Japanski proizvođač automobila Micubiši Motors (Mitsubishi Motors) sklopio je partnerstvo s tehnološkim startupom Highlanders kako bi razvio humanoidne robote za rad u svojim fabrikama. U kompaniji vjeruju da bi veća automatizacija mogla pomoći u rješavanju nedostatka radne snage i unaprijediti konkurentnost na tržištu.Razvoj robota dio je šire strategije modernizacije proizvodnje u Japanu, gdje se industrija godinama suočava s manjkom radnika. Micubiši je već investirao u Hajlenders, a iz kompanije poručuju da su moguća i dodatna ulaganja, iako nisu objavili koliki je iznos investicije niti koliki vlasnički udio posjeduju.Za razliku od pojedinih proizvođača koji robote nabavljaju od vanjskih partnera, Micubiši ih razvija zajedno s Hajlendersom, dok će proizvodnja biti organizirana u vlastitim pogonima. U tu svrhu planira prenamijeniti neiskorištene objekte u fabrici u Kjotu (Kyoto), a serijska proizvodnja mogla bi početi već 2027. godine.Fabrika u Kjotu trenutno proizvodi motore, a plan kompanije je da mjesečno izrađuje oko 1.000 robota. U početku će humanoidni roboti, opremljeni sistemima umjetne inteligencije, obavljati zadatke poput transporta dijelova i sklapanja motora. Ako se pokažu uspješnim u proizvodnom procesu, Micubiši će razmotriti njihovu prodaju i drugim proizvođačima.Iz kompanije navode da je memorandum o razumijevanju s Hajlendersom prvi sporazum ove vrste između jednog automobilskog proizvođača i firme koja razvija humanoidne robote s ciljem njihove masovne proizvodnje. Iako i drugi proizvođači automobila rade na sličnim projektima, u Micubišiju smatraju da bi ovaj potez mogao biti važan korak za budući razvoj kompanije.

<blockquote class="twitter-tweet">자동차 사들의 로보틱스 섹터로의 전환은 테슬라-현대차-도요타로 이어지는 일종의 산업의 대전환과 같은 흐름이라 생각합니다. 미쓰비시 자동차, 휴머노이드 로봇 개발 예정 - 엔진 생산하는 교토 공장에 - 27년부터 휴머노이드 생산 시작 - 생산능력은 월 1000대에 달할 예정…&mdash; RedHotChillyPeppers (@joejo2038) <a href="https://x.com/joejo2038/status/2076146916661026867?ref_src=twsrc%5Etfw">July 12, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kompanija pritom naglašava da cilj nije zamjena zaposlenih robotima, već stvaranje okruženja u kojem će ljudi i roboti raditi zajedno.- Naša saradnja s Highlandersom predstavlja izazov usmjeren na izgradnju nove industrijske osnove u kojoj ljudi i roboti rade zajedno. Istovremeno, ona kompaniji Mitsubishi Motors pruža vrijednu priliku da produbi svoje tehnološko i poslovno znanje u području humanoidne robotike. Korištenjem humanoidnih robota u vlastitim proizvodnim pogonima i podrškom proizvodnji Highlandersovih proizvoda, želimo iskoristiti rezultate ove saradnje kako bismo podstakli naš rast i povećali vrijednost kompanije - rekao je izvršni direktor Micubišija Takao Kato (Takao Kato).Kato je dodao da postojeći lanac snabdijevanja automobilske industrije može imati značajnu ulogu u razvoju humanoidnih robota, ističući da poslovi poput zavarivanja, montaže i logistike pokazuju veliki potencijal za primjenu ove tehnologije.

Razvoj robota dio je šire strategije modernizacije proizvodnje u Japanu, gdje se industrija godinama suočava s manjkom radnika

Japanski gigant razvija humanoidne robote za proizvodnju vozila

Micubiši uvodi humanoidne robote u proizvodnju svojih automobila

Evropska centralna banka (ECB) traži od finansijskih institucija da hitno ojačaju zaštitu od sajber napada u kojima bi ključnu ulogu mogli imati napredni AI sistemi.Kako piše Investitor.me, ECB je od banaka zatražila jačanje zaštite internet sistema, kontrolu rizika kod tehnoloških partnera, brže uklanjanje sigurnosnih propusta i planove za oporavak u slučaju velikih incidenata.Najveću pažnju regulatora privlače takozvani napredni AI modeli koji bi u budućnosti mogli pomoći hakerima da brže pronađu slabosti u softveru, automatizuju napade i izazovu probleme mnogo većih razmjera nego što je to bilo moguće ranije.<h2>Napad na jednu banku mogao bi ugroziti sve</h2>Evropski odbor za sistemske rizike upozorava da umjetna inteligencija mijenja prirodu sajber prijetnji. Problem više nije samo sigurnost jedne banke – napad na zajedničkog tehnološkog dobavljača, softver ili platnu infrastrukturu mogao bi se proširiti na veliki broj finansijskih institucija.Posebno su osjetljivi sistemi za elektronska plaćanja, gdje bi veliki prekid mogao narušiti povjerenje građana i privrede. Zbog toga ECB od banaka traži da ne provjeravaju samo vlastitu zaštitu, već i sigurnost kompanija čije usluge koriste.<h2>Poruka iz Frankfurta</h2>Poruka iz Frankfurta, gdje je sjedište ECB, zato nije samo evropsko upozorenje. Ona pokazuje da budućnost bankarstva neće određivati samo brzina novih aplikacija, već i sposobnost banaka da zaštite novac, podatke i povjerenje korisnika u vremenu kada bi vještačka inteligencija mogla postati i najmoćniji alat napadača.

