Ovo ljeto ponovo potvrđuje da su Panonska jezera u Tuzli jedno od najposjećenijih i najomiljenijih ljetnih odredišta u Bosni i Hercegovini. Kompleks slanih jezera i ove sezone bilježi veliku posjećenost, a posebno su gužve izražene tokom vikenda.Naša ekipa danas je posjetila Panoniku i uvjerila se da i dalje privlači veliki broj građana i turista koji traže osvježenje i odmor od visokih temperatura.Posjetioci uživaju u kupanju u jedinstvenom slanom ambijentu, dok brojni gosti vrijeme provode i u hladu, uz odmor i piće, uživajući u ljetnoj atmosferi.Panonska jezera i dalje ostaju jedna od najprepoznatljivijih turističkih tačaka Tuzle, koja iz godine u godinu potvrđuje svoju popularnost među posjetiocima svih generacija.

Kompleks slanih jezera i ove sezone bilježi veliku posjećenost, a posebno su gužve izražene tokom vikenda

Panonska jezera i ovog vikenda krcata

Profesorica Olivera Đeorđić Nedić iz Doboja reagovala je na komentare na društvenim mrežama koji su uslijedili nakon utakmice Zmajeva, gdje se uspjeh mladih sportista tumačio kroz nacionalne podjele.Ona je, kao majka petoro djece, profesorica i nezavisna politička akterka, istakla da su reakcije pokazale koliko se i sportski rezultati i dalje posmatraju kroz prizmu podjela.U svojoj objavi podsjetila je na izjavu reprezentativca Jove Lukića: “Ne mogu da opišem kako sam se osjećao. Kao da smo igrali u Bosni i Hercegovini. Čuo sam samo naše navijače, njihove nisam nikako”, rekao je Lukić nakon utakmice.- A kažu orangutani sa svih strana: "Dobro je od koga je, četnički gol.", "Ne bi bilo ništa bez Srbina, balije jeste čuli." "Neka je zabio Srbin, ovi drugi ne znaju." "Šteta što nije dao Hrvat." "Opet oni njihovi." "Ko još navija za reprezentaciju sastavljenu od ovih i onih." "Njihov go, ne naš." "Ja za njih ne navijam." "To nije moja reprezentacija."A ja gledam tu djecu i mislim nešto sasvim drugo.Draga djeco, vi ste odrasli među pričama o "četnicima i balijama", "ustašama i njihovima". Naslijedili ste teret koji niste birali. Odrastali ste okruženi podjelama, sjećanjima, prebrojavanjima i tuđim ratovima. I upravo zato je vas rezultat još veći. Iz takvog okruženja poniknuti, saprati sa sebe sav taj mulj i istrcati na teren kao tim, to je vrijedno svakog postovanja - napisala je.<h2>"Navijajte za ovu djecu"</h2>Ona je potom poručila da su mladi sportisti odrasli u okruženju opterećenom podjelama i narativima koje nisu sami birali.

Naglasila je da je u zemlji bilo žrtava na svim stranama, te da je vrijeme da se prestane djeci nametati teret prošlosti.- Navijajte za ovu djecu. Nije važno da li se zovu Marko, Jovo, Ivan ili Emir. Vaša opsesija krvnim zrncima može sačekati. Njihova mladost ne može - poručila je."BiH je i moja"Dodala je da lično navija za Srbiju kada igra, ali da Bosnu i Hercegovinu smatra svojom zemljom.- Ja sam Srpkinja. Volim Srbiju i navijam za Srbiju svim srcem kada igra. Ali sam i žena rođena u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je i moja zemlja. Nisam Marsovka. Zašto bih se odricala dijela sebe, historije svojih predaka i prostora kojem pripadam? - navela je.Zaključila je da ne vidi razlog za odricanje od identiteta koje nosi i da bez zadrške navija za reprezentaciju Bosne i Hercegovine.- Bravo, djeco. Nastavite da igrate, da pobjeđujete i da budete bolji od svijeta koji ste naslijedili. To je možda i najveća pobjeda od svih - poručila je.

Navijajte za ovu djecu. Nije važno da li se zovu Marko, Jovo, Ivan ili Emir. Vaša opsesija krvnim zrncima može sačekati, poručila je

Profesorica iz Doboja poručila: "Ja sam Srpkinja, ali ovo je i moja zemlja"

Savo Minić, premijer Republike Srpske, optužio je Draška Stanivukovića, lidera Pokreta Sigurna Srpska (PSS), da je odlučio da pravi haos i blokira rad najvišeg zakonodavnog organa Republike Srpske, na šta mu je Stanivuković žestoko odgovorio, rekavši da je to "politički vrlo plitka i glupa priča".Stanivuković je, kako su <a href="https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Minic-optuzio-Stanivukovica-za-haos-stigao-mu-zestok-odgovor/969506">"Nezavisne novine"</a> ranije objavile, komentarišući novo zaduženje koje planira Vlada Republike Srpske u iznosu od 800 miliona KM, rekao da se to zaduženje mora spriječiti po svaku cijenu te da se mora djelovati "kroz proteste, kroz obruč oko zgrade Skupštine, kroz parkiranje auta".<h2>Minić: Stanivuković odlučuje da blokira</h2>Minić je danas, u nedjelju, 14. juna, na društvenoj mreži X poručio da kada Kristijan Šmit odlazi, "tu su njegove produžene ruke, kod kojih je dolazio u Banju Luku".Premijer Republike Srpske je dodao da je, "nakon napada na instituciju predsjednika Republike, zatim na Vladu Republike Srpske koju su pokušali proglasiti neustavnom, sada na red došla Narodna skupština".- Baš u trenutku kada se očekuje odluka Ustavnog suda Republike Srpske o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a i kada Narodna skupština treba da usvoji zakone koji donose veće plate, veće penzije i značajniju podršku socijalno osjetljivim kategorijama, Stanivuković odlučuje da pravi haos i blokira rad najvišeg zakonodavnog organa Srpske - naveo je Minić.On je zatim upitao da li je to slučajnost, a pritom i dao odgovor.- Teško. Kada god Republika Srpska treba da donese važne odluke u interesu svog naroda, pojave se oni koji su spremni da tuđe naloge stave ispred interesa građana. Narod treba da zna da blokadom Narodne skupštine ne trpi vlast, već radnici, penzioneri, porodice i svi oni koji očekuju bolji životni standard. Zato je danas jasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca - poručio je Minić.<h2>Stanivuković: Politički plitka priča</h2>Stanivuković je, govoreći o ovoj Minićevoj izjavi, rekao da je to "politički vrlo plitka i glupa priča".- On kaže 'Stanivuković to radi kada je čuo da će se OHR zatvoriti, pa sada to njima smeta'. To su zamjene teza. Apsolutno nema veze sa tim. Ove zamjene teza Minića su čisto jedan njihov pokušaj spinovanja. Mi nismo ljudi koji rušimo. Mi gradimo, mi stvaramo - naveo je Stanivuković.Minić je, dodao je Stanivuković, isto ovako pričao da "ne može bolji zakon o roditeljima-njegovateljima".

