvatiti ili odbiti dolazne pozive – sve bez upotrebe smartphonea, uz end-to-end enkripciju poruka.Aplikacija je kompatibilna samo s određenim Forerunner, Venu, Vivoactive i Fenix satovima, a Connect IQ trgovina pokazuje koji modeli podržavaju WhatsApp.Ovo prati raniju ekspanziju WhatsAppa na pametne satove, uključujući verziju za Apple Watch, dok su ranije korisnici morali koristiti prikaz obavještenja s iPhonea za odgovaranje na poruke.

Korisnici mogu čitati i odgovarati na poruke, slati emotikone, pregledavati historiju chata te prihvatiti ili odbiti dolazne pozive

WhatsApp od sada dostupan i na Garmin pametnim satovima

YouTube je zvanično potvrdio da će korisnici koji gledaju platformu na pametnim televizorima od sada morati gledati reklame od 30 sekundi koje se ne mogu preskočiti. Ova odluka dolazi nakon rekordne godine u kojoj je platforma zaradila nevjerovatnih 40 milijardi dolara samo od oglašavanja. Google želi iskustvo strimovanja približiti klasičnoj televiziji, gdje su duži reklamni blokovi standard.<h2>Zašto više nećete moći preskočiti reklame?</h2>Nova strategija kompanije fokusira se na tzv. povezane televizore (Connected TV), koji su trenutno najbrže rastući segment publike. Google koristi vještačku inteligenciju koja procjenjuje kada je najbolje pustiti dugačku reklamu umjesto kratkih od 6 ili 15 sekundi. Cilj je da se oglašivači povežu sa ljudima dok su opušteni u dnevnim sobama i manje skloni brzom mijenjanju sadržaja.Ova promjena značajno mijenja navike gledalaca koji su navikli na slobodu interneta. Reklame koje su se ranije mogle preskočiti nakon pet sekundi sada će se emitovati u cijelosti, vraćajući nas u eru tradicionalnih TV kanala. YouTube je ovim potezom premašio gigante poput Disneya i Warner Brosa, potvrđujući dominaciju digitalnog videa na tržištu.<h2>Rješenja za korisnike koji ne žele reklame</h2>Za one koji ne žele gubiti vrijeme na duge komercijalne blokove, Google nudi jedino rješenje: YouTube Premium pretplatu. Kompanija je već pojačala borbu protiv blokatora reklama, čime jasno stavlja do znanja da želi ili vašu pažnju ili novac. Analitičari sa Wall Streeta ovaj potez nazivaju krunisanjem YouTube-a za novog kralja medija.Iako zarada od reklama još uvijek nije veća od one koju ostvaruje Meta, dominacija u video formatu je apsolutna. Google testira granice strpljenja korisnika kako bi procijenio koliko ljudi mogu trpjeti prije nego što počnu plaćati mjesečnu pretplatu. Ako gledate YouTube preko TV-a, spremite se da daljinski upravljač koristite znatno manje nego ranije.

Nova strategija kompanije fokusira se na tzv. povezane televizore (Connected TV), koji su trenutno najbrže rastući segment publike

YouTube na TV-u uvodi neugodno pravilo

Meta je zvanično potvrdila da Instagram prestaje podržavati end-to-end šifrovanje (E2EE) za direktne poruke (DM). Ova odluka stupa na snagu 8. maja 2026. godine, nakon čega vaši razgovori više neće imati ovaj nivo zaštite privatnosti. Korisnici koji žele apsolutnu privatnost bit će primorani da pređu na druge aplikacije.<h2>Šta ovo znači za vaše privatne poruke</h2>Uklanjanje šifrovanja znači da će Meta teoretski moći pristupiti sadržaju vaših poruka. Kompanija navodi da je razlog ove promjene mali broj korisnika koji su koristili ovu opciju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je stvarni cilj olakšati skeniranje ilegalnog sadržaja i poboljšati saradnju sa nadležnim organima.Ako imate važne razgovore ili medijske fajlove u šifrovanim četovima, Instagram će vam ponuditi uputstva kako da ih preuzmete i sačuvate. Važno je da ažurirate aplikaciju na najnoviju verziju kako biste mogli izvesti svoje podatke prije roka. Nakon maja, pristup tim podacima na stari način bit će onemogućen.<h2>Meta preporučuje WhatsApp</h2>Iz kompanije poručuju da svi kojima je privatnost prioritet trebaju koristiti WhatsApp, gdje šifrovanje ostaje standard. Promjena na Instagramu olakšaće moderatorima da reaguju na prijave korisnika i brže identifikuju sporni materijal. Ipak, borci za digitalna prava upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do masovnog egzodusa korisnika s Instagram dopisivanja.Savetuje se da prije 8. maja provjerite svoja podešavanja i sačuvate sve važne uspomene iz privatnih poruka. Meta još uvijek nije detaljno obrazložila da li će uvesti neki drugi vid zaštite podataka. Za sada je jasno da Instagram DM postaje znatno manje privatan nego što je bio.