ECB šalje ozbiljno upozorenje: vještačka inteligencija više nije samo alat za brže poslovanje banaka, već i potencijalni izvor novog sistemskog rizika

Holivudski scenario postaje stvarnost: AI bi mogao pokrenuti napad koji ruši bankarski sistem

Utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada dosad se najčešće povezivao s mladim radnicima koji tek ulaze u svijet zaposlenja, posebno onima na početničkim uredskim poslovima. Međutim, nova istraživanja pokazuju da bi jedna od najugroženijih grupa mogli biti radnici koji su blizu odlaska u penziju, piše <a href="https://futurism.com/future-society/ai-pushing-workers-retirement-older-labor-automation">Futurism</a>.<h2>Istraživanje otkriva zabrinjavajuću promjenu</h2>Studija Centra za istraživanje penzija na Boston Collegeu analizirala je podatke o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se utvrdilo na koji način umjetna inteligencija utiče na starije radnike. Profesor ekonomije Geoffrey Sanzenbacher uporedio je podatke o zaposlenosti s indeksom izloženosti umjetnoj inteligenciji, koji pokazuje koliko su određena zanimanja podložna automatizaciji zadataka koje AI može obavljati.Istraživanje je obuhvatilo broj radnika starijih od 55 godina koji su napustili tržište rada prije i nakon pojave ChatGPT-ja 2022. godine.Iako Sanzenbacher naglašava da "utjecaj umjetne inteligencije na bilo koje radnike, a posebno na one koji su blizu penzije, i dalje ostaje otvoreno pitanje", rezultati ukazuju na značajne promjene.Prije pojave ChatGPT-ja stariji radnici na poslovima koji su više izloženi umjetnoj inteligenciji, poput programiranja ili pripreme poreskih prijava, češće su ostajali duže u radnom odnosu u odnosu na zaposlene u fizičkim zanimanjima.- Vrste poslova izložene umjetnoj inteligenciji nekada su imale prednost kada je riječ o dužini radnog vijeka - objasnio je Sanzenbacher.&nbsp;- U periodu nakon pojave ChatGPT-ja podaci o neaktivnosti pokazuju da je ta prednost znatno oslabljena, pri čemu se veliki dio povećanja odnosi na nezaposlenost.<h2>Uredski poslovi posebno pogođeni</h2>Istraživač navodi da se nakon pojave ChatGPT-ja povećao broj radnika starijih od 55 godina koji napuštaju uredske poslove podložne utjecaju umjetne inteligencije. To, međutim, ne znači nužno da odlaze u prijevremenu penziju.Kako navodi Sanzenbacher, "nakon lansiranja ChatGPT-ja, na poslovima izloženim umjetnoj inteligenciji zabilježen je relativni porast odlazaka s posla, posebno prelaskom u nezaposlenost, ali ne i potpunim izlaskom s tržišta rada".Drugim riječima, sve veći broj starijih zaposlenika u kancelarijskim zanimanjima gubi posao prije nego što ispuni uslove za penziju, dok su im mogućnosti pronalaska novog zaposlenja često ograničene.Sličan trend već je primijećen i kod početničkih poslova, ali se sada pokazuje da posebno pogađa iskusne radnike u uredskim zanimanjima. Dok je broj radnika pred penzijom koji su napustili fizičke poslove, poput molerskih poslova, između 2014. i 2025. godine porastao za oko dva posto, promjene u zanimanjima izloženim AI tehnologijama bile su mnogo izraženije.Kod računarskih programera broj odlazaka povećao se za više od 25 posto, dok je među računovođama i revizorima zabilježen rast od 22 posto.Ovi podaci otvaraju pitanje kako će se prosječan radnik snaći na tržištu rada koje istovremeno smanjuje mogućnosti za mlade početnike i donosi nove izazove iskusnim zaposlenicima pred penzijom.

Nova istraživanja pokazuju da bi jedna od najugroženijih grupa mogli biti radnici koji su blizu odlaska u penziju

Umjetna inteligencija tjera starije radnike s tržišta rada

Prodaja telefona u Kini pala je za 13 posto na godišnjem nivou tokom šoping festivala "618", pošto su proizvođači zbog rasta troškova memorijskih čipova ponudili manje popusta nego prethodnih godina.Rast cijena memorijskih čipova, izazvan snažnom globalnom tražnjom zbog razvoja infrastrukture za vještačku inteligenciju, povećao je troškove proizvodnje telefona, objavila je analitička kompanija Counterpoint Research.Zbog ovoga, proizvođači su imali manje prostora za velika sniženja, pa su popusti ove godine bili znatno skromniji nego ranije, prenosi Rojters.Huawei je uz tržišni udio od 21 posto na prvom mjestu po prodaji u Kini, a Apple je zauzeo drugo mjesto, uprkos padu prometa za devet posto u odnosu na isti period prošle godine. Apple je kupcima ponudio popuste do 2.000 juana (oko 295 dolara) na modele iz serije iPhone 17 Pro, kroz kombinaciju zvaničnih sniženja, subvencija prodajnih platformi i programa zamene starih uređaja za nove.

Festival "618" jedan je od dva najveća šoping događaja u Kini, uz Dan samaca koji se obilježava 11. novembra. Događaj je pokrenula kineska kompanija JD.com 18. juna 1998. godine, kada je osnovana, što objašnjava i naziv "618" (18.6. odnosno 18. jun).Ono što je počelo kao jednodnevna promotivna akcija vremenom je preraslo u višenedjeljnu, a danas često i jednomjesečnu kampanju popusta, u kojoj učestvuju gotovo sve velike kineske platforme.Najveća tražnja je za pametnim telefonima, računarima, kućnim aparatima, kozmetikom, odjećom i prehrambenim proizvodima, a za proizvođače elektronike ovaj festival predstavlja jedan od ključnih perioda prodaje u godini. Analitičari ga pažljivo prate jer rezultati festivala pružaju dobar uvid u raspoloženje kineskih potrošača i snagu domaće potrošnje.