Minić je danas, na društvenoj mreži, X poručio da kada Šmit odlazi, "tu su njegove produžene ruke , kod kojih je dolazio u Banju Luku"

Minić optužio Stanivukovića za rušenje institucija, odgovor stigao odmah

Jučer se na lokalitetu Kalajdžin potok na području Općine Konjic dogodila nesreća tokom raftinga, kada se prilikom prevrtanja čamca jedna osoba utopila.Tokom večeri izvršena je obdukcija kojom je potvrđen identitet stradale osobe. Dežurna kantonalna tužiteljica Mubera Adilović potvrdila je da je riječ o muškarcu E. M. (1989), rođenom u Tuzli.Prema navodima portala Zdići.info, u nesreći je život izgubio Edi Mahovac, porijeklom iz Zavidovića, a nastanjen u Tuzli.Prema informacijama s društvenih mreža, iza njega su ostale supruga i kćerka.Istražuje se kako je došlo do nesreće u kojoj je Mahovac izgubio život. Prema nalazima obdukcije, smrt je nastupila usljed utapanja.

Tokom večeri izvršena je obdukcija kojom je potvrđen identitet stradale osobe

Ovo je muškarac koji je izgubio život na raftingu kod Konjica

Na platformama koje prate pitanja cyber sigurnosti pojavile su se informacije o navodnom curenju podataka oko 51.000 korisnika Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske, zbog čega se oglasila i Vlada RS.Iz entitetske vlade naveli su da su upoznati sa slučajem, ali tvrde da objavljeni podaci nisu preuzeti direktno sa zvaničnih servera Vlade Republike Srpske. Istakli su da je riječ o zloupotrebi ličnih podataka i manipulaciji informacijama koja, prema njihovim tvrdnjama, nanosi štetu ugledu institucija RS.Cijeli slučaj proslijeđen je Jedinici za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koja provodi istragu s ciljem utvrđivanja porijekla podataka i načina na koji su dospjeli u javnost.Agencija za agrarna plaćanja RS djeluje u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i zadužena je za upravljanje te isplatu poljoprivrednih podsticaja.Prema dostupnim informacijama, baza koja se spominje obuhvata desetine hiljada korisnika, među kojima su registrovani poljoprivrednici, farmeri i drugi podnosioci zahtjeva za državne subvencije. Zbog vrste podataka koji se dostavljaju prilikom prijave za podsticaje, u evidencijama se nalaze i osjetljivi lični podaci, uključujući jedinstvene matične brojeve i adrese stanovanja.

Iz entitetske vlade naveli su da su upoznati sa slučajem, ali tvrde da objavljeni podaci nisu preuzeti direktno sa zvaničnih servera Vlade Republike Srpske

Na dark webu se pojavili lični podaci 51.000 poljoprivrednika, oglasili se iz Vlade RS

Predsjednik PDP-a RS Igor Crnadak oglasio se saopćenjem u kojem je kritikovao trenutno djelovanje dijela opozicije u RS i potvrdio da stranka neće prisustvovati današnjem sastanku koji je sazvao lider PSS-a Draško Stanivuković.Crnadak je potvrdio da ga je Stanivuković pozvao na sastanak, ali da se PDP RS-a neće odazvati.- PDP RS neće učestvovati na današnjem sastanku, ne samo zbog mog odsustva, nego zato što je potrebno mnoge stvari prethodno razjasniti - poručio je Crnadak.Crnadak je otvoreno progovorio o skepticizmu koji građani imaju prema trenutnom radu opozicije, posebno se osvrnuvši na situaciju u Banjoj Luci, gdje je Stanivuković gradonačelnik.- Pred izbore je, od bilo kakvog performansa na ulici, mnogo važnije da konkretno i jasno obećamo šta ćemo raditi ako nam građani daju povjerenje. Da li će oni koji su pljačkali narod odgovarati? Da li ćemo sasjeći korupciju i rasipničko zaduživanje ili ćemo raditi isto kao i oni? Nakon preuzimanja vlasti u Banjoj Luci, nije razotkrivena nijedna krupna SNSD-ova afera. Zato postoji rezerva građana prema jednom dijelu opozicije i to se mora uvažiti - ostakao je Crnadak.Iako je najavljeno novo zaduženje RS od 800 miliona KM nazvao "novim razarajućim finansijskim udarom", Crnadak je preispitao prioritete opozicionog djelovanja i uličnih performansa.- Zar nije bilo važnije blokirati Tužilaštvo RS-a, jer ne želi da utvrdi ko je ukrao 120 miliona u aferi 'Vijadukt', niti da procesuira aferu 'Serdarov'? Zar nismo trebali opkoliti Eko-toplane, koje u kontinuitetu pljačkaju Banjaluku, krijući svoje ugovore i troškove? Gdje su bili protesti ispred kabineta Željke Cvijanović kada je priznala da je njena porodična firma gradila kompleks Srpska Open - upitao je Crnadak.Na kraju, Crnadak je naglasio da se prije razgovora o foteljama i imenima moraju raščistiti ključne namjere unutar same opozicije pred predstojeće izbore u oktobru.- Javnost očekuje odgovor na pitanje da li svi želimo preokret i da li nam je svima cilj potpuni prekid režimskog pritiska i korupcije. Tek kad damo taj odgovor, biće nam lakše doći i do samo po jednog zajedničkog kandidata za dvije ključne funkcije - zaključio je Crnadak.

