Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) objavila je danas ažuriranu listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom, na kojoj su se, uz niz drugih država, sada našle i BiH i Irak.Prema saopštenju FATF-a, riječ je o tzv. 'sivoj listi' na koju se stavljaju zemlje koje imaju strateške nedostatke u sistemima za sprječavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, ali koje su se obavezale da će te nedostatke otkloniti u dogovorenim rokovima i uz pojačan nadzor.FATF navodi da ove jurisdikcije aktivno sarađuju s međunarodnim i regionalnim tijelima te da redovno izvještavaju o napretku u provođenju akcionih planova. Ističe se da uvrštavanje na listu ne znači automatsku primjenu pojačanih mjera dubinske analize, već primjenu pristupa zasnovanog na procjeni rizika.U istom saopštenju naglašava se i da se finansijski tokovi humanitarne pomoći, rad neprofitnih organizacija i doznake ne smiju nepotrebno ometati, te da države treba da vode računa o međunarodnim obavezama, uključujući i rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.<h2>Novi korak u nadzoru</h2>Za BiH ovo predstavlja novi korak u međunarodnom nadzoru finansijskog sistema, dok se od vlasti očekuje ubrzano ispunjavanje mjera iz akcionog plana kako bi se otklonili identifikovani nedostaci.Pored BiH, na ažuriranoj listi nalaze se i brojne druge zemlje, među kojima su Alžir, Angola, Bolivija, Bugarska, Kamerun, Obala Slonovače, Demokratska Republika Kongo, Haiti, Kenija, Laos, Libanon, Monako, Namibija, Nepal, Južni Sudan, Sirija, Venecuela, Vijetnam, kao i Britanska Djevičanska ostrva i Jemen.FATF je naveo da kontinuirano prati napredak svih jurisdikcija te da će nove procjene i izvještaji biti objavljivani u narednim ciklusima, uz mogućnost skidanja sa liste onih država koje ispune dogovorene obaveze.<h2>Obaveze BiH</h2>U junu 2026. godine, Bosna i Hercegovina se na visokom političkom nivou obavezala da će sarađivati sa FATF-om i MONEYVAL-om kako bi ojačala efikasnost svog režima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.Od usvajanja svog Izvještaja o mjeri (MER) u decembru 2024. godine, Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak u pogledu preporučenih mjera iz svog MER-a, uključujući razvoj sveobuhvatne strategije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, razvoj smjernica za finansijske institucije i određene nefinansijske ustanove i poslovne subjekte (DNFBP) o obavezama u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranjem terorizma, te poboljšanje razmjene i korištenja finansijskih obavještajnih podataka.Bosna i Hercegovina će nastaviti saradnju s FATF-om na implementaciji svog akcionog plana FATF-a (1) daljnjim produbljivanjem razumijevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, (2) usvajanjem politika za sistematsko korištenje međunarodne saradnje, (3) jačanjem razumijevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma od strane notarskih nadzornika, osiguravanjem dosljednog nadzora nad određenim nefinansijskim preduzećima i fizičkim licima u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT) i nametanjem proporcionalnih, odvraćajućih i efikasnih sankcija bankarskom sektoru, (4) osiguravanjem pravovremene dostupnosti tačnih i ažurnih osnovnih informacija i informacija o korisnom vlasništvu, (5) pružanjem ciljanih povratnih informacija o kvalitetu izvještaja o sumnjivim transakcijama (SSP), (6) demonstriranjem povećanja istraga i krivičnog gonjenja za pranje novca, (7) demonstriranjem da se primjenjuju efikasne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za kršenje specifičnih režima prekograničnog prijavljivanja gotovine, (8) demonstriranjem proaktivnog djelovanja u slučajevima finansiranja terorizma i pojašnjavanjem tumačenja krivičnog djela finansiranja terorizma i (9) osiguravanjem da njeni nadzornici mogu primijeniti puni spektar efikasnih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za kršenje obaveza u vezi sa finansiranjem finansiranja terorizma i finansiranjem terorizma, navodi se na zvaničnoj stranici FATF-a.

Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) objavila je danas ažuriranu listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom

BiH vraćena na "sivu listu" FATF-a

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović podržao je inicijativu da se u Hrvatskom saboru razmatra rezolucija o uspostavi posebne izborne jedinice za Predsjedništvo BiH. Ocijenio je da bi takav dokument predstavljao snažnu političku podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini.<h2>Legitimni sastanci</h2>U izjavi za medije u Mostaru, lider najveće hrvatske opozicione stranke u BiH naglasio je da su svi potezi koji idu u pravcu ostvarivanja prava Hrvata u BiH, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom (posebno njegovim Aneksom IV), “vrijedni pohvale”.Dodao je da su razgovori i inicijative koje dolaze iz Zagreba u potpunosti legitimni.- Svi sastanci koji se održavaju na tu temu u Zagrebu potpuno su legitimni i uglavnom su produkt dugogodišnjeg problema ‘otetih i ukradenih pozicija’ u Predsjedništvu BiH u protekla četiri mandata, odnosno 16 godina Željka Komšića - poručio je Cvitanović.<h2>"Jasna poruka da Hrvati u BiH nisu sami"</h2>Izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH godinama je predmet osporavanja od strane hrvatskih političkih stranaka, koje mu osporavaju legitimitet. Tvrdi se da ovakav izborni model narušava povjerenje između Hrvata i Bošnjaka, na što su ranije upozoravali i zvaničnici iz Hrvatske.Cvitanović smatra da bi svaka odluka ili dokument koji usvoji Hrvatski sabor imao “vrlo ozbiljnu težinu i jasnu poruku” da Hrvati u BiH nisu sami.Inicijativu za rezoluciju ranije je predstavio predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. Prema njegovim riječima, cilj je “jačanje položaja Hrvata u BiH i sprječavanje njihovog političkog preglasavanja pri izboru člana Predsjedništva BiH”.Penava je naglasio da se ovom inicijativom ne dovodi u pitanje ustavni poredak BiH niti Federacija BiH, nego se predlažu rješenja koja bi kroz izmjene izbornog sistema osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda.U praksi bi to značilo uspostavu posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH, čime bi se, prema Penavinim tvrdnjama, spriječilo da ih “tri i po puta brojniji Bošnjaci preglasavaju”.