Festival "618" jedan je od dva najveća šoping događaja u Kini

Festival pokazao pravo stanje: Manji popusti – manje prodaje telefona

Meta radi na alatu za identifikaciju slika i video-snimaka kreiranih pomoću svog novog modela za generisanje slika, pod nazivom Muse Image.Kompanija je prikazala rani pregled web-alata koji može da detektuje nevidljive vodene žigove koje koristi ovaj novi model.Ovaj sistem vodenog žiga, nazvan Content Seal, ostaje na svom mjestu "čak i kada se slika kropuje, komprimuje, promijeni joj se veličina ili napravi snimak ekrana (screenshot)", objašnjava Meta u blog objavi.&nbsp;&nbsp;- Prikazujemo ranu verziju alata za detekciju koji vam omogućava da provjerite da li slika nosi Content Seal vodeni žig, što pruža početni način koji vam pomaže da bolje razumijete da li je slika napravljena pomoću Meta AI - pojašnjavaju iz Mete.&nbsp;Čini se da je Content Seal donekle nov pristup za Metu. Verzija koja je dio modela Muse Image je vlasnička, iako je kompanija ranije objavljivala open-source verzije ove tehnologije. Metini novi modeli ne uključuju nikakve vidljive vodene žigove, za razliku od nekih prethodnih verzija Meta AI koje su dodavale mali logo u donji desni ugao.Za sada su Metine mogućnosti detekcije ograničene na slike koje su kreirane ili izmijenjene pomoću Muse Image-a, iako je kompanija navela da planira da proširi Content Seal vodene žigove i na video-snimke generisane i izmjenjene vještačkom inteligencijom. Meta takođe radi na zasebnom modelu za generisanje videa pod nazivom Muse Video, koji stiže uskoro.Zanimljivo je da nove mogućnosti detekcije izgleda još uvek nisu dio same Meta AI aplikacije. Meta se ranije suočavala sa kritikama zbog načina na koji označava i identifikuje materijale generisane vještačkom inteligencijom u svojim aplikacijama. Odbor za nadzor saopštio je kompaniji ranije ove godine da je zabrinut jer Meta nedosljedno primjenjuje digitalne vodene žigove na AI sadržaj koji su kreirali njeni sopstveni alati.

Meta je kreirala novi alat koji prepoznaje nevidljive vodene žigove na AI slikama, čak i ako napravite screenshot ili ih isječete

Meta ima tajno oružje protiv AI lažnjaka: Rješava problem koji sve muči

Meta je predstavila novi alat za generisanje fotografija pomoću umjetne inteligencije pod nazivom "Muse Image", koji je već integrisan u aplikacije poput Instagrama, WhatsAppa i Meta AI platforme. Iako kompanija ovu funkciju predstavlja kao veliki iskorak u kreativnom stvaranju digitalnog sadržaja, novitet je izazvao brojne kritike zbog pitanja privatnosti i načina na koji se koriste fotografije korisnika.Najveća zabrinutost odnosi se na činjenicu da su javni Instagram profili automatski uključeni u sistem, što Meti omogućava korištenje javno dostupnih fotografija za kreiranje novih AI sadržaja bez prethodne izričite saglasnosti vlasnika profila.<h2>Šta je Muse Image</h2>Muse Image je alat koji korisnicima omogućava stvaranje novih fotografija na osnovu postojećih slika. Iz Mete navode da sistem koristi naprednu umjetnu inteligenciju koja može razumjeti složene tekstualne upute i kombinovati više fotografija kako bi napravila kvalitetne nove vizuale.Na Instagramu je ova funkcija dostupna kroz uređivač fotografija i donosi brojne efekte za Stories sadržaje. Među njima su i popularni filteri koji fotografijama daju izgled snimaka napravljenih starinskim analognim kamerama. Korisnici mogu pregledati promjene prije nego što ih primijene.Ipak, najveće polemike izazvala je opcija remiksovanja sadržaja. Korisnici mogu u tekstualnoj naredbi označiti javni profil druge osobe, nakon čega Meta AI može koristiti njene javno dostupne fotografije kako bi napravio novu sliku zasnovanu na njenom izgledu.Meta ovu mogućnost opisuje kao način da se pomoću korisničkog imena i javnih fotografija kreiraju novi vizuali spremni za objavu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav sistem može otvoriti prostor za zloupotrebu tuđeg identiteta i fotografija.<h2>Kritike zbog automatskog uključivanja&nbsp;</h2>Posebnu pažnju izazvala je odluka Mete da korisnike starije od 18 godina s javnim profilima automatski uključi u ovaj sistem, bez prethodnog traženja dozvole. Mnogi korisnici tvrde da nisu dovoljno informisani o tome kako i kada se njihove fotografije mogu koristiti za stvaranje sadržaja pomoću umjetne inteligencije.Kritike su se proširile društvenim mrežama, a zabrinutost su izrazile i organizacije koje se bave zaštitom privatnosti. Upozorenja su stigla i iz industrije zabave, uključujući sindikat SAG-AFTRA, zbog mogućnosti neovlaštenog mijenjanja i korištenja likova stvarnih osoba.Pojedini stručnjaci ovu funkciju nazivaju ozbiljnim izazovom za privatnost, posebno u Evropskoj uniji gdje stroga pravila poput GDPR-a pružaju veću zaštitu ličnih podataka korisnika.Kako spriječiti korištenje fotografija za AI remikse?Korisnici Instagrama mogu ograničiti mogućnost da drugi koriste njihov sadržaj za AI kreacije, a da pritom zadrže javni profil.Potrebno je otvoriti Instagram aplikaciju, otići na svoj profil i izabrati meni s tri vodoravne linije u gornjem desnom uglu. Nakon toga treba pronaći opciju "Dijeljenje i ponovna upotreba" (Sharing and reuse), zatim odabrati postavku "Dopustite drugima da stvaraju s vašim sadržajem i ponovno ga koriste" te isključiti mogućnosti za objave i Reelse.<h2>Ograničena zaštita i širi plan&nbsp;</h2>Važno je naglasiti da ova promjena postavki ne djeluje unazad. Fotografije koje su već iskorištene za stvaranje AI sadržaja neće automatski biti uklonjene nakon isključivanja opcije.Ovaj potez dio je šire strategije Mete u razvoju vlastitih modela umjetne inteligencije korištenjem javno dostupnih podataka. Dok korisnici u Evropskoj uniji imaju mogućnost prigovora na određene načine obrade svojih podataka, u drugim dijelovima svijeta zaštita je znatno ograničenija.Cijela rasprava dolazi u vrijeme pojačanog nadzora nad razvojem umjetne inteligencije i priprema za primjenu evropskih pravila o AI tehnologijama, koja bi od velikih tehnoloških kompanija trebala zahtijevati veću transparentnost i odgovornost u korištenju korisničkih podataka.

