Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) predstavio je nacionalnu inicijativu čiji je cilj mobilizacija umjetne inteligencije radi ubrzanog naučnog napretka.U ponedjeljak je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se uspostavlja „Misija Genesis“, najnovija verzija strategije njegove administracije da se razvoj umjetne inteligencije podstakne deregulacijom, infrastrukturnim ulaganjima i javno-privatnim partnerstvima.Naredbom je američkom ministru energetike Krisu Rajtu (Chris Wright) dato zaduženje da objedini tehnologe i naučnike iz 17 nacionalnih laboratorija u zemlji u „jedinstven sistem kooperativnog istraživanja“.Prema uredbi, superračunari i državni resursi podataka bit će objedinjeni i uključeni u stvaranje „zatvorene platforme za eksperimentisanje s umjetnom inteligencijom“.<h2>Slijetanje na Mjesec</h2>Bijela kuća je ovu inicijativu uporedila s programom Apollo koji je omogućio slijetanje prvog čovjeka na Mjesec, naglasivši da će prioriteti obuhvatati „najveće naučne izazove današnjice“, poput nuklearne fuzije, proizvodnje poluprovodnika, kritičnih materijala i istraživanja svemira.Majkl Kratsios (Michael Kratsios), glavni naučni savjetnik Bijele kuće, izjavio je da novi program predstavlja „revolucionaran pristup“ naučnim istraživanjima.- Misija Genesis povezuje vrhunske naučne podatke s najnaprednijom američkom umjetnom inteligencijom kako bi omogućila nova otkrića u medicini, energetici, nauci o materijalima i brojnim drugim oblastima - rekao je Kratsios.<h2>Realizacija inicijative&nbsp;</h2>Kompanija Nvidia i startup Anthropic saopćili su u ponedjeljak da sarađuju s Trampovom administracijom na realizaciji ove inicijative.Nvidia je u objavi na društvenim mrežama navela da će „povezivanjem Nacionalnih laboratorija, Vlade SAD-a, industrije i akademije, ovaj projekat objediniti vodeće superračunare, sisteme umjetne inteligencije i kvantne mašine nove generacije u najkompleksniji naučni instrument ikada izgrađen, čime se ubrzava razvoj energetskih i tehnoloških otkrića, ali i jačanje nacionalne sigurnosti“.Od povratka u Bijelu kuću, Tramp je smanjivanje birokratije kako bi se ubrzao razvoj umjetne inteligencije postavio kao ključni element svoje ekonomske politike.Tokom prethodne sedmice, pozvao je Kongres SAD-a da usvoji zakon kojim bi se uspostavio jedinstveni nacionalni standard za regulaciju umjetne inteligencije, istovremeno kritikujući američke savezne države zbog usvajanja vlastitih propisa o ovoj tehnologiji.- Pretjerana regulacija na nivou država prijeti da ugrozi ovaj motor razvoja. Neophodan je jedan Federalni standard umjesto mozaika od 50 različitih regulatornih režima - objavio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.<h2>Širenje i dostupnost&nbsp;</h2>Stručnjak za umjetnu inteligenciju sa Univerziteta Kalifornije u San Diegu, Benjamin H. Braton (Benjamin H. Bratton), ocijenio je inicijativu kao korak ka širem širenju i dostupnosti tehnologije.- Manje je bitno čijoj tačno umjetnoj inteligenciji neko ima pristup, a mnogo bitnije da uopće postoji univerzalan pristup. Većina pokušaja ograničavanja razvoja AI u SAD-u i EU potiče od kulturnih, ekonomskih i političkih aktera koji štite vlastite pozicije. Oni koji su isključeni iz umjetno ograničenih društvenih struktura imaju najviše koristi. Podržavam difuziju, a ne određenu administraciju - rekao je Braton za Al Jazeeru.

Naredbom je američkom ministru energetike Krisu Rajtu (Chris Wright) dato zaduženje da objedini tehnologe i naučnike

Tramp pokrenuo najveći američki projekat još od odlaska na Mjesec: Vještačka inteligencija "pod jednim krovom"

Skupina mladih, ekološki osviještenih ljudi koje nazivaju AI veganima predvodi borbu protiv ChatGPT-ja i drugih oblika generativne umjetne inteligencije. AI vegani su odlučili apstinirati od korištenja svih oblika generativne umjetne inteligencije, sustava koji su obučeni na ogromnim skupovima podataka za stvaranje teksta, slika, muzike...Zajednica koja se protivi umjetnoj inteligenciji trenutno na Redditu okuplja više od 71 tisuću članova. Slično veganstvu, obrazloženje je uglavnom etičko i ekološko. Protive se krađi i ekspoalataciji radnika i kreativaca.AI vegani također strahuju zbog toga kako bi umjetna inteligencija mogla štetiti mentalnom zdravlju i kognitivnom razvoju, stvarajući ovisnost o brzim rješenjima koja nas lišavaju kritičkog mišljenja.Nedavna studija malog opsega koju je proveo Masačusets Institute of Technology (MIT) to potvrđuje, izvještavajući kako su njezini sudionici koji su koristili ChatGPT za pisanje eseja zabilježili nižu angažiranost mozga od onih koji nisu koristili alat.Korisnici ChatGPT-ja također su se mučili s citiranjem onoga što su upravo stvorili i pokazali su slabije rezultate na neuralnoj, lingvističkoj i bihevioralnoj razini, otkrila je studija. To bi moglo imati veće implikacije na učenje, samopouzdanje i način na koji ljudi koriste umjetnu inteligenciju u važnim okruženjima.Generativni AI razvija se brzim tempom, infiltrirajući se u poslove, obrazovanje, aplikacije društvenih medija, pa i u međuljudske odnose. Zbog toga je sve teže izbjegavati je. Posebno je to problematično na sveučilištima, gdje umjetnu inteligenciju ne koriste samo studenti, već i profesori. No, do jaza dolazi i u odnosima sa članovima porodice.