Svi sastanci koji se održavaju na tu temu u Zagrebu potpuno su legitimni, poručio je

Cvitanović podržao inicijativu iz Zagreba: "Pozicije u Predsjedništvu BiH su nam ukradene i otete" 

Iako većina ljudi zmije povezuje isključivo s tlom, travom i kamenjarom, stručnjaci podsjećaju da su pojedine vrste izuzetno vješti penjači.

U potrazi za hranom ili zaklonom od vrućine, zmije se mogu popeti uz stabla, ali i uz hrapave zidove kuća.Građanima se savjetuje dodatni oprez, posebno onima koji žive u prizemnicama ili nižim spratovima stambenih zgrada u blizini zelenih površina.

Građanima se savjetuje dodatni oprez

Video / Prizor je zastrašujući: Snimljena zmija kako se penje uz zid kuće

Newsportal Avaz.ba traži kreativnu, proaktivnu i odgovornu osobu za poziciju Urednika/ce društvenih mreža, koja će biti dio redakcije i aktivno učestvovati u kreiranju, promociji i razvoju sadržaja na digitalnim platformama.Tražimo osobu koja ima izbrušen novinarski impuls i zna prepoznati važne i zanimljive priče, koja razumije kako funkcionišu društvene mreže i kako novinski sadržaj pretočiti u sadržaj za društvene mreže koji privlači pažnju publike.<h2>Opis posla</h2>•	Prilagođavanje i „prepakivanje“ vijesti, analiza i drugih sadržaja sa portala za Facebook, Instagram, TikTok, X, YouTube i druge platforme.•	Kreiranje objava, grafika, Reels, Shorts i drugih formata prilagođenih društvenim mrežama.•	Planiranje, objavljivanje i promocija sadržaja na mrežama.•	Praćenje trendova i predlaganje novih formata sadržaja.•	Aktivno učestvovanje na redakcijskim sastancima i doprinos uređivačkom procesu.•	Prepoznavanje tema i priča koje imaju potencijal za veliki doseg i angažman publike.•	Predlaganje vlastitih priča, video formata, serijala i kampanja.•	Saradnja s novinarima, urednicima i marketing timom.•	Razvoj strategije za rast publike i jačanje prisustva brenda na društvenim mrežama.•	Praćenje analitike i izvještavanje o rezultatima.•	Učešće u razvoju marketinških i promotivnih aktivnosti portala.<h2>Potrebne kvalifikacije</h2>•	Iskustvo u radu na društvenim mrežama.•	Izražen novinarski instinkt i sposobnost prepoznavanja zanimljivih priča•	Odlično poznavanje Facebooka, Instagrama, TikToka, YouTubea i drugih digitalnih platformi.•	Razumijevanje novinarstva, digitalnih medija i online trendova.•	Iskustvo u video montaži i kreiranju vizualnog sadržaja.•	Poznavanje sljedećih alata:- Adobe Premiere Pro- Adobe Photoshop- Canva- CapCut•	Sposobnost brze obrade i prilagođavanja sadržaja za društvene mreže.•	Odlične komunikacijske i organizacijske sposobnosti.<h2>Poželjne osobine</h2>•	Kreativnost i sposobnost osmišljavanja novih formata sadržaja.•	Proaktivnost i spremnost na samostalno predlaganje ideja.•	Razumijevanje interesa publike i načina na koji funkcionišu algoritmi društvenih mreža.•	Sposobnost rada u dinamičnom medijskom okruženju.<h2>Nudimo</h2>•	Rad u modernom i dinamičnom medijskom okruženju.•	Mogućnost profesionalnog razvoja i usavršavanja.•	Priliku da budete aktivan član redakcije i učestvujete u kreiranju sadržaja.•	Rad na zanimljivim projektima i velikim medijskim pričama.•	Konkurentna i stabilna primanja u skladu s iskustvom i rezultatima.<h2>Prijava</h2>Zainteresovani kandidati trebaju poslati:•	Biografiju (CV)•	Kratko motivaciono pismo•	Primjere radova ili linkove na profile i projekte na kojima su radiliVaše prijave, uz CV i dokaze o ispunjavanju uslova možete poslati na adresu: ˝avaz-roto press˝ d.o.o. Sarajevo, ulica Tešanjska br. 24a, 71 000 Sarajevo, ili na e-mail adresu: <a href="pravna@avaz.ba">pravna@avaz.ba</a> (sa naznakom za konkurs za prijem na radno mjesto: Urednik/ca društvenih mreža)Krajnji rok za dostavu prijava je 15 dana od dana objave konkursa.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.Pristiglu dokumentaciju ne obavezujemo se vraćati kandidatima.

Newsportal Avaz.ba traži kreativnu, proaktivnu i odgovornu osobu za poziciju Urednika/ce društvenih mreža, koja će biti dio redakcije i aktivno učestvovati u kreiranju, promociji i razvoju sadržaja na digitalnim platformama

Konkurs za poziciju: Urednik društvenih mreža

Bosna i Hercegovina rizikuje da ostane bez značajnog dijela evropskih sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan ukoliko ne ispuni preuzete reformske obaveze. Iz Evropske komisije poručuju da će nakon 30. juna biti izvršena procjena učinka svih zemalja korisnica, a novac predviđen za države koje ne ostvare napredak mogao bi biti preraspodijeljen onima koje su reforme uspješno provele.Plan rasta, vrijedan šest milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine, zasniva se na principu "novac za reforme", što znači da se sredstva isplaćuju tek nakon ispunjavanja dogovorenih obaveza.Evropska komisija procjenjivat će nakon 30. juna rezultate država koje koriste sredstava iz Plana rasta, a novac namijenjen zemljama koje nisu realizovale reforme bit će preraspodijeljen onima koje su ostvarile bolji učinak na tom planu.Za razliku od ostalih država Zapadnog Balkana, BiH ima nešto duži rok za ispunjavanje obaveza, odnosno do decembra ove godine. Međutim, ukoliko reformski procesi nastave stagnirati, postoji realna mogućnost da dio novca namijenjen BiH završi u drugim državama regiona.- Ukoliko rok za istek grejs perioda u junu 2026. ne bude ispoštovan, svi partneri osim BiH rizikuju da kolektivno izgube više od 88 miliona eura. Za BiH je rok za istek grejs perioda u decembru - ukazali su iz Evropske komisije.