Najveća zabrinutost odnosi se na činjenicu da su javni Instagram profili automatski uključeni u sistem

Meta automatski koristi vaše javne fotografije s Instagrama za AI: Evo kako se zaštititi

Kompanija OpenAI objavila je novu generaciju svojih konverzacijskih modela, nazvanih GPT-Live-1 i GPT-Live-1 mini, koji obećavaju znatno prirodniju i fluidniju glasovnu interakciju.&nbsp;Glavna inovacija je tehnologija koja omogućuje umjetnoj inteligenciji da istovremeno sluša i govori, čime se uklanjaju neprirodne stanke i omogućuje korisnicima da vode razgovore slične onima s ljudima. Ovi modeli zamjenjuju dosadašnji "Advanced Voice Mode" u aplikaciji ChatGPT.<h2>Tehnologija koja sluša i govori istovremeno</h2>Ključna inovacija novih modela je takozvana "full-duplex" arhitektura, što u praksi znači da model može kontinuirano obrađivati zvuk koji dolazi od korisnika čak i dok sam generira govorni odgovor. To omogućuje prirodnu dinamiku razgovora gdje korisnik može u bilo kojem trenutku prekinuti umjetnu inteligenciju, postaviti potpitanje ili promijeniti temu, baš kao u razgovoru s drugom osobom.&nbsp;<h2>Suptilni znakovi&nbsp;</h2>Sistem je sada sposoban prepoznavati i suptilne znakove poput pauza za razmišljanje te ubacivati razgovorne potvrde poput "aha" ili "razumijem", čineći interakciju manje robotskom.Ovo je značajan korak naprijed u odnosu na prethodnu verziju, koja se oslanjala na sporiji, kaskadni sistem. Taj je sistem prvo koristio jedan model za pretvaranje govora u tekst, zatim drugi, veliki jezični model za generiranje odgovora, i na kraju treći model za pretvaranje teksta natrag u govor.&nbsp;Novi pristup je znatno brži i eliminira kašnjenje koje je ometalo tečnost komunikacije. Manji model, GPT-Live-1 mini, bit će dostupan svim korisnicima ChatGPT-a, dok će napredniji GPT-Live-1 biti rezerviran za pretplatnike.

OpenAI lansira GPT-Live-1: AI sada sluša i govori u isto vrijeme, pa ChatGPT postaje šokantno prirodan

ChatGPT sada razgovara poput čovjeka: OpenAI predstavio izvrsne nove glasovne modele