Sve veći broj mladih ljudi odbacuje korištenje alata umjetne inteligencije zbog etičkih i ekoloških razloga

Ko su i za što se zalažu 'AI vegani'?

Uber najavljuje značajne promjene u načinu prijevoza i dostave, fokusirajući se na automatizaciju. Kompanija je nedavno najavila partnerstvo s Nvidijom, što bi u narednim godinama u SAD-u trebalo rezultirati pojavljivanjem oko 100 hiljada autonomnih vozila, odnosno robotaksija kojima bi upravljala računala, umjesto ljudi.Slični planovi postoje i za odjel Uber Eats, popularan na mnogim tržištima. Krajem septembra najavljen je pilot-projekt u okviru kojeg bi naručenu hranu na određenim lokacijama u SAD-u dostavljali dronovi.Međutim, planovi se ne zaustavljaju na dronovima. Uber Eats planira koristiti i robote za dostavu. Prva testiranja počinju u Leedsu, a nakon toga proširenje na Sheffield, te na ostale dijelove Velike Britanije. U 2026. planira se širenje po Evropi, dok se 2027. očekuje i robotska dostava u SAD-u.Robot će hranu dostavljati na prag korisnika u roku kraćem od 30 minuta za udaljenosti do 3,2 kilometra, bez potrebe za napojnicom.Važno je napomenuti da hranu neće donositi humanoidni robot poput Teslinog Optimusa, već malo autonomno vozilo. Riječ je o robotima kompanije Starship Technologies, koji već obavljaju dostavu hrane u Velikoj Britaniji i na nekim američkim univerzitetskim kampusima. Starship tvrdi da upravlja najvećom svjetskom mrežom autonomne dostave s više od 2.700 robota na više od 270 lokacija.Suosnivač i izvršni direktor Starship Technologiesa, Ahti Heinla, poručuje da zajedno s Uberom žele izgraditi infrastrukturu koja će oblikovati novu generaciju urbane logistike. Uber Eats je već u nekoliko gradova pokrenuo autonomnu dostavu u saradnji s partnerima, a novi projekti potvrđuju da kompanija namjerava nastaviti ovim smjerom u budućnosti.

Slični planovi postoje i za odjel Uber Eats, popularan na mnogim tržištima

Uber najavio revoluciju: Evo ko će u budućnosti dostavljati naručenu hranu

VPN, ili virtuelna privatna mreža, alat je koji štiti vaš identitet na internetu, mijenja vašu virtuelnu lokaciju i radi još mnogo toga.Uglavnom dolazi kao pretplatnička aplikacija koju je vrlo lako koristiti - obično je dovoljan jedan klik. Iako je upotreba jednostavna, u pozadini se odvija složen proces, a razumijevanje kako VPN funkcioniše može vam pomoći da izaberete pravi servis i pametnije ga koristite.<h2>Šta je VPN?</h2>Naziv "virtuelna privatna mreža" nastao je iz prvobitne namjene - pristupa korporativnim mrežama sa udaljenih lokacija. To su tzv. poslovni VPN-ovi, a ovdje govorimo o komercijalnim VPN servisima za individualne korisnike.Ideja je jednostavna: kada se povežete na internet kroz VPN, sajtovi ne vide vas već VPN server. On postaje maska preko koje saobraćate sa ostatkom mreže, piše sajt Engadget.Današnji VPN servisi kao što su Proton ili Express imaju mreže servera širom svijeta, a komunikacija između vašeg uređaja i izabranog servera je šifrovana. Taj proces naziva se "tunelovanje" i predstavlja ključnu razliku u odnosu na obične "proxy" servere.<h2>Kako VPN radi?</h2>VPN prvo uspostavlja bezbjednu vezu sa vašim uređajem - to je tzv. "handshake". Koristi se asimetrična enkripcija, gdje obje strane razmjenjuju javne ključeve kako bi potvrdile identitet, a zatim dogovaraju jedan zajednički ključ za dalju, bržu simetričnu enkripciju.Kada se uspostavi siguran kanal, sav saobraćaj između vašeg uređaja i VPN servera putuje kroz taj "tunel" - šifrovan je na polasku i dešifruje se tek na serveru. Podaci između VPN-a i vašeg provajdera nisu šifrovani, ali to nije problem jer provajder ne vidi ko zaista stoji iza zahtjeva.Svi ovi koraci automatski se obavljaju kroz VPN protokole - najčešći su OpenVPN, WireGuard i IKEv2/IPSec.Koje su koristi od VPN-a?<h2>Anonimnost i zaštita podataka</h2>VPN skriva vašu IP adresu i onemogućava provajderu da prati i prodaje podatke o vašem online ponašanju.Zaštita ako koristite javni Wi-FiNa otvorenim mrežama, poput onih u kafićima i hotelima, VPN zatvara prolaz hakerima koji bi mogli da presretnu podatke.Zaobilaženje blokada i ograničenjaMožete pristupiti sajtovima i sadržajima koji su blokirani na poslu, u školi ili u određenim državama. Takođe omogućava gledanje stranih streaming kataloga ili pristup događajima koji su dostupni samo lokalno.Izbjegavanje usporenog internetaAko provajder vještački usporava vaš saobraćaj, VPN ponekad može da spriječi to pošto provajder više ne vidi šta radite, prenosi b92.