Novac namijenjen zemljama koje nisu realizovale reforme bit će preraspodijeljen onima koje su ostvarile bolji učinak na tom planu

Brisel upozorava: BiH bi mogla ostati bez stotina miliona eura ako ne provede reforme

U mjestu Žegar, nedaleko od Sanskog Mosta, mještanin Ibrahim Kumalić Iba pronašao je minu iz ručnog bacača tokom pretovara pijeska koji je ranije izvađen iz korita rijeke Sane. Pijesak je, kako navodi, dovezen i uskladišten na parceli u blizini njegove kuće prije više od godinu dana, a da niko nije ni posumnjao da se među nanosima nalazi opasno eksplozivno sredstvo.Do otkrića je došlo prilikom rada bagerom, kada je Kumalić u pijesku uočio predmet koji mu je u prvi mah ličio na bocu. Nakon detaljnijeg pregleda shvatio je da se radi o mini te je bez odlaganja obavijestio nadležne službe.Na teren je danas izašao specijalni tim Federalne uprave civilne zaštite, koji je nakon poduzetih sigurnosnih mjera izvršio uklanjanje i deaktiviranje pronađene mine. Eksplozivno sredstvo potom je transportovano na sigurnu lokaciju gdje je uništeno kontrolisanom eksplozijom.U akciji su učestvovali i pripadnici Općinske službe civilne zaštite Sanski Most, Policijske stanice Sanski Most te službe hitne pomoći Doma zdravlja Sanski Most.Policijski službenici osiguravali su šire područje tokom intervencije, dok su stručnjaci civilne zaštite nakon opsežnih priprema uspješno neutralisali prijetnju.Ovaj događaj još jednom podsjeća da zaostala minsko-eksplozivna sredstva i dalje predstavljaju opasnost širom Bosne i Hercegovine te da je prilikom pronalaska sumnjivih predmeta neophodno odmah obavijestiti nadležne službe i ne poduzimati nikakve samostalne radnje.

Do otkrića je došlo prilikom rada bagerom, kada je Kumalić u pijesku uočio predmet koji mu je u prvi mah ličio na bocu

Mještanin kod Sanskog Mosta pronašao minu

Mještanin kod Sanskog Mosta pronašao minu tokom pretovara pijeska

Kolegij Skupštine Zeničko-dobojskog kantona zakazao je za 30. juni, sa početkom u 11 sati, 53. sjednicu Skupštine ZDK, na čijem će se dnevnom redu naći ukupno osam tačaka.Skupština ZDK će na tom zasjedanju utvrđivati mišljenje na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hraniteljstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, razmatrati Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Javnog preduzeća Televizija ZDK-a, Prijedlog odluke o usvajanju Izvještaja o radu i finansijskog izvještaja Turističke zajednice ZDK-a za 2025. godinu, Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku Upravnog odbora Javne ustanove Centar za djecu i odrasle osobe sa teškoćama u razvoju ZDK-a o pokretanju aktivnosti za pristupanje suosnivanju udruženja "Građanska zajednica obnovljive energije" u okviru implementacije projekta "BIHREC - BiH Zajednica obnovljive energije", te Inicijativu djece šehida-Mejre Hrnjić, Amele Kahvić i Aiše Zaimović, za davanje autentičnog tumačenja člana 16. Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine ZDK-a", broj: 15/24).Biće razmatran i Izvještaj o radu Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju ZDK-a za 2025. godinu, Izvještaj o izvršenim inspekcijskim pregledima Upravnog inspektorata za 2025. godinu te Informacija o dostignutom stanju u oblastima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u 2025. godini.

Na dnevnom redu naći će se ukupno osam tačaka

Naredna sjednica Skupštine ZDK zakazana za 30. juni

Prema podacima evropskog sistema za praćenje šumskih požara EFFIS/Copernicus, Bosna i Hercegovina je od 2008. do 2024. godine izgubila blizu 580.000 hektara šuma i druge vegetacije u požarima. To predstavlja oko 11,2 posto ukupne teritorije države, odnosno približno 5.737 kvadratnih kilometara opožarenih površina.No, uprkos ovim alarmantnim podacima, naša država u još jednu sezonu šumskih požara "ulazi" nespremna. Dok vatrena stihija zahvata brojne dijelove zemlje, kapaciteti za gašenje požara i dalje su ograničeni, specijalizovanih letjelica nema, a pomoć se, kao i prethodnih godina, očekuje iz susjednih zemalja i Evropske unije.&nbsp;<h2>(Ne)funkcionalan sistem</h2>Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da su posljedice sve ozbiljnije, posebno u vrijeme kada ekstremne vrućine i dugotrajne suše postaju pravilo, a ne izuzetak.Prema procjenama, čak 95 posto požara nastaje usljed ljudske nepažnje - spaljivanja korova, čišćenja njiva ili bacanja opušaka. Iako zakoni predviđaju novčane i zatvorske kazne za izazivanje požara velikih razmjera, praksa pokazuje da prevencija i sankcionisanje odgovornih često izostaju.I ne samo to. Još veći problem je što BiH već godinama nema funkcionalan sistem zaštite od šumskih požara. Inicijativa za nabavku specijalizovanih letjelica pokrenuta je još 2011. godine, ali do danas nije realizirana. U međuvremenu, država se oslanja na ograničene kapacitete Oružanih snaga BiH i povremeni angažman stranih letjelica.Predsjednik Udruženja "Eko akcija" Anes Podić upozorava da problem nije samo u nedostatku aviona i helikoptera, već u nepostojanju organizovanog sistema.- Kada se desi šumski požar, odgovor na njega je i dalje čista improvizacija - kaže Podić za "Avaz".&nbsp;Podsjeća da Hrvatska raspolaže specijalizovanim protivpožarnim snagama i kanaderima koji mogu izbaciti višestruko više vode od helikoptera kojima raspolaže BiH.Prema njegovim riječima, angažovanje dva Air Tractora iz Hrvatske može pomoći u pojedinim situacijama, ali ne rješava suštinski problem.&nbsp;- Nemamo jedinstven i funkcionalan sistem zaštite od požara. Sve zavisi od toga koliko je neka lokalna zajednica bogata, koliko ima vatrogasaca, opreme i ljudi na terenu. Negdje požare gase profesionalci, a negdje dobrovoljci kojih je sve manje. U siromašnijim mjestima reaguju dobrovoljci, te poneki radnik šumske uprave, kao što se, na primjer, dešavalo prilikom požara na području Bosanskog Grahova. Međutim, dobrovoljaca je sve manje jer u tim siromašnijim mjestima skoro da i nema ljudi - ističe Podić.Podsjeća i na to da su još prije više od deset godina urađene analize koje su precizno ukazale na slabosti sistema i ponudile rješenja, ali da većina preporuka nikada nije provedena.<h2>Čista improvizacija</h2>- Iz godine u godinu gubimo ogromne površine šuma, a odgovor države ostaje isti – improvizacija i nada da će ljeto biti kišovito. Brza reakcija je ključna kod šumskih požara, ali za to su potrebni adekvatni zakoni koji podrazumijevaju obučene ljude, opremu i koordinaciju koju danas nemamo - upozorava Podić i dodaje da su ovo zdravorazumske primjedbe jer ga indolencija prema tako značajnom resursu kao što je šuma boli.Posebno zabrinjava činjenica da posljedice požara ne završavaju gašenjem vatre. Podić podsjeća da uništene šume povećavaju rizik od erozije i bujičnih poplava, navodeći primjer područja Jablanice gdje su raniji požari, prema njegovim riječima, doprinijeli intenzitetu bujica koje su izazvale velike posljedice. I žalosno je da upravo kanton kojem pripada Jablanica nema Zakon o šumama na kantonalnom nivou.&nbsp;