Iako je najavljeno novo zaduženje RS od 800 miliona KM nazvao "novim razarajućim finansijskim udarom", Crnadak je preispitao prioritete opozicionog djelovanja i uličnih performansa

Crnadak potvrdio da neće učestvovati na sastanku s bivšim stranačkim kolegom Stanivukovićem

Zapadni Balkan se suočava s krupnim geopolitčkim izazovima, te problemima unutar samih država, ali EU budućnost regije ostaje neupitna, kaže za „Dnevni avaz“ politolog Omar Memišević. Učestvovao je na nedavno održanom GLOBSEC Forumu u Pragu, gdje su, kako kaže, dominirale teme evropske sigurnosti, rata u Ukrajini i odnosa sa SAD-om.- Zapadni Balkan je u posljednjih 20 godina sve više posmatran kao isključivo evropski prostor i to se moglo jasno vidjeti i čuti u Pragu. Samo Zapadni Balkan i Istočno Partnerstvo (Ukrajina, Moldavija i Gruzija) mogu da vide EU kao kredibilno geopolitičko prisustvo. Svaka ostala regija je manje važna za EU, iz kulturoloških, historijskih, ali i prosto geografskih razloga - ističe on. Brisel je gopolitički zabrinut zbog prijetnji i malignih utjecaja globalnih aktera, pa odgovara na te prijetnje davanjem kandidatskog statusa BiH i Kosovu 2022., pozitivne signale na nedavnom samitu lidera EU i regije u Crnoj Gori, te sve izglednije članstvo Crne Gore u EU, navodi Memišević.<h2>Šta očekivati?</h2>On naglašava da je proces davanja kandidatskog statusa, početka pregovora, kao i samog članstva skoro uvijek za Brisel bilo političko pitanje i odgovor na trenutne geopolitičke prijetnje, nego što je stvarni proces pregovora u kojim se od zemalja kandidata traže reforme.- BiH svoj dio posla nije uradila, ali su male šanse da bi EU mogla primati nove članice u više faza, a ne kroz klasični model punopravnog članstva, tako da BiH sada tu ne može očekivati mnogo - smatra Memišević. - Fazni pristup je još u fazi dizajniranja. Mi nismo sigurni da li će on zaživjeti, jer postoji još nekoliko prijedloga reformi procesa proširenja, koji su jednako kritizirani i podržavani od različitih država članica. Ukoliko dođe do primjene faznog pristupa, to bi mogao biti realan scenarij za BiH, pod uslovom da jedna od prvih stvari bude integracija u zajedničko tržište, kako bi građani osjetili prednosti članstva u EU - navodi Memišević. Poslije dolaze zajednička vanjska i sigurnosna politika, gdje je BiH već dugi niz godina u stopostotnoj usaglašenosti sa EU, zajednička ekološka politika, itd. - smatra ovaj politolog.<h2>Američka politika</h2>Kada je u pitanju američka politika prema BiH, oko koje u posljednje vrijeme postoje nesuglasice s Briselom, Memišević kaže da se promjena američkog pristupa prema regiji vidi još od izbora u SAD-u, čak i prije same inauguracije predsjednika Donalda Trampa (Trump). - Tada se to možda i moglo opisati kao retorika, ali danas je to preuzelo oblik politike, koja je transakciona u svojoj prirodi. Najbolji primjer za to jeste propali projekt Trump tornja u Beogradu, projekt razvoja otoka Sazan u Albaniji, koji je također upitan u ovom trenutku, ali i projekt Južne interkonekcije u BiH, koji predstavlja jedan od najvećih američkih investicija u posljednjih 30 godina -navodi on.<h2>Angažman ključnih aktera</h2>Skup Evropske narodne stranke (EPP) u Sarajevu i potpisivanje deklaracije stranka članica iz BiH pokazuje angažman ključnih aktera unutar EU u BiH, jer je EPP najveća politička grupacija u Evropskom parlamentu, kojoj pripada i najveći broj stranaka u BiH.&nbsp;