Naziv "virtuelna privatna mreža" nastao je iz prvobitne namjene - pristupa korporativnim mrežama sa udaljenih lokacija

Šta je VPN, čemu služi i kako radi?

YouTube je započeo testiranje nove opcije koja bi mogla privući veliki broj korisnika. Prema informacijama iz Googlea, riječ je o funkciji koju su korisnici već neko vrijeme tražili, a tokom testne faze bit će dostupna samo na odabranim tržištima, konkretno u Irskoj i Poljskoj, te samo punoljetnim korisnicima.Nova opcija omogućava direktne poruke unutar mobilne aplikacije YouTubea. Korisnici će putem tih poruka moći dijeliti videozapise, Shortse i prijenose uživo, te komunicirati o sadržaju direktno u aplikaciji.Da biste komunicirali s nekom osobom i dijelili sadržaj, prvo je potrebno poslati pozivnicu. Primatelj može pozivnicu odbiti, blokirati pošiljaoca ili prijaviti razgovor. Iz YouTubea naglašavaju kako razmijenjene poruke mogu biti skenirane radi provjere poštivanja pravila korištenja platforme. Ukoliko sustav prepozna poruke koje šire mržnju, pozivaju na nasilje ili krše pravila, one će biti označene i uklonjene, a račun može biti sankcionisan. Njihovi sistemi automatski označavaju sumnjiv sadržaj i videa i poruke, dok prijavljene razgovore mogu nadgledati i zaposlenici YouTubea.Ovo nije end-to-end enkripcija poput one na WhatsAppu, što znači da treće strane ne mogu pristupiti porukama, ali i dalje ne pruža istu sigurnost kao konkurentske komunikacijske platforme. Ipak, opcija bi mogla biti korisna za dijeljenje sadržaja i razgovore o njemu unutar YouTubea, iako će videozapise i dalje biti moguće dijeliti putem drugih aplikacija.Slična opcija već je postojala 2017. godine, kada je bila popularna među djecom koja su tada komunicirala bez svojih telefona ili računa na WhatsAppu i Messengeru. Međutim, nakon dvije godine YouTube je uklonio tu funkciju zbog zlouporaba, phishinga i drugih problema, zbog čega sada pristupaju oprezno ponovnom uvođenju direktnih poruka.

Zanimljivo je kako su sličnu opciju predstavili još 2017., no naknadno su je ukinuli

YouTube počeo s testiranjem još jedne opcije: Evo o čemu se radi

​Četbotovi s vještačkom inteligencijom (AI) kao što su ChatGPT i Copilot rutinski iskrivljuju vijesti i teško im je da razlikuju činjenice od mišljenja, utvrđeno je velikom studijom 22 međunarodna javna emitera.Njemačka RTV DW ukazuje da to moraju imati u vidu mnogi ljudi koji pomoću četbotova prate vijesti.Studija je otkrila da četiri najčešće korištena asistenta s vještačkom inteligencijom pogrešno predstavljaju sadržaj vijesti u 45 posto slučajeva bez obzira na jezik ili teritoriju.Novinari iz niza javnih servisa, uključujući DW, BBC (UK) i NPR (SAD), za tu studiju su procijenili odgovore četiri AI asistenta, ili četbota - ChatGPT, Microsoftov Copilot, Googleov Gemini i Perplexity AI.<h2>Sedam posto čitalaca vijesti onlajn koristi četbotove s AI</h2>Mjerenjem po kriterijumima tačnosti, izvora, pružanja konteksta, sposobnosti uređivanja teksta i sposobnosti razlikovanja činjenica od mišljenja, studija je otkrila da je skoro polovina svih odgovora imala barem jedan značajan problem, dok je 31 posto sadržalo velike probleme sa izvorima, a 20 posto krupne činjenične greške.DW je utvrdio da je 53 posto odgovora koje su asistenti AI dali na njegova pitanja, imalo značajne probleme, a 29 posto probleme s tačnošću.Među činjeničnim greškama napravljenim u odgovorima na pitanja DW bilo je da je Olaf Šolc njemački kancelar, iako je Fridrih Merc na tom mjestu bio već mjesec dana, a i da je Jens Stoltenberg generalni sekretar NATO-a, mada je to već bio Mark Rute.Po Izvještaju Instituta "Reuters" o digitalnim vijestima za 2025. godinu, sedam posto čitalaca vijesti onlajn koristi četbotove s AI, a među mlađima od 25 godina ih je 15 posto.<h2>Propusti su sistematski</h2>Studija kojom je potvrđeno da asistenti sa AI sistematski iskrivljuju sadržaj vijesti svih vrsta, "uvjerljivo pokazuje da ti propusti nisu izolovani", rekao je Žan Filip de Tender, zamjenik generalnog direktora Evropske radiodifuzne unije (EBU) koja je koordinirala izradu studije.- Ti propusti su sistemski, prekogranični i višejezični, i smatramo da to ugrožava povjerenje javnosti. Kada ljudi ne znaju čemu da vjeruju, na kraju ne vjeruju ničemu, a to šteti demokratiji - ukazao je on.To je bio jedan od najvećih istraživačkih projekata te vrste do sada i slijedi studiju koju je sproveo BBC u februaru 2025. godine. Ta studija je otkrila da je više od polovine svih odgovora vještačke inteligencije koju je provjerila, imalo značajne probleme, dok je u skoro petina odgovora koji navode sadržaj BBC-ja kao izvor, AI unijela sopstvene činjenične greške.U novoj studiji medijske organizacije iz 18 zemalja i iz više jezičkih grupa primijenile su na 3.000 odgovora vještačke inteligencije istu metodologiju kao i studija BBC-ja.Te organizacije su o vijestima postavile uobičajena pitanja u četiri asistenta AI, kao što su "Šta je sporazum o rudama s Ukrajinom?" ili "Može li Tramp da se kandiduje za treći mandat?".<h2>Visok nivo grešaka i dalje očigledan</h2>Novinari su zatim pregledali odgovore, ne znajući koji ih je AI asistent dao.U poređenju sa studijom BBC-a od prije osam mjeseci, rezultati pokazuju manja poboljšanja, ali sa visokim nivoom greške koji je i dalje očigledan.Programski direktor generativne vještačke inteligencije u BBC-u Piter Arčer je rekao u saopćenju da "ljudi moraju biti u stanju da vjeruju onome što čitaju, gledaju i vide. Uprkos nekim poboljšanjima, jasno je da i dalje postoje značajni problemi sa AI asistentima".Među četiri četbota Džemini je imao najgore rezultate, sa 72 posto odgovora koji su imali značajne probleme sa izvorima. U studiji BBC-a, Majkrosoftovi Kopilot i Džemini su proglašeni za najgore. Ali u obje studije, sva četiri vještačka inteligencija asistenta su imala probleme.<h2>Traži se akcija država i kompanija&nbsp;</h2>U saopćenju datom BBC-u u februaru, portparol kompanije OpenAI koja je razvila ChatGPT, rekao je: "Podržavamo izdavače i kreatore tako što pomažemo 300 miliona nedjeljnih korisnika ChatGPT-a da otkriju kvalitetan sadržaj kroz rezimee, citate, jasne linkove i atribuciju".Istraživači zato traže akciju država i kompanija za vještačku inteligenciju.Evropska radiodifuzna unija (EBU) je u saopćenju navela da njene članice "vrše pritisak na EU i nacionalne regulatore da sprovode zakone o integritetu informacija, digitalnim uslugama i medijskom pluralizmu", ali da nezavisno praćenje AI asistenata mora postati prioritet s obzirom na to koliko brzo se uvode novi AI modeli.EBU i još nekoliko međunarodnih emiterskih i medijskih grupa se udružilo da bi povelo zajedničku kampanju "Facts In: Facts Out" (Činjenice koje uđu u program treba i da izađu) koja poziva same AI kompanije da preuzmu veću odgovornost za to kako njihovi proizvodi obrađuju i redistribuiraju vijesti.U saopćenju su organizatori kampanje rekli: "Kada ti sistemi iskrivljuju, pogrešno pripisuju ili dekontekstualizuju pouzdane vijesti, oni potkopavaju povjerenje javnosti".- Zahtjev ove kampanje je jednostavan: Ako činjenice uđu, činjenice moraju izaći. Alati vještačke inteligencije ne smiju ugroziti integritet vijesti koje koriste - kažu oni, a prenosi "Beta".