BiH je od 2008. do 2024. godine izgubila blizu 580.000 hektara šuma i druge vegetacije u požarima što predstavlja oko 11,2 posto teritorije države

Šuma gori, a vlast se češlja: Umjesto da nabave opremu, nadležni čekaju kišu 

Kriminalne grupe stvaraju prljavi novac, ali ga rijetko „peru“ same, navedeno je u novom istraživanju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), koje pokazuje da ključnu ulogu u pretvaranju nezakonito stečenih sredstava u prividno legalno bogatstvo često imaju profesionalci iz legitimnih sektora – advokati, notari, računovođe i revizori.<h2>Kriminalne mreže</h2>Izvještaj „Dozvola za pranje novca: Profesionalni posrednici u pranju novca na Zapadnom Balkanu“, zasnovan je na 89 intervjua u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Istraživanje je pokazalo da se kriminalne mreže sve više oslanjaju na stručna znanja i pravne mehanizme kako bi prikrile porijeklo imovine stečene kriminalom i da, umjesto kofera punih gotovine, današnje šeme pranja novca uključuju kupovinu nekretnina, fiktivne kompanije, nominalne vlasnike, lažne ugovore i složene finansijske transakcije koje na papiru izgledaju potpuno zakonito.- Jedan od nalaza koji najviše brinu je da se pranje novca sve više oslanja na specijalizovane profesionalne usluge. Profesionalni posrednici posjeduju znanje, mreže kontakata i kredibilitet neophodan za snalaženje u regulatornim sistemima, istovremeno prikrivajući stvarno porijeklo nezakonite imovine – pojašnjava Anesa Agović-Đozo, koautorica izvještaja i viša analitičarka u Opservatoriji za ilegalne ekonomije u Jugoistočnoj Evropi pri GI-TOC-u. Sektor nekretnina ostaje jedan od najčešćih načina za ubacivanje prljavog novca u legalne tokove, kroz precijenjene ili potcijenjene prodaje i brze prenose vlasništva putem fiktivnih kompanija. Autori navode da posebno važnu ulogu imaju notari, jer bez njihovih ovjera većina transakcija ne može biti završena. Uprkos tome, broj prijavljenih sumnjivih transakcija ostaje veoma nizak. Istraživanje ukazuje i na sve veću upotrebu fiktivnih kompanija, lažnog fakturisanja, offshore aranžmana i složenih vlasničkih struktura koje otežavaju identifikaciju stvarnih vlasnika i porijekla novca. <h2>Slab nadzor</h2>Upozoravaju da problem nije nedostatak zakona, već njihova primjena. Slab nadzor, ograničene kontrole, nedovoljna razmjena informacija među institucijama i rijetke sankcije stvaraju prostor koji organizirani kriminal uspješno koristi.&nbsp; U pojedinim slučajevima profesionalci aktivno učestvuju u kreiranju pravnih i finansijskih aranžmana koji prikrivaju porijeklo nezakonitih sredstava, kao u slučaju iz BiH, gdje su 2023. godine podignute optužnice protiv notara, advokata i lokalnih zvaničnika osumnjičenih za omogućavanje nezakonitih upisa nekretnina i šema pranja novca.Dok god prihodi stečeni kriminalom mogu prolaziti kroz advokatske kancelarije, računovodstvene firme i transakcije nekretninama bez adekvatnog nadzora, granica između legalne i ilegalne ekonomije ostat će opasno zamagljena, upozoravaju iz GI-TOC-a.<h2>Uloga posrednika</h2>- Organizovani kriminal danas ne zavisi samo od nasilja, korupcije ili krijumčarskih mreža, već i od mogućnosti da nezakonito stečeni novac uđe u legalne tokove bez izazivanja sumnje. Upravo zato je važno razumjeti ulogu profesionalnih posrednika koji, svjesno ili nesvjesno, mogu omogućiti da se kriminalni prihodi predstave kao legitimna imovina. Jačanje integriteta profesionalnih sektora i efikasnija primjena mjera za sprečavanje pranja novca ključni su za zaštitu finansijskog sistema i vladavine prava u regionu – ističe Agović-Đozo.

