U Bosni i Hercegovini jutros preovladava pretežno oblačno vrijeme sa kišom i mjestimičnim pljuskovima, pa je kolovoz na većini putnih pravaca mokar i klizav, uz smanjenu vidljivost u pojedinim područjima.Na području Bosne, posebno u centralnim, sjevernim i zapadnim krajevima, prisutne su padavine, pa se vozačima savjetuje maksimalno oprezna vožnja, prilagođena trenutnom stanju na putu. Zbog kiše moguće je zadržavanje vode na kolovozu, kao i pojava manjih odrona na dionicama kroz usjeke i planinske predjele. Vozačima se preporučuje da drže veće odstojanje između vozila i izbjegavaju nagla kočenja.U južnim dijelovima zemlje i pojedinim krajevima Hercegovine padavine su slabijeg intenziteta ili ih povremeno nema, ali je kolovoz i dalje mjestimično vlažan, pa je oprez neophodan i na tim dionicama.U toku su radovi na sanaciji kolovoza na dionici autoceste A-1 Kakanj-Lašva, zbog čega je u dužini od 3 km zatvorena lijeva strana autoceste, a vozila usmjerena dvosmjerno-suprotnom stranom.Preticajnom trakom na mjestu radova saobraća se na dionicama autoceste A-1 Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (preko mosta Hercegovina).<h2>Zabrana kretanja&nbsp;</h2>Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti puteve preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadamske ceste), dok teretna vozila moraju saobraćati preko Rogatice i Ustiprače.Na magistralnoj cesti Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) vozila do 3,5 t saobraćaju jednom trakom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.<h2>Kolone vozila</h2>Duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima Gradiška i Gradina. Na ostalim graničnim prijelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta. Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima.Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Vozačima se preporučuje da drže veće odstojanje između vozila i izbjegavaju nagla kočenja

Stanje na putevima u BiH: Kolovoz mokar, smanjena vidljivost 

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine najavila je početak uvođenja novih izbornih tehnologija koje bi prvi put trebale biti korištene na biračkim mjestima širom zemlje.&nbsp;Ipak, još nije u potpunosti poznato na koji način će novi sistem funkcionirati u praksi i kako će izgledati kompletan izborni proces na dan glasovanja, piše <a href="https://www.bhrt.ba/cik-pokre%C4%87e-najve%C4%87u-izbornu-reformu-%C5%A1ta-se-mijenja-na-bira%C4%8Dkim-mjestima">BHRT</a>. Da li će sve biti spremno u zadatim rokovima?Biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića predstavljaju najveću promjenu izbornog procesa u BiH, a posao vrijedan desetine miliona maraka dodijeljen je konzorciju predvođenom kompanijom Smartmatic BH iz Sarajeva. Navedena firma obavezala se na implementaciju u roku od 139 dana, a do tada bi trebalo da budu poznati svi detalji izbornog procesa. Iz CIK-a smatraju da će do izbora sve biti spremno.Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba ističe da vjeruje kako će nove izborne tehnologije biti primijenjene na narednim izborima u Bosni i Hercegovini. Novitet će biti izgled i sadržaj glasačkog listića te sam način glasanja, prilagođen upotrebi skenera. Centralna izborna komisija najavljuje i detaljnu kampanju informisanja birača i izborne administracije.Iz Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ navode da je CIK najveći dio implementacije procesa prebacio na kompaniju koja isporučuje opremu. Ona bi, prema navodima, trebala ne samo isporučiti opremu, nego i prilagoditi izborni proces uslovima u BiH, izraditi finalni dizajn i štampu glasačkih listića, distribuirati i skladištiti opremu te obučiti članove biračkih odbora za njeno korištenje.Bivši član CIK-a Vehid Šehić ocjenjuje da je najteži dio posla završen te da ne bi trebalo biti problema u primjeni novih tehnologija. Ističe da proces glasanja ostaje isti kao i do sada, uz promjenu da će se glasački listići ubacivati u skener umjesto u glasačku kutiju. Dodaje i da će biti onemogućene zloupotrebe poput falsifikovanja potpisa i naknadnog popunjavanja neiskorištenih listića, dok će slijepe i slabovidne.

Navedena firma obavezala se na implementaciju u roku od 139 dana

CIK pokreće najveću izbornu reformu: Šta se mijenja na biračkim mjestima

Profesor Ivo Komšić gostovao je sinoć kod istaknutog bh. novinara i tv voditelja Senada Hadžifejzovića u programu <a href="https://face.ba/face-tv/komsic-ostro-alija-legalizirao-rs-silajdzica-htjeli-likvidirati-dodika-i-covica-mora-srusiti-eu/581408/">FACE TV</a>. Govorio je o brojnim temama, te istakao kako je „RS tvorevina sa većim zločinima od Herceg-Bosne“.-	Kako je mogla opstati? Napravili su genocid! Alija nije bio naučnik. "Željezara" je davno prodana; nije Trojke bilo na mapi. Ovdje se stranke bore za vlast. Kad imaš državu, možeš ostvarivati i stranačke interese. Ako su stranački interesi iznad, onda države nema. Onda država služi kao bankomat s kojeg se dižu pare. Podržavao sam Trojku. Niko me nikad nije nazvao. Ne trebaju mi... ako ja njima ne trebam, OK. Ova nova karta Herceg-Bosne je slična Tuđmanovoj. Mapa je napravljena kao nastavak Tuđmanove politike - naveo je.Komšić o tome može li BiH ući u EU podijeljena na dva entiteta: -	Ne mogu biti ni dvije politike, kamoli entiteti. EU se ponaša licemjerno. Ne možemo mi rušiti koaliciju Dodika i Čovića... nećemo uspjeti. To može samo EU. Gore se treba angažovati i predočiti im da iz ovoga se ne može izaći dok oni ne povuku neke poteze. Plenkoviću su puna usta EU puta BiH, a podržava Čovića koji je potvrdio savez sa Dodikom koji kaže: „Nikad EU, nikad NATO“. Plenković preko Čovića podržava Putinovu politiku.“Voditelj Senad Hadžifejzović upitao je Komšića šta je u tom rukopisu koji je pisao.-	Ima tajni koje nisu ni u mojim knjigama. Ko je, kada i gdje dijelio BiH? Dvije knjige sam napisao pod ženinim kandžijama. Iz profesorske stolice otišao sam u političku. Mislio sam da moji zapisi neće otići u javnost. To je veliki emocionalni naboj. Bilježio sam to za sebe. Greška je ako ljudi prave zapise da bi ih objavili... onda to uvijek popravljaju. Ovdje nema ništa popravljeno – ni zarez. Danas teško čitam te tekstove... natjeraju mi suze na oči. Ne mogu da vjerujem da sam to sve prošao. Mnogima ne odgovara to što piše unutra. Izdavači vjerovatno ne smiju objaviti moju knjigu.“ Je li izdavači ne smiju to da objave?-	Vjerovatno da ne smiju. Um može zamisliti i ono što ne postoji. Problem je nada. Šta nam ostaje? Čemu se možemo nadati? Ostavljena je mogućnost da mi možemo zamisliti da nešto može biti drugačije nego što jeste. Država se mogla raspasti drugačije, ne onako kako se raspala – ratom. Zlo je postalo zakon života, laž istina, nemoral pravda. Moj zadatak bio je da se poredak ne promijeni. Mora se izaći i djelovati; ja sam to uradio. Nisam mogao sjediti skrštenih ruku. Sve što sam radio u politici je borba za pravdu, istinu i dobro. Radio sam bez obzira na posljedice, a one su bile teške. Inteligencija je praktična. Čovjek je inteligencijom opstao kao ljudsko biće. Um nas obavezuje da moramo voditi računa o svojoj budućnosti. Imaš mudokrane... nema od toga ništa. Nema ništa od intelektualaca mudrokana. Moramo se angažovati. Živimo u svijetu laži i nepravde. Pred našim očima se vrši revizija prošlosti.Još 1988. sam znao da će biti rat u BiH. Alija je uvijek tražio rješenje unutar toga. "Ja bih podijelio, ali dajte neku teritoriju!" Tu je griješio. On je prihvatio paket triju republika. Svi planovi o BiH dijelili su BiH, a svi su se zvali mirovni. Htjeli su proglasiti kreposnu muslimansku republiku. Haris je to odbio, čak mu je bio ugrožen život. Hrvatima nije bila u interesu podjela države. Sve bi se svelo na zapadnu Hercegovinu. Englezi, Francuzi i Rusi bili su na Miloševićevoj strani. Amerikancima je sve bilo dosadilo. Evropa je vodila mirovne pregovore.Kako je Zagreb prihvatio?-	Morao je. Njima je sporazum izdiktiran!To je ukidanje Herceg-Bosne i kreposne muslimanske republike?-	Tako je. Srbi su trebali biti uključeni u Federaciju sa kantonima!Ako je bio takav dogovor, zašto to nije primijenjeno na Dejton?-	Holbrooke je vodio pregovore. Odjednom su se Rusi pojavili, neka kontaktna strana. Kako su oni to uspjeli nametnuti, ne znamo. To je isto kao kad pucate penal i ne date gol. To se ne broji. Nikad to nije objašnjeno. Veliki problem bio je što je Alija legalizovao RS početkom septembra prije pregovora. RS se bila raspala. Došao je Holbrooke, izvršen je pritisak i RS je legalizovana. Holbrooke je rekao: „Ovo je potpisao Šaćirbegović. O tome više nema govora.“ Šaćirbegović je potpisao legalizaciju RS-a. Likvidirali smo Herceg-Bosnu – kako je mogla ostati RS? Ja sam bio protiv Dejtona. BiH ne može ući u EU s entitetima. EU se ponaša licemjerno. Plenković je glavni čovjek EU za Balkan i treba zaustaviti koaliciju Čović – Dodik. Plenković preko Čovića podržava Putinovu politiku u BiH – kome on baca prašinu u oči? Izbacili su me iz partije jer sam insistirao na ujedinjenju. Trojke nije bilo na mapi kada je uništena „Željezara“ Zenica – ne treba sve adresirati na Trojku. Ako su stranački interesi iznad svega, onda nema države BiH. Podržavao sam Trojku jer nemamo alternativu, ali niko me nije pitao za savjet - kazao je.