 Dolazak Trampa promijenio pristupa SAD-a prema regiji, ali i Briselu

Memišević: BiH nije uradila svoj dio posla

Politolog Omar Memišević o položaju BiH: Brisel sve više svojata Zapadni Balkan

Članovi Univerzitetskog planinarsko-smučarskog društva - Bukovik uz podršku ostalih ljubitelja prirode vrijedno rade, grade drvenu kolibu na Bukoviku na mjestu gdje je do požara u decembru prošle godine bio planinarski dom.Predsjednik Društva Fadil Merdan u razgovoru za Fenu kaže da bi do augusta ove godine trebalo da bude završena drvena planinarska koliba, sa salom u kojoj će biti kamin sa roštiljem, kuhinjom i pratećom infrastrukturom.<h2>Gradnja doma</h2>Nadaju se da će u septembru početi gradnja i planinarskog doma.- Radimo, brusimo, gradimo…. Čim završimo kolibu, vjerovatno u augustu ove godine, pristupit ćemo traženju izvođača radova i novcem koji smo dosad osigurali, krenuti u fazu zidanja doma. Izgradnja tog planinarskog doma je zahtjevan projekt, tehnički i finansijski. Bili bi zadovoljni kad bismo za tri godine uspjeli završiti dom - kazao je Merdan.Merdan pojašnjava da od Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo uskoro očekuju odobrenje za projekt izgradnje planinarskog doma, koji bi bio smješten na mjestu gdje je prvobitno i bio planinarski dom, sagrađen 1950. godine, a uništen tokom rata u BiH. Tada je osnovano i Univerzitetko planinarsko smučarsko društvo - Bukovik.- Projekt je prošao Općinu Stari Grad i sad očekujemo odobrenje Zavoda za izgradnju KS. Vjerujemo da ćemo u septebru krenuti sa izgradnjom tog doma. Radi se o suvremenom objektu, ali smo se potrudili da bude istih dimenzija i da ima izgled sličan onom prijeratnom jer je to naša tradicija duga 75 godina - kazao je.Lociran u prirodnom ambijentu i u blizini veličanstvenog vodopada Skakavac, planinarski dom na Bukoviku bio je idealno mjesto za druženje i bijeg od svakodnevnog stresa. Uvjereni da će i dalje biti tako, brojni ljubitelji prirode pružaju značajnu podršku Društvu Bukovik u realizaciji tog obimnog projekta.Merdan kaže da je Društvo ponosno na sve one, institucije i pojedince, koji ih podržavaju u naporima da izgrade taj dom u planini.-Imamo inicijalna sredstva. Međutim, za realizaciju tog projekta potrebno je mnogo više novca. Imamo volju i želju, vjerujemo da ćemo uspjeti u svemu tome. Na ljude dobre dolje apeliramo da nam pomognu, u okviru svojih mogućnosti te tako i prepoznaju vrijednosti Bukovika i zaštićenog područja Parka prirode Skakavac, koji je u blizini - kazao je. <h2>Podrška prijatelja</h2>Realizaciji projekta ponovne izgradnje planinarskog doma na Bukoviku posebno se raduje dugogodišnji domar Adem Đuliman. On i sad radi, doduše u pomoćnom objektu, u blizini izgorjelog planinarskog doma na Bukoviku. Ljubitelji prirode tako se i sada okupljaju na mjestu koje toliko vole. Tako će i biti, sve dok ne budu izgrađeni planinarska koliba potom i dom.Đuliman je posebno emotivan dok priča o podršci ljubitelja prirode i njihovoj spremnosti da, svako prema mogućnostima, doprinesu izgradnji planinarskog objekta, na temelju onog uništenog u požaru.-Ovako, kad smo zajedno, same mi suze teku. Dirnut sam podrškom mojih i prijatelja Bukovika, od trenutka kad je dom zadesio požar. Tu smo svi, na okupu. Milina je vidjeti sve to - kaže Feni Đuliman. Podsjeća da Bukovik ima tradiciju, da to mjesto rado posjećuju brojni šetači, izletnici, planinari…. Bukovik je izletište u blizini vodopada Skakavac sa jedne, a sa druge strane su sela Močioci i Crepoljsko, u sklopu je zaštićenog Parka prirode "Skakavac". Odavno je okupljalište brojnih Sarajlija i gostiju iz svih dijelova BiH, pa i inozemstva.Planinarski dom na Bukoviku nestao je u plamenu 1. decembra prošle godine. U tom požaru uništen je objekt, smješten na izletištu poznatom i dragom brojnim Sarajlijama, ali i turistima.

Lociran u prirodnom ambijentu i u blizini veličanstvenog vodopada Skakavac, planinarski dom na Bukoviku bio je idealno mjesto za druženje

Novi početak na Bukoviku: U toku gradnja planinarske kolibe, plan i novi dom

Iako je priznao da u reprezentaciji Bosne i Hercegovine nastupa više igrača hrvatske nacionalnosti, među kojima su i nogometaši porijeklom iz njegovog kraja, Mate Knezović je poručio da ne može navijati za nacionalni tim BiH.- Gledao sam utakmicu Kanada – BiH. Iako me srce vuklo da navijam za BiH, jer iz mog rodnog sela je jedan od njihovih najboljih nogometaša, dok niz Hrvata igra istaknutu ulogu u toj reprezentaciji, ipak ne mogu - napisao je Knezović.Kao razlog naveo je svoje nezadovoljstvo odnosom prema simbolima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da se "zastava Hrvata u BiH ne prihvata na isti način kao druga nacionalna obilježja".- Zastava mog naroda jednostavno je isključena, dok je zastava pod kojom je izvršena agresija na moj narod ona pod kojom se igra i navija - naveo je Knezović.U svojoj objavi posebno se osvrnuo na reprezentativce BiH hrvatske nacionalnosti, među kojima je spomenuo Nikolu Katića, Stjepana Radeljića, Ivana Šunjića i Martina Zlomislića, ističući da poštuje njihov izbor, ali da zbog vlastitih uvjerenja ne može navijati za reprezentaciju.Knezović je također ukazao na isticanje hrvatskih obilježja u pojedinim sredinama Srednje Bosne tokom Svjetskog prvenstva, navodeći kako u tome vidi poruku o potrebi uvažavanja identiteta svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.Podsjetimo, reprezentacija Bosne i Hercegovine u prvom kolu grupe B Svjetskog prvenstva remizirala je s Kanadom rezultatom 1:1, a gol za Zmajeve postigao je Jovo Lukić.

Iako me srce vuklo da navijam za BiH, jer iz mog rodnog sela je jedan od njihovih najboljih nogometaša, dok niz Hrvata igra istaknutu ulogu u toj reprezentaciji, ipak ne mogu

Advokat Mate Knezović: "Ne mogu navijati za BiH, jer se igra i navija pod zastavom pod kojom je izvršena agresija na moj narod"

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović iskoristio je svoju funkciju, očito pred kraj svog neuspješnog mandata, da počasti svoj Kabinet odlaskom na utakmicu Mundijala protiv reprezentacije Kanade.Kako se moglo vidjeti na fotografijama, s njim je tu i šef Kabineta Alija Kožljak, no sigurno da on nije bio sam.Iskoristila se utakmica za samopromociju, no posve jasno je da to Bećirović nije platio iz svog džepa, jer je sve predstavljeno kao službeno putovanje.Kao što smo i navikli od Bećirovića, od njegovih službenih putovanja nema nikakvog rezultata.Bećirović je održao sastanak s generalnom guvernerkom Kanade, ali riječ o osobi koja obavlja protokolarnu funkciju bez ikakve stvarne moći u političkom životu Kanade.