Posebno važnu ulogu imaju notari, jer bez njihovih ovjera većina nekretninskih transakcija ne može biti završena

GI-TOC o pranju novca na Zapadnom Balkanu: Umjesto kofera keša, kupovina nekretnina i lažni ugovori

Društvo za izdavačku i štamparsku djelatnost "Avaz-roto press" d.o.o. Sarajevo raspisuje konkurs za prijem u radni odnos.1.	Vozač/distributer (Sarajevo).................................….1 (jedan) izvršilacPored općih uslova predviđenih zakonom, radnik treba da ispunjava i sljedeće posebne uslove:- SSS - Vozački ispit B kategorije.- Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima najmanje godinu dana.Vaše prijave, uz CV i dokaze o ispunjavanju uslova možete poslati na adresu: ˝avaz-roto press˝ d.o.o. Sarajevo, ulica Tešanjska br. 24a, 71 000 Sarajevo, ili na e-mail adresu: pravna@avaz.ba (sa naznakom za konkurs za prijem na radno mjesto Vozač/distributer-Sarajevo).Krajnji rok za dostavu prijava je 7 (dana) od dana objave konkursa.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.Pristiglu dokumentaciju ne obavezujemo se vraćati kandidatima.

Krajnji rok za dostavu prijava je 7 (dana) od dana objave konkursa.

"Avaz-roto press" raspisuje konkurs za posao vozača

Federalno ministarstvo industrije u dva navrata je Općinskom sudu u Zenici slalo prijedloge da izvještajno ročište o pokretanju stečaja u Novoj Željezari Zenica bude prolongiran, a u dva navrata takav prijedlog slali su i predstavnici sindikata, kazao je za "Avaz" predsjednik Sindikata metalaca ZDK Kenan Mujkanović, komentirajući informaciju da je Sud takve prijedloge odbio, koja se danas pojavila u medijima.- To što još uvijek nema odluke o prolongiranju ročišta ne znači da je takav prijedlog do sada razmatran i odbijen. Ima još vremena. Informacija koja se pojavila u medijima je u stvari odgovor službenika suda na novinarski upit, dat prema sadašnjem stanju u spisu suda. Bez obzira na to, to više nema nikakav uticaj na daljnju proceduru kad je u pitanju pokretanje postupka vanredne uprave – kazao je Mujkanović.Zakon o uvođenju vanredne uprave u Novu Željezaru Zenica objavljen je u Službenim novinama FBiH 17. juna i na snagu je stupio jučer, dan nakon objavljivanja, dodaje Mujkanović, te pojašnjava da će pokretanje postupka vanredne uprave inicirati Vlada FBiH svojim prijedlogom, uz koji će dostaviti i ime kandidata za vanrednog upravnika.- Taj prijedlog se podnosi Općinskom sudu u Zenici, a sud o prijedlogu, u skladu sa članom 16. zakona, odlučuje u roku od osam dana, u naročito hitnim slučajevima u roku od 72 sata. Ukoliko sud donese odluku o otvaranju postupka vanredne uprave, po sili zakona se prekida prethodni postupak, predstečajni, stečajni ili likvidacioni postupak ako su pokrenuti, i dalje se provodi postupak vanredne uprave u skladu s ovim posebnim zakonom. Vanredni upravnik preuzima ingerencije uprave odnosno direktora, a radnicima poslodavac ostaje Nova Željezara Zenica, sa svim obavezama prema njima koje proizilaze iz radnog odnosa. Da se ne zavaravamo, izuzetno je težak period pred nama, ali ako svi daju svoj maksimum, uz punu institucionalnu podršku koja ne smije izostati, vjerujem da ćemo do jeseni opet potpaliti Visoku peć. Željezara Zenica mora raditi, tačka – ističe Mujkanović.

Željezara Zenica mora raditi, tačka, kazao je Mujkanović

Kenan Mujkanović za "Avaz": To što još nema odluke o prolongiranju ročišta ne znači da je takav prijedlog do sada razmatran i odbijen

Početak ljetne turističke sezone, završetak školske godine i prvi val godišnjih odmora donijeli su značajno povećanje saobraćaja na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.&nbsp;Na pojedinim prelazima formirane su duge kolone vozila, a putnici prema hrvatskoj obali već se suočavaju sa višesatnim čekanjima.Dodatna zadržavanja uzrokuje i primjena evropskog sistema za evidenciju ulazaka i izlazaka (EES), koji podrazumijeva digitalnu registraciju putnika i obradu biometrijskih podataka.&nbsp;Tokom predstojećeg vikenda očekuje se još veći broj vozila, zbog čega nadležni upozoravaju da bi gužve na najfrekventnijim graničnim prijelazima mogle biti još izraženije.

Početak sezone godišnjih odmora donio duža čekanja na ulazu u Hrvatsku

Haos na izlazu iz BiH: Kilometarske kolone prema Jadranu

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić potvrdio je da se BiH našla na sivoj listi Moneyvala, ističući da je ipak pozitivno što nije završila na crnoj listi, na kojoj se nalaze države poput Sjeverne Koreje i Irana.Govoreći novinarima u Banjoj Luci, Amidžić je rekao da će ova odluka otežati poslovanje u zemlji, ali da posljedice neće biti onakve kakvim ih pojedinci predstavljaju u javnosti.- Siva lista otežava poslovanje u BiH, ali ne ograničava ga na način kako to pojedinci žele da predstave - kazao je Amidžić.Prema njegovim riječima, na istoj listi nalaze se i Rumunija te Monako, što pokazuje da se ne radi o kategoriji rezervisanoj isključivo za najproblematičnije države.<h2>Definisani uslovi</h2>Amidžić smatra da postoje jasno postavljeni kriteriji koje BiH treba ispuniti kako bi bila uklonjena sa sive liste, ali tvrdi da se u tom procesu pokušavaju nametnuti i pitanja koja se odnose na nadležnosti između različitih nivoa vlasti.Naveo je da određeni akteri kroz ispunjavanje traženih uslova žele provući i teme koje podrazumijevaju prijenos nadležnosti, zbog čega se, kako kaže, tehnička pitanja pretvaraju u političke sporove.- BiH ne mora biti na sivoj listi ukoliko kolege iz FBiH budu prihvatile realnosti, koje su više tehničke prirode, umjesto da od toga prave političko pitanje - rekao je Amidžić.<h2>Čeka se zvanična potvrda</h2>Ovim istupom Amidžić je praktično potvrdio ranije medijske navode da je Bosna i Hercegovina završila na sivoj listi Moneyvala. Zvanična potvrda očekuje se nakon plenarne sjednice FATF-a (Financial Action Task Force), koja bi danas trebala donijeti konačne zaključke o statusu BiH.Stavljanje na sivu listu podrazumijeva pojačan međunarodni nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, što može dodatno zakomplikovati pojedine finansijske i poslovne procese u zemlji.