Kada ljudi ne znaju čemu da vjeruju, na kraju ne vjeruju ničemu, a to šteti demokratiji, ukazao je on

Sprovedena studija: Četbotovi s vještačkom inteligencijom iskrivljuju vijesti

Island svoju relativno blagu klimu duguje ključnoj mreži okeanskih struja koje prenose toplinu prema sjeveru Atlantika. Bez njih, ostrvo bi bilo znatno hladnije i izloženije olujama. Suočeni sa sve brojnijim dokazima da bi se taj sistem mogao urušiti, islandska vlada preduzela je dosad neviđen korak i proglasila taj rizik prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, pokrenuvši pripreme za ono što nazivaju "egzistencijalnom prijetnjom", piše CNN.- Naša klima, ekonomija i sigurnost duboko su povezani sa stabilnošću okeanskih struja oko nas - rekao je Johan Pal Johanson, islandski ministar okoline, energetike i klime.Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC. Taj sistem funkcioniše poput goleme okeanske pokretne trake koja toplu vodu iz tropskih krajeva i s južne polulopte povlači prema sjeveru. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone na dno i potom teče nazad prema jugu, održavajući klimatsku ravnotežu.<h2>Prijetnja kolapsa</h2>Kolaps AMOC-a scenario je kojeg se naučnici najviše pribojavaju. Sve veći broj istraživanja potvrđuje da ovaj ključni sistem usporava zbog globalnog zatopljenja koje narušava osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta o kojoj zavisi. Iako nauka još uvijek nije sigurna kada bi se tačno kolaps mogao dogoditi, neke studije predviđaju da bi se to moglo dogoditi već u ovom vijeku.Prestanak AMOC-a "više se ne može smatrati rizikom niske vjerovatnoće s obzirom na razvoj nauke posljednjih godina", rekao je Stefan Rahmstorf, fizički okeanograf i klimatolog sa Univerziteta u Potsdamu.<h2>Posljedice za cijeli svijet</h2>Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne i osjetile bi se širom svijeta, piše CNN. To bi izazvalo goleme promjene vremena i klime, uključujući porast nivoa mora uz obale SAD-a i Evrope, poremećaj monsunskih sistema ključnih za Aziju i Afriku te ekstremno hladne zime u Evropi. Prema nekim modelima, morski led mogao bi se proširiti južno sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva.Island bi se našao "blizu centra ozbiljnog regionalnog zahlađenja", što znači da bi ga mogao okovati morski led, pojasnio je Rahmstorf. Upravo to islandski ministar Johanson naziva "egzistencijalnom prijetnjom", ističući da bi kolaps AMOC-a mogao uništiti infrastrukturu, promet i ključne industrije poput ribarstva.<h2>Pitanje nacionalnog opstanka</h2>Nakon što je istraživanje objavljeno u avgustu izazvalo "ozbiljnu zabrinutost", ministar Johanson izvijestio je vladu o najnovijim naučnim spoznajama. U septembru je Savjet za nacionalnu sigurnost Islanda proglasio potencijalni kolaps AMOC-a rizikom za nacionalnu sigurnost – prvi put da je neka klimatska prijetnja dobila takvu oznaku u zemlji.Odluka "odražava ozbiljnost problema i osigurava da se tom pitanju posveti pažnja koju zaslužuje", rekao je Johanson. U praksi, to znači koordinirani odgovor na najvišem nivou kako bi se razumjela prijetnja te spriječile i ublažile najgore posljedice.Naučnik Stefan Rahmstorf pohvalio je odluku Islanda, ističući da bi i druge zemlje trebale slijediti taj primjer jer bi se posljedice osjetile globalno, od uništenih usjeva do katastrofalnih poplava. Za Island, ova odluka predstavlja prekretnicu u shvaćanju klimatskih rizika, prenosi "Index".- Ono što znamo jeste da bi se trenutna klima mogla promijeniti toliko drastično da bi nam se moglo postati nemoguće prilagoditi - izjavio je Johanson.&nbsp;"Ukratko, ovo nije samo naučna briga – to je pitanje nacionalnog opstanka i sigurnosti."