O čemu je riječ? Naime, s obzirom da je kralj Čarls III, osim kralja Ujedinjenog Kraljevstva i kralj Komonvelta, a samim time i Kanade, no njemu Kanada nije na stepenu nekih prioriteta, on delegira generalnog guvernera koji će obavljati protokolarne dužnosti.Posrednik kralja imenuje premijera, ali na način da se ne petlja u politička pitanja, nego samo daje potpis onome ko ima potrebnu većinu, kao i da potpisuje zakone, no nije praksa da ih obara ukoliko smatra da nisu adekvatni, kao i raspuštanje parlamenta i raspisivanje izbora ukoliko ne postoji parlamentarna većina.U kompletnoj historiji Kanade viđena je jedva jedan slučaj da je generalni guverner postupio mimo odluke politike u Kanadi. To se desilo prije tačno 100 godina kada je odbijen zahtjev premijera da se raspusti parlament i raspišu izbori, jer je guverner smatrao da treba dati opoziciji šansu da formira vladu.Drugi sastanak Denisa Bećirovića bio je, ni manje ni više, nego sa ministrom finansija Kanade. Iako u diplomatskoj praksi nije normalno da se šef države sastaje s ministrom finansija, jer nije riječ o kompatibilnim funkcijama, očito je bilo potrebno prikazati javnosti da se u Kanadu nije otišlo samo radi utakmice. Bećirović sa Fransoa-Filipom Šampanjom, naravno, nije dogovorio niti jedan projekat Kanade za BiH, nego kako se moglo čuti iz samog saopćenja njegovog kabineta, govorilo se o ustaljenim frazama o jačanju saradnje, našoj dijaspori, turizmu i svemu ostalom što se kaže kada sastanak nema nikakvog konkretnog rezultata.Ne tako davno, prije četiri godine, Denis Bećirović, kao tada delegat u Domu naroda PSBiH, zamjerio je Bakiru Izetbegoviću, što kao šef vladajuće stranke ide u Brisel na sastanak s tadašnjim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem na račun građana. Tada je išao na najjeftiniju kartu populizma da su građani gladni dok Izetbegović putuje na njihov račun. Prosto pitanje za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH je: Da li više nema gladnih građana?

Bećirović je održao sastanak s generalnom guvernerkom Kanade, ali riječ o osobi koja obavlja protokolarnu funkciju bez ikakve stvarne moći u političkom životu Kanade

Protokolarni sastanci Bećirovića bez ikakvog rezultata s ciljem da se na račun građana gledaju Zmajevi

Na današnji dan 1943. godine, u bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu poginuo je bh. publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se već kao gimnazijalac u rodnoj Banjoj Luci uključio u omladinski i radnički pokret. Masleša je studirao pravo u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Njemačkoj i Francuskoj, odakle je protjeran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju u Beogradu je s Otokarom Keršovanijem pokrenuo časopis "Nova literatura". <h2>Urednik ratnih novina</h2>U toku Drugog svjetskog rata uređivao je "Borbu", "Vojno-politički pregled" i "Narodno oslobođenje", a 1942. je postao član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću, u novembru 1942., Masleša je održao glavni referat: "Narodnooslobodilačka borba i stvaranje Antifašističkog vijeća", u kojem je iznio historijat antifašističke borbe u svim krajevima Jugoslavije od 1936. do 1942. <h2>Kobna Sutjeska</h2>Tokom četvrte i pete neprijateljske ofanzive bio je s grupom divizija NOVJ koje su vodile borbe na Neretvi i Sutjesci. Poginuo je (utopio se) 14. maja 1943., kada su noću prelazili Sutjesku da bi se probili iz njemačkog obruča.Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne narodne republike Jugoslavije, 20. decembra 1951., proglašen je herojem.

<h2>Rođen František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. stoljeću</h2>1798. - Rođen češki historičar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. stoljeću. Kao lider Federalističke stranke zauzimao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske. Bio je organizator i predsjednik Sveslovenskog kongresa 1848., jedan od osnivača "Matice češke", sekretar "Učenog društva", pokretač i urednik "Časopisa Češkog muzeja". Djela: "Historija češkog naroda", "Počeci češke poezije, posebno prozodije" (s Pavelom Šafarikom).1811. - Rođena američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Harriet Beecher Stowe), borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom "Čiča-Tomina koliba", u kojem je crnačko ropstvo podvrgla snažnoj kritici, doprinijela je ukidanju ropstva u SAD.1837. - Umro italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), čija se poezija kreće od pesimističkog stava prema historiji do kosmičkog pesimizma, u kojem čovjek - svjestan praznine iluzije - nalazi solidarnost u zajedničkom bolu. I u stihu i u prozi je stvorio nov, snažan i moderan jezik. Djela: "Pjesme", proza "Dijalozi i eseji", "Zibaldon", dnevnik "Misli".1864. - Rođen Alojz Alzhajmer (Alois Alzheimer), njemački psihijatar i neuropatolog, koji je zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega Emil Kreplin (Kraepelin) po njemu nazvao Alzheimerova bolest. Alzhajmer je preminuo u dobi od 51 godine, najvjerovatnije od posljedica reumatske groznice i bubrežnog zatajenja.