Tvrdi da problem može biti riješen

Amidžić: BiH je završila na sivoj listi, al dobro je da je izbjegnuta crna

Dok energenti postaju jedan od ključnih resursa u savremenom svijetu, BiH gubi energetsku neovisnost, bilježi pad proizvodnje i ne koristi dovoljno potencijale koje ima. O šansama, barijerama, opasnostima i obavezama koje moramo ispuniti, za „Avaz“ govori energetski analitičar Almir Muhamedbegović. - Zvuči kao fraza, ali energija je kičma svake industrije. Za sve što danas proizvodite potrebna vam je električna energija. Bilo koja država koja želi da industrijski napreduje, mora kontinuirano povećavati potrošnju električne energije. Ukratko rečeno, potencijali obnovljivih izvora energije u BiH su daleko od iskorištenih. Potencijal vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini je procijenjen na 2.000 MW, ali trenutno je na mrežu priključeno 7 vjetroelektrana ukupne snage oko 300 MW. Istovremeno postoji oko 230 zahtjeva investitora za priključenje planiranih solarnih elektrana na prenosnu mrežu, čija je ukupna snaga oko 13.000 MW. Trenutno je na mrežu priključeno 8 velikih solarnih parkova ukupne snage oko 310 MW. Sve govori da su potencijalni sunčeve i energije vjetra veoma malo iskorišteni.<h2>Proaktivni angažman</h2>Šta je razlog tome?- Pored administrativnih barijera i brojnih potrebnih dozvola, postoji problem tehničke spremnosti prenosne mreže za priključenje elektrana velikih snaga. Ove ogromne brojke su više lista želja investitora nego naša realna mogućnost. S obzirom da je održavanje stabilnosti postojeće mreže prioritet svih prioriteta, mislim da je možda petina od ovih 13.000 MW solarnih projekata realna s aspekta sigurnosti mreže. Bez jačanja i proširenja kapaciteta prenosne mreže i njene radikalne modernizacije, daljnji procesi priključenja velikih elektrana će biti sve više usporeni zagušenjima, pa čak i blokirani. Stoga je za daljnju ekspanziju priključenja velikih elektrana krucijalan proaktivni angažman Elektroprenosa BiH po pitanju modernizacije i širenja mreže.U kojim dijelovima države su takvi potencijali najveći? - Područje Hercegovine je izuzetno povoljno zbog velikog broja sunčanih sati i vjetrova koji skoro kontinuirano pušu. Trenutno izgrađene vjetroelektrane i solarne elektrane velikih snaga su skoro u potpunosti napravljene u tom dijelu BiH. Naravno, sunca imamo u cijeloj zemlji, pa solarnih elektrana na distributivnoj mreži imamo izgrađenih u cijeloj zemlji, kao i interesovanja za izgradnju malih solarnih elektrana. Htjeli ili ne mi ulazimo u nezaustavljivi proces demokratizacije proizvodnje električne energije, kao jednog od najvažnijih aspekta pravedne energetske tranzicije. Percepcija je da je izgradnja „kućnih“ solarnih elektrana još administrativno kompliciran i skup poduhvat. Koje su prepreke masovnijoj proizvodnji iz ovih izvora?- Spremnost distributivne mreže, ali i samog operatora distributivnog sistema koji upravlja tom mrežom su ključni za priključenje solarnih elektrana manjih snaga. Previše dugo se čekalo s donošenjem skraćenih procedura za priključenje prosumera, a za koje su zakonski odgovorne javne elektroprivrede. Moje mišljenje je da je to osnovni razlog da smo u regiji po broju prosumerskih postrojenja na dnu. Naravno tu je i pitanje tehničke spremnosti priključenja takvih postrojenja. Potrebno je modificirati interne instalacije te ugraditi dvosmjerna brojila, za što su opet odgovorne postojeće elektroprivredne kompanije.Koliko su investicije u izgradnju prosumerskih elektrana opravdane za prosječno domaćinstvo i u kojem periodu se takva ulaganja mogu otplatiti?- Kroz ovaj model ostvareni viškovi struje postaju svojevrsni energetski ili monetarni kredit, koji prosumer 'poravnava' sa svojim snabdjevačem. Ovo naravno čuva vaš kućni budžet, a istovremeno smanjuje i gubitke u distributivnoj mreži, što je benefit i za elektroprivrede. Ono čega se vlasnici prosumerskih elektrana trebaju držati prilikom izgradnje je da optimiziraju snagu elektrane prema sopstvenim potrebama. Za solarnu elektranu na krovu vaše kuće snage 6 kW troškovi izgradnje se kreću između 10.000 i 12.000 KM. Po nekim procjenama, isplativost uz zakonsko jednokratno sufinansiranje znatno skraćuje vrijeme otplate ulaganja u ova postrojenja, te uz sufinansiranje možemo govoriti o periodu od 7 godina. Vlada FBiH je nedavno odobrila Program sufinansiranja domaćinstava kao prosumera, pa očekujem da se ovaj važni proces demokratizacije zelene tranzicije ubrza na transparentan način.<h2>Havarijski ispadi</h2>Je li energetska budućnost BiH u smanjenju proizvodnje iz uglja i više energije iz sunca i vjetra? - Proizvodnja struje iz termoelektrana u BiH u prošloj godini je najmanja u zadnjih 20 godina. Da situacija bude gora, radi se o neefikasnim termoelektranama čiji su blokovi većinom stariji od 50 godina. Stoga su havarijski ispadi tih blokova sve češći, a trajanje prekida u radu sve duže. Zbog starosti postrojenja i lošeg planiranja i remonti elektrana traju sve duže. Sve ovo vrijedi za termoelektrane u oba entiteta. Mehanizam za Prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM) se u punom iznosu primjenjuje od 1. januara 2026. na svu struju koja iz BiH odlazi u EU, uprkos obećanjima nadležnih da se to neće desiti i da će EU imati razumijevanje za naše probleme. Na ovaj način, izvoz bilansnih viškova struje je opterećen ogromnim taksama i postaje neisplativ. Kad govorimo o obnovljivim izvorima kao alternativi i tu moramo biti veoma oprezni. Davanje koncesija za izgradnju velikih solarnih i vjetroparkova privatnim investitorima uz potpuni izostanak izgradnje takvih postrojenja od strane naših javnih elektroenergetskih kompanija, definitivno vodi ovu zemlju u svojevrsnu energetsku kolonizaciju. S obzirom da privatni investitori nemaju obavezu da struju iz tih postrojenja daju u javno snabdijevanje za građane, oni će je prodavati onome ko da najvišu ponudu. Naravno, sve ovo ne može proći bez finansijskog udara na građane.<h2>Opasnost od ovisnosti o uvozu struje</h2>- Proizvodnja struje sve tri elektroprivrede u državi, već duži period ne može pokriti potrebe sopstvenih potrošača, pa uvoz struje dostiže historijski maksimum. Nažalost, čini se da niko ne preispituje način na koji se kupuju nedostajuće količine struje od strane javnih kompanija 'naših' elektroprivreda. On ne samo da je finansijski upitan, nego je i vrlo netransparentan. Znamo li da JP EPBiH u zadnje tri godine ima gubitak od oko 440 miliona KM, plašim se da idemo iz lošeg u gore.