Period kada je nova generacija uređaja po pravilu bila jeftinija od prethodne praktično je završen. Stručnjaci upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti novi talas poskupljenja, a razlog nije jedan, već čitav niz globalnih događaja koji su promijenili način na koji se proizvodi savremena elektronika.Sve je počelo sa pandemijom virusa korona.Zatvaranje fabrika tokom 2020. i 2021. godine, prekidi u transportu i nagli rast potražnje za laptopovima, tabletima i drugom opremom zbog rada i školovanja od kuće izazvali su najveću nestašicu čipova u posljednjih nekoliko decenija.Kada se tržište konačno stabilizovalo, uslijedio je novi problem.Inflacija je povećala cijenu energije, transporta, rada i sirovina, pa su proizvođači veliki dio tih troškova prenijeli na potrošače. Istovremeno, rat u Ukrajini, trgovinski sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kao i poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja dodatno su povećali cijenu proizvodnje.Krajem 2025. godine pojavljuje se još jedan faktor koji značajno utiče na tržište.Ogromna potražnja za memorijskim čipovima koje koriste sistemi vještačke inteligencije dovela je do toga da najveći svjetski proizvođači, poput Samsunga, SK Hynixa i Microna, sve veći dio proizvodnih kapaciteta usmjere ka AI industriji. Posljedica je jednostavna – memorijski čipovi za potrošačku elektroniku postali su skuplji.<h2>Obrada podataka</h2>Poskupljenje nije posljedica samo globalnih kriza. Današnji uređaji jednostavno rade mnogo više nego njihovi prethodnici.Prije pet godina većina korisnika gledala je video sadržaje u Full HD rezoluciji. Danas su 4K i HDR postali standard, dok se sve više govori i o 8K sadržajima. Samo jedan sat video sadržaja u 4K rezoluciji može da zahtjeva četiri do pet puta više podataka nego Full HD video. To znači da i televizori moraju da raspolažu većom količinom memorije i snažnijim komponentama nego modeli proizvedeni 2020. godine.Slična situacija je i sa mobilnim telefonima.Telefon sa 64 GB memorije prije nekoliko godina bio je sasvim dovoljan za prosječnog korisnika. Danas proizvođači kao osnovne modele sve češće nude uređaje sa 128 ili čak 256 GB memorije.Razlog je jednostavan. Fotografije danas imaju rezoluciju od 50 megapiksela ili više, snimaju se 4K video-zapisi, aplikacije zauzimaju višestruko više prostora nego ranije, dok nove AI funkcije zahtjevaju dodatnu memoriju za lokalnu obradu podataka.<h2>Trošenje memorije</h2>Vještačka inteligencija danas je dostupna svima i nalazi se u našim telefonima, laptopovima, televizorima, pa čak i u pojedinim kućnim uređajima.Funkcije poput automatskog uređivanja fotografija, prevođenja u realnom vremenu, glasovnih asistenata ili generisanja teksta zahtjevaju znatno više RAM memorije i prostora za skladištenje nego klasične aplikacije.Upravo zato proizvođači povećavaju količinu memorije u gotovo svim novim uređajima, što dodatno povećava cijenu njihove proizvodnje.<h2>Poskupljuju i uređaji&nbsp;</h2>Rast cijena ne pogađa samo telefone, računare, konzole i televizore. Gotovo svaki uređaj koji sadrži memorijske čipove postaje skuplji za proizvodnju.Jedan od najboljih primera su set-top box uređaji koje korisnici svakodnevno koriste za gledanje televizije preko kablovskih i IPTV operatera.Iako ih većina doživljava samo kao prijemnike televizijskog signala, oni danas obrađuju ogromne količine podataka. Tako, gledanje dvočasovnog filma u 4K rezoluciji preko set-top box uređaja može da prenese između 14 i 16 GB podataka.Slična situacija je i sa pametnim satovima, kamerama, sistemima za pametne domove, bežičnim slušalicama i brojnim drugim uređajima koji danas sadrže memorijske čipove.Ima li razloga da očekujemo pojeftinjenje?Odgovor, barem za sada, nije naročito optimističan.Najnaprednije čipove na svijetu i dalje u najvećoj mjeri proizvodi Tajvan, koji se nalazi u središtu rastućih geopolitičkih tenzija sa Kinom. Svaki ozbiljniji poremećaj u proizvodnji ili transportu mogao bi dodatno da poveća cijenu čipova na svjetskom tržištu.Kada se tome dodaju rastuća potražnja za memorijom zbog razvoja vještačke inteligencije, sve veća količina podataka koju svakodnevno stvaramo i obrađujemo, kao i ograničeni proizvodni kapaciteti, postaje jasno da su niže cijene elektronike malo vjerovatne.Drugim riječima, telefoni, računari, televizori, set-top box uređaji i gotovo svi drugi elektronski uređaji koje svakodnevno koristimo u budućnosti će biti skuplji nego jeftiniji.

Inflacija je povećala cijenu energije, transporta, rada i sirovina, pa su proizvođači veliki dio tih troškova prenijeli na potrošače

Cijene elektronike više nikada neće biti iste kao prije korone, tek nas čekaju nova poskupljenja

Meta je najavila svoj novi AI generator slika Muse Image za Instagram, Meta AI i WhatsApp, obećavajući napredno zaključivanje za razumijevanje složenih zahtjeva, neprimjetno spajajući više fotografija u visokokvalitetne kreacije.&nbsp;Na Instagramu, ova funkcija vam omogućava da dodate 30 novih efekata za Stories, od kojih jedan, na primjer, čini da vaša fotografija izgleda kao da je snimljena jednokratnim fotoaparatom. Takođe uključuje interfejs u Instagramovom uređivaču slika koji vam omogućava da pregledate efekte prije nego što ih primjenite.Zvuči korisno, ali kao dio ovog ažuriranja, svi javni Instagram profili su automatski uključeni u opciju da budu korišteni za AI remikse modela Muse Image. Svako može da označi korisničko ime vašeg naloga u zahtjevu (promptu), a zatim da koristi Meta AI za generisanje slike na osnovu vašeg lika. "Označavanje korisničkog imena omogućava Meta AI-ju da koristi javne fotografije kako bi kreirao vizuelni sadržaj koji je spreman za objavljivanje", kako Meta veselo objašnjava na svom blogu. Dovoljno je reći da je ovo funkcija koja je itekako podložna zloupotrebi.Na sreću, dostupna su podešavanja pomoću kojih možete blokirati ljude da remiksuju vaše slike, a da pritom zadržite svoj nalog javnim.Da biste im pristupili, otvorite aplikaciju Instagram, dodirnite svoj profil, a zatim dodirnite "hamburger" meni (tri linije) u gornjem desnom uglu ekrana. Nakon toga, skrolujte naniže do podešavanja "Sharing and reuse". Vidjećete kategoriju pod nazivom "Allow people to create with and reuse your content". Dodirnite da biste isključili to podešavanje i za objave (posts) i za video-snimke (reels).Nova funkcija je izazvala bijes korisnika na Redditu i drugim platformama, posebno dio u kojem su svi javni nalozi automatski uključeni. Još jedan veliki problem je to što, ako neko ponovo iskoristi vaš sadržaj, o tome nećete čak ni biti obavješteni, navodi se u Instagramovom centru za pomoć. A ako je neko već koristio Meta AI da remiksuje vaše slike, one neće biti obrisane nakon što isključite ovo podešavanje.&nbsp;

Svi javni Instagram profili su automatski uključeni u opciju da budu korišteni za AI remikse modela Muse Image

Zbog Facebooka i Instagrama američke države od Mete traže astronomsku odštetu

Ako imate Instagram, u problemu ste: Spriječite zloupotrebu u tri poteza

Apple je službeno najavio novo višegodišnje partnerstvo s Broadcomom vrijedno 30 milijardi dolara, koje predstavlja dosad najveće pojedinačno ulaganje u sklopu programa American Manufacturing Program (AMP). Riječ je o inicijativi kroz koju je Apple prošle godine najavio ukupna ulaganja od 600 milijardi dolara s ciljem jačanja proizvodnje unutar SAD-a.Prema Appleovom saopćenju, ova investicija usmjerena je na razvoj i proizvodnju prilagođenih silicijskih komponenti te naprednih tehnologija bežičnog povezivanja koje će se koristiti u širokom rasponu Appleovih uređaja, piše Bug.Smatraju da će saradnja rezultirati proizvodnjom više od 15 milijardi čipova proizvedenih u SAD-u, a istodobno bi trebala podržati stotine radnih mjesta u američkoj proizvodnoj industriji.U sklopu sporazuma Broadcom će uložiti 1,5 milijardi dolara u proširenje i modernizaciju svojih proizvodnih pogona u Fort Collinsu u saveznoj državi Colorado. U tom će se postrojenju proizvoditi napredne radiofrekvencijske komponente i tehnologije bežičnog povezivanja namijenjene Appleovim uređajima.