<h2>Umro Jovan Jovanović Zmaj, najbolji srbijanski pisac u drugoj polovini 19. stoljeća</h2>1904. - Umro Jovan Jovanović Zmaj, liričar bogate invencije, prema ocjeni književne kritike, najbolji srbijanski pisac u drugoj polovini 19. stoljeća. Prije medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao ljekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Ispjevao je zbirke ljubavnih pjesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovijesti poslije smrti supruge i četvero djece. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Ostala djela: obimna knjiga pjesama "Pevanija", pjesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".1928. - Rođen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara (Ernesto Che Guevara), koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953., potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, sa čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959., dvije godine kasnije, postao je ministar privrede, a Kubu je napustio 1965., namjeravajući da u Boliviji - gdje je ubijen 1967. - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".1933. - Američki pisac poljskog porijekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim djelima preovlađuju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude, rođen je na današnji dan. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ostala djela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".1942. – Volt Dizni (Walt Disney) izdao popularan crtani film “Bambi”. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Feliksa Saltena (Felix) i jedan je od rijetkih Diznijevih radova u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju.1946. - Umro škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bijele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.1962. - U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira, prethodnica Evropske svemirske agencije.

<h2>Rođen Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, crnogorski rok-pjevač i tekstopisac</h2>1963. - Rođen Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, crnogorski rok-pjevač i tekstopisac. Muzičku karijeru započeo je 1979. godine u jazz-punk bendu "Radioaktivni otpad". Godine 1984., s grupom "Egzodus" svirao je u sarajevskom hotelu "Bristol" na otvaranju Olimpijskih igara. Rambo Amadeus je poznat po kritici turbofolka (skovao je naziv za taj glazbeni pravac) i nacionalizma, te satiričnim tekstovima, od koji su ponekad teško razumljivi. 1968. - Umro italijanski pisac Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela: zbirke pjesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".1969. - Rođena Štefani Marija „Štefi“ Graf (Stefanie Maria "Steffi" Graf), njemačka teniserka. Jedna je od najpoznatijih i najuspješnijih teniserki u historiji ovog sporta. U svojoj 17 godina dugoj profesionalnoj karijeri karijeri osvojila je 107 WTA turnira u pojedinačnoj konkurenciji te 11 turnira u parovima. 1986. - Umro argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih pisaca 20. stoljeća, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obilježio hispanoameričku literaturu i snažno utjecao na mnoge pisce u cijelom svijetu. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim ličnog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudohistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se miješaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise "Proa", "Prisma" i "Martin Fierro". Djela: zbirke pripovijedaka "Univerzalna historija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izvještaj o Brodiju", "Pješčana knjiga", zbirka pjesama, kratkih parabola i priča "Stvaralac", eseji "Devet eseja o Danteu".

Danas je nedjelja, 14. juni/lipanj 2026. godine, do kraja godine preostala su još 203 dana

Veselin Masleša: 83. godišnjica pogibije bh. novinara i narodnog heroja

Prema informacijama kojima raspolaže Informativni centar BiHAMK-a, danas se saobraća uz povoljne uvjete za vožnju i umjeren promet vozila. U popodnevnim i večernjim satima kada se broj vozila i intezitet saobraćaja osjetno pojačava tada su uobičajeni česti zastoji i prekidi u saobraćaju. Zbog toga na mjestima gde je vožnja usporena brzo dolazi do formiranja kolona što stvara nervozu i produžava vrijeme putovanja. Budite strpljivi i usporite i u zonama radova.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva (u dužini od 3 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste. Na autocesti A-1 dionicama: Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (most Hercegovina), zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Na magistralnim cestama: Dobro Polje-Miljevina, Tuzla-Bijeljina i Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen. Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.Počeli su radovi na sanaciji nadvožnjaka na magistralnoj cesti Bihać-Ripač, na lokalitetu Orljani. Za sada neće biti izmjena na magistralnoj cesti, ali će biti zatvoreno skretanje sa magistralne ceste prema naselju Ribić-Orljani. U toku su radovi na zamjeni dilatacije na Ribićkom mostu, na magistralnoj cesti Konjic-Jablanica. Radi se o kratkoj dionici (20m), a saobraća se usporeno, jednom trakom.Na magistralnoj cesti Srbac-Derventa, zbog sanacionih radova do kraja juna planirana je obustava saobraćaja. Za vrijeme obustave vozila se preusmjeravaju na alternativni pravac Srbac-Prnjavor-Derventa. Na graničnim prelazima putnička vozila, za sada, ne čekaju duže od 10 do 30 minuta.Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima. Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2.12.2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Počeli su radovi na sanaciji nadvožnjaka na magistralnoj cesti Bihać-Ripač, na lokalitetu Orljani

Novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci

Zadržavanja na graničnim prijelazima do pola sata, u toku dana se očekuju veće gužve

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno sunčano vrijeme.&nbsp;Tokom dana, uz malu do umjerenu oblačnost. U sjevernim područjima, uz nešto više oblaka može pasti i malo kiše.&nbsp;Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 15, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32 stepena.U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura oko 10, a najviša dnevna temperatura zraka oko 28 stepeni.

U sjevernim područjima, uz nešto više oblaka može pasti i malo kiše

U BiH danas sunčano: Temperature do 32 stepena

Sedmi je dan otkako smo u Torontu. Danas napuštamo grad koji nas je dočekao kao domaćin, ali nas je, možda i važnije od toga, podsjetio na jednu veliku istinu: multikulturalnost nije ono što napišete u svečanom govoru, nego ono što živite na ulici, u metrou, restoranu, na stadionu, u redu za kafu i u razgovoru s nepoznatim ljudima.Toronto je, na prvi pogled, ogroman, brz i hladan grad. Ali već nakon nekoliko dana shvatite da njegova snaga nije samo u neboderima, organizaciji i tome što funkcioniše kao mašina. Njegova stvarna snaga je u tome što se ljudi različitih porijekla ne trpe zato što moraju, nego žive zajedno zato što je to ovdje postalo normalno. Niko se ne čudi tuđem jeziku, akcentu, imenu, zastavi ili dresu. Sve to postoji jedno pored drugog, bez potrebe da se svakog dana objašnjava zašto postoji.I upravo tu, iz Toronta, Bosna i Hercegovina boli više nego iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke ili bilo kojeg našeg grada. Jer mi smo zemlja koja o multikulturalnosti govori glasno, često i svečano, ali je prečesto ne zna živjeti mirno, prirodno i dostojanstveno. Kod nas se različitost još uvijek koristi kao političko oružje, kao granica, kao dokaz protiv nekoga, a ne kao prednost. Mi se hvalimo bogatstvom kultura, vjera i tradicija, a onda ih u praksi prebrojavamo, dijelimo i zatvaramo u svoje male torove.Toronto nije savršen grad. Nema takvog grada. Ali razlika je u tome što se ovdje sistem ponaša kao da različitost treba organizovati, zaštititi i uključiti u svakodnevni život. U Bosni i Hercegovini se različitost najčešće poziva na svečanosti, u promotivne spotove i diplomatske rečenice, dok se u stvarnom životu vrlo često od nje pravi problem. Kod nas je previše onih koji bi da BiH bude multikulturalna samo onda kada to lijepo zvuči pred svijetom, ali ne i onda kada treba komšiji priznati pravo da bude drugačiji.