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC

Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

​Kvantni sateliti se tradicionalno koriste za slanje fotona iz svemira ka Zemlji radi formiranja ultrasigurnih komunikacionih kanala. Tim naučnika je otkrio da je moguće uraditi i obrnuto.Kina je još 2016. lansirala kvantni satelit "Micius", koji je omogućio pionirske eksperimente u svemirskoj kvantnoj enkripciji.Ove godine, mikrosatelit "Jinan-1" uspio je da uspostavi kvantnu vezu od 12.900 kilometara između Kine i Južne Afrike, postavljajući novi rekord.Do sada se mislilo da je slanje signala naviše gotovo nemoguće zbog velikih gubitaka, rasipanja svjetlosti i interferencije.Ipak, istraživači sa Univerziteta u Sidneju su dokazali da je koncept funkcionalan: ideja je da dvije Zemaljske stanice istovremeno ispale pojedinačne fotone ka satelitu koji orbitira 500 km iznad površine i kreće se oko 20.000 km/h - tako da se fotoni savršeno sretnu i uđu u kvantnu interferenciju, prenosi "b92".Naučnici smatraju da će ovaj pristup omogućiti izgradnju robusnijih i fleksibilnijih kvantnih mreža. Mali sateliti u niskoj orbiti mogli bi obraditi pristigle fotone bez potrebe za teškim uređajima za generisanje kvantne svijetlosti, što bi otvorilo prostor za visokopropusne globalne kvantne komunikacione sisteme.Na duže staze, očekuje se da kvantno preplitanje postane infrastruktura "u pozadini" - poput električne energije - tiho pokrećući komunikacione tehnologije budućnosti.

Kina je još 2016. lansirala kvantni satelit "Micius", koji je omogućio pionirske eksperimente u svemirskoj kvantnoj enkripciji.

Novi proboj nauke: Bliži nam se globalni kvantni internet?

Društvena mreža Bluesky testira novo "dislike" dugme koje korisnicima omogućava da označe vrste objava koje ne žele da vide u svom Discover feedu. Ova funkcija dio je šireg seta eksperimenata kojima kompanija pokušava da poboljša kvalitet razgovora i relevantnost sadržaja na platformi.<h2>Koncept "društvenog komšiluka"</h2>Glavna ideja novih testova zasniva se na principu "društvene bliskosti" (social proximity). Bluesky želi da izgradi sistem koji će svakog korisnika smještati u "društveni komšiluk", tj. mrežu ljudi sa kojima već komunicira ili sa kojima bi vjerovatno imao slična interesovanja.Cilj je da se u prioritetu prikazuju odgovori i objave korisnika iz te neposredne mreže, čime bi razgovori postali "relevantniji, poznatiji i manje skloni nesporazumima". U tom kontekstu, dislike dugme - koje je interno i nije javno vidljivo - pomaže sistemu da nauči koje teme i tipove objava korisnik želi rijeđe da vidi, ali bi moglo i da utiče na rangiranje odgovora unutar sopstvenih niti i niti drugih ljudi iz istog "komšiluka".<h2>Borba protiv loših komentara</h2>Bluesky već ima opciju da se odgovori na objavu ograniče samo na pratioce, ali kompanija želi više fleksibilnosti. U toku je testiranje izmjene ponašanja Reply dugmeta - umjesto da odmah otvori prazan prozor za odgovor, sada prvo prikazuje cijelu nit razgovora, kako bi korisnik bolje razumio kontekst.Ova promjena, zajedno sa novim modelom za prepoznavanje loših ili toksičnih odgovora, trebalo bi da doprinese zdravijem komunikacijskom okruženju.<h2>Potencijalne posljedice i kritike</h2>Dok neki korisnici pozdravljaju ove promjene jer donose veću kontrolu nad sadržajem i notifikacijama, drugi upozoravaju da koncept "društvenog komšiluka" može dodatno ojačati filter balone i smanjiti raznolikost mišljenja.Bluesky je već bio na meti kritika jer nije uklanjao naloge koji krše smjernice zajednice. Novi sistem bi mogao da smanji izloženost sukobima, ali i da ograniči konstruktivne rasprave koje su važne za otvoren dijalog na platformi, prenosi "PCpress".