Hrvatima nije bila u interesu podjela države, rekao je Komšić

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

U Bosni i Hercegovini prije podne pretežno oblačno vrijeme sa kišom. U drugoj polovini dana djelimično smanjenje oblačnosti i rijetko je moguć slab lokalni pljusak.&nbsp;Vjetar je slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13, na jugu do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 23, na jugu do 26 stepeni.U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i prije podne može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura oko 8, a najviša dnevna temperatura zraka oko 18 stepeni.

U drugoj polovini dana djelimično smanjenje oblačnosti i rijetko je moguć slab lokalni pljusak

U Bosni i Hercegovini oblačno  sa kišom

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Čijim novcem ubija industriju?Dodikov povlašteni biznismen, Fočak Gordan Pavlović Goci, gotovo potpuno je deindustrijalizovao Bosnu i Hercegovinu. Analiza njegovog poslovanja, kojim je ugasio na hiljade radnih mjesta, otkriva duboke kontroverze i političke veze, koje prate rast njegove imperije. Sumnjivi otkupi potraživanja, te guranje kompanija u stečaj radi lakšeg preuzimanja i otpuštanja radnika su okončani nauštrb javnog interesa i državne ekonomije.Isak krivi Katicu za oružje kod Prusca. Ko je odgovoran što je Elma ubijena?Posjetili smo Nihada Mujakića u Turskoj. Fudbaler Gaziantepa govorio je o plasmanu na Mundijal, toku kvalifikacija, prvijencu protiv San Marina, klupskim planovima, te o samom nastupu na SP.Za hranu i poljoprivredne proizvode 5,32 milijarde KM. Milijarde za uvoznu hranu i vodu, dvaput više nego za benzin i naftu.Susret koji bi mogao odrediti odnose u narednim godinama: Sve oči uprte u samit Trampa i Sija.O jačanju povezivanja Egipta i BiH razgovarali smo s egipatskim ministrom turizma Šerifom Fatijem.Pokrenuta istraga zbog smrti dječaka u bolnici u Prijedoru.Šta donose silni izvještaji UN-u: Predstava RS bez stvarnog efekta.U periodima naglih vremenskih promjena, mnogi građani primjećuju tegobe s disanjem, osjećaj pritiska u prsima ili pojačan kašalj. O ovome smo razgovarali s pulmologinjom Linom Rayan Duraković.Vlasti ne zaustavljaju rapidan odlazak građana iz BiH. "Konstitutivni narodi" bit će manjina u svojoj zemlji.Njemački Bundestag je 7. maja raspravljao o produženju njemačkog učešća u vojnoj misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, a raspravu za „Avaz“ analizira Adi Ćerimagić.Ko sprečava dolazak Lidla u općinu Centar?Amiru Pašiću Faći produžen pritvor. Više o tome čitajte na stranama crne hronike.Svakako ne zaboravite pročitati naš sedmični prilog "Panorama".Donosimo vam prilog o najljepšim džamijama u Bosni i Hercegovini.Radijska voditeljica Emina Šehalić u razgovoru za "Avaz" otkriva sve tajne svog posla.Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada, napisao je tekst: Romi: Nomadski narod porijeklom iz sjeverozapadne Indije.Stručnjak Damir Zolota otkriva kako prepoznati potencijalnog nasilnika.Donosimo vam i reportažu iz Madrida.Razgovarali smo i s Bosankom Vahidom Velić koja učestvuje u pripremi astronauta za svemirske misije. Operski pjevač Erol Ramadanović govorio je o zahtjevnim ulogama i pomjeranju vlastitih granica.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Rušilački pohod Dodikovog biznismena

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Čijim novcem ubija industriju?

Pred Federacijom Bosne i Hercegovine i dalje stoje brojni izazovi, od novih zaduženja i provođenja ekonomskih reformi, do rješavanja pitanja rudnika i budućnosti Željezare Zenica, ocijenio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP).Govoreći o položaju radnika i stanju u industrijskom sektoru, posebno u Novoj Željezari Zenica, Nikšić je poručio da Vlada ne namjerava prepustiti situaciju slučaju niti ostaviti radnike bez institucionalne podrške.- Pošto će Vlada Federacije teško sama preuzeti sve te obaveze, dogovorili smo se i angažirali. U stalnoj smo komunikaciji s menadžmentom kompanije koja već ima određena iskustva i koja je u posljednjem periodu pokazala da se može vratiti iz faza kada je poslovala s gubicima i kada nije bilo posla, na puteve koji ponovo vraćaju vjeru - rekao je Nikšić za BHRT.