Proizvodimo najmanje struje iz uglja u proteklih 20 godina 

Energetski analitičar Almir Muhamedbegović za "Avaz": Uvoz struje u BiH dostiže historijski maksimum

Zakon o uvođenju vanredne uprave u Novu Željezaru Zenica objavljen je u „Službenim novinama FBiH“ i jučer je stupio na snagu, nakon što je prethodno dobio podršku u oba doma Federalnog parlamenta.Sljedeći korak u aktivnostima Vlade FBiH, koje predstavljaju pravni presedan u BiH, treba biti upućivanje prijedloga Općinskom sudu Zenica za uvođenje vanredne uprave u NŽZ, uz odluku o imenovanju vanrednog upravnika. Odluka suda očekuje se u roku od osam dana, odnosno 72 sata, ako se ocijeni da je potrebno donijeti hitno. U situaciji kada je najavljen stečaj, gubitak 1.900 Željezarinih, te gotovo 12.000 radnih mjesta u drugim kompanijama, vanredna uprava čini se kao jedini način za spas kičme bh. ekonomije. Međutim, proces od početka prate i sumnje kako će pred sudovima biti okončan.<h2>Klasičan primjer</h2>- Ovaj Zakon je klasičan primjer 'Lex specialis', posebnog zakona kojim država interveniše u privatnopravne odnose radi zaštite značajnog javnog interesa – očuvanja hiljada radnih mjesta i cijelog industrijskog lanca u Zenici. Ustavno je dopušteno da se takve vanredne mjere donose kada je ugrožena sistemska stabilnost privrede i socijalna kohezija, ali samo pod striktnim uvjetima - mjera mora biti nužna, proporcionalna i privremena – kaže za “Avaz” pravni ekspert Davor Trlin.

Dodaje da je ključno kako će se prema vladinom prijedlogu postaviti Općinski sud u Zenici, te pojašnjava da sudovi u ovakvim slučajevima rijetko idu „protiv“ jasno izraženog javnog interesa Parlamenta i Vlade, a da prava nezavisnost suda podrazumijeva da on nije dužan automatski odobriti sve što Vlada predloži.- U praksi će zavisiti od toga koliko je sud spreman i sposoban da zahtijeva dokumentaciju, sasluša strane, eventualno naloži vještačenja i stvarno ocjenjuje ispunjenost zakonskih pretpostavki, a ne samo da „pečatira“ vladin prijedlog. Treba voditi računa da ovakav model ne postane opasan presedan za buduće arbitrarne političke intervencije u privredi, jer bi to moglo ozbiljno ugroziti pravnu sigurnost, vlasnička prava i povjerenje investitora. Vanredna uprava treba da služi restrukturiranju i spašavanju kompanije, a ne njenom preuzimanju ili političkom upravljanju – ističe Trlin.<h2>Vanredna pravila</h2>S obzirom na to da je proizvodnja zaustavljena i kompaniji prijeti stečaj, a time i urušavanje cijelog lanca i gubitak hiljada radnih mjesta, Trlin smatra da postoji osnov da sud ocijeni kako postoji neposredna opasnost od nastanka nenadoknadive štete radnicima, povjeriocima i privredi, te da primijeni rok od 72 sata za donošenje odluke.Profesor Pravnog fakulteta u Zenici, bivši državni pravobranilac Ismet Velić kaže da imamo redovne propise kojima su uređena pitanja poslovanja, stečaja, organizacije i uprave privrednih društava, ali da je u redovnoj proceduri NŽZ došla do kolapsa. Sada su na snazi vanredna pravila, što situaciju čini problematičnom i s pravnog aspekta.- Najbolje bi bilo da se na taj način ne mora djelovati, mada za vanredne prilike postoje mogućnosti da se donesu vanredne mjere i propisi. To bi trebalo biti primjer u izuzetnim slučajevima, ali da bi i tada mjerama trebale prethoditi ozbiljne analize. Da se vidi mogu li na taj način prava radnika, kompanije, dobavljača, biti zaštićena. Ako nema druge i ako se nešto može uraditi, onda je to i opravdano, ali ako nije tako može se doći u novu opasnost i apsurdnu situaciju da se napravi još gore – kaže Velić.