Korisnici koji žele apsolutnu privatnost bit će primorani da pređu na druge aplikacije

Instagram donosi šokantnu odluku: Od maja više nema tajnih razgovora

Google je upravo objavio značajno ažuriranje za Chrome na Android tabletima i savitljivim uređajima koje donosi traku s obilježivačima. Ova funkcija, koja je do sada bila dostupna samo na računarima, omogućava korisnicima da pristupe svojim omiljenim sajtovima jednim klikom. Traka se pojavljuje odmah ispod polja za unos adrese i prostire se cijelom širinom ekrana, čineći rad na velikim ekranima znatno efikasnijim.<h2>Kako funkcioniše nova traka</h2>Slično kao na desktop verziji, novi interfejs prikazuje ikonice sajtova (favicons) uz njihove nazive, dok se sačuvani folderi otvaraju direktno u istom prozoru. Na kraju trake nalazi se mala strelica koja omogućava pregled onih obilježivača koji nisu stali na ekran zbog manjka prostora. Dugačkim pritiskom na bilo koji sajt u traci, korisnici mogu vidjeti punu URL adresu prije nego što je posjete, što je značajan dodatak za sigurnost.Ova promjena dio je napora kompanije Google da Chrome na Androidu učini jednako moćnim alatom kao verzija za Windows ili Mac. Nova opcija dostupna je od verzije 146 Chrome-a, ali će ostati skrivena na standardnim mobilnim telefonima zbog nedostatka prostora na uskim ekranima. Za vlasnike Pixel Tableta ili Galaxy Fold uređaja, ovo predstavlja značajan pomak u načinu pretraživanja interneta.<h2>Uputstvo za aktivaciju funkcije</h2>Aktivacija je jednostavna i zahtijeva samo nekoliko koraka unutar podešavanja aplikacije. Potrebno je ući u Settings, zatim u odjeljak Appearance (Izgled) i tamo uključiti opciju Show bookmarks bar. Ako ne vidite ovaj meni na svom uređaju, preporučuje se da "nasilno" zaustavite rad aplikacije (Force stop) u podešavanjima telefona i ponovo je pokrenete.Nakon uključivanja, svi vaši sinhronizovani podaci s računara bit će odmah vidljivi na tabletu. Ova integracija dodatno briše granice između mobilnog i desktop iskustva, pretvarajući vaš prenosni uređaj u pravu radnu stanicu, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/info-tech/4290773-google-menja-chrome-na-androidu-stigla-opcija-koju-smo-svi-cekali">Telegraf</a>.

Ova funkcija, koja je do sada bila dostupna samo na računarima, omogućava korisnicima da pristupe svojim omiljenim sajtovima jednim klikom

Google mijenja Chrome na Androidu: Stigla opcija koju smo svi čekali

Tri izvora upoznata s planovima kompanije rekli su za <a href="https://www.reuters.com/business/world-at-work/meta-planning-sweeping-layoffs-ai-costs-mount-2026-03-14/">Reuters</a> da Meta planira velika otpuštanja, koja bi mogla zahvatiti 20 posto ili više zaposlenih.<h2>Fokus na umjetnu inteligenciju</h2>Ova odluka povezana je s nastojanjem da se pokriju skupi infrastrukturni projekti u oblasti umjetne inteligencije i da se kompanija pripremi za veću efikasnost uz pomoć AI tehnologija.Izvori navode da datum otkaza još nije utvrđen, a konačan obim smanjenja nije definisan.&nbsp;Najviši rukovodioci nedavno su informirali druge senior lidere u Meti i zatražili od njih da počnu pripremati planove za smanjenje broja zaposlenih.Tokom protekle godine, izvršni direktor Mete Mark Zakerberg (Zuckerberg) intenzivno je fokusirao kompaniju na konkurenciju u oblasti generativne umjetne inteligencije.&nbsp;Meta je nudila ogromne pakete plata, vrijedne stotine miliona dolara tokom četiri godine, kako bi privukla vodeće istraživače u novi tim za superinteligenciju.Kompanija planira investirati 600 milijardi dolara u izgradnju podatkovnih centara do 2028.&nbsp;

Meta širi AI ekosistem preuzimanjem Moltbooka

Ove sedmice kupila je Moltbook, društvenu mrežu kreiranu za AI agente, a ranije je Reuters izvijestio da Meta troši najmanje dvije milijarde dolara na kupovinu kineskog AI startupa Manus.- Već vidim projekte koje je ranije radilo mnogo ljudi, a sada ih može završiti jedan vrlo talentovan pojedinac - rekao je Zakerberg.<h2>Trend u industriji</h2>Planovi Mete odražavaju širi trend među velikim američkim kompanijama, posebno u tehnološkom sektoru. U januaru je Amazon potvrdio da će otpustiti otprilike 16.000 radnika, što je gotovo deset posto radne snage.Prošlog mjeseca fintech kompanija Block otpustila je gotovo polovinu svojih zaposlenih, a izvršni direktor Jack Dorsey eksplicitno je naveo da AI alati omogućavaju kompanijama da postignu više s manjim timovima.