Smatraju da će saradnja rezultirati proizvodnjom više od 15 milijardi čipova 

Apple ulaže više od 30 milijardi eura u Broadcom

Hrvatska vlada donijela je odluku o preraspodjeli 39 miliona eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za uspostavljanje prve hrvatske „AI tvornice“ – centra sa superračunarskom infrastrukturom namijenjenog razvoju umjetne inteligencije. Sporazum s evropskom inicijativom EuroHPC trebao bi biti potpisan do kraja jula.Sredstva će biti preusmjerena s projekata izgradnje punionica za vodik i električna vozila, a cilj je da Hrvatska uhvati korak s drugim članicama Evropske unije koje već razvijaju mrežu AI centara. Novi centar omogućit će kompanijama, startupima, univerzitetima i istraživačkim institucijama pristup naprednim superračunarima za razvoj generativne umjetne inteligencije i drugih AI rješenja.Nosioci projekta bit će Ministarstvo nauke, obrazovanja i mladih te Sveučilišni računalni centar (Srce), koji će upravljati infrastrukturom. Očekuje se da će ulaganje povećati konkurentnost hrvatske privrede i ojačati domaći tehnološki sektor.Inicijativa je dio šire evropske strategije razvoja mreže AI centara i superračunarske infrastrukture, kojom Evropska unija nastoji ojačati svoju tehnološku nezavisnost i ubrzati razvoj umjetne inteligencije.&nbsp;&nbsp;Hrvatska je jedna od rijetkih država članica Evropske unije koja se nije priključila zajedničkom projektu izgradnje tvornica umjetne inteligencije diljem kontinenta jer nije na vrijeme osigurali sredstva za uspostavu centara koji će pomoći firmama, startupovima i naučnim institucijama da koriste svu potrebnu infrastrukturu za razvoj modela generativne umjetne inteligencije uz pomoć superačunala. No, ovom odlukom Vlade, otpočeo je proces.&nbsp;

Šire evropska strategija razvoja mreže AI centara i superračunarske infrastrukture

Hrvatska ulaže 39 miliona eura u prvi AI centar sa superračunarom

Francuski startup za razvoj umjetne inteligencije Mistral AI predstavio je svoj prvi model namijenjen robotima, čime ulazi na brzo rastuće tržište robotike i autonomnih sistema.<h2>Samostalno kretanje</h2>Novi model, nazvan Robostral Navigate, omogućava robotima da se samostalno kreću kroz složene unutrašnje i vanjske prostore koristeći samo jednu standardnu RGB kameru te glasovne ili tekstualne instrukcije na prirodnom jeziku.Mistral je uz predstavljanje objavio demonstracijski video u kojem humanoidni robot na točkovima izvršava zadatke na osnovu verbalnih komandi.Sistem koristi podatke s kamere ugrađene u robota i instrukcije zadane prirodnim jezikom kako bi se samostalno kretao i izvršavao zadatke.<h2>Osnovne komande</h2>Kompanija navodi da robot može izvršavati složene komande poput :„Napusti hol, prođi hodnikom, uđi u skladište i zaustavi se ispred druge police“, pri čemu samostalno planira rutu, izbjegava prepreke i prilagođava se okruženju u realnom vremenu.Prema rezultatima koje je objavio Mistral, model je ostvario 76,6 posto uspješnosti na međunarodno priznatom R2R-CE (Room-to-Room in Continuous Environments) testu za navigaciju u prostorima koje tokom obuke nije „vidio“.Mistral smatra da bi ova tehnologija mogla pronaći široku primjenu u proizvodnji, logistici, dostavi robe, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima u kojima se roboti trebaju samostalno kretati kroz dinamična okruženja, navodi se na web stranici firme.

Mistral smatra da bi ova tehnologija mogla pronaći široku primjenu u proizvodnji, logistici, dostavi robe i ugostiteljstvu

Samo jedna kamera i glasovna komanda: Francuski startup lansirao model koji upravlja robotima

Apple bi u budućnosti mogao koristiti kinesku radnu memoriju u nekim svojim uređaja, a prema informacijama koje prenosi 9to5Mac, kompanija je već započela testiranje RAM-a kineskog proizvođača ChangXin Memory Technologies (CXMT).Kako navodi više izvora iz opskrbnog lanca, Apple trenutno ispituje mogućnost korištenja CXMT-ove memorije, alio zasad isključivo za uređaje koji će se prodavati na kineskom tržištu. Time bi kompnija mogla izbjeći potencijalne političke posljedice u SAD-u, gdje se kineski proizvođači memorije nalaze pod povećanim nadzorom vlasti.Naime, američka vlada na popis Entity List uvrstila je i CXMT i Yangtze Memory Technologies (YMTC), smatrajući da te tvrtke imaju veze s kineskom vojskom. Iako poslovanje s njima nije zabranjeno, suradnja s tvrtkama s tog popisa mogla bi izazvati negativne reakcije u Washingtonu.Ovo inače nije prvi put da se Apple povezuje s kineskim proizvođačima memorije. Još 2022. godine pojavila su se izvješća da tvrtka testira NAND memorijske čipove proizvođača YMTC, što pokazuje da Apple već dulje vrijeme prati razvoj kineske industrije memorijskih čipova i razmatra mogućnosti njihove primjene u vlastitim uređajima.