Premijer je naglasio da Federalna vlada nastavlja razgovore s upravama kompanija i traži modele koji bi omogućili očuvanje radnih mjesta i stabilizaciju proizvodnje, te dodao da je u stalnoj komunikaciji i s menadžmentom Energoinvesta, ističući da odustajanje nije opcija.Kao ključni datum naveo je 25. juni, kada je zakazano ročište za otvaranje stečajnog postupka, naglasivši da je do tada neophodno riješiti otvorena pitanja.- Imamo nekoliko opcija kada je u pitanju to rješenje. Jedna je kupovina, druga je eventualno i nekakva zakonska rješenja kojima bi to regulirali - dodao je premijer Federacije BiH.<h2>Imovinski spor</h2>Kada je riječ o imovinskom sporu između Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, Nikšić smatra da će se voditi pravna borba u kojoj će Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Sarajevo poduzeti sve kako bi zaštitile svoju imovinu.- Tu bi se mogla otvoriti neka druga dublja pozadina i politička pitanja... U svakom slučaju, ne postoji nikakva varijanta da se Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Sarajevo odreknu dijela svoje imovine - istakao je.<h2>Zaduženost FBiH</h2>Govoreći o zaduženosti Federacije BiH, naveo je da je aktuelna vlast zatekla vanjski dug na nivou od 24,23 posto bruto domaćeg proizvoda, da je u jednom periodu pao na 18,9 posto, a da trenutno iznosi oko 21 posto.- To znači da je Federacija BiH još uvijek vrlo malo zadužena u odnosu na sve zemlje regiona - rekao je Nikšić.Najavio je i da će nastaviti političku karijeru do izbora, ističući da ima mandat i odgovornost prema građanima da ostane na funkciji do kraja.

Nikšić je poručio da Vlada ne namjerava prepustiti situaciju slučaju niti ostaviti radnike bez institucionalne podrške

Nikšić: Mogla bi se saznati dublja pozadina spora s EP HB, nećemo ostaviti radnike Željezare bez podrške

Bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić je napisao komentar u kojem upozorava da postoje historijski trenuci u kojima jedan narod ne bira samo vlast, predstavnike ili funkcije, nego i smisao vlastitog opstanka, te da su to moralne raskrsnice na kojima se odlučuje kakav će narod ostati iza svojih odluka.Komentar prenosimo u cjelosti:Postoje historijski trenuci u kojima jedan narod ne bira samo vlast, predstavnike ili funkcije, nego bira smisao vlastitog opstanka. Takvi trenuci nisu obični politički ciklusi — oni su moralne raskrsnice. U njima se odlučuje ne samo ko će govoriti u ime naroda, nego i kakav će narod ostati iza tog govora: narod sjećanja ili narod zaborava, narod dostojanstva ili narod sitnih interesa, narod zajedničke sudbine ili narod međusobnog poništavanja.Bošnjaci danas stoje upravo pred takvom raskrsnicom. Iskustvo genocida nije samo trauma prošlosti; ono je trajno pitanje budućnosti. Genocid ne završava ubijanjem tijela. Njegova najopasnija posljedica jeste razaranje unutrašnje sposobnosti naroda da vjeruje sebi, da se okuplja oko zajedničkog dobra i da prepoznaje šta je historijski važno, a šta prolazno. Zato je nakon genocida najveća opasnost da narod izgubi moralno jezgro, da se umori od vlastitog identiteta i da slobodu počne doživljavati kao teret umjesto kao amanet.No bol mora postati gradivni materijal, a ne samo gorivo. Sjećanje koje ne proizvodi institucije, znanje, ekonomsku snagu i političku zrelost — vremenom postaje rana koja iscrpljuje umjesto da osnažuje. Naš dug prema žrtvama nije samo da pamtimo kako su umirali, nego da gradimo onako kako bi oni željeli da živimo.I zato uz sjećanje na žrtve genocida imamo jednako svetu obavezu da gajimo i sjećanje na heroje odbrambenog rata. To dvoje nije isto, niti smije biti pomiješano. Genocid govori o zlu koje navire tamo gdje nanjuši slabost — gdje vidi razjedinjen narod, neopremljenu državu, ravnodušan svijet. Herojstvo, naprotiv, procvalo je tamo gdje smo imali snagu, hrabrost i unutrašnji red — u rovovima, u opkoljenim gradovima, u improviziranim bolnicama, u skromnim štabovima u kojima su ljudi neviđenom voljom branili ono što je institucionalna logika već bila otpisala. Genocid je pouka — opomena šta nam se događa kad smo slabi i sami. Herojstvo je ostavština — dokaz šta smo sposobni biti kada se okupimo oko principa, kada hrabrost nadiđe strah, i kada čovjek odluči da se ne preda. Narod koji pamti samo svoje žrtve, a zaboravi svoje heroje, predaje budućnost u ruke straha. Narod koji pamti i jedno i drugo zna i šta mora izbjeći i šta može postići.Zato pitanje političkog izbora i pitanje duhovnog vodstva danas nisu odvojena pitanja. Narod koji izgubi moralni kompas u vjeri brzo izgubi i politički pravac; narod koji izgubi političku svijest o sebi vremenom oslabi i svoju duhovnu vertikalu. Između države i morala, između politike i vjere, između kolektivnog pamćenja i budućnosti postoji nit koju nijedan ozbiljan narod ne smije prekinuti.Najdublja kriza našeg vremena nije ekonomska niti institucionalna — ona je kriza povjerenja. Ljudi više ne znaju kome vjerovati jer su previše puta gledali kako se veliki ideali pretvaraju u male interese. Umjesto sabornosti raste sumnja; umjesto odgovorne slobode širi se ravnodušnost ili bijes. Jedni su se udobno smjestili u postojeće stanje i svaku promjenu vide kao prijetnju vlastitom komforu; drugi su toliko razočarani da bi rušili sve, vjerujući da promjena sama po sebi znači napredak. Ali historija uči da ni slijepo čuvanje postojećeg ni slijepo rušenje ne donose spas. Narodi opstaju samo onda kada pronađu unutrašnji smisao zajedništva.Zato predlažem da prestanemo govoriti samo o tome protiv koga glasamo, i počnemo govoriti o tome za šta glasamo. Neka svaki birač, prije nego izađe na biralište, postavi kandidatu — bilo koje stranke — četiri konkretna pitanja:Prvo: Šta si konkretno učinio za institucionalno jačanje države Bosne i Hercegovine u protekle četiri godine, mjerljivo u zakonima, projektima i rezultatima — a ne u govorima?Drugo: Koje tri konkretne mjere predlažeš za zaustavljanje iseljavanja mladih, i kako ćeš ih finansirati?Treće: Da li si spreman javno objaviti svoju imovinu, imovinu članova uže porodice i izvore prihoda — i da li si spreman snositi posljedice ako se utvrdi neistina?Četvrto: Šta ćeš učiniti drugačije od onih koji su do sada vodili — i po čemu ćemo za godinu dana znati da si govorio istinu?Kandidat koji ne može odgovoriti na ova četiri pitanja jasno, brojkama i provjerljivim obavezama, ne zaslužuje povjerenje — bez obzira na zastavu pod kojom istupa.Narod nakon genocida ima dodatnu odgovornost: ne smije sebi dopustiti luksuz političke neozbiljnosti. Oni koji su dali živote za Bosnu i Hercegovinu nisu ginuli za privatne interese političkih elita, niti za međusobna ponižavanja unutar vlastitog naroda. Ginuli su za mogućnost da buduće generacije žive slobodno, dostojanstveno i sigurno. Zato je svaki izbor danas, u moralnom smislu, i odnos prema njihovoj žrtvi — i prema njihovom herojstvu.Isto važi i za duhovno vodstvo, ali tu moramo biti posebno iskreni — jer upravo se tu najlakše griješi pod izgovorom najljepših riječi.Kada se Musa, alejhi-s-selam, vratio sa Sinaja noseći Ploče zavjeta, zatekao je svoj narod kako obožava zlatno tele. Okrenuo se svome bratu Harunu, alejhi-s-selam, kojega je ostavio da čuva zajednicu, i upitao ga kako je dopustio da narod skrene s pravog puta. A Harun mu je odgovorio: „Bojao sam se da ne kažeš — razbio si jedinstvo sinova Israilovih.“To je jedna od najtežih opomena u Objavi — i jedna od najmanje shvaćenih u našim prilikama. Harun je, alejhi-s-selam, bio iskren čovjek; nije sudjelovao u zabludi, nije šutio iz interesa. Ali se uplašio da bi otvoreno suprotstavljanje zabludi razbilo zajednicu. I upravo zbog toga ga je Musa, alejhi-s-selam, ukorio. Jer jedinstvo koje se kupuje šutnjom pred zabludom nije jedinstvo — to je tiha saglasnost s krivim putem. Ono što se gradi na takvoj šutnji, prije ili kasnije, raspada se i kao jedinstvo i kao istina.Ova poruka tiče se svakog autoriteta u zajednici, a posebno onoga koji nosi naslijeđe Reisu-l-uleme. Reis nije administrator ceremonija niti čuvar tišine. On je prvi koji mora čuti glas savjesti — pa makar taj glas trajno bio u manjini. Veličina reisa ne mjeri se brojem onih koji mu aplaudiraju, nego prostorom koji ostavlja onima koji se ne slažu. Reis koji guši opoziciju unutar zajednice, koji ne podnosi da se njegovi potezi dovode u pitanje, koji savjest tretira kao smetnju jedinstvu — taj je već skrenuo s puta Musaa, alejhi-s-selam, i krenuo putem opravdanja koja je Harun, alejhi-s-selam, morao slušati kao prijekor.Nama treba reis koji ima širinu. Reis koji razumije da svaki član zajednice — i najmlađi student, i najtiši imam u zabačenoj džamiji, i intelektualac koji misli drugačije, i obična majka koja postavlja neugodno pitanje — ima pravo dovoditi u pitanje svaki potez vrha. Reis koji se ne plaši kritike jer zna da je kritika zdravije od laskanja, i da je manjinski glas savjesti često prvi znak da se zajednica sprema skrenuti. Reis koji jedinstvo gradi na istini, a ne na strahu; na argumentu, a ne na poslušnosti; na otvorenom razgovoru, a ne na zatvaranju vrata pred onima koji misle drugačije.Jer jedinstvo bez slobode savjesti je samo prividno mirno more — ispod kojeg se kupi oluja. A zajednica koja je zaboravila kako Musa, alejhi-s-selam, korio Haruna, alejhi-s-selam, neće prepoznati ni svoje vlastito tele kada se pojavi pred njom — bilo da nosi obličje stranke, funkcije, ličnosti ili interesa.No nijedan vođa, politički ili duhovni, ne može spasiti narod koji je odustao od vlastite odgovornosti. Prevelika potreba da se spas traži u „velikom vođi“ često je znak unutrašnje slabosti društva. Zdrava zajednica ne počiva na kultu ličnosti nego na kulturi odgovornosti. Stožer o kojem govorimo ne može biti samo „odozgo“. Ako ne postoji moralna energija „odozdo“ — među porodicama, mladima, intelektualcima, imamima, nastavnicima, ljekarima, radnicima, poduzetnicima — svaki vrh prije ili kasnije ostaje bez stvarnog oslonca.Zato uz pitanja koja postavljamo političarima moramo postaviti i pitanja sami sebi. Da li smo, kao građani, spremni: glasati i kada je hladno i kada nam se ne ide; učlaniti se u udruženje, vakuf, mjesnu zajednicu ili strukovnu organizaciju umjesto da samo komentiramo s margine; finansijski podržati barem jednu nezavisnu medijsku, obrazovnu ili kulturnu instituciju mjesečno; reći „ne“ rođaku, kumu ili stranačkom drugu kada od nas traži da prešutimo nepravdu; odgojiti djecu tako da znaju ko su, odakle su, šta duguju onima koji su ih omogućili — i šta duguju onima koji su ih branili?Bez toga, sve naše pritužbe ostaju prazna riječ. Jer država se ne gradi na mitinzima, nego na hiljadama svakodnevnih, tihih, dosljednih izbora običnih ljudi.Možda je najvažnije pitanje našeg vremena: možemo li ponovo naučiti biti zajednica? Ne zajednica jednoumlja — ono ubija slobodu i guši kreativnost — nego zajednica jednosmisla, zajedničke svijesti da postoje vrijednosti važnije od stranačkih interesa, ličnih sujeta i prolaznih podjela. To su život, dostojanstvo, sloboda, država, istina o genocidu, sjećanje na heroje odbrane, pravo na identitet, pravo na vjeru i pravo na budućnost. Bez tog minimuma zajedničkog smisla, svaka razlika postaje razlog sukoba. A narod koji se ne može dogovoriti ni oko vlastitog opstanka postaje lahak plijen tuđim interesima.Upravo zato ovaj trenutak jeste sudbonosan — ne zato što će jedni pobijediti, a drugi izgubiti, nego zato što se odlučuje hoćemo li nakon genocida izgraditi političku i duhovnu zrelost ili ćemo ostati zarobljeni između straha, razočaranja i međusobnog iscrpljivanja. Historijska opasnost nije samo u vanjskim prijetnjama. Ponekad narod najviše oslabi onda kada izgubi unutrašnju sposobnost da razlikuje važno od nevažnog, princip od interesa i odgovornost od manipulacije.Zato je danas potrebno više hrabrosti za smirivanje nego za huškanje. Više mudrosti za povezivanje nego za podjele. Više moralne discipline nego političke galame. Potrebni su ljudi koji razumiju da se budućnost ne gradi vikom nego karakterom, ne osvetom nego institucionalnom snagom, ne kultom moći nego kulturom odgovornosti.Narod koji je preživio genocid ima pravo na bol, ali nema pravo na samouništenje. Ima pravo na sjećanje, ali nema pravo na mržnju koja ga izjeda iznutra. Ima pravo na političku borbu, ali nema pravo da zbog sitnih interesa ugrozi vlastitu historijsku sigurnost. Ima obavezu da pamti svoje žrtve — i jednaku obavezu da bude dostojan svojih heroja.I tu leži odgovor na pitanje kome dati povjerenje:Ne onima koji najglasnije govore, nego onima koji najdosljednije služe.Ne onima koji hrane naše strahove, nego onima koji jačaju našu unutrašnju sigurnost.Ne onima koji narod dijele na „naše“ i „njihove“, nego onima koji razumiju da nakon genocida nijedna podjela unutar vlastitog bića nije bezazlena.Ne onima koji obećavaju čuda, nego onima koji imaju moralnu snagu da nose teret odgovornosti — i hrabrost da kažu istinu i kada je neugodna, i da slušaju istinu i kada dolazi iz manjinskog glasa.Jer budućnost jednog naroda ne određuje samo snaga njegovih neprijatelja, nego prije svega kvalitet njegovog unutrašnjeg izbora. A taj izbor počinje kod svakog od nas — danas, u našoj kući, u našoj mahali, u našem glasu, u onome što odbijamo prešutjeti i u onome što odbijamo prihvatiti.Genocid je pouka. Herojstvo je ostavština. A izbor — izbor je naš.