Već vidim projekte koje je ranije radilo mnogo ljudi, a sada ih može završiti jedan vrlo talentovan pojedinac - rekao je Zakerberg

Meta: U planu otkazi za petinu zaposlenih, a razlog je ulaganje u AI

Naučnik kompleksnih sistema, komunikolog i futurolog Ljubiša Bojić upozorava da vještačka inteligencija već oblikuje naš način razmišljanja te da prekomjerno oslanjanje na AI može oslabiti kritičko mišljenje. Međutim, ističe da u ekstremnom scenariju najveća opasnost nije u tome da vještačka inteligencija postane poput čovjeka, već da sam čovjek poželi prestati biti čovjek.Bojić, koji je trenutno viši naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, u razgovoru za Fenu pojašnjava kako alati poput ChatGPT-a utiču na naš proces učenja, kreativnost i kritičko razmišljanje te šta se dešava s našim mozgom kada se previše oslanjamo na vještačku inteligenciju.- Ovo važno pitanje leži u srcu mog istraživanja o tome kako tehnologije oblikuju ljude. Iz perspektive kognitivnih nauka, mozak je organ koji se razvija vježbom. Kritičko razmišljanje je kao mišić, ako ga ne koristite, atrofira. Kada ChatGPT obavlja težak kognitivni rad umjesto nas, analizu, sintezu, evaluaciju, mi gubimo priliku da te vještine vježbamo. Ne tvrdim da su ovi alati loši sami po sebi. Problem nastaje kada se neko ko tek uči potpuno osloni na AI, prije nego što je razvio vlastite kritičke kapacitete. To bi bilo kao da dijete koristi kalkulator prije nego što nauči da računa - ističe.Bojić navodi da je istraživanje koje su provodili o stavovima mladih prema generativnom AI-ju pokazalo da postoji jasna povezanost između toga koliko mladi smatraju da je vještačka inteligencija korisna i koliko je često koriste.- To znači da što više mladi koriste ove alate, više vjeruju da im je to dovoljno, što može stvoriti opasnu spiralu smanjenog samostalnog razmišljanja. Ključno je da koristimo AI kao alat koji proširuje naše kapacitete, a ne kao 'štaku' koja ih zamjenjuje - naglašava.<h2>80 naučnih radova</h2>Naučnik i autor više od 80 naučnih radova od kojih su neki objavljeni u vodećim časopisima, upozorava i na to da AI već ugrožava određene profesije te da se ne radi o nekoj dalekoj budućnosti. U njegovom istraživanju o uticaju vještačke inteligencije na društvo, objavljenom u radu "The Scary Black Box" ("Zastrašujuća crna kutija"), ukazao je na to da su AI algoritmi već postali najmoćnija društvena sila te da to nužno znači i preoblikovanje tržišta rada.- Najugroženije su profesije koje se zasnivaju na rutinskim kognitivnim zadacima, kao što su prevodilaštvo, osnovni pravni poslovi poput pravnih istraživanja ili pregleda ugovora, knjigovodstvo, osnovno programiranje te korisnička podrška, a sve više i novinarstvo u dijelu koji se odnosi na izvještavanje o rutinskim događajima. Naš eksperiment sa lingvističkom pragmatikom upravo to pokazuje, GPT-4 može bolje od prosječnih ljudi da tumači kontekst i prenesena značenja u dijalogu, što znači da mnogi poslovi koji zahtjevaju jezičku kompetenciju, već mogu biti automatizovani - pojasnio je.Međutim, napominje da će profesije koje zahtijevaju duboku kreativnost, empatiju, fizičku spretnost i složeno društveno odlučivanje, biti manje ugrožene.- Profesije kao što su hirurg, psiholog, učitelj koji inspiriše đake te diplomata zahtijevaju nešto što AI još uvijek ne može ponuditi, a to je autentično ljudsko iskustvo. Ali, i tu treba biti oprezan. Svaki put kada neko kaže 'ovo AI nikada neće moći', za nekoliko mjeseci pojavi se model koji upravo to demonstrira - kaže Bojić.Ističe da je ovo pitanje posebno važno za region zapadnog Balkana, s obzirom na to da zemlje u regiji prolaze kroz intenzivnu digitalnu transformaciju, a veliki broj mladih zaposlen je u outsourcing sektoru, upravo u poslovima koji su najviše pogođeni razvojem vještačke inteligencije.- Zbog toga je važno da kreatori politika već sada razmišljaju o prekvalifikaciji radne snage i razvoju novih modela obrazovanja - naglasio je, dodajući da je stoga potrebno hitno osnovati Fakultet za vještačku inteligenciju sa savremenim predmetima, kao što su inžinjerstvo promptova (prompt engineering), programiranje bez znanja koda, simulacije bazirane na autonomnim agentima i etička evaluacija AI modela.Na pitanje da li ćemo u budućnosti moći razlikovati sadržaj koji je kreirao čovek od onog koji je generisala AI, kaže da, nažalost, nema optimističan odgovor.