Cilj je da se u prioritetu prikazuju odgovori i objave korisnika iz te neposredne mreže, čime bi razgovori postali "relevantniji

Bluesky uvodi "dislike" i koncept društvenog komšiluka

WhatsApp je započeo testiranje opcije koja bi mogla u potpunosti promijeniti način komunikacije među korisnicima. Nova funkcija omogućava direktnu razmjenu poruka s osobama koje koriste druge platforme poput Messengera, Vibera i Signala, bez potrebe za otvaranjem tih aplikacija.<h2>Evropska regulativa</h2>Iz Meta su naglasili da se ova promjena ne uvodi iz vlastite inicijative, već kao odgovor na evropsku regulativu.&nbsp;- Evropski zakoni stvorili su pritisak na tehnološke kompanije, a mi smo se morali prilagoditi - rekli su iz Mete. Primjer toga je i uvođenje pretplate za Facebook i Instagram na evropskom tržištu, dok je Apple morao omogućiti pokretanje trgovina trećih strana za svoje uređaje.Trenutno beta verzija WhatsAppa u EU omogućava komunikaciju s jednom vanjskom aplikacijom – BirdyChat. Korisnici WhatsAppa mogu direktno razmjenjivati poruke, a plan je da se uskoro proširi i na druge komunikacijske platforme.Kada opcija postane dostupna svima, aktiviraće se u Postavke/Račun, pod nazivom "razgovori trećih strana". Od podataka, jedino što se dijeli s drugim aplikacijama je broj telefona, dok Meta mora osigurati maksimalnu zaštitu privatnosti i enkripcijske standarde.<h2>Korak ka budućnosti</h2>Korisnici će moći birati kako se poruke s vanjskih platformi prikazuju – zajedno s običnim WhatsApp porukama ili u posebnom dijelu. Bit će moguće razmjenjivati tekstualne poruke, fotografije, videozapise, glasovne poruke i dokumente, dok slanje naljepnica, nestajućih poruka i statusa neće biti podržano.Jedan od izazova predstavlja i blokiranje korisnika: ako ih blokirate na WhatsAppu, oni će vas moći kontaktirati putem drugih aplikacija, osim ako ih ne blokirate i tamo.Ovo testiranje predstavlja prvi korak ka budućnosti u kojoj će komunikacija biti objedinjena u jednoj aplikaciji, iako će se moći koristiti različite platforme, što bi moglo uveliko promijeniti svakodnevnu digitalnu interakciju.

Iz Mete se na tu promjenu odlučili zbog pritiska evropske regulative

WhatsApp uvodi promjenu koja se činila nezamislivom: Potpuno se mijenja način komunikacije

Odlazak glavnog naučnika za umjetnu inteligenciju, Jana Lekjuna (Yanna LeCuna), iz Mete predstavlja veliki šok za industriju. Lekjun, koji je ključni pionir u razvoju umjetne inteligencije, planira napustiti tvrtku i osnovati vlastiti startup.&nbsp;Odluka da napusti Metu nakon više od deset godina rada predstavlja ozbiljan udarac za tvrtku. Lekjun, 65-godišnji dobitnik Turingove nagrade, smatra se jednim od "kuma" moderne umjetne inteligencije zbog svog pionirskog rada na neuronskim mrežama, tehnologiji koja pokreće današnje velike jezične modele (LLM).&nbsp;Lekjunov odlazak poklapa se s Metinim strateškim zaokretom. Dok se tvrtka ranije fokusirala na istraživanje i modele otvorenog koda, sada svi napori idu u smjeru razvoja komercijalno konkurentnih AI proizvoda kako bi sustigla rivale poput Googlea i OpenAI-a.Promjena smjera uslijedila je nakon što je Metin najnoviji model Llama 4 ocijenjen kao razočaranje zbog slabijih performansi u usporedbi s konkurencijom.&nbsp;Prošlog mjeseca, dionice Mete pale su za više od 11 posto nakon objave poslovnih rezultata i najave da će kompanija ove godine potrošiti milijarde dolara više na AI nego što je prvobitno planirano. Nakon vijesti o Lekjunovom odlasku, dionice su pale za dodatnih gotovo 3 posto.

Odluka da napusti Metu nakon više od deset godina rada predstavlja ozbiljan udarac za tvrtku

Metin glavni AI naučnik daje otkaz i pokreće vlastitu tvrtku

WhatsApp planira veliku promjenu na svojoj platformi – umjesto broja telefona, korisnici će uskoro moći komunicirati putem korisničkih imena, slično kao na Instagramu ili Telegramu. To znači da će razmjena poruka biti moguća bez dijeljenja broja telefona, što donosi dodatni nivo privatnosti.Kako navodi stranica WA Beta Info, WhatsApp je već omogućio rezervaciju korisničkih imena dijelu korisnika testne verzije. Prema dostupnim informacijama, korisnici će moći rezervisati isto korisničko ime koje već koriste na Facebooku ili Instagramu. Na taj način Meta planira ujediniti digitalni identitet na svojim platformama, što bi posebno moglo koristiti kreatorima sadržaja, influenserima i kompanijama koje žele biti lakše dostupne.Očekuje se da će funkcija rezervacije korisničkih imena svim korisnicima biti dostupna tokom naredne godine, a prednost će imati poslovni profili.Za rezervaciju korisničkog imena potrebno je unijeti postojeće ime s Instagrama ili Facebooka putem centralnog Metinog sistema za povezivanje računa. Nakon provjere i potvrde podataka, to korisničko ime bit će povezano s vašim WhatsApp nalogom.Važno je napomenuti da će korisničko ime moći rezervisati samo oni koji ga već koriste na Instagramu ili Facebooku. Ako je ime već zauzeto, neće ga biti moguće koristiti na WhatsAppu.Kada funkcija postane dostupna, korisnici će moći komunicirati unosom korisničkog imena (@korisničkoime) umjesto broja telefona.