Postoje historijski trenuci u kojima jedan narod ne bira samo vlast, predstavnike ili funkcije, nego bira smisao vlastitog opstanka

Mustafa Cerić: Izbor je naš - vaš

Kantonalna organizacija SDA HNK predložila je predsjednika SDA BiH, Bakira Izetbegovića za kandidata Stranke demokratske akcije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Izetbegović će, ukoliko prihvati kandidaturu, biti kandidat iz reda bošnjačkog naroda za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. godine.Za sada su za ovu poziciju kandidaturu istakli Denis Bećirević, kao kandidat više stranaka, te Semir Efendić ispred Stranke za BiH.

Izetbegović će, ukoliko prihvati kandidaturu, biti kandidat iz reda bošnjačkog naroda za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. godine

SDA HNK uz Izetbegovića: Podržali njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH

Uoči Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom, 8. maja 2026. godine, u Mostaru je predstavljena Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost, dokument koji je inicirala i podržala široka zajednica intelektualaca, akademskog osoblja, vjerskih lidera, kulturnih i sportskih radnika te privrednika iz Hercegovine., prenosi <a href="https://preporod.info/bs/article/72818/usvojena-neretvanska-deklaracija-za-mir-i-ravnopravnost-u-mostaru">Preporod</a>.Deklaracija je odgovor na rastuće izazove koji ugrožavaju mir, sigurnost i međunacionalno povjerenje u ovoj regiji.<h2>Deset tačaka</h2>Deklaracija, sastavljena od deset tačaka, naglašava potrebu za očuvanjem duha zajedništva i multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine.Poseban akcenat stavljen je na: Očuvanje zajedništva i kosmopolitske otvorenosti, uprkos teškom naslijeđu ratnih razaranja, Odbacivanje ekskluzivizma i afirmaciju međuovisnosti naroda i religija, Odgovornost prema mladima, uz poziv na kreiranje politike koja će spriječiti odlazak obrazovanih generacija, Ravnopravnost i otpor podjelama, uz odbacivanje projekata koji žele ozakoniti faktičku podjelu grada, Političko dostojanstvo i opstanak Bošnjaka na historijskom prostoru Hercegovine, Jedinstveni patriotski bedem, inspirisan iskustvom odbrane grada tokom opsade 1993–1994, Dosljednost u zaštiti suvereniteta i ravnopravnosti Bošnjaka u političkim procesima, Očuvanje multietničkog Mostara kao zajedničkog cilja svih prodržavno orijentiranih aktera, Odgovornost međunarodne zajednice za normalno funkcioniranje grada i Otvorenost za saradnju na temelju univerzalnih vrijednosti mira i ravnopravnosti.U Deklaraciji se, između ostalog, navodi da Mostar i Hercegovina predstavljaju simbol multietničkog života u Bosni i Hercegovini, te da zajedništvo, iako je teško narušeno tokom ratnih razaranja devedesetih, nikada nije potpuno nestalo.Deklaracija naglašava da je upravo energija i trud građana Mostara omogućila obnovu duha kosmopolitizma i očuvanje raznolikosti.U dokumentu se jasno odbacuje ideja da bilo koji narod ili religija može prisvojiti Mostar ili Hercegovinu kao ekskluzivni prostor. Višestoljetna izmiješanost naroda i kultura ne može se poništiti političkom silom. Deklaracija upozorava da takvi pokušaji ugrožavaju temelje mira i stabilnosti.<h2>Poseban naglasak</h2>Poseban naglasak stavljen je na kreiranje politike koja će mladima pružiti nadu i spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Mladi žele živjeti u miru, ali ih neodgovorne politike tjeraju u inostranstvo. Deklaracija poziva na hitne mjere kako bi se zaustavio gubitak obrazovanih i talentiranih generacija.Bošnjaci u Hercegovini naglašavaju da poštuju pravo svakog naroda na vlastiti identitet, ali se protive zloupotrebi tih prava radi političke dominacije. Deklaracija odbacuje projekte koji žele ozakoniti faktičku podjelu Mostara, upozoravajući da takvi pokušaji nisu uspjeli ni tokom rata.Dokument podsjeća da Bošnjaci Mostara i Hercegovine nisu marginalna činjenica u političkim procesima. Svaka politika koja pristaje na ustupke na njihovu štetu smatra se nedostojnom i pogubnom. Deklaracija poziva na očuvanje dostojanstva i opstanka na historijski usudima opterećenom prostoru Hercegovine.Inspirisani iskustvom opsade Mostara 1993–1994, potpisnici deklaracije pozivaju na stvaranje jedinstvenog političkog i društvenog bloka. Takav bedem treba nadilaziti lične i stranačke interese, jačati povjerenje i saradnju te osigurati očuvanje državotvornog procesa i u ovom dijelu BiH.Deklaracija ohrabruje političke aktere da pokažu odlučnost i mudrost u vođenju procesa. Posebno se naglašava potreba za jasnim odgovorom na sve poteze koji ugrožavaju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine. Dosljednost u zaštiti ravnopravnosti Bošnjaka ističe se kao ključna.Potpisnici pozivaju na udruživanje svih pro-državno orijentiranih kolektiva i pojedinaca. Cilj je očuvanje multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine, uz ravnopravan položaj Bošnjaka. Deklaracija jasno odbacuje aparthejd i diskriminaciju.Međunarodna zajednica se smatra odgovornom za nedostatak odlučnije podrške Mostaru. Deklaracija naglašava da je normalno funkcioniranje grada Mostara ključno za budućnost Bosne i Hercegovine. Mostar se ističe kao paradigma multietničkog života.<h2>Presudan glas</h2>U usvojenom dokumentu jasno je naznačena poruka otvorenosti prema svim društvenim i političkim faktorima koji dijele vrijednosti mira i ravnopravnosti, te da je saradnja nužna za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.Potpisnici deklaracije poručuju da se politička djelovanja moraju usmjeriti ka očuvanju povjerenja, ravnopravnosti i stabilnosti. Dokument ima za cilj okupljanje svih društvenih i političkih faktora koji dijele vrijednosti mira i zajedničkog života.U obrazloženju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost se naglašava da je glas razboritih ljudi uvijek presudan, te da je izbor puta intelektualne hrabrosti i moralne dosljednosti nužan odgovor na izazove aktuelnog društveno-političkog trenutka.Deklaracija je nastavak tradicije otpora nepravdi i borbe za ravnopravnost. Njome se podsjeća i na ključne historijske trenutke kada su bošnjački prvaci Mostara dizali glas protiv progona i diskriminacije.Podsjeća se na Rezoluciju Muslimana Hercegovine iz 1992., kojom su osuđeni progoni i pokušaji stvaranja etnički podijeljenog Mostara, te na Deklaraciju Bošnjaka muslimana Hercegovine iz 1994., u kojoj su definisani zahtjevi za otvoren grad i očuvanje prostora doline Neretve u sastavu Bosne i Hercegovine, potom na Mostarsku rezoluciju iz 2012., koju su zajednički donijele probosanske političke stranke, Islamska zajednica, Srpsko građansko vijeće, Jevrejska opština Mostar i akademska zajednica, kao i na Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku iz 2016..Kroz sve ove dokumente provlači se ista nit – otpor podjelama i insistiranje na ravnopravnosti naroda i građana. Današnja Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost nastavlja taj kontinuitet, predstavljajući otvoren poziv na miroljubivu koegzistenciju i gradnju Mostara kao grada svih njegovih ljudi, bez razlike.