<h2>Realna opasnost</h2>Velić ukazuje da postoji realna opasnost da ovakve odluke izazovu negativne efekte i da bi se odstupanje od redovnih zakona u konačnici moglo platiti milionskim odštetama.- Mora se voditi računa da ne možemo donijeti takav propis ako će on za sobom povući posljedice koje ne bi bile prihvatljive. Ključno je da su ove mjere trebale biti poduzete na temelju ozbiljne analize šta se s tim može dobiti i sačuvati. Praksa će potvrditi da je to urađeno ili ispostaviti neke nove probleme i fakture – ističe profesor Velić.&nbsp; &nbsp;

Dopušteno je da se vanredne mjere donose kada je ugrožena sistemska stabilnost privrede i socijalna kohezija, ali mjera mora biti nužna, kaže Trilin

Zenica: Ključno kako će se prema vladinom prijedlogu postaviti Općinski sud

Lex Željezara stupio na snagu: Spas radnih mjesta ili definitivan krah uz nove fakture 

Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s rizikom povratka na sivu listu MONEYVAL, što bi, prema upozorenjima stručnjaka, moglo imati dalekosežne posljedice po ekonomiju i građane. Iako nas vlasti ubjeđuju da nema razloga za paniku, sistem je dobio "žuti karton", a pred institucijama BiH nalazi se 13 hitnih obaveza koje moraju biti ispunjene.<h2>Strašne posljedice</h2>Ekonomski analitičar Igor Gavran objašnjava za Avaz da bi povratak na sivu listu predstavljao logičan ishod neispunjavanja međunarodnih obaveza, upozoravajući da su posljedice već poznate iz prethodnog perioda, ali da bi ovaj put mogle biti i ozbiljnije.- Siva lista je nažalost bila jedini mogući ishod s obzirom na to da nismo ispunili uslove koje zaista nije bilo teško ispuniti i odugovlačenje je bila samo dodatna usluga BiH da joj se kao nesposobnoj i nefunkcionalnoj omogući nevjerovatno mnogo vremena za nešto što je trebala sama uraditi. Svakome normalnom je stalo da spriječava pranje novca i finansiranje terorizma ili evidentira stvarno vlasništvo. Očito ili su naše vlasti bezgranično nesposobne ili su previše zainteresovane za vlastito pranje novca i nezakonite transakcije, odnosno pomoć kriminalcima koji su s njima interesno povezani, jer nemoguće je naći treće objašnjenje - tvrdi on.Prema njegovim riječima, posljedice se kreću od otežanih i skupljih međunarodnih transakcija do potpunog prekida saradnje s partnerima koji imaju nizak prag tolerancije rizika. Posebno bi bili pogođeni građani koji zavise od online usluga i doznaka iz inostranstva, kao i privreda koja bi se suočila s dužim rokovima plaćanja i skupljim garancijama.Gavran upozorava da bi strane investicije mogle dodatno pasti, jer bi BiH zbog ranijih iskustava ostala na svojevrsnoj "neformalnoj listi opreza" i nakon eventualnog izlaska sa sive liste što bi usporilo oporavak i produžilo nepovjerenje investitora.<h2>Negativni efekti</h2>- Uvijek su na udaru najviše oni koji imaju najmanje, pa tako u slučaju penzionera koji niske prihode dopunjavaju doznakama iz inostranstva efekat može biti otežavanje tih transakcija, a radnici mogu trpiti po dva osnova - negativni efekti na njihove kompanije i na njih kao pojedince - zaključuje Gavran.Proces eventualnog skidanja BiH sa sive liste, podsjećaju stručnjaci, mogao bi trajati godinama, kao što je bio slučaj i ranije, što dodatno pojačava zabrinutost zbog dugoročnih posljedica po ekonomsku stabilnost zemlje.

BiH vraćena na "sivu listu" FATF-a

Cvitanović podržao inicijativu iz Zagreba: "Pozicije u Predsjedništvu BiH su nam ukradene i otete"

Video / Prizor je zastrašujući: Snimljena zmija kako se penje uz zid kuće

Konkurs za poziciju: Urednik društvenih mreža

Brisel upozorava: BiH bi mogla ostati bez stotina miliona eura ako ne provede reforme

Mještanin kod Sanskog Mosta pronašao minu tokom pretovara pijeska

Naredna sjednica Skupštine ZDK zakazana za 30. juni

Šuma gori, a vlast se češlja: Umjesto da nabave opremu, nadležni čekaju kišu

GI-TOC o pranju novca na Zapadnom Balkanu: Umjesto kofera keša, kupovina nekretnina i lažni ugovori

"Avaz-roto press" raspisuje konkurs za posao vozača

Kenan Mujkanović za "Avaz": To što još nema odluke o prolongiranju ročišta ne znači da je takav prijedlog do sada razmatran i odbijen

Haos na izlazu iz BiH: Kilometarske kolone prema Jadranu

Amidžić: BiH je završila na sivoj listi, al dobro je da je izbjegnuta crna

Energetski analitičar Almir Muhamedbegović za "Avaz": Uvoz struje u BiH dostiže historijski maksimum

Lex Željezara stupio na snagu: Spas radnih mjesta ili definitivan krah uz nove fakture

Povratak na sivu listu MONEYVAL-a otežat će život bh. građanima: Na udaru oni koji imaju najmanje

BiH

BiH vraćena na "sivu listu" FATF-a

Cvitanović podržao inicijativu iz Zagreba: "Pozicije u Predsjedništvu BiH su nam ukradene i otete"

Video / Prizor je zastrašujući: Snimljena zmija kako se penje uz zid kuće

Konkurs za poziciju: Urednik društvenih mreža

Brisel upozorava: BiH bi mogla ostati bez stotina miliona eura ako ne provede reforme

Mještanin kod Sanskog Mosta pronašao minu tokom pretovara pijeska

Naredna sjednica Skupštine ZDK zakazana za 30. juni

Šuma gori, a vlast se češlja: Umjesto da nabave opremu, nadležni čekaju kišu

GI-TOC o pranju novca na Zapadnom Balkanu: Umjesto kofera keša, kupovina nekretnina i lažni ugovori

"Avaz-roto press" raspisuje konkurs za posao vozača

Kenan Mujkanović za "Avaz": To što još nema odluke o prolongiranju ročišta ne znači da je takav prijedlog do sada razmatran i odbijen

Haos na izlazu iz BiH: Kilometarske kolone prema Jadranu

Amidžić: BiH je završila na sivoj listi, al dobro je da je izbjegnuta crna

Energetski analitičar Almir Muhamedbegović za "Avaz": Uvoz struje u BiH dostiže historijski maksimum

Lex Željezara stupio na snagu: Spas radnih mjesta ili definitivan krah uz nove fakture

Povratak na sivu listu MONEYVAL-a otežat će život bh. građanima: Na udaru oni koji imaju najmanje