Kako navodi više izvora iz opskrbnog lanca, Apple trenutno ispituje mogućnost korištenja CXMT-ove memorije

Apple već testira kineski RAM za svoje uređaje

Bosna i Hercegovina se nalazi na zvaničnoj mapi za uvođenje Starlinka planirano za 2026. godinu, a u Sarajevu je već registrovana i firma, što potvrđuje da se proces pokrenuo s mjesta.&nbsp;<h2>Posljednje zemlje Evrope</h2>Na ovaj način će se Bosna i Hercegovina, uz Srbiju i Crnu Goru, pridružiti posljednjim zemljama u Evropi koje dobijaju ovaj tip interneta, s obzirom na to da je većina evropskog kontinenta pokrivena već godinama.Dolazak Starlinka, satelitskog internet servisa kompanije SpaceX u vlasništvu Ilona Maska (Elona Muska), donijet će novu opciju za stabilno povezivanje freelancerima, digitalnim nomadima i svima onima kojima je internet ključan za rad.&nbsp;Za razliku od klasične infrastrukture poput kablova i baznih stanica, ovaj servis funkcionira pomoću hiljada malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, što korisnicima pruža brzu internet vezu na bilo kojoj lokaciji s otvorenim pogledom prema nebu.<h2>Osjećaj povezanosti</h2>Zbog takvog načina rada, Starlink je naročito privlačan osobama u vikend naseljima, manjim sredinama i regijama gdje tradicionalni operateri nemaju razvijenu mrežu.&nbsp;U zemljama u kojima je servis već aktivan, on se primjenjuje u domaćinstvima, turističkim objektima, školama, ali i u radu hitnih službi te tokom prirodnih nepogoda, pružajući korisnicima u izolovanijim krajevima bržu vezu i osjećaj povezanosti sa svijetom.

Na ovaj način će se Bosna i Hercegovina, uz Srbiju i Crnu Goru, pridružiti posljednjim zemljama u Evropi koje dobijaju ovaj tip interneta

Otvorena firma u Sarajevu: Starlink stiže u Bosnu i Hercegovinu

Austrija je zvanično pustila u rad novi superkompjuterski sistem MUSICA (Multi-Site Computer Austria), koji se već nalazi među 100 najbržih superkompjutera na svijetu, čime je ova zemlja napravila veliki iskorak u oblasti umjetne inteligencije, naučnih istraživanja i visokoperformansnog računarstva.Riječ je o najvećoj i najmoćnijoj računarskoj infrastrukturi koju je Austrija do sada izgradila.Novi austrijski superkompjuter MUSICA raspolaže snagom od 45 petaflopsa, ima više od 1.000 NVIDIA H100 grafičkih procesora i bit će dostupan univerzitetima, istraživačima, kompanijama i javnim institucijama.S ukupnim performansama od 45,11 petaflopsa, MUSICA je više od osam puta snažnija od dosadašnjih austrijskih superkompjutera VSC-4 i VSC-5. Sistem je projektiran tako da podržava širok spektar primjena, od složenih naučnih simulacija do razvoja naprednih modela umjetne inteligencije.Posebnu pažnju privlači činjenica da sistem raspolaže sa više od 1.000 NVIDIA H100 grafičkih procesora, koji predstavljaju jednu od najnaprednijih platformi za treniranje velikih jezičkih modela i drugih modernih AI sistema.Austrijski univerziteti koji učestvuju u projektu moći će koristiti MUSICA-u bez dodatnih troškova, dok će kompanije i ostale institucije pristup dobijati kroz model plaćanja prema korištenju.Superkompjuter će biti korišten za istraživanja u oblastima fizike, hemije, inženjerstva, medicine, biotehnologije, klimatskih nauka, zaštite okoliša i brojnih drugih disciplina koje zahtijevaju ogromnu procesorsku snagu.Jedna od posebnosti projekta jeste što će preko sistema MUSICA biti omogućen pristup i prvom austrijskom kvantnom računaru OTTER, zasnovanom na tehnologiji ionskih zamki.Na taj način Austrija objedinjuje tri ključne tehnologije budućnosti: visokoperformansno računarstvo (HPC), umjetnu inteligenciju i kvantno računarstvo, s ciljem jačanja svoje konkurentnosti u evropskom istraživačkom prostoru.Za razliku od klasičnih superkompjutera koji se nalaze u jednom podatkovnom centru, MUSICA je raspoređen na tri lokacije - u Naučnom centru Tehničkog univerziteta u Beču, na Univerzitetu u Innsbrucku te na Univerzitetu Johannes Kepler u Linzu.Iako fizički razdvojeni, svi sistemi funkcioniraju kao jedinstvena cjelina, što povećava pouzdanost rada i omogućava nastavak računskih procesa čak i u slučaju problema na jednoj od lokacija.Projektanti su posebnu pažnju posvetili potrošnji energije. Većina sistema koristi direktno hlađenje toplom vodom, pri čemu se procesori i grafički procesori hlade bez klasičnih ventilacionih sistema. Takvo rješenje omogućava korištenje prirodnog hlađenja tokom cijele godine, čime se značajno smanjuje potrošnja električne energije u odnosu na tradicionalne superkompjutere.Izgradnja sistema finansirana je kombinacijom evropskih i austrijskih sredstava.Za razvoj MUSICA-e izdvojeno je 20 miliona eura kroz program Quantum Austria i evropski Plan oporavka i otpornosti, dok je austrijsko Ministarstvo nauke osiguralo dodatnih 16 miliona eura. Paralelno je u razvoj i integraciju kvantnog računara uloženo još devet miliona eura, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.