Zato je sedam dana u Torontu bilo više od sportskog putovanja. Naravno, ovdje smo došli zbog reprezentacije BiH, zbog Zmajeva, zbog utakmice, navijača i Svjetskog prvenstva. Ali utakmice često otvore i neke druge teme. Na tribinama, u gradu i među našim ljudima iz dijaspore vidjelo se koliko Bosna i Hercegovina može biti velika kada izađe iz svojih malih strahova. Vidjelo se koliko nas ima, koliko vrijedimo i koliko se lako prepoznajemo, čak i hiljadama kilometara daleko od kuće.A onda ostane pitanje: zašto tu širinu tako teško uspijevamo sačuvati kod kuće?Možda zato što smo predugo učeni da se identitet brani od drugog, a ne s drugim. Možda zato što se kod nas ljubav prema svome često mjeri distancom prema tuđem. Možda zato što su oni koji najviše govore o zaštiti naroda odavno zaboravili da narod ne čine parole, nego ljudi koji žele normalan život, posao, sigurnost, poštovanje i pravo da ne budu stalno zarobljeni u prošlosti.Toronto nam ne treba biti model koji ćemo slijepo kopirati. Bosna i Hercegovina ima svoju historiju, svoje rane, svoje posebnosti i svoje probleme. Ali Toronto jeste primjer jedne važne stvari: različitost ne mora biti izgovor za strah. Može biti prednost. Može biti svakodnevica. Može biti nešto što ne razara grad, nego ga čini većim.Dok danas idemo prema Salt Lake Cityju, ostaje osjećaj da iz Toronta ne nosimo samo priču o utakmici i nekoliko dana života u velikom svjetskom gradu. Nosimo i ogledalo. U njemu se vidi šta Bosna i Hercegovina voli reći da jeste, ali se vidi i koliko još mora uraditi da bi to zaista postala.Jer multikulturalnost nije kada se različiti slikaju zajedno.Multikulturalnost je kada različiti mogu živjeti zajedno, bez straha, bez poniženja i bez stalne potrebe da dokazuju da tu pripadaju. Toronto to, sa svim svojim manama, živi mnogo bolje nego što mi o tome govorimo. A Bosna i Hercegovina će biti istinski velika tek onda kada tu lekciju prestane slušati izdaleka i počne je živjeti kod kuće.

Sedmog dana napuštamo grad koji multikulturalnost ne koristi kao parolu, nego kao svakodnevicu. I tu je lekcija za Bosnu i Hercegovinu

Toronto je pokazao ono o čemu BiH predugo samo priča

U blizini Olimpijskog bazena u Sarajevu danas se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva putnička vozila.Prema informacijama iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, policijske ekipe odmah su upućene na mjesto nesreće, dok za sada nema zvaničnih podataka o eventualno povrijeđenim osobama.

Na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta. Jedan automobil je, prema fotografijama s mjesta događaja, pretrpio snažan udar usljed kojeg su mu otpali točkovi.Drugo vozilo završilo je na zaštitnoj ogradi uz saobraćajnicu, koja je spriječila da sleti u korito rijeke.Na mjestu nesreće intervenisali su i pripadnici hitne medicinske pomoći, dok policija obavlja uviđaj i utvrđuje okolnosti koje su dovele do sudara.

Na vozilima pričinjena velika materijalna šteta

Video / Teška saobraćajna nesreća na Otoci: Automobil ostao bez točkova

Košarkaški klub Bosna nakon dizanja u nevjerovatne visine u svega tri godine pod upravljanjem na čelu s Dubravkom Barbarićem, mogao bi se ponovo dovesti u situaciju da padne na niske grane i nije daleko od toga.Iako nije nigdje zvanično rečeno, očito da je jedan od razloga to što Dubravko Barbarić nema člansku kartu stranaka Trojke, kao niti jedne druge stranke.Samim tim, on je nepoželjan kao neko ko ulaže novac u ovaj klub i dovede ga iz okvira šampionata BiH do toga da bude među osam najboljih u vrlo konkurentnom regionalnom takmičenju i postane prvak BiH.

Barbarić: Vlada FBiH, BH Telecom i Općina Centar nisu dali obećana sredstva, dobili smo poziv da igramo Eurocup

Dvije godine je Barbarić maltene sam iznosio kompletnu budžetsku konstrukciju ovog kluba, a kada je trebao iskorak za nešto više, a to je bilo pred početak nedavno završene sezone, tu su nastali i problemi.Standardno, u prvi val se pojavio problem sa Skenderijom i nesposobnim direktorom (kadar Naše stranke), koji nije prepoznao važnost ovog projekta, pa su se pravdali da imaju unaprijed rezervisane termine i tako ih potisnuli u Zetru, koja objektivno nije dvorana za košarkaške utakmice.Nakon što je Barbarić rekao da ne žele igrati ABA ligu i sramotiti se, obećani su kule i gradovi, samo da se promijeni odluka. Na kraju je Barbarić odlučio da, ipak, igraju.Bosna je bila fenomenalna ove sezone, premašila je sva očekivanja i došla do četvrtfinala FIBA Europe kupa, u ABA ligi igrali četvrtfinale protiv Partizana, a u domaćem prvenstvu srušili Igokeu.Kako smo mogli čuti još prije mjesec od Barbarića, Vlada FBiH nije nije dala obećanih 500.000 KM, BH Telecom obećanih 500.000 KM, a Općina Centar 200.000 KM.Posebne razmjere skandala su kada je u pitanju BH Telecom, iz razloga jer je riječ o generalnom sponzoru kluba, čije ime je cijelu sezonu u nazivu Bosne, pa su za tih obećanih 500.000 KM dobili reklamu po cijeloj Evropi. Također, jedan sektor u Zetri upravo nosi naziv po tom sponzoru, pa i na stolicama se nalaze narandžasta boja i znak BH Telecoma.Na čelu BH Telecoma nalazi se Amel Kovačević, kadar NiP-a i osoba koja je vrlo bliska predsjedniku te stranke Elmedinu Konakoviću.