Deklaracija je odgovor na rastuće izazove koji ugrožavaju mir, sigurnost i međunacionalno povjerenje u ovoj regiji

Usvojena "Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost"

Povodom isticanja roka Višeg privrednog suda Banja Luka koji je izrekao drugostepenu presudu kojom je RTRS obavezan da BHRT-u isplati 5,4 miliona KM i troškove postupka, v.d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović izjavio je za Fenu da nemaju nikakvu informaciju od RTRS-a.Poručio je da vidi jedino kako je pokrenuta "bjesomučna kampanja koja nema veze s istinom".Podsjetio je da je rok za uplatu sredstava 10. maj i da će, s obzirom da ne očekuju da će uplata biti izvršena, BHRT putem zakonskih procedura zatražiti realizaciju te presude.Karamehmedović je naveo da ukupan dug RTRS-a prema BHRT-u iznosi skoro 107 miliona KM i da je na bazi apelacije Ustavnog suda BiH koju je prihvatio Vrhovni sud RS utvrđeno da je BHRT oštećen.Pošto je riječ o tek prvoj pravosnažnoj presudi, dodao je da očekuju da i ostale presude budu u korist BHRT-a po istom principu.Također, istakao je da neizvršavanje sudskih odluka podrazumijeva i krivičnu odgovornost i da se BHRT neće ustručavati ni od korištenja tog pravnog lijeka.Karamehmedović je rekao da će od Regulatorne agencije za komunikacije tražiti da zaštiti BHRT i da reaguje na kampanju koja se vodi protiv njih.Poručio je da niko nema namjeru da gasi RTRS, ali da BHRT već godinama pokušava da ostvari svoja prava na bazi zakona iz 2005. za koji su glasali svi poslanici tadašnjeg saziva Parlamentarne skupštine BiH, uključujući i one iz RS-a.

Karamehmedović je naveo da ukupan dug RTRS-a prema BHRT-u iznosi skoro 107 miliona KM

BHRT pokreće zakonske procedure ako RTRS u roku ne isplati sredstva po presudi

Armin Redžić i Tahir Žustra dobitnici su nagrade za najbolju novinarsku priču o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju za 2026. godinu, koju povodom obilježavanja Dana Evrope organizira Direkcija za evropske integracije u saradnji s Društvom novinara BiH i UNFPA.Armin Redžić nagrađen je za TV prilog "Godinu nakon poplava u BiH, bez podrške Evropske unije, malo toga bi bilo moguće obnoviti" koji je objavljen na BHT1, a Tahir Žustra za TV prilog „Potencijalne mogućnosti i prilike koje bi se otvorile pred Bosnom i Hercegovinom uslijed članstva u SEPA području" koji je objavljen na Novoj BH.Nagradu i plakete su uručili direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota i zamjenica predstavnice UNFPA u BiH Marina Riđić, a u okviru ceremonije dodjele nagrade obratili su se i šef Odjela za komunikacije i glasnogovornik Delegacije EU u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig i predsjednik Društva novinara BiH Amarildo Gutić.Ovo je sedmi izbor po redu, a nagrada ima za cilj ukazati na važnost uloge medija u procesu evropskih integracija i potaknuti novinare da istražuju kako proces pristupanja u EU utiče na svakodnevni život bh. građana.Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota je kazala da ova nagrada potvrđuje da evropski put BiH nije samo put institucija, već i proces koji okuplja sve društvene aktere, a među njima posebno mjesto pripada medijima.Po njenim riječima, cilj nagrade je da se oda priznanje medijskim profesionalcima i medijima u BiH za njihov angažman u približavanju i izvještavanju o procesu evropskih integracija BiH, a također i da se potaknu i ohrabre novinari da još više istražuju na koji način evropski put BiH utiče na svakodnevni život ljudi.Habota je istaknula da proces evropskih integracija nije dnevna politička tema, to je proces koji zadire u sve društvene segmente, sektore, "to je vrlo složen i dugotrajan proces i zahtijeva itekakvu posvećenost i stručnost novinara".- Posebno me raduje što ulažemo dosta u izvještavanje i izvještavanje o ovim vrlo važnim temama je nešto na što stavljamo akcenat - kazala je Habota, te je čestitala ovogodišnjim dobitnicima nagrade.Zamjenica predstavnice UNFPA u BiH Marina Riđić je kazala da bez medija, bez medijskog izvještavanja i konstantnog upućivanja na izazove sa kojim se bh. društvo suočava, nećemo napraviti određene iskorake i rezultate.- Želim da ova naša budućnost, naša priča Evrope, postane sadašnjost svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine i da zajedno slavimo i živimo evropske vrijednosti - poručila je Riđić.<h2>Zemlja ogromnog potencijala</h2>Šef Odjela za komunikacije i glasnogovornik Delegacije EU u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig je izrazio zadovoljstvo što je nagrada za najbolju novinarsku priču na temu evropskih integracija sastavni dio obilježavanja Dana Evrope.- Bosna i Hercegovina je zemlja ogromnog potencijala, a najbolji način da taj potencijal ostvari jeste napredak na evropskom putu. Hvala nagrađenim novinarima kao i svima koji daju svoj doprinos u osiguravanju evropske budućnosti za BiH - kazao je Koenig.Predsjednik Društva novinara BiH Amarildo Gutić je kazao da je Društvo novinara već tradicionalni partner u ovom konkursu i sa zadovoljstvom participira, te se nada da će i ubuduće tako biti.<h2>Solidarnost unutar evropske porodice</h2>Nagrađeni novinar Armin Redžić je kazao da mu je drago da se u priči koju je radio prošle godine fokusirao na solidarnost unutar evropske porodice.- Mislim da je to jedna od vrijednosti na kojima također trebamo insistirati, posebno u situacijama kada govorimo i o teškim, katastrofalnim posljedicama koje smo nažalost vidjeli u Jablanici. Da nije bilo solidarnosti unutar Evropske unije, malo toga bismo obnovili i mnogo toga bismo čekali ako bismo se oslanjali samo isključivo na one koji donose odluke u naše ime - kazao je Redžić.Dobitnik nagrade Tahir Žustra je kazao da je veliko zadovoljstvo primiti jednu ovako značajnu nagradu, zato što redakcija Nove TV bazira svoje priče na edukaciji gledatelja.- Mi uglavnom u fokus stavljamo onu edukativnu komponentu novinarstva, zato što nam je bitno da naši gledatelji razumiju šta znači članstvo jedne zemlje u Evropskoj uniji, kakve to benefite donosi - naveo je on.

Nagradu i plakete su uručili direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota i zamjenica predstavnice UNFPA u BiH Marina Riđić

Redžić i Žustra dobitnici novinarske nagrade

Redžić i Žustra dobitnici novinarske nagrade za najbolje priče o procesu pristupanja BiH u EU

Iz Stranke za BiH su poručili da je na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva stranke donesena odluka o izboru najužeg rukovodstva stranke, koje će uz Semira Efendića, kao potpredsjednici čini Mirnes Gušić, Begija Smajić i i Zijad Nišić.Također, najavili su izlazak na izbore na svim nivoima vlasti, a osim već poznate kandidature Semira Efendića za Predsjedništvo BiH, najavili su da će za predsjednicu/potpredsjednicu RS kandidirati Begiju Smajić iz Srebrenice.Rekli su da su u RS spremni na saradnju sa svim državotvornim političkim subjektima izuzev SDP-a. Kažu da ukoliko se ne postigne dogovor o koaliciji bez SDP-a, SBiH će izaći samostalno na izbore za NSRS.- Begija Smajić je potpredsjednica stranke i prepoznatljivo političko ime koje je u mandatu od 2018. do 2022. godine obavljalo funkciju poslanice u NSRS, gdje je dosljedno zastupala interese građana i države BiH, posebno povratnika. Radi i živi s porodicom u Srebrenici, gdje je i aktuelna odbornica u Skupštini Opštine - ističu iz SBiH.