- Već sada je izuzetno teško razlikovati AI generisani sadržaj od ljudskog, a situacija će se samo pogoršavati. Konkretan primjer iz našeg istraživanja pokazao je da je, kada smo testirali lingvističku pragmatiku, GPT-4 davao interpretacije dijaloga koje su bile sofisticiranije i artikulisanije od većine ljudskih odgovora. Kada biste pročitali te odgovore van konteksta eksperimenta, većina ljudi ne bi mogla da prepozna da ih je napisao AI - navodi Bojić.<h2>Savršeno replicirani</h2>Posljedice tog "neprepoznavanja" su, kaže, višestruke. Prvo, tu je pitanje dezinformacija te deepfake tehnologije koje se sve više koriste za manipulaciju.- Zamislite situaciju u kojoj nečiji glas i lik mogu biti savršeno replicirani. To već nije fantastika, to je realnost. Zatim, u obrazovnom kontekstu, ako profesori ne mogu da prepoznaju AI generisane radove, cijeli sistem vrjednovanja znanja postaje upitan - upozorio je.Naučnik kompleksnih sistema se osvrnuo i na pitanje koje danas zaokuplja mnoge i o kojem se često raspravlja, a to je da li AI može razviti oblik "svijesti" ili je to ipak domen naučne fantastike. Kako kaže, to je jedno od ključnih pitanja kojim se bavi u svom naučnom radu, a odgovor je složeniji nego što se čini na prvi pogled.Bojić je objavio rad u časopisu "Humanities and Social Sciences Communications” pod naslovom "Signs of Consciousness in AI: Can GPT-3 Tell How Smart It Really Is?" ("Znakovi svijesti u vještačkoj inteligenciji: Može li GPT-3 procijeniti koliko je zapravo pametan?"), u kojem je sa kolegama testirao GPT-3 koristeći objektivne testove i samoprocjene kognitivne i emocionalne inteligencije.- Rezultati su pokazali nešto interesantno. GPT-3 je bio bolji od prosjeka ljudi na testovima koji zahtijevaju primjenu stečenog znanja. Njegove sposobnosti logičkog rezonovanja i emocionalne inteligencije bile su na nivou prosječnog čovjeka. Međutim, najintrigantniji nalaz bio je da su GPT-3-ove samoprocjene kognitivne i emocionalne inteligencije bile slične onima koje se obično nalaze kod ljudi, što može da liči na subjektivnosti ili samosvijest. Da budem jasan, mi nismo otkrili svijest u AI-ju. Naš cilj nije bio da otkrijemo mašinsku svijest samu po sebi, već da identifikujemo znakove njenog razvoja. Razlika je ogromna. Ali, ono što jesmo našli su određeni obrasci koji liče na ljudsku subjektivnost. Svakako da je to simulacija svijesti ili sofisticirana imitacija, međutim ključno pitanje je, koja je razlika između simuliranja razumijevanja i stvarnog razumijevanja, ako su efekti isti? Nalazimo se u sivoj zoni gdje moramo biti i oprezni i otvoreni za mogućnosti - upozorio je.Kao futurolog koji se bavi procjenom novih tehnologija, komentirao je i pravce u kojima će se vještačka inteligencija dalje razvijati te izdvojio nekoliko ključnih.- Kao značajan trend izdvojio bih integraciju AI-ja u fizički svijet što uključuje humanoidne robote, autonomna vozila i pametne gradove. Kombinacija naprednih jezičkih modela sa robotikom će stvoriti mašine koje mogu da vode prirodne razgovore dok obavljaju fizičke zadatke. Osim toga, tu su i personalizovani AI sistemi koji se prilagođavaju individualnom korisniku, što već vidimo sa algoritmima, ali će to postati mnogo sofisticiranije - kaže istraživač sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.Također, kao trenutno najzanimljiviju vijest, izdvojio je razvoj društvene mreže "Moltbook", u okviru koje autonomno djeluje hiljade agenata baziranih na AI-u.- Navodno su razvili svoj jezik i religiju. Različite vrste AI agenata koji intervenišu u svijetu svuda oko nas su u ekspanziji i to je prvo što će doći uporedo sa razvojem bazičnih modela - smatra Bojić.Kada su u pitanju potencijalne opasnosti koje nam eventualno prijete od AI, ističe da je najveća opasnost, prije svega, društvena i civilizacijska.