Dubravko Barbarić podnio ostavku u KK Bosna

Opšte je poznato da Kovačević sve bitne poteze povlači po nalogu Konakovića, pa tako i insistira i na kriminalnoj kupovini Telemacha Dragana Šolaka koja košta nevjerovatnih 671 milion KM. Evidentno da Kovačević sada štedi novac za ovu kriminalnu kupovinu.Inače, sam Konaković je prije dvije decenije bio i direktor KK Bosna, tačnije sve do 2007. godine. Trošio se tada novac koji se nije imao, a o tome kakav je bio direktor najbolje govori činjenica da je poslije njegovog upravljanja klubu trebalo 15 godina da izađe na zelenu granu.Ipak, kako smo mogli zaključiti iz današnjeg saopćenja, osim navedena tri sponzora, za narednu sezonu nema obećane podrške ni sa nivoa sarajevskih općina, Grada Sarajeva, KS i FBiH. Grad Sarajevo je smanjio podršku, Općina Centar je potpuno ukinula, bez ikakvih dodatnih pojašnjena. Naravno, na svim tim nivoima vlasti upravlja Trojka.Također, nesposobna vlast, osim što ne želi pomoći klub koji je ove godine napravio najveće evropske uspjehe od svih klubova u različitim takmičenjima, oni nisu htjeli garantirati niti da će se utakmice igrati u Skenderiji. Tačnije, nisu htjeli garantirati ni da će se uraditi sanacija korvišta i obnova unutrašnjosti dvorane. Ukoliko je i Barbarić problem, Skenderija je opće dobro i javno preduzeće koje treba da služi svima, a ne samo KK Bosna, pa razlog ovakve bizarne odluke još nejasniji, pogotovo zbog stanja gdje se dvorana doslovno urušava i prijeti životima prolaznika.

Posebno zabrinjava to što nesposobna vlast nije htjela obećati Bosni da će izvršiti rekonstrukciju Skenderije, jer to nije pitanje jednog kluba, nego potencijalno i ugroženih ljudskih života

Panonska jezera i ovog vikenda krcata

Profesorica iz Doboja poručila: "Ja sam Srpkinja, ali ovo je i moja zemlja"

Minić optužio Stanivukovića za rušenje institucija, odgovor stigao odmah

Ovo je muškarac koji je izgubio život na raftingu kod Konjica

Na dark webu se pojavili lični podaci 51.000 poljoprivrednika, oglasili se iz Vlade RS

Crnadak potvrdio da neće učestvovati na sastanku s bivšim stranačkim kolegom Stanivukovićem

Politolog Omar Memišević o položaju BiH: Brisel sve više svojata Zapadni Balkan

Novi početak na Bukoviku: U toku gradnja planinarske kolibe, plan i novi dom

Advokat Mate Knezović: "Ne mogu navijati za BiH, jer se igra i navija pod zastavom pod kojom je izvršena agresija na moj narod"

Protokolarni sastanci Bećirovića bez ikakvog rezultata s ciljem da se na račun građana gledaju Zmajevi

Veselin Masleša: 83. godišnjica pogibije bh. novinara i narodnog heroja

Zadržavanja na graničnim prijelazima do pola sata, u toku dana se očekuju veće gužve

U BiH danas sunčano: Temperature do 32 stepena

Toronto je pokazao ono o čemu BiH predugo samo priča

Video / Teška saobraćajna nesreća na Otoci: Automobil ostao bez točkova

Nesposobna Trojka pokušava sahraniti i Bosnu: Nema novca za klub jer Barbarić nema člansku kartu stranke

BiH

Panonska jezera i ovog vikenda krcata

Profesorica iz Doboja poručila: "Ja sam Srpkinja, ali ovo je i moja zemlja"

Minić optužio Stanivukovića za rušenje institucija, odgovor stigao odmah

Ovo je muškarac koji je izgubio život na raftingu kod Konjica

Na dark webu se pojavili lični podaci 51.000 poljoprivrednika, oglasili se iz Vlade RS

Crnadak potvrdio da neće učestvovati na sastanku s bivšim stranačkim kolegom Stanivukovićem

Politolog Omar Memišević o položaju BiH: Brisel sve više svojata Zapadni Balkan

Novi početak na Bukoviku: U toku gradnja planinarske kolibe, plan i novi dom

Advokat Mate Knezović: "Ne mogu navijati za BiH, jer se igra i navija pod zastavom pod kojom je izvršena agresija na moj narod"

Protokolarni sastanci Bećirovića bez ikakvog rezultata s ciljem da se na račun građana gledaju Zmajevi

Veselin Masleša: 83. godišnjica pogibije bh. novinara i narodnog heroja

Zadržavanja na graničnim prijelazima do pola sata, u toku dana se očekuju veće gužve

U BiH danas sunčano: Temperature do 32 stepena

Toronto je pokazao ono o čemu BiH predugo samo priča

Video / Teška saobraćajna nesreća na Otoci: Automobil ostao bez točkova

Nesposobna Trojka pokušava sahraniti i Bosnu: Nema novca za klub jer Barbarić nema člansku kartu stranke