Na taj način Meta planira ujediniti digitalni identitet na svojim platformama

Korisnici WhatsAppa bit će oduševljeni: Evo što će koristiti umjesto telefonskih brojeva

Prema informacijama koje je objavio Mark Gurman iz "Bloomberga", Apple planira da svoje iPad Air, iPad mini i MacBook Air modele opremi OLED ekranima - tehnologijom koja donosi dublje crne tonove, bolji kontrast i širu dinamiku boja u poređenju sa trenutnim LCD ekranima.<h2>Viši kvalitet slike</h2>OLED paneli pružaju značajno bolji prikaz sadržaja, što ih čini idealnim za multimediju, dizajn i kreativni rad. Međutim, ova tehnologija je skuplja od LCD-a, pa se očekuje da će cijene novih modela biti više.Prema izvorima bliskim kompaniji, Apple trenutno testira verzije svakog uređaja sa OLED ekranom. Do sada je ova tehnologija bila rezervisana za premium uređaje, poput iPad Pro linije i iPhonea, ali Apple sada traži načine da poveća prodaju Mac i iPad modela nudeći korisnicima razlog za nadogradnju.Prvi uređaj koji će dobiti OLED ekran biće iPad mini, planiran za izlazak naredne godine. Model sa kodnim imenom J510 navodno će koštati do 100 dolara više od trenutne verzije, jer će osim novog ekrana imati i vodootporni dizajn.Nakon njega, iPad Air i MacBook Air će takođe preći na OLED - ali najranije 2028. godine, prema Gurmanovim izvorima.Ranije ovog mjeseca i Gurman i poznati analitičar Ming-Či Kuo prognozirali su da će MacBook Pro sa OLED touchscreen ekranom stići krajem 2026. ili početkom 2027. godine - što je zanimljivo s obzirom na to da je Stiv Džobs bio izričito protiv ekrana osjetljivih na dodir na laptopovima. Još nije potvrđeno da li će MacBook Air sa OLED ekranom takođe imati touchscreen funkciju.<h2>Prednosti i mane OLED tehnologije</h2>Pored boljeg kontrasta i tamnijih tonova, OLED ekrani su lakši jer im nije potrebna pozadinska osvjetljenost, što ih čini pogodnijim za tanje i lakše uređaje. Glavni nedostatak OLED-a je niži nivo maksimalne svjetline, dok trenutni MacBook Pro modeli sa MiniLED tehnologijom nude veću svjetlinu, ali slabiji kontrast.Iako su ove informacije i dalje nezvanične, izvori iz industrije navode da Apple aktivno testira nove panele i da bi prelazak na OLED mogao da označi narednu veliku evoluciju u Appleovoj liniji prenosivih uređaja, prenosi "PCpress".

Do sada je ova tehnologija bila rezervisana za premium uređaje

Apple planira da uvede OLED ekrane na iPad Air, iPad mini i MacBook Air

Poljski jezik najbolji je za vještačku inteligenciju, dok engleski nije ni među prvih pet, pokazali su rezultati nove međunarodne studije koja ispituje koliko tačno veliki jezički modeli reaguju na komande u različitim jezicima.<h2>Jezički modeli</h2>Istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Merilendu u saradnji sa Majkrosoftom testiralo je 26 jezika, prenio je portal Aktualne.Nakon ispitivanja nekoliko velikih jezičkih modela, uključujući ChatGPT, Google Gemini i DeepSeek, ispostavilo se da je najbolji jezik za unos komandi, takozvanih promptova - poljski, koji je postigao tačnost do 88 procenata.Poljski jezik je na taj način nadmašio engleski, koji je glavni jezik za obuku za mnoge modele, kao i kineski, koji ima ogromnu količinu podataka u svijetu vještačke inteligencije. Kao odgovor na rezultate, Poljski zavod za patente je na društvenim mrežama objavio ocjenu da je poljski najbolji jezik za podsticanje.- Poljska vještačka inteligencija nije toliko razvijena kao, na primjer, američka ili kineska. Botovi koji rade na našem jeziku prave manje grešaka i bolje su sposobni da analiziraju velike skupove dokumenata - navedeno je u objavi.<h2>Gramatička struktura&nbsp;</h2>Prema riječima naučnika, poljski jezik je pobjednik zbog svoje bogate gramatičke strukture, složenog sistema padeža i deklinacije, što pruža više informacija o odnosima između riječi i smanjuje dvosmislenost i uz sve to se bolje nosi sa složenim zadacima, posebno pri obradi velikih tekstova.- Eksperiment je dao nekoliko iznenađujućih nalaza. Engleski jezik nije pokazao najbolje rezultate, iako je glavni jezik za obuku za većinu modela. Naprotiv, poljski se pokazao kao najtačniji - navodi se u studiji.Prvih deset mjesta na rang listi zauzimali su slovenski i romanski jezici koji, kako se navodi, pomažu vještačkim inteligencijama da bolje razumiju kontekst i preciznije reaguju na složenije zadatke zbog svoje strukture. Francuski je zauzeo drugo mjesto sa tačnošću samo nešto nižom od poljske, oko 87 procenata, a treće mjesto je pripalo italijanskom sa 86 procenata, prenosi Aktualne.&nbsp;

Istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Merilendu u saradnji sa Majkrosoftom testiralo je 26 jezika

Međunarodno istraživanje otkrilo koji jezik je najbolji za vještačku inteligenciju

Samsung je sa modelom Galaxy Z Fold7 ostvario odlične prodajne rezultate zahvaljujući tanjem i lakšem dizajnu, ali sljedeća generacija Galaxy Z Fold8 preklopnog telefona donosi još veće promjene.Prema informacijama koje prenosi južnokorejski "DealSite", Galaxy Z Fold8 će biti jedan od najvažnijih Samsung telefona u 2026. godini, sa tri glavna unapređenja.Prvo, kompanija planira povratak S Pen olovke, koja je izostala u Fold7 modelu. Nova verzija bi trebalo da ponudi još bolji osjećaj pisanja i crtanja, uz veću preciznost i integraciju sa sistemskim alatima.Drugo, Fold8 će koristiti novu tehnologiju izrade metalne konstrukcije nazvanu "laser-drilled plate", sličnu onoj koja se navodno koristi na preklopnom iPhone telefonu. Ova tehnologija treba da drastično smanji vidljivost pregiba na ekranu, što je jedan od glavnih nedostataka savitljivih telefona.Treće, baterija će konačno dobiti značajno unapređenje sa 4400 mAh na više od 5000 mAh, čime će se riješiti slabija autonomija prethodnih generacija.Tržište savitljivih telefona postaje sve konkurentnije, pored Samsungovog Folda, prisutni su i vivo X Fold serija, Google Pixel 10 Pro Fold sa Gemini AI funkcijama, kao i motorola Razr 60 serija kod manjih modela. Ipak, ako Apple odloži lansiranje svog preklopnog iPhonea do 2026. godine, Samsung bi mogao dodatno da učvrsti svoju lidersku poziciju u ovom dijelu tržišta, prenosi "BenchMark".

Drugo, Fold8 će koristiti novu tehnologiju izrade metalne konstrukcije nazvanu "laser-drilled plate"

Tržište savitljivih telefona postaje sve konkurentnije

Samsung vraća S Pen u Galaxy Z Fold8

Kompanija Apple je, prema pisanju portala TechCrunch, blizu potpisivanja ugovora vrijednog milijardu dolara godišnje sa Google-om, kojim bi AI model Gemini postao osnova za novu generaciju digitalnog asistenta Siri.Apple planira da koristi prilagođenu verziju Google-ovog modela sa čak 1,2 biliona parametara, što je ogroman skok u odnosu na trenutni Apple Intelligence sistem koji koristi oko 150 milijardi parametara.U praksi, to znači da bi nova verzija Siri asistenta mogla biti osam puta naprednija i prirodnija u komunikaciji, prenosi b92.Apple je, prema izvorima, tokom ove godine testirao i rješenja kompanija OpenAI i Anthropic, ali je procijenjeno da Google-ov model nudi najstabilniji i najefikasniji odgovor na Apple-ove potrebe za integraciju u iOS ekosistem.Ukoliko sve bude teklo po planu, nova Siri bi mogla biti predstavljena već na proljeće 2026. godine, kao dio sljedeće velike nadogradnje Apple softvera.Izvori upozoravaju da su pregovori još u toku i da se detalji dogovora mogu promeniti prije konačnog potpisivanja.

Tramp pokrenuo najveći američki projekat još od odlaska na Mjesec: Vještačka inteligencija "pod jednim krovom"

Ko su i za što se zalažu 'AI vegani'?

Uber najavio revoluciju: Evo ko će u budućnosti dostavljati naručenu hranu

Šta je VPN, čemu služi i kako radi?

YouTube počeo s testiranjem još jedne opcije: Evo o čemu se radi

Sprovedena studija: Četbotovi s vještačkom inteligencijom iskrivljuju vijesti

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

Novi proboj nauke: Bliži nam se globalni kvantni internet?

Bluesky uvodi "dislike" i koncept društvenog komšiluka

WhatsApp uvodi promjenu koja se činila nezamislivom: Potpuno se mijenja način komunikacije

Metin glavni AI naučnik daje otkaz i pokreće vlastitu tvrtku

Korisnici WhatsAppa bit će oduševljeni: Evo što će koristiti umjesto telefonskih brojeva

Apple planira da uvede OLED ekrane na iPad Air, iPad mini i MacBook Air

Međunarodno istraživanje otkrilo koji jezik je najbolji za vještačku inteligenciju

Samsung vraća S Pen u Galaxy Z Fold8

Google na dobitku: Apple bi mu mogao plaćati milijardu dolara za Siri

Tehnologija

Tramp pokrenuo najveći američki projekat još od odlaska na Mjesec: Vještačka inteligencija "pod jednim krovom"

Ko su i za što se zalažu 'AI vegani'?

Uber najavio revoluciju: Evo ko će u budućnosti dostavljati naručenu hranu

Šta je VPN, čemu služi i kako radi?

YouTube počeo s testiranjem još jedne opcije: Evo o čemu se radi

Sprovedena studija: Četbotovi s vještačkom inteligencijom iskrivljuju vijesti

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

Novi proboj nauke: Bliži nam se globalni kvantni internet?

Bluesky uvodi "dislike" i koncept društvenog komšiluka

WhatsApp uvodi promjenu koja se činila nezamislivom: Potpuno se mijenja način komunikacije

Metin glavni AI naučnik daje otkaz i pokreće vlastitu tvrtku

Korisnici WhatsAppa bit će oduševljeni: Evo što će koristiti umjesto telefonskih brojeva

Apple planira da uvede OLED ekrane na iPad Air, iPad mini i MacBook Air

Međunarodno istraživanje otkrilo koji jezik je najbolji za vještačku inteligenciju

Samsung vraća S Pen u Galaxy Z Fold8

Google na dobitku: Apple bi mu mogao plaćati milijardu dolara za Siri