- U pitanju je moć algoritama koji oblikuju našu percepciju stvarnosti. Oni utiču na stavove, raspoloženje i odluke milijardi ljudi, što je nivo društvenog uticaja kakav nikada ranije nije postojao. Drugim riječima, AI je već postao najmoćniji društveni filter stvarnosti - naglašava.Po njegovim riječima, još jedna opasnost kojom prijeti AI je gubitak kritičkog mišljenja.- Već danas vidimo 'Google efekat' - ljudi sve manje pamte informacije jer znaju da ih mogu lako pronaći na internetu. Sa vještačkom inteligencijom taj proces ide još dalje, ljudi mogu početi da se oslanjaju na mašine ne samo za informacije, već i za mišljenje i donošenje odluka - kaže Bojić.On upozorava da najveća opasnost od AI nije samo u superinteligenciji ili robotima, već u postepenoj promjeni društva, percepcije i ljudske autonomije.- Ako ne razvijemo odgovorne politike i etičke standarde, rizikujemo da tehnologija koja je nastala da služi čovjeku počne da oblikuje čovjeka više nego što čovjek oblikuje nju. U ekstremnom scenariju, najveća opasnost nije da AI postane poput čovjeka, već da čovjek poželi da prestane da bude čovjek, odnosno da prepusti mašinama sopstvenu autonomiju i identitet - ističe.Razvoj AI povlači sa sobom i određene etičke dileme, za koje Bojić kaže da su mnogobrojne i duboke te navodi da su kroz Beogradsku inicijativu za digitalnu slobodu pokrenuli raspravu o tome da li algoritmi na velikim platfomama treba da budu regulisani kao javno dobro te da li digitalni identitet treba biti prepoznat kao ljudsko pravo.- Ovi algoritmi utiču na naše raspoloženje, odluke, političke stavove i ponašanje, a funkcionišu bez ikakve transparentnosti - ističe.Također, napominje da jedno od istraživanja koje on i njegove kolege provode otvara pitanje: Ako AI jednog dana postane svjestan, kakva bi prava imao te da li je etično "ugasiti" svjesno biće? - Ovo trenutno zvuči apstraktno, ali napredak je takav da moramo o tome razmišljati već sada. Zatim, u radu o metaverzumu analiziram kako virtuelna realnost može stvoriti još atraktivnije okruženje od realnog svijeta, dodatno stimulišući zavisnost od tehnologije. Kada kombinujete personalizovane algoritme sa virtuelnim svijetovima, dobijate potencijal za manipulaciju koji prevazilazi sve što smo do sada vidjeli - naglašava.Bojić također ukazuje na činjenicu da AI razvijaju uglavnom bogate zapadne kompanije, kao i da njihovi modeli reflektuju vrijednosti i pristranosti društava u kojima su nastali.- Za zemlje poput naših na Balkanu, ključno pitanje je hoćemo li biti samo konzumenti tuđe tehnologije ili ćemo imati glas u oblikovanju AI-ja - naglasio je te postavio fundamentalna etička pitanja, a to je ko odlučuje šta je "dobro" da AI radi, čije vrijednosti ugrađujemo u ove sisteme i šta ako se te vrijednosti razlikuju od kulture do kulture.<h2>Ključne opasnosti</h2>- Ovo su pitanja koja ne mogu riješiti samo inženjeri. Potrebni su filozofi, sociolozi, psiholozi, pravnici i, na kraju krajeva, građani - ističe Bojić.Na kraju razgovora, ukazao je na jednu od ključnih opasnosti savremenog doba, a to je moć algoritama, čiji je uticaj, ističe, vidljiv širom svijeta.- Algoritmi oblikuju odluke državnih lidera, ali i vlasnika samih algoritama. Oni koji manipulišu drugima postaju, prije ili kasnije, žrtve sopstvene manipulacije. Svjedoci smo globalne polarizacije i rasta ekstremizma. Postaje sve lakše donijeti naglu, nepromišljenu odluku, pa čak i onu koja vodi u rat. Mnogi će se saglasiti da ovakav razvoj događaja nismo očekivali u 21. vijeku - kaže Bojić.Napominje da je, iako je teško direktno povezati algoritme s ovakvim pojavama, jasno da se može pratiti postepen proces ekstremizacije društva.- Ljudi postaju impulsivniji, razdražljiviji i spremniji na radikalne postupke. Moglo bi se čak reći da se ponašamo sve više kao čopor, a takav trend može biti ozbiljna pretnja našoj budućnosti. U tom smislu, posebno odjekuju reči tehnološkog vizionara Jarona Laniera, koji upozorava na psihološki uticaj savremene tehnologije: "Opasnost nije u tome da će nas vještačka inteligencija uništiti, već da će nas, malo po malo, dovesti do ludila" - zaključio je Bojić, ukazujući na način na koji digitalni alati mijenjaju ponašanje i društvene procese.

Ovo važno pitanje leži u srcu mog istraživanja o tome kako tehnologije oblikuju ljude

Bojić: AI je već postao najmoćniji društveni filter stvarnosti



Kineski politički savjetnik upozorio je da učenike treba usmjeravati da racionalno koriste umjetnu inteligenciju i izbjegavaju “intelektualnu lijenost”, dok AI mijenja obrazovanje i ulogu nastavnika, javlja Žinhua (Xinhua).Žu (Xu) Kun, predsjednik Pekinškog univerziteta za poštu i telekomunikacije i član Nacionalnog komiteta Kineske narodne političke konsultativne konferencije (KPKK), istakao je da je AI mač sa dvije oštrice koji zahtijeva posvećenost “tehnologiji za dobro”.Govoreći na marginama godišnjeg sastanka Nacionalnog komiteta KPKK, Žu je objasnio kako AI transformiše učenje, prelazeći standardizovanu nastavu kako bi se prilagodio individualnom napretku.&nbsp;- Iz perspektive nastave, AI mijenja ulogu nastavnika - rekao je Žu, dodajući da tehnologija oslobađa edukatore od repetitivnih zadataka i omogućava im da se fokusiraju na podsticanje kreativnosti i radoznalosti kod učenika.Žu je opisao AI kao katalizator koji ubrzava obrazovnu reformu, zamišljajući buduće učenje kao otvoreno, zasnovano na podacima i povezano sa stvarnim scenarijima, što bi srušilo geografske barijere i učinilo kvalitetno obrazovanje dostupnim svim studentima.Međutim, naglasio je da je uz prihvatanje potencijala umjetne inteligencije ključno jačanje etičkog obrazovanja:&nbsp;- Moramo voditi studente da pravilno i umjereno koriste umjetnu inteligenciju, izbjegavajući intelektualnu lijenost - rekao je.

Objasnio je kako AI transformiše učenje, prelazeći standardizovanu nastavu kako bi se prilagodio individualnom napretku, poručuje Žu Kun 

Kineski zvaničnik upozorio: AI u školama nosi i rizike i prednosti

Platforma Instagram godinama je ograničavala načine na koje korisnici mogu dijeliti linkove, dopuštajući ih uglavnom kroz Storiese, Reelse ili u opisu profila.&nbsp;<h2>Samo za verifikovane korisnike</h2>Ipak, to bi se uskoro moglo promijeniti jer je Meta započela testiranje klikabilnih linkova unutar opisa objava, zasad samo za korisnike koji imaju pretplatu Meta Verified.Funkciju, za kojom su kreatori sadržaja dugo tražili rješenje, primijetila je blogerica Andrea Valeria. Ona je podijelila snimke ekrana na kojima se vidi da je u objavu mogla ubaciti klikabilni link ka svojoj stranici na Substack.&nbsp;Prema njenim riječima, aplikacija je prikazala poruku da je moguće podijeliti do deset linkova mjesečno.Iz Mete su za portal Engadget potvrdili da testiraju ovu opciju među pretplatnicima na Meta Verified, ali nisu otkrili koliko korisnika trenutno ima pristup niti da li će funkcija biti dostupna svima.&nbsp;<h2>Ograničenje dijeljenja linkova</h2>Zanimljivo je da se link u objavi pojavljuje u mobilnoj verziji Instagrama, dok se isti post na web verziji platforme još uvijek prikazuje bez klikabilnog linka.Ograničavanje dijeljenja linkova dugo je bilo karakteristično za Instagram i upravo je to dovelo do razvoja cijelog niza servisa za “link u biografiji”, poput Linktree, koji kreatorima omogućavaju da pratioce usmjere na vanjske stranice.&nbsp;Ako Meta ovu funkciju uvede šire, mogla bi značajno promijeniti način na koji kreatori komuniciraju s publikom, iako bi ograničenje od deset linkova mjesečno i dalje moglo zadržati potrebu za takvim alatima.Ovo testiranje također je dio šireg pristupa kompanije Meta da dijeljenje linkova poveže s plaćenim opcijama.&nbsp;Naime, kompanija je nedavno eksperimentisala i na platformi Facebook, gdje je razmatrala ograničavanje dijeljenja linkova za kreatore koji nemaju pretplatu na Meta Verified.

Aplikacija je prikazala poruku da je moguće podijeliti do deset linkova mjesečno, kaže Andrea Valeria, blogerica

Ulazak kompanije Dreame Technology na tržište pametnih telefona bio je iznenađenje za mnoge, a sada je taj potez dobio još zanimljiviji nastavak predstavljanjem nove linije uređaja.Kompanija je najavila luksuznu seriju smartphonea, ali i modele s odvojivim modulom kamere koji koristi veliki senzor od jednog inča.<h2>Poseban modul kamere</h2>Modeli koji su pristupačniji širem krugu kupaca dolaze s posebnim modulom kamere koji se može odvojiti od telefona.U tom modulu nalazi se senzor veličine 1 inča te Wi-Fi povezivanje, što omogućava da kamera radi i bežično, na udaljenosti od samog uređaja.&nbsp;Ovakav koncept podsjeća na ranije dodatke koje je razvijao Sony, ali donosi dodatnu fleksibilnost jer modul može funkcionisati potpuno bežično.&nbsp;To bi korisnicima moglo olakšati kadriranje snimaka i omogućiti istovremeno snimanje različitih kadrova, poput A i B-roll materijala, koristeći samo jedan telefon.<h2>Ekskluzivan dizajn</h2>Pored toga, predstavljena je i luksuzna linija telefona koja je fokusirana na ekskluzivan dizajn i ručnu izradu.&nbsp;Ovi uređaji ukrašeni su draguljima i zlatnim detaljima, a izrađuju se tradicionalnim tehnikama.&nbsp;Cijena takvih modela kretaće se između 10.000 i 15.000 dolara, u zavisnosti od korištenih materijala i nivoa ručne izrade.Jedan od modela iz ove serije na poleđini ima ugrađen sat, što predstavlja samo jednu od brojnih dizajnerskih varijacija koje kompanija planira ponuditi.<h2>Vlastiti čip "Chixiao 01"</h2>Dreame Technology je također razvio vlastiti AI čip pod nazivom Chixiao 01.&nbsp;Ovaj procesor nudi računske performanse od oko 200 TOPS, što je znatno više u odnosu na čip Snapdragon X2 Elite koji postiže približno 80 TOPS.&nbsp;Novi čip koristit će se i u luksuznim modelima, ali i u telefonima koji dolaze s odvojivim modulom kamere.