Šef Kluba SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Damir Mašić smatra da je SBiH najavom kandidature Begije Smajić prekršila Izborni zakon.- Stranka za BiH je direktno prekršila Izborni zakon jer su predstavili kandidatkinju i dio izbornog programa/strategije za predstojeće izbore nakon raspisivanja Izbora od strane CIK-a, što je novčano kažnjivo. Na potezu je Centralna izborna komisija - kazao je Mašić.

Što se tiče liste za NSRS, SBiH je poručila da je spremna biti dio zajedničke liste ukoliko na njoj ne bude SDP

SBiH najavila kandidaturu Begije Smajić za potpresjednicu RS, Mašić kaže da su prekršili Izborni zakon

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta (Antonio Costa) uputio je video-poruku građanima Bosne i Hercegovine povodom Dana Evrope, naglašavajući da je evropska perspektiva zemlje jasna i dugoročna.

<blockquote class="twitter-tweet">The EU🇪🇺 is committed to Bosnia and Herzegovina&#39;s future in the EU at the very highest levels. For <a href="https://twitter.com/hashtag/EuropeDay?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#EuropeDay</a>, <a href="https://twitter.com/eucopresident?ref_src=twsrc%5Etfw">@eucopresident</a> Antonio Costa delivered a special message to BiH citizens: &quot;Dear citizens of Bosnia and Herzegovina, I am addressing you today as future members of the… <a href="https://t.co/i6d8NiZeFX">pic.twitter.com/i6d8NiZeFX</a>&mdash; Luigi Soreca (@LSorecaEU) <a href="https://twitter.com/LSorecaEU/status/2052786641027133721?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

On je u obraćanju istakao da Evropska unija počiva na vrijednostima jedinstva, mira i saradnje, podsjećajući da je evropski projekat nastao kao odgovor na razaranja Drugog svjetskog rata.- Danas vam se obraćam kao budućim članovima Evropske unije. Na Dan Evrope obilježavamo naš zajednički evropski projekat, kada su naši osnivači izabrali jedinstvo umjesto podjela i saradnju umjesto sukoba. Odlučili su izgraditi budućnost mira, slobode i prosperiteta na pepelu Drugog svjetskog rata - poručio je Košta.Posebno je naglasio da je Bosna i Hercegovina dio evropske budućnosti, ali da put ka članstvu zahtijeva unutrašnji politički dogovor i reforme.- Vjerujemo da je vaša budućnost u Evropskoj uniji. Mnogo napornog rada je potrebno da se to ostvari. Sljedeći korak u vašem procesu pristupanja je otvaranje pregovora. Možete to postići ako uspijete izgraditi konsenzus u zemlji - rekao je predsjednik Evropskog vijeća.U završnici poruke, Košta je uputio poziv na zajedništvo i evropski put: "Živjela Evropa!"

Posebno je naglasio da je Bosna i Hercegovina dio evropske budućnosti, ali da put ka članstvu zahtijeva unutrašnji politički dogovor i reforme

Antonio Košta poslao poruku građanima BiH: "Obraćam vam se kao budućim članovima Evropske unije"

Predsjedavajući Gradskog vijeća Živinice Nail Jusić (SDA), koji se sumnjiči da je počinio krivična djela zloupotreba položaja i ovlaštenja, te primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, danas je predat Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli. Kako saznaje <a href="https://istraga.ba/detalji-istrage-protiv-naila-jusica-predsjedavajuci-gv-zivinice-narucio-lazne-diplome-za-suprugu-sina-snahu-sa-kupljenim-zvanjima-radili-kao-psiholog-medicinska-sestra-njegovateljica/">Istraga.ba</a>, Jusić je osumnjičen za kupovinu lažnih diploma Internacionalnog univerziteta u Goraždu za najbliže članove svoje porodice i saradnike.<h2>Novčani iznosi</h2>Kantonalno tužilaštvo TK tereti Jusića da je tokom 2021. i 2022. godine redovno kontaktirao sa Edinom Brutus, generalnom menadžericom Internacionalnog univerziteta u Goraždu (IUG), sa ciljem pribavljanja diploma za više osoba mimo regularnog obrazovnog procesa. Za određene novčane iznose, Nail Jusić je sa Edinom Brutus dogovorio da se izdaju lažne fakultetske diplome njegovom sinu Ibrahimu Jusiću, snahi Melisi Jusić, supruzi Ajši Jusić, saradniku Mirzi Kalajcu, te Selda Aliji. Njihovi podaci o upisu na Univerzitet, polaganju ispita i diplomiranju upisivani su u matične knjige retroaktivno, a potpisi profesora na prijavama za ispite i drugim dokumentima su falsifikovani.U januaru 2022. godine, prema informacijama Istrage, Jusić se sastao sa Edinom Brutus na području Sarajeva. Istog dana je u prostorijama Gradske uprave u Živinicama ovjereno uvjerenje o položenim ispitima za njegovog sina Ibrahima Jusića. Desetak dana kasnije, preko e-maila Elme Brutus je naručena diploma za Ibrahima. Tokom 2022. godine, Jusić je od Edine Brutus na isti način naručio lažne diplome za Ajšu i Melisu Jusić, te Mirzu Kalajca i Selda Aliju. Kako su utvrdili istražitelji, u SMS porukama koje je slao Edini Brutus, pored ličnih podataka članova porodice i prijatelja, Nail Jusić je “diktirao” i zvanja koja im trebaju stajati na diplomama. Tako je Ibrahim Jusić postao bachelor psihologije, a Ajša i Melisa Jusić i Mirza Kalajac stekli su zvanja bachelora sestrinstva. Za Selda Aliju navodi se samo da je završila I ciklus studija.Nakon što je dobio lažnu diplomu i zvanje, Nailov sin Ibrahim Jusić je zaposlen u Domu zdravlja u Živinicama, u Centru za mentalno zdravlje. U skladu sa novostečenim zvanjima, Ajša Jusić i Mirza Kalajac raspoređeni su na nova radna mjesta, također u Domu zdravlja Živinice. Melisa Jusić, snaha Naila Jusića, zaposlena je sa lažnom diplomom u JU Dječije obdanište Živinice kao njegovateljica.U iskazima koje su dali Tužilaštvu, bivši profesori sa Internacionalnog univerziteta u Goraždu izjavili su da nikoga od navedenih “studenata” nikad nisu upoznali, niti su oni kod njih polagali ispite. Jedna od profesorica navela je da je odbila potpisati prijavu ispita za Melisu Jusić (što je od nje tražila Elma Brutus) jer tu osobu nije imala u svojoj evidenciji studenata. Nakon što je odbila da potpiše, Elma Brutus ju je pokušala uvjeriti da je to samo “priznavanje ispita”.<h2>Akademska zvanja</h2>Izrada diploma lažnim studentima naručivana je e-mailom mjesecima nakon što su navodno stekli akademska zvanja na IUG, a “školarinu” za studij su uplaćivali tek kada su već postali akademski građani. Tako je Ibrahim, sin Naila Jusića, prema evidenciji iz matičnih knjiga upisao Fakultet edukacijskih nauka 26.09.2016. godine. Na diplomi koju je dostavio prilikom zasnivanja radnog odnosa u Domu zdravlja Živinice stoji da je akademsku titulu bachelora psihologije stekao 20.12.2021. godine. Narudžba za izradu njegove diplome poslana je sa e-mail adrese Elme Brutus 10.02.2022. godine. A 31.01.2022. godine, zaposlenica škole za strane jezike “Poliglot”, čija je vlasnica Edina Brutus, uplatila je u banci 2.000 maraka na ime školarine Ibrahima Jusića.Kada je pokrenuta istraga o izdavanju lažnih diploma na IUG, Edina Brutus i njeni saradnici su pokušali da zavaraju istražitelje tvrdeći da je dokumentacija o studiranju 70 osoba, među kojima su i rodbina i prijatelji Naila Jusića, izgorjela u požaru prije tri godine. Međutim, utvrđeno je da to nije istina i da su svi dokumenti sačuvani.