S ukupnim performansama od 45,11 petaflopsa, MUSICA je više od osam puta snažnija od dosadašnjih

Austrija pustila u rad jedan od 100 najbržih superkompjutera na svijetu

Kompanija Meta, u čijem su vlasništvu Facebook i druge popularne društvene mreže, mogla bi se u Sjedinjenim Američkim Državama suočiti s kaznom koja dostiže čak 1,4 biliona dolara.Riječ je o mogućoj odšteti u sudskom postupku koji se vodi nakon što je više američkih saveznih država optužilo Metu da je svoje platforme razvijala na način koji kod djece i tinejdžera potiče stvaranje ovisnosti o društvenim mrežama.Kalifornija, Kolorado, Kentaki (Kentucky) i Nju Džerzi (New Jersey) predvode ovaj sudski postupak, koji se vodi u Ouklendu (Oaklandu) u Kaliforniji pred sutkinjom Okružnog suda SAD-a Ivon Gonsales Rodžers (Yvonne Gonzalez Rogers). Podnesci saveznih država za sada nisu javno dostupni, ali je ročište održano u junu otkrilo određene detalje.Iznos od 1,4 biliona dolara rezultat je jednostavnog izračuna, množenja broja prekršaja s kaznama koje je propisala svaka savezna država. Broj prekršaja predstavlja procjenu broja mladih osoba koje je pogodio Metin navodno štetan dizajn platforme. Savezne države tvrde da je Meta dovodila svoje korisnike u zabludu kada je riječ o sigurnosti platforme.Meta odbacuje ove tvrdnje, navodeći da "ovisnost o društvenim mrežama" nije priznato psihijatrijsko stanje, međutim, sutkinja Rogers je prošlog mjeseca odbila zahtjev za obustavu suđenja. Istakla je da tek treba utvrditi jesu li Metine platforme zaista izazivale ovisnost, da li je kompanija lažno negirala optužbe da su namjenski dizajnirane na taj način te da li su bile usmjerene prema mladim korisnicima.- Kazna takvih razmjera nema presedan u historiji provođenja zakona o zaštiti potrošača - navela je Meta u sudskom podnesku. Meta trenutno ima tržišnu vrijednost od 1,52 biliona dolara, što je tek neznatno više od potencijalne kazne.Sve ovo dio je šire pravne bitke. U Novom Meksiku je sud već u martu presudio u korist ove savezne države odštetu od 375 miliona dolara, nakon što je utvrdio da je Meta zaista dovodila svoje korisnike u zabludu. Taj sudski postupak i dalje traje jer Novi Meksiko traži dodatnu odštetu i želi prisiliti Metu da izmijeni Facebook, kao i Instagram i WhatsApp.Postoji još jedan slučaj u kojem 29 saveznih država tuži Metu pred saveznim sudom zbog navodnog kršenja Zakona o zaštiti privatnosti djece na internetu (Children’s Online Privacy Protection Act – COPPA).

Micubiši uvodi humanoidne robote u proizvodnju svojih automobila

Holivudski scenario postaje stvarnost: AI bi mogao pokrenuti napad koji ruši bankarski sistem

Umjetna inteligencija tjera starije radnike s tržišta rada

Festival pokazao pravo stanje: Manji popusti – manje prodaje telefona

Meta ima tajno oružje protiv AI lažnjaka: Rješava problem koji sve muči

Meta automatski koristi vaše javne fotografije s Instagrama za AI: Evo kako se zaštititi

ChatGPT sada razgovara poput čovjeka: OpenAI predstavio izvrsne nove glasovne modele

Cijene elektronike više nikada neće biti iste kao prije korone, tek nas čekaju nova poskupljenja

Ako imate Instagram, u problemu ste: Spriječite zloupotrebu u tri poteza

Apple ulaže više od 30 milijardi eura u Broadcom

Hrvatska ulaže 39 miliona eura u prvi AI centar sa superračunarom

Samo jedna kamera i glasovna komanda: Francuski startup lansirao model koji upravlja robotima

Apple već testira kineski RAM za svoje uređaje

Otvorena firma u Sarajevu: Starlink stiže u Bosnu i Hercegovinu

Austrija pustila u rad jedan od 100 najbržih superkompjutera na svijetu

Američke države optužile Metu da je ugrozila sigurnost djece, traže odštetu od 1,4 biliona dolara

Tehnologija

Micubiši uvodi humanoidne robote u proizvodnju svojih automobila

Holivudski scenario postaje stvarnost: AI bi mogao pokrenuti napad koji ruši bankarski sistem

Umjetna inteligencija tjera starije radnike s tržišta rada

Festival pokazao pravo stanje: Manji popusti – manje prodaje telefona

Meta ima tajno oružje protiv AI lažnjaka: Rješava problem koji sve muči

Meta automatski koristi vaše javne fotografije s Instagrama za AI: Evo kako se zaštititi

ChatGPT sada razgovara poput čovjeka: OpenAI predstavio izvrsne nove glasovne modele

Cijene elektronike više nikada neće biti iste kao prije korone, tek nas čekaju nova poskupljenja

Ako imate Instagram, u problemu ste: Spriječite zloupotrebu u tri poteza

Apple ulaže više od 30 milijardi eura u Broadcom

Hrvatska ulaže 39 miliona eura u prvi AI centar sa superračunarom

Samo jedna kamera i glasovna komanda: Francuski startup lansirao model koji upravlja robotima

Apple već testira kineski RAM za svoje uređaje

Otvorena firma u Sarajevu: Starlink stiže u Bosnu i Hercegovinu

Austrija pustila u rad jedan od 100 najbržih superkompjutera na svijetu

Američke države optužile Metu da je ugrozila sigurnost djece, traže odštetu od 1,4 biliona dolara