Odabir web preglednika koji neće opteretiti vaš računar ili prijenosnik nužan je ako želite ugodno iskustvo korištenja, a u nastavku možete vidjeti koji je najbolji u ovom segmentu.Radi lakše usporedbe, ekipa stranice Make use of pokrenula je iste procese na svim svježe nadograđenim preglednicima.Video na YouTubeu, WhatsApp na računaru, video na Redditu i jedna web stranica tako su pokrenuti u svakom pregledniku, a ujedno je korišten novi profil ili način rada za goste u svakom pregledniku kako bi se eliminirala potrošnja resursa zbog proširenja i drugih procesa.Za Windows su analizirali potrošnju resursa preglednika Edge, Opera, Firefox i Chrome kako bi se odredilo koji bi bilo najbolje koristiti.Ovdje su podaci o potrošnji RAM-a i CPU-a za sve preglednike na uređaju s Windowsima kada se pokreće video na YouTubeu, WhatsApp Web, jedna web stranica i video na Redditu.

Microsoft Edge troši najmanje resursa CPU-a u usporedbi s drugim preglednicima, a Opera je procesorski najzahtjevniji preglednik u sustavu Windows. Štaviše, iako svi preglednici troše gotovo istu količinu RAM-a, potrošnja RAM-a kod Edgea i Firefoxa najmanje, a kod Opere i Chromea više varira.Na temelju rezultata, korisnici Windowsa trebali bi se odlučiti za Edge ako žele najmanje opteretiti svoj CPU. Za nisku potrošnju memorije možete pak koristiti Firefox ili Edge. Ipak, budući da Firefox malo više opterećuje vaš CPU, najbolje je koristiti Microsoft Edge na uređaju s Windowsima.

Pokrenuti su isti procesi a svim svježe nadograđenim preglednicima

Otkrijte koji web preglednici "jedu" memoriju i procesor na vašim Windowsima

Najnovija studija naučnika MIT-a ukazuje da autonomni automobili imaju loš utjecaj na okoliš zbog računara koji njima upravljaju računala, jer ona stvaraju velike količine stakleničkih plinova.Podatkovni centri u kojima se nalazi računalna infrastruktura koja se koristi za pokretanje aplikacija nadaleko su poznati po svom velikom ugljičnom otisku.&nbsp;<h2>Statistički model</h2>Oni trenutno čine oko 0,3 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, ili otprilike onoliko ugljika koliko Argentina stvara godišnje.Uvidjevši da je manje pažnje posvećeno potencijalnom otisku autonomnih vozila, istraživači MIT-a izradili su statistički model za proučavanje problema. Utvrdili su da će 1 milijarda autonomnih vozila, od kojih se svako vozi jedan sat dnevno s računalom koje troši 840 vata, trošiti dovoljno energije da generiraju približno istu količinu emisija kao što to trenutno čine podatkovni centri.Istraživači su također otkrili da u više od 90 posto modeliranih scenarija, kako bi se spriječilo povećanje emisija autonomnih vozila u odnosu na trenutne emisije podatkovnih centara, svako vozilo mora koristiti manje od 1,2 kilovata energije za računalstvo, što bi zahtijevalo učinkovitiji hardver, čija bi se učinkovitost trebala udvostručavati brže nego svake 1,1 godine kako bi emisije bile ispod tih razina.<h2>Životni vijek</h2>Istraživači su izgradili okvir za istraživanje operativnih emisija iz računala u globalnoj floti električnih vozila koja su potpuno autonomna, što znači da im nije potreban pomoćni ljudski vozač.Model uključuje broj vozila u globalnoj floti, snagu svakog računala na svakom vozilu, sati vožnje svakog vozila i intenzitete ugljika električne energije koja pokreće svako računalo.Nakon što su rezultati ove studije postali poznati, to nije neko veliko iznenađenje, jer autonomna vozila doista troše enormne količine energije. Primjerice, imaju pogled na svijet od 360 stupnjeva, što znači da koriste oko 20 ljudskih očiju i pokušaju razumjeti stvari koje se oko njih zbivaju u stvarnom vremenu.Jedan od načina za povećanje energetske učinkovitosti mogao bi biti korištenje specijaliziranijeg hardvera koji je dizajniran za pokretanje specifičnih algoritama vožnje. Budući da istraživači poznaju zadatke navigacije i percepcije potrebne za autonomnu vožnju, moglo bi im biti lakše dizajnirati specijalizirani hardver za te zadatke. Ali vozila obično imaju životni vijek od 10 ili 20 godina, tako da bi jedan od izazova u razvoju specijaliziranog hardvera bio "pripremiti ga za budućnost" tako da može pokretati nove algoritme.

Oni trenutno čine oko 0,3 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, ili otprilike onoliko ugljika koliko Argentina stvara godišnje

Računari autonomnih automobila loši po okoliš, traži se rješenje

Istraživačka i analitičarska kuća data.ai, nekada poznata kao App Annie, objavila je svoj redovni izvještaj o stanju na tržištu mobilnih aplikacija State of Mobile za 2022. godinu.&nbsp;Prema objavljenim podacima vidljivo je da i dalje postoji značajan rast u broju preuzetih aplikacija, vremenu koje na njima korisnici širom svijeta provode, ali i u novcu koji odlazi na oglašavanje unutar njih.Prošle je godine tako u svijetu zabilježeno 255 milijardi preuzimanja mobilnih aplikacija, što je 11 posto više nego godinu ranije. Svake minute prošle godine, kaže data.ai, s trgovina je preuzimano više od 485.000 aplikacija. Dnevno korisnici uz svoje omiljene aplikacije provode oko 5 sati u prosjeku, odnosno 3 posto više nego godinu prije. I dalje to čini oko trećine budnih sati dnevno koje provedemo uz mobilne aplikacije.

Najveći porast na ovom tržištu bilježe ulaganja u oglašavanje, koja su iznosila 336 milijardi dolara i porasla su za 14 posto. No, rast oglašavanja usporen je s ranije zabilježenih više od 22 posto, pa se za ovu godinu predviđa porast od tek 7,5 posto.Kad je riječ o broju preuzimanja, lanjski je pobjednik Instagram, a slijede ga TikTok, Facebook, WhatsApp i Snapchat. Korisnici su tokom 2022. godine najviše novca ostavili unutar aplikacije TikTok, a po potrošnji ga slijede YouTube, Tinder, Disney+ i HBO Max. Kad je riječ o najviše provedenog vremena, tu je lider kineska "aplikacija za sve" WeChat.

Nakon nje, najviše je vremena globalno provedeno uz TikTok, YouTube, Facebook, Chrome te Instagram. Najviše mjesečno aktivnih korisnika zabilježili su redom Facebook, WhatsApp, Instagram, Facebook Messenger i TikTok.

U svijetu je zabilježeno 255 milijardi preuzimanja 

Tržište mobilnih aplikacija konstantno raste, najviše se preuzima Instagram

Još dok je Stiv Džobs bio živ, Apple je sprovodio brojne testove ekrana osjetljivih na dodir za laptop računare, a rezultat nije bio pozitivan. Zapravo, Džobs je još 2010. rekao da je korišctenje ekrana osjetljivog na dodir na vertikalnim površinama kao što su monitori "ergonomski katastrofalno" i da dodirne površine "ne žele da budu vertikalne".Tada je naglasio da, samo za demonstraciju, tako nešto djeluje interesantno, ali već poslije kraće upotrebe zamara čovjeka, dok poslije malo duže upotrebe djeluje kao da će vam ruka otpasti.- To ne funkcionira - rekao je tada.Međutim, mnogo toga se promijenilo od njegovih izjava do danas. Tehnologija je brzo napredovala, a ekrani osjetljivi na dodir se mogu naći na mnogim računarima. Uskoro bi, prema novim glasinama, takvi ekrani mogli da stignu i na Mac računare, konkretno MacBook Pro.Naime, informacije koje su se ove sedmice pojavile na internetu govore da će to biti najranije 2025. godine. Laptop će, naravno, zadržati tastaturu i trackpad, i nije teško pretpostaviti da će za većinu to i dalje biti preferirani način korišćenja, ali za određene radnje možda će biti lakše koristiti ekran osjetljiv na dodir, piše CNET.Nakon Pro verzije, Apple bi mogao da implementira isti tip ekrana i u druge modele svojih laptop računara, ali još nije poznato da li će to zavisiti od uspjeha prvog modela sa ekranom osjetljivim na dodir i reakcije korisnika, ili ako će to biti strategija oni će primijeniti u svakom slučaju.

Tehnologija je brzo napredovala, a ekrani osjetljivi na dodir se mogu naći na mnogim računarima

Apple priprema promjene

Aplikacija koja je u vlasništvu kineske tehnološke kompanije ByteDance, poslednje tri godine radi na tome da odgovori na zabrinutost SAD oko toga da li Komunistička partija Kine ili bilo koji drugi entitet koji je pod uticajem Pekinga, može pristupiti ličnim podacima američkih građana i da li bi mogao manipulisati sadržajem koji platforma prikazuje korisnicima.Pritisak na kompaniju se povećao nakon što je prošlog mjeseca priznala da su neki od njenih zaposlenih nepropisno pristupili korisničkim podacima dvojice novinara kako bi pokušali da identifikuju izvor curenja informacija u medije.U poređenju sa konkurentima, Meta i Twitter, <a href="https://avaz.ba/tag/86717/tiktok">TikTok</a> privlači mnogo manje pažnje regulatora EU. Međutim, to bi se moglo promijeniti jer će stroga pravila koja će stupiti na snagu u narednim mesecima a koja treba da obuzdaju moć pet najvećih tehnoloških kompanija, Google-a, Apple-a, Amazona, Mete i Microsofta, zahtjevati da online platforme učine više kad je u pitanju nadzor ilegalnog sadržaja na mreži.<h2>Niz sastanaka</h2>Čitav niz sastanaka u Briselu počeo je sastankom sa komesarkom EU za zaštitu konkurencije Margret Vestager.- Cilj sastanka sa TikTokom bio je da se razmotri kako se kompanija priprema za ispunjavanje svojih obaveza prema regulativi Evropske komisije, odnosno Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i moguće prema Zakonu o digitalnim tržištima (DMA) - navodi se u saopštenju evropske komesarke.Na sastanku su strane takođe razgovarale o GDPR-u (Opšta uredba o zaštiti podataka) i pitanjima privatnosti i obavezama prenosa podataka sa osvrtom na nedavne izveštaje štampe o agresivnom prikupljanju podataka i nadzoru u SAD.<h2>Lični podaci</h2>Komesarka za vrijednost i transparentnost Vera Jurova iznijela je svoju zabrinutost direktoru kineske kompanije, prije svega u vezi zaštite ličnih podataka Evropljana, bezbjednosti djece i širenja ruskih dezinformacija na platformi, kao i transparentnosti političkog oglašavanja.- Računam da će TikTok u potpunosti ispuniti svoje obaveze i činiti sve više kada je riječ o poštovanju zakona EU i povratku novih evropskih regulatora - rekla je ona u izjavi poslije sastanka.Tiktok je saopštio da je posvećen poštovanju pravila EU na transparentan način, prenosi Informacija.rs.- Najvažniji nam je prioritet da budemo spremni za ovo - napisao je potpredsjednik za javnu politiku za Evropu, Teo Bertram, na Twitteru.

U poređenju sa konkurentima, Meta i Twitter, TikTok privlači mnogo manje pažnje regulatora EU

TikTok saopštio da je posvećen poštovanju pravila EU: Zabrinuti za zaštitu ličnih podataka

Airbus UpNext, kompanija u vlasništvu evropskog proizvođača aviona Airbus, počela je testiranje novih tehnologija koje su namenjene pomoći i asistenciji pilotima, kako na zemlji tako i u vazduhu, a inovacije će biti isprobane na kompanijskom putničkom avionu za testiranje A350-1000.Set tehnologija, nazvan Dragonfly, sastoji se od sistema za automatsko slijetanje na alternativne aerodrome u slučaju nužde iz faze krstarenja i sistema automatske pomoći za sletanja i taksiranja.Kako su saopštili iz kompanije, cilj testiranja navedenih tehnologija je podrška bezbednijim i efikasnijim letačkim operacijama.Vođa Dragonfly demonstratora, kompanije Airbus UpNext, Izabela Lakaz rekla je da ovi testovi predstavljaju jedan od nekoliko koraka u sklopu metodičnog procesa istraživanja tehnologija koje bi trebalo da dodatno unaprede operacije i poboljšaju bezbednost letenja.

<blockquote class="twitter-tweet">What if a humble dragonfly could help us improve our aircraft? 👀 Discover how the new <a href="https://twitter.com/hashtag/AirbusUpNext?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#AirbusUpNext</a> DragonFly demonstrator takes inspiration from this extraordinary insect to improve safety and efficiency during flight. 🔗 <a href="https://t.co/5wCsTDBG9Y">https://t.co/5wCsTDBG9Y</a> <a href="https://t.co/LpihLu3Sqc">pic.twitter.com/LpihLu3Sqc</a>&mdash; Airbus (@Airbus) <a href="https://twitter.com/Airbus/status/1613468454530723844?ref_src=twsrc%5Etfw">January 12, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

"Inspirisani biomimetikom, testiramo sisteme koji su projektovani da sami prepoznaju odlike reljefa i tako omoguće letelici da 'vidi' i bezbedno manevriše autonomno u okviru fizičkog okruženja, na isti način kao što su vilin konjici u stanju da prepoznaju svoje okruženje", objasnila je Lakaz.Tokom test kampanje u letu, nove tehnologije su pokazale da su u stanju da asistiraju pilotima u letu, da upravljaju situacijom kada je pilot onesposobljen kao i tokom sletanja i taksiranja.Uzimajući u obzir uticaj spoljnih faktora na putanju leta kao što su zone letenja, reljef i meteo uslovi, letelica je bila u stanju da generiše novi plan trajektorije letenja i da komunicira sa kontrolom letenja i Operativnim kontrolnim centrom avio-kompanije.Airbus UpNext je, također, istražio alate za pomoć prilikom taksiranja - vožnje aviona po rulnim stazama aerodroma na sopstveni pogon, koji su probani u realnim operativnim uslovima na aerodromu Tuluz Blanjak.Tehnologija je namanjena da obavesti posadu, metodom audio upozorenja, na prepreke, da asistira u kontroli brzine krstarenja i da vodi letelicu do aktivne piste koristeći mapu rulnih staza aerodroma.Iz kompanije Airbus UpNext najavili su da će biti pokrenut i projekat koji će razviti algoritme za vizuelne sisteme na letelici koji će unaprediti sposobnosti asistencije prilikom sletanja i taksiranja.Dragonfly je dijelom finansiran od strane francuskih vazduhoplovnih vlasti (DGAC) kao deo francuskog plana državne pomoći, koji je deo Evropskog Plana, "Next Generation EU" i plana Francuska 2030, navedeno je u saopštenju.

Otkrijte koji web preglednici "jedu" memoriju i procesor na vašim Windowsima

Računari autonomnih automobila loši po okoliš, traži se rješenje

Tržište mobilnih aplikacija konstantno raste, najviše se preuzima Instagram

Apple priprema promjene

TikTok saopštio da je posvećen poštovanju pravila EU: Zabrinuti za zaštitu ličnih podataka

Airbus testira novu tehnologiju: Inspiracija im je vilin konjic

Tehnologija

Otkrijte koji web preglednici "jedu" memoriju i procesor na vašim Windowsima

Računari autonomnih automobila loši po okoliš, traži se rješenje

Tržište mobilnih aplikacija konstantno raste, najviše se preuzima Instagram

Apple priprema promjene

TikTok saopštio da je posvećen poštovanju pravila EU: Zabrinuti za zaštitu ličnih podataka

Airbus testira novu tehnologiju: Inspiracija im je vilin konjic