Kompanija je najavila luksuznu seriju smartphonea, ali i modele s odvojivim modulom kamere koji koristi veliki senzor

Dreame: Luksuzni telefoni vrijedni do 15.000 dolara stižu na tržište

Vrijednost bitkoina (BTC) je danas u 15.15 sati na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens (Binance) porasla za 0,58 posto na 117,699.61 konvertibilnih maraka.Kako navodi Koindesk, bitkoin je pokazao "zadivljujuću otpornost" na skok cijena nafte koje su u jednom trenutku premašile 100 dolara po barelu, što je obično loš znak za rizičnu imovinu kao što su kriptovalute.Analitičari ističu da se tržište trenutno "čisti" od prekomjernog duga (leverage), što stvara zdraviju osnovu za sljedeći skok vrijednosti bitkoina.Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 36,89 milijardi eura, što je malo manje nego juče.Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 18 u kategoriji "ekstremni strah", malo poboljšan u odnosu na jučerašnji nivo 15 u istoj kategoriji.Vrijednost eterijuma (ETH) danas je porasla za 1,19 posto na 3,462.38 konvertibilnih maraka, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 0,99 posto na 1,096.65 konvertibilne marke.Kriptovaluta solana (SOL) porasla je za 0,84 odsto na 144.78 KM, a avalanš (AVAX) pala za 1,64 odsto na 16 KM.Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 2.30 KM, što je za 0,84 posto manje nego juče.Danas se najviše trguje bitkoinom, eterijumom i solanom.Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute DEGO, OGN i GTC.

Bitkoin je pokazao "zadivljujuću otpornost" na skok cijena nafte koje su u jednom trenutku premašile 100 dolara po barelu, navodi Koindesk

Bitkoin otporan na rast cijena nafte: Ovo je trenutno stanje na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta

Scenarij koji je nekad izgledao kao dio naučno-fantastičnog filma sada se ostvaruje u radionicama tehnološkog startupa iz San Francisca.&nbsp;Foundation Future Industries, poznata i kao Foundation, jasno pokazuje ambiciju da razvije humanoidne robote za američku vojsku pod Trampovim (Trump) vodstvom.&nbsp;<h2>Moralni imperativ</h2>Njihov najvažniji model, Phantom MK-1, dizajniran je da fizički i funkcionalno imitira ljudskog vojnika te da može koristiti pravo naoružanje.Phantom MK-1 visok je oko 180 centimetara, težak je oko 80 kilograma, prekriven je crnim čelikom i ima zatamnjeni vizir, što mu daje izgled kao iz akcijskog filma.&nbsp;Za razliku od filmskih rekvizita, robot je sposoban nositi i koristiti oružje – od pištolja i sačmarica do replike jurišne puške M-16.&nbsp;Suosnivač Foundationa, Majk LeBlank (Mike LeBlanc), veteran marinaca s 14 godina iskustva u Iraku i Afganistanu, ističe moralnu obavezu korištenja robota umjesto ljudi u ratu.&nbsp;- Smatramo da postoji moralni imperativ da se u rat šalju roboti umjesto vojnika - rekao je LeBlanc. Dodao je kako je cilj da Phantom može koristiti „bilo koju vrstu oružja koju može i čovjek“.<h2>Tramp investicija</h2>Phantom je namijenjen preuzimanju najrizičnijih zadataka – ulaska u zgrade, neutralizacije minska polja i rada u područjima kontaminiranim hemikalijama, biološkim ili radijacijskim materijalima.&nbsp;Roboti se ne umaraju, ne osjećaju strah i mogu precizno izvršavati naredbe bez rizika od pogrešaka uzrokovanih stresom, što može smanjiti rizik od ratnih zločina.Foundation već ima istraživačke ugovore s američkom vojskom, mornaricom i zrakoplovstvom u vrijednosti od oko 24 miliona dolara, čime je postala ovlašteni dobavljač vojske.&nbsp;Plan je ambiciozan: do kraja 2027. proizvesti i isporučiti čak 50.000 jedinica.&nbsp;Jedan od ključnih investitora i strateških savjetnika tvrtke je Erik Tramp (Eric Trump), sin američkog predsjednika, kako piše TIME.<h2>Testiranja tehnologije</h2>Suosnivač i izvršni direktor Sankaet Patak (Pathak) uvjeren je da će humanoidni vojnici postati standard u vojnim snagama širom svijeta unutar pet godina:&nbsp;- Ne mislim da SAD ima izbora povući se. Mir, koliko ja vidim, dolazi kroz snagu, a ne kroz slabost - izjavio je Patak.Testiranja tehnologije već su u toku.&nbsp;Dva prototipa Phantoma poslana su u Ukrajinu kako bi pomogla u logističkim i izviđačkim zadacima.&nbsp;Iako roboti nisu naoružani, njihovo prisustvo pruža dragocjene podatke za daljnji razvoj, dok Ukrajina s tisućama borbenih dronova svakodnevno služi kao globalni testni teren za autonomno oružje.&nbsp;LeBlank je stanje opisao kao „potpuni rat robota“:&nbsp;- To je potpuni rat robota, gdje je robot primarni borac, a ljudi podrška. Potpuna suprotnost od vremena kad sam bio u Afganistanu: tada su ljudi bili sve, a mi smo imali dodatne alate - rekao je LeBlank.<h2>Kritičari upozoravaju</h2>Dok Foundation razvija naoružane humanoide, neke vodeće kompanije u robotici, poput Boston Dynamicsa, javno su se obvezale da neće naoružavati svoje strojeve, ističući „ozbiljne etičke dileme“.&nbsp;Kritičari upozoravaju da humanoidni vojnici mogu smanjiti političke i moralne prepreke za započinjanje sukoba i otežati odgovornost za eventualne ratne zločine.&nbsp;Postavlja se pitanje: što ako dođe do kvara ili pogrešne odluke umjetne inteligencije? Tko snosi odgovornost – programer, zapovjednik ili stroj?Uprkos tvrdnjama da će čovjek uvijek imati posljednju riječ kod upotrebe smrtonosnog oružja (tzv. sustav „human-in-the-loop“), iskustva iz Ukrajine pokazuju da autonomni dronovi već sada samostalno biraju i napadaju ciljeve ako se prekine veza s operaterom.&nbsp;Utrka u naoružanju već je započela, a autoritarni režimi poput Kine i Rusije ubrzano razvijaju slične tehnologije, prisiljavajući Zapad da prihvati novu realnost ili rizikuje zaostatak na budućem bojnom polju.

Isključite odmah ove tri opcije: Baterija na telefonu će vam trajati duplo duže

Rasprava u gejming zajednici o novoj tehnologiji

Instagram Reelsi se sada mogu pauzirati jednostavnim dodirom ekrana

Gemini stiže na Mac

Šta zapravo znači 30 posto šanse za kišu: Većina ljudi pogrešno tumači vremensku prognozu

WhatsApp od sada dostupan i na Garmin pametnim satovima

YouTube na TV-u uvodi neugodno pravilo

Instagram donosi šokantnu odluku: Od maja više nema tajnih razgovora

Google mijenja Chrome na Androidu: Stigla opcija koju smo svi čekali

Meta: U planu otkazi za petinu zaposlenih, a razlog je ulaganje u AI

Bojić: AI je već postao najmoćniji društveni filter stvarnosti

Kineski zvaničnik upozorio: AI u školama nosi i rizike i prednosti

Instagram: Meta uvodi novu funkciju

Dreame: Luksuzni telefoni vrijedni do 15.000 dolara stižu na tržište

Bitkoin otporan na rast cijena nafte: Ovo je trenutno stanje na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta

Humanoidi na ratištu: Startup iz San Francisca razvija robote za američku vojsku

Tehnologija

Isključite odmah ove tri opcije: Baterija na telefonu će vam trajati duplo duže

Rasprava u gejming zajednici o novoj tehnologiji

Instagram Reelsi se sada mogu pauzirati jednostavnim dodirom ekrana

Gemini stiže na Mac

Šta zapravo znači 30 posto šanse za kišu: Većina ljudi pogrešno tumači vremensku prognozu

WhatsApp od sada dostupan i na Garmin pametnim satovima

YouTube na TV-u uvodi neugodno pravilo

Instagram donosi šokantnu odluku: Od maja više nema tajnih razgovora

Google mijenja Chrome na Androidu: Stigla opcija koju smo svi čekali

Meta: U planu otkazi za petinu zaposlenih, a razlog je ulaganje u AI

Bojić: AI je već postao najmoćniji društveni filter stvarnosti

Kineski zvaničnik upozorio: AI u školama nosi i rizike i prednosti

Instagram: Meta uvodi novu funkciju

Dreame: Luksuzni telefoni vrijedni do 15.000 dolara stižu na tržište

Bitkoin otporan na rast cijena nafte: Ovo je trenutno stanje na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta

Humanoidi na ratištu: Startup iz San Francisca razvija robote za američku vojsku