Nakon što je dobio lažnu diplomu i zvanje, Nailov sin Ibrahim Jusić je zaposlen u Domu zdravlja u Živinicama, u Centru za mentalno zdravlje

Nail Jusić naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu, pa sa kupljenim zvanjima radili kao psiholog, medicinska sestra i njegovateljica

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu dostavio je negativan odgovor Ministarstvu pravde Republike Srpske na zahtjev za sastanak u vezi sa zdravstvenim stanjem osuđenog Ratka Mladića.Iz Haga je poručeno da predsjednica Mehanizma u ovom trenutku ne može primiti delegaciju iz Banje Luke.Ranije je Ministarstvo pravde Republike Srpske zatražilo da ministar Goran Selak održi sastanak sa predsjednicom suda i nadležnim zvaničnicima, kako bi se razgovaralo o uslovima boravka i zdravstvenoj zaštiti Ratka Mladića, koji u haškom pritvoru služi doživotnu kaznu zatvora.U zvaničnom dopisu iz Haga naglašeno je da je Vlada Republike Srpske već ranije slala pisma u kojima se zalaže za Mladićevo puštanje na liječenje. Sud je istakao da bi prihvatanje takvog sastanka u ovom trenutku ugrozilo sudsku nezavisnost.- Radi očuvanja i privida i stvarne sudske nezavisnosti u vezi sa zahtjevom gospodina Mladića, predsjednica u ovom trenutku nije u mogućnosti da primi delegaciju - navedeno je u odgovoru Mehanizma.Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UN-a za taoce.Iako institucije iz Republike Srpske kroz humanitarne apele pokušavaju uticati na njegovo puštanje, sud u Hagu ostaje pri stavu da se pravni postupci i medicinska briga odvijaju u okviru propisanih pravila Mehanizma.

Iz Haga je poručeno da predsjednica Mehanizma u ovom trenutku ne može primiti delegaciju iz Banje Luke

Hag odbio zahtjev delegacije iz RS: Nema sastanka o zdravlju ratnog zločinca Ratka Mladića

Banjalučka medresa "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić" svečanom akademijom u Banskim dvorima i defileom kroz centar grada ispratila je treću generaciju maturanata i maturantica.Riječ je o najmlađoj odgojno-obrazovnoj ustanovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i jedinoj koja djeluje na području entiteta RS. Interes za ovu školu iz godine u godinu raste, a u potpunosti se finansira iz Fonda Bejtul-mal.Tradicionalni defile počeo je ispred džamije Ferhadija, a završen je u Banskim dvorima, gdje je održana svečana akademija.Maturanti i maturantice ističu da su zadovoljni školovanjem u Banjoj Luci i poručuju da bi sve ponovo ponovili.- Moj brat je bio u prvoj generaciji maturanata banjalučke medrese, a ja sam u trećoj. Tokom školovanja u medresi osjećali smo se kao jedna porodica - kazala je Ajna.<h2>Novo svjetlo</h2>Muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović poručio je da ispraćaj maturanata znači dolazak mladosti na društvenu scenu koja može donijeti novo svjetlo Banjoj Luci, banjalučkom muftiluku i cijeloj Islamskoj zajednici.- Odgovorno rukovodstvo u muftijstvu ponosno je na činjenicu da roditelji svoju djecu usmjeravaju ka mektebima i medresama. To može biti nova snaga za napredak u svim oblastima života. Dobro je da su danas s nama i predstavnici vlasti i da zajedno svjedočimo opredijeljenju mladih za učenje i rad. To nam treba u svim džematima i obrazovnim ustanovama, ali i u društvu u cjelini - poručio je Smajlović.Dodao je da mladi ne trebaju izbjegavati izazove.- Mnogo je mjesta gdje poroci današnjice uzimaju danak mladima. Zato škola i učitelj moraju ostati naša nada - istakao je.<h2>Važan identitet grada</h2>Direktor medrese Muris-ef. Spahić naglasio je da ova škola predstavlja važan dio identiteta grada na Vrbasu.- Uspostavom medrese u Banju Luku je došla mladost. A dolaskom mladosti u grad vratio se i život - rekao je Spahić.Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić istakao je značaj događaja.- Na ovaj način se šalje pozitivna poruka o tome kakva je Bosna i Hercegovina - naveo je Hurtić.Oko 95 posto učenika dolazi iz džemata s područja RS-a. Medresa je osnovana prije šest godina, a interes za nju i dalje raste.

Stanje na putevima u BiH: Kolovoz mokar, smanjena vidljivost

CIK pokreće najveću izbornu reformu: Šta se mijenja na biračkim mjestima

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

U Bosni i Hercegovini oblačno sa kišom

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Čijim novcem ubija industriju?

Nikšić: Mogla bi se saznati dublja pozadina spora s EP HB, nećemo ostaviti radnike Željezare bez podrške

Mustafa Cerić: Izbor je naš - vaš

SDA HNK uz Izetbegovića: Podržali njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH

Usvojena "Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost"

BHRT pokreće zakonske procedure ako RTRS u roku ne isplati sredstva po presudi

Redžić i Žustra dobitnici novinarske nagrade za najbolje priče o procesu pristupanja BiH u EU

SBiH najavila kandidaturu Begije Smajić za potpresjednicu RS, Mašić kaže da su prekršili Izborni zakon

Antonio Košta poslao poruku građanima BiH: "Obraćam vam se kao budućim članovima Evropske unije"

Nail Jusić naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu, pa sa kupljenim zvanjima radili kao psiholog, medicinska sestra i njegovateljica

Hag odbio zahtjev delegacije iz RS: Nema sastanka o zdravlju ratnog zločinca Ratka Mladića

Ulicama Banje Luke prošetali maturanti treće generacije medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić"

BiH

Stanje na putevima u BiH: Kolovoz mokar, smanjena vidljivost

CIK pokreće najveću izbornu reformu: Šta se mijenja na biračkim mjestima

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

U Bosni i Hercegovini oblačno sa kišom

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: Čijim novcem ubija industriju?

Nikšić: Mogla bi se saznati dublja pozadina spora s EP HB, nećemo ostaviti radnike Željezare bez podrške

Mustafa Cerić: Izbor je naš - vaš

SDA HNK uz Izetbegovića: Podržali njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH

Usvojena "Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost"

BHRT pokreće zakonske procedure ako RTRS u roku ne isplati sredstva po presudi

Redžić i Žustra dobitnici novinarske nagrade za najbolje priče o procesu pristupanja BiH u EU

SBiH najavila kandidaturu Begije Smajić za potpresjednicu RS, Mašić kaže da su prekršili Izborni zakon

Antonio Košta poslao poruku građanima BiH: "Obraćam vam se kao budućim članovima Evropske unije"

Nail Jusić naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu, pa sa kupljenim zvanjima radili kao psiholog, medicinska sestra i njegovateljica

Hag odbio zahtjev delegacije iz RS: Nema sastanka o zdravlju ratnog zločinca Ratka Mladića

Ulicama Banje Luke prošetali maturanti treće generacije medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić"