Veliki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, Centar za gospodarenje otpadom Babina gora, ulazi u završnu fazu realizacije, a u njegovoj izgradnji ključnu ulogu imaju firme iz Bosne i Hercegovine, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/bh-firme-privode-kraju-mega-projekt-kod-karlovca-oboren-i-rekord/">Biznisinfo.</a>Glavni izvođač radova je bh. građevinska kompanija Hering d.d. iz Širokog Brijega Projekat kod Karlovca spada među najveće investicije u sektoru upravljanja otpadom u ovom dijelu Evrope, a njegova ukupna vrijednost procjenjuje se na oko 80 miliona eura.Centar za gospodarenje otpadom Babina gora namijenjen je za obradu komunalnog otpada s područja više hrvatskih županija, a njegovim završetkom Hrvatska dobija moderan objekt usklađen s EU standardima zaštite okoliša. Prema dostupnim informacijama, radovi su u poodmakloj fazi i projekat se privodi kraju.<h2>Sarajevska firma i oboreni rekord</h2>U realizaciji učestvuje i sarajevska firma Alternativa d.o.o., koja je na ovom projektu zabilježila i značajan proizvodni iskorak. Alternativa je za potrebe objekta proizvela i isporučila lim dužine čak 19,7 metara, što predstavlja najduži lim koji je ova kompanija ikada proizvela, čime je oboren njihov vlastiti rekord.<h2>Mega projekt Babina gora kod Karlovca iz ptičje perspektive</h2>Rekordni limovi su već ugrađeni na objektu Centra Babina gora, zajedno s panelima iste kompanije, čime je postrojenje dobilo svoj završni vizuelni oblik. Isporuka i ugradnja ovako zahtjevnih elemenata podrazumijevala je visoku preciznost u proizvodnji, kao i složenu logistiku, posebno s obzirom na transport i montažu na tržištu Hrvatske.Nosilac posla i isporuke materijala na projektu je firma Baumet, dok je investitor CGO Babina gora.

Rekordni limovi su već ugrađeni na objektu Centra Babina gora, zajedno s panelima iste kompanije, čime je postrojenje dobilo svoj završni vizuelni oblik

Bh. firme privode kraju mega projekt kod Karlovca, oboren i rekord

Inicijativa za osnivanje prve međunarodne finansijske berze u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, koju je pokrenuo tim američkih investitora, predstavlja jedan od najznačajnijih ekonomskih iskoraka posljednjih godina. Trgovanje na berzi, koje bi trebalo početi u drugoj polovini godine, vlasti vide kao strateški prioritet za lokalnu privredu i priliku za privlačenje stranih investicija, uključujući i američki kapital.Projekat, koji je strateški prioritet lokalne vlasti, ne samo da ima potencijal da ojača lokalnu privredu i privuče domaće i strane investitore, već i da Brčko pozicionira kao regionalni finansijski centar, otvarajući vrata inovacijama, razvoju izvozno orijentiranih industrija i širenju tržišta kapitala na susjedne zemlje.Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić ističe da je Distrikt izabran kao mjesto osnivanja berze zbog političke stabilnosti i fleksibilnosti zakonodavnog procesa, što, kako je rekao, omogućava brzo formiranje regulativnog okvira i uspješan rad berze.Projekat prati donošenje modernog zakonodavnog okvira, edukacija privrednika i uključivanje međunarodnih eksperata, a njegov uspjeh mogao bi značajno doprinijeti dugoročnom ekonomskom rastu Distrikta i cijele BiH.Za vlasti Brčko distrikta, ali i za dio stručne javnosti, ovaj projekat predstavlja potencijalni prelomni trenutak, odnosno pokušaj da se, prvi put nakon privatizacijskih procesa i stagnacije tržišta kapitala, ponudi drukčiji, savremeniji model finansijskog tržišta, koji bi mogao privući domaći i strani kapital i otvoriti prostor i za regionalno širenje.Gradonačelnik naglašava da interes američkih investitora predstavlja jednu od najznačajnijih vijesti za Distrikt u posljednjim godinama, ističući da je Brčko prepoznato kao prostor koji ima kapacitet da odgovori složenim institucionalnim i regulatornim zahtjevima kakve nosi osnivanje međunarodne berze.- Investitori, konkretno iz SAD-a, imaju poseban interes da na ovim prostorima realiziraju ulaganja, ne samo u Brčko distrikt, nego i u Bosnu i Hercegovinu - rekao je Milić za Fenu te naglasio da je za vlasti Distrikta ključno to što Brčko nije slučajno izabrano kao lokacija buduće berze.Prema njegovim riječima, američki investitori su procijenili da Distrikt posjeduje određeni stepen političke stabilnosti, institucionalne zrelosti i zakonodavne fleksibilnosti.- Brčko je definitivno izabrano kao mjesto za osnivanje ove međunarodne berze upravo zbog stabilnosti koju smo pokazali u prethodnom periodu i fleksibilnosti našeg zakonodavnog procesa. Mi smo u prilici odgovoriti takvom zadatku, a to je ne samo formiranje regulatornog okvira, nego i kasniji rad same berze - naglasio je gradonačelnik.Poseban akcenat stavlja na ustavno-pravni položaj Distrikta, koji, prema njegovim riječima, Brčko čini prirodnim prostorom za susret različitih ekonomskih i političkih interesa. Kao jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom BiH, Brčko ima specifičnu poziciju koja se, kako navodi Milić, sada pokušava iskoristiti kao razvojna prednost.- Mi smo ovo prepoznali ne samo kao ekonomsku investiciju, nego i u jednom širem političkom kontekstu, kao vid podrške reformskim aktivnostima koje se provode u Distriktu, a koje su usmjerene ka jačanju ukupne ekonomije - rekao je.Govoreći o povjerenju američkih investitora, Milić naglašava da nije riječ o neformalnoj inicijativi ili izoliranom interesu pojedinaca, već o projektu koji je prošao ozbiljne analize i ima institucionalnu podršku.- Već na promociji zakona imali smo direktno uključivanje predstavnika američke ambasade. Dakle, ne može se reći da je ovo nešto neformalno ili bez podrške američke administracije. Očigledno je da su procjene bile takve da je Brčko u stanju da odgovori svim potrebama za osnivanje i rad jedne ovakve berze“, istakao je.Centralni stub buduće berze je novi Zakon o vrijednosnim papirima Brčko distrikta, koji je trenutno u proceduri donošenja. Gradonačelnik detaljno pojašnjava da je riječ o izuzetno obimnom i sadržajno zahtjevnom propisu, koji predviđa snažnu regulaciju, visok nivo zaštite investitora i institucionalnu odgovornost.- Riječ je o potpuno novom zakonu, koji je poprilično revolucionaran u smislu rješenja koja uvodi, od jačanja uloge Komisije za vrijednosne papire Brčko distrikta, do uspostavljanja mehanizama koji treba osigurati kredibilitet rada berze i sigurnost svih učesnika - naveo je Milić.Osim domaćih članova Komisije, u rad berze će biti uključena i dva člana međunarodnog karaktera, što, prema riječima gradonačelnika, garantira ozbiljnost i omogućava saradnju s američkim investitorima. Također je razmatrana i mogućnost trgovanja kriptovalutama na berzi.Milić naglašava da donošenje ovog zakona mora pratiti čitav niz drugih propisa, uključujući zakon o zaštiti od cyber kriminala, kako bi se osigurala zaštita informatičkih i finansijskih sistema na kojima će berza funkcionirati. Također najavljuje izmjene Zakona o porezu na dobit, s ciljem stimuliranja firmi da se listiraju na berzi.Procedura donošenja zakona, kako navodi, već je u poodmakloj fazi. Nakon pribavljanja mišljenja nadležnih institucija - Direkcije za finansije, pravobranilaštva, zakonodavne kancelarije gradonačelnika, odjeljenja za evropske integracije i Komisije za prevenciju korupcije, zakon bi se trebao naći na sjednici Vlade, a potom i u skupštinskoj proceduri.- Očekujemo da taj posao bude završen do 8. marta, kada Brčko distrikt obilježava 26 godina postojanja - rekao je Milić, dodajući da je plan da berza profunkcionira do kraja godine, uz donošenje brojnih podzakonskih akata.Predsjednik Skupštine Brčko distrikta Damir Bulčević naglašava da se usvajanje novog zakona i uspostavljanje berze dešava u trenutku kada je tržište kapitala u BiH gotovo zamrlo.- Svi znamo da je trgovanje na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi simbolično. Prometi su niski i tržište kapitala ne ispunjava svoju razvojnu funkciju - rekao je Bulčević.On smatra da bi berza u Brčkom mogla ponuditi drukčiji model, ali samo ako postoji jasna i sigurna zakonska regulativa i ozbiljni investitori.- Ako imamo jasnu regulativu i strane investitore, a u ovom slučaju već imamo nagovještaje američkog kapitala, onda moramo probuditi svijest i kod domaćih privrednika. Kapital koji danas stoji na bankovnim računima može biti inkorporiran u finansijsku berzu i stavljen u funkciju razvoja - naveo je.Bulčević ističe da berza ne bi imala značaj samo za Brčko, nego i za cijelu BiH, pa i region, posebno ako se otvori prostor za regionalno trgovanje i uključivanje investitora iz susjednih zemalja.- Ovo je velika prilika i za strane investitore, ali posebno treba naglasiti američki kapital koji će biti uložen u berzu. To bi predstavljalo novi privredni zamah u ovom finansijskom području i cilj nam je privući investitore i fondove iz cijele države, ali i regiona - kazao je.Predsjednik Komisije za papire od vrijednosti Brčko distrikta Muamer Ahmetspahić objasnio je da Komisija ima ključnu ulogu u formiranju berze, jer će biti regulator i izdavatelj dozvola. Članovi komisije bili su nosioci aktivnosti u pripremi nacrta zakona.- Nakon usvajanja zakona kreće procedura donošenja pravilnika, koji će omogućiti provođenje zakona i osnivanje berze. Berza će biti dioničko društvo, s mogućnošću uključivanja domaćih i međunarodnih investitora - rekao je Ahmetspahić.On je dodao da zakon predviđa angažman eksperata iz uređenih tržišta, što povećava kvalitet i kredibilitet rada berze.Prema njegovim riječima, berza bi, pod idealnim uvjetima, mogla početi sa radom u drugoj polovini godine, nakon što podzakonski akti budu doneseni i svi uvjeti zakona ispunjeni.Osnivanje berze u Brčkom, kako su saglasni sagovornici, može značajno unaprijediti tržište kapitala u BiH, koje trenutno čine Sarajevska i Banjalučka berza sa simboličnim prometom.

Projekat prati donošenje modernog zakonodavnog okvira, edukacija privrednika i uključivanje međunarodnih eksperata

Trgovanje na američkoj berzi u Brčkom počinje u drugoj polovini godine

Situacija s pivom kao tradicionalnim bavarskim pićem nije dobra. Prošla godina bila je izuzetno teška za pivarsku industriju, a Bavarsko udruženje pivara razloge vidi u promjenama životnih navika, sve većoj orijentaciji prema fitnesu, ali i u politici ministrice zdravstva.Pivarska industrija u Njemačkoj već dugo nije poslovala ovako loše. Tokom prošle godine prodaja piva na nivou cijele zemlje pala je za 5,8 posto u odnosu na godinu ranije. U saveznoj državi Bavarskoj konzumacija piva smanjena je za 4,5 posto, što iznosi oko 800 hiljada hektolitara.Godišnja potrošnja piva po glavi stanovnika sada iznosi 88 litara, dok je prije 50 godina bila čak 151 litar. Riječ je, dakle, o višedecenijskom silaznom trendu. Od 1993. godine prodaja piva u Bavarskoj smanjena je za gotovo jednu trećinu.Bavarsko udruženje pivara glavni razlog vidi u demografskim promjenama.- Generacija baby boomera (osobe rođene u periodu od 1946. do 1964.) dolazi u životnu dob u kojoj se alkohol umjerenije pije - napomenuo je predstavnik bavarskih pivara Georg Schneider.Mlađe generacije imaju drugačije navike kada je riječ o konzumaciji alkohola. Danas je 39 posto mladih muškaraca redovnih konzumenata alkohola, dok ih je tokom 1970-ih bilo čak 85 posto. Schneideru je taj trend teško razumljiv jer pivo doživljava kao nešto što okuplja ljude i djeluje kao svojevrsno "društveno ljepilo".

Prodaja piva koje sadrži alkohol njemačkih pivovara pala je za rekordnih 6%

Ukazao je i na to da je Njemačka premašila cilj Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO) o smanjenju konzumacije čistog alkohola za 10 posto, te upravo u tome vidi jedan od razloga pada konzumacije piva.Smatra neprihvatljivim da političari i dalje problematiziraju konzumaciju alkohola, uprkos činjenici da je navedeni cilj ostvaren. Posebno je nezadovoljan time što se među njima nalazi i bavarska ministrica zdravstva Judith Gerlach.Gerlach je odbacila te kritike, podsjetivši da su istraživanja pokazala kako čak i umjerena konzumacija alkohola može biti povezana s povećanim rizikom od određenih vrsta raka.

Recept za pivo star četiri hiljade godina

Za razliku od klasičnog piva, bezalkoholno pivo bilježi rast proizvodnje. Bavarski pivari su prošle godine proizveli 2,5 miliona hektolitara bezalkoholnog piva, što je 11,5 posto više nego godinu ranije. Schneider smatra da je bezalkoholno pivo odlična alternativa zaslađenim osvježavajućim pićima.Ipak, prodaja bezalkoholnog piva još uvijek ne dostiže nivo prodaje konvencionalnog piva.Schneider je uvjeren da će se tržište piva oporaviti, kao što se to dogodilo i nakon Drugog svjetskog rata, objavio je bavarski dnevnik BR24.

Generacija baby boomera (osobe rođene u periodu od 1946. do 1964.) dolazi u životnu dob u kojoj se alkohol umjerenije pije

Bavarsko pivo gubi bitku s novim navikama: Prodaja u stalnom padu

Veliki gubici bitcoina ubrzali su se jučer, nakon što je kriptovaluta pala 13% i strmoglavila se ispod nivoa od 65.000 dolara do sredine popodneva. Time je nastavljen istorijski loš period za najvrijedniju digitalnu imovinu na svijetu, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/uncategorized/bitkoin-se-strmoglavio-ispod-65-000-dolara-cijena-pala-gotovo-50-za-cetiri-mjeseca/">Forbes</a>.<h2>Dalje pogoršanje tokom dana</h2>Bitcoin je pao ispod nivoa od 70.000 dolara prvi put poslije više od godinu dana, oko 6:30 ujutru po istočnom vremenu, ali su se gubici tokom dana dodatno produbili.Pad je gurnuo bitcoin ispod 65.000 dolara nešto poslije 15 časova. Neposredno prije 16 časova trgovao se i oko 62.500 dolara. Ovi nivoi cijena nijesu zabilježeni još od oktobra 2024.<h2>Pad od rekordnog maksimuma</h2>Bitcoin je pao skoro 50% u odnosu na svoj istorijski maksimum od 126.080 dolara, dostignut 6. oktobra 2025. godine.<h2>Geopolitički i tržišni razlozi</h2>Cijene bitcoina počele su da opadaju sredinom januara zbog geopolitičke nestabilnosti. Uzrok su hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom. Investitori su se okrenuli sigurnijim oblicima imovine, što je dovelo do rasta cijena zlata i srebra na istorijske maksimume.Prema mišljenju stručnjaka, Trampova nominacija Kevina Vorša za predsjednika Federalnih rezervi također je uticala na pad bitcoina, uprkos Voršovom pozitivnom stavu prema kriptovalutama.Analitičarke Deutsche Banke, Marion Labur i Kamila Siazon, pad su pripisale "masovnim povlačenjima sredstava iz institucionalnih ETF-ova", fondova koji obuhvataju diverzifikovanu imovinu i kojima se može brzo trgovati na berzi. Pad bitcoina dešava se i u kontekstu rasprodaje tehnoloških akcija, koja je u posljednjoj trgovačkoj sedmici spustila Nasdaq za 4,8%.<h2>Udari na trgovačke platforme</h2>Trgovačke platforme, čiji su rezultati u velikoj mjeri povezani sa stanjem na tržištu kriptovaluta, takođe su osjetile udarac zajedno sa bitcoinom. Akcije Robinhooda pale su 9% nešto prije 15 časova i sada su u padu od 36% od početka godine. Akcije Coinbasea, koje su godinu počele na oko 236 dolara, pale su na 150,4 dolara.<h2>Istorijska volatilnost</h2>Iako se trenutni krah produbljuje, bitcoin se ponovo nalazi u poznatoj fazi volatilnosti viđenoj i prethodnih godina. Kriptovaluta je dostigla tadašnji maksimum blizu 69.000 dolara u novembru 2021. godine, da bi tokom naredne godine potonula oko 78%, na ispod 16.000 dolara.Bitcoin je snažno porastao 2025. godine nakon izbora Trampa, koji je prethodne godine vodio kampanju sa snažnom pro-kripto platformom. Tramp je u martu uspostavio državne rezerve bitcoina i ublažio sprovođenje regulative nad kriptovalutama.Pad bitcoina dolazi u trenutku kada Tramp zagovara agresivnu spoljnu politiku, praćenu širokim carinama i prijetnjama vojne intervencije u zemljama poput Kolumbije i Grenlanda. Trampova administracija ima okvirni sporazum sa Grenlandom, ali nije jasno da li on uključuje vlasništvo koje predsjednik priželjkuje. To je zaprijetilo da naruši višedecenijske sporazume koje SAD imaju sa članicama NATO-a.

Time je nastavljen istorijski loš period za najvrijedniju digitalnu imovinu na svijetu

Bitcoin se strmoglavio ispod 65.000 dolara: Cijena pala gotovo 50% za četiri mjeseca


Još jedan nekadašnji industrijski gigant Hrvatske nalazi se pred potpunim gašenjem. Nakon 130 godina rada, fabrika željezničkih vagona Gredelj donijela je odluku o trajnom prekidu proizvodnje.Kako prenosi Poslovni dnevnik, u zvaničnom saopštenju navodi se da je poslodavac odlučio da trajno ugasi proizvodnju i okonča privredne aktivnosti poslije juna 2026. godine.- Poslodavac je odlučio da trajno ugasi proizvodnju i završi sa privrednim aktivnostima poslije juna 2026. godine - navodi se u saopštenju.<h2>Sindikati zatečeni odlukom vlasnika</h2>Odlukom Uprave slovačke kompanije Tatravagonka, koja je vlasnik pogona, neprijatno su iznenađeni i sindikati. Kao razlog za gašenje proizvodnje navodi se stanje na tržištu, ali strah za sudbinu zaposlenih ostaje izražen.- U odluci jasno piše da će svi radnici biti otpušteni. Da li će ostati manji dio zaposlenih, isključivo radi održavanja hladnog pogona, još ne znamo, ali svi radnici će do juna, kada je planirano sprovođenje odluke, biti otpušteni. Naravno, dobiće i otpremnine - rekao je Tomislav Rajković, predsjednik Udruženja radničkih sindikata Hrvatske.<h2>Egzistencija 300 radnika pod znakom pitanja</h2>Gašenje Gredelja direktno ugrožava egzistenciju oko 300 radnika, dok je nekada u proizvodnim halama ove fabrike radilo i dvostruko više ljudi.Dodatnu neizvjesnost stvara činjenica da su pojedine narudžbine garantovale posao čak do 2032. godine, ali je nejasno šta će se dogoditi sa započetom proizvodnjom, kao i ko će preuzeti održavanje vozila za HŽ Putnički prevoz.Iz kompanije koja vodi brigu o Gredelju nakon stečaja stigao je tek kratak pisani odgovor.- U ovom trenutku nisu ugovoreni novi poslovi koji bi omogućili nastavak proizvodnje u punom kapacitetu odmah po završetku postojećih, što ne isključuje mogućnost ugovaranja novih projekata u budućnosti - navodi se u odgovoru.Kako i gdje bi se eventualno nastavila proizvodnja – nije precizirano.Moguća prodaja zemljišta i preseljenje proizvodnjeRajković upozorava da vlasnik ima više opcija.- Oni mogu prodati zemljište koje je izuzetno vrijedno na području gdje se fabrika nalazi, mogu odnijeti sve mašine sa sobom, mogu preseliti proizvodnju negdje drugo – imaju fabrike u Bosni i Hercegovini, u Srbiji i u Slovačkoj - rekao je on.Poručuje i da sindikati neće odustati bez borbe.- Borit ćemo se da Gredelj nastavi da posluje – ako ne može sadašnji vlasnik, onda neko drugi - naglasio je Rajković.<h2>Od velikih obećanja do tišine institucija</h2>Prije tri godine Gredelj je obišao i premijer Hrvatske, kada se govorilo o novim radnim mjestima i nastavku velikih poslova. Danas, međutim, na pitanja o sudbini fabrike reakcija Ministarstva privrede izostaje.U jednoj od najpoznatijih fabrika željezničkih vozila u regionu ostali su, kako navode hrvatski mediji, samo posljednji trzaji nekadašnje industrijske moći.

Poslodavac je odlučio da trajno ugasi proizvodnju i završi sa privrednim aktivnostima poslije juna 2026. godine - navodi se u saopštenju

Kolaps hrvatskog džina, gasi se proizvodnja: "Svi radnici će biti otpušteni"

Izvršni direktor za regionalna i korporativna pitanja američke građevinske kompanije Bechtel Džastin Siberel (Justin Siberell) govorio je na Balkans Forward Summitu, tom prilikom se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu i planove koje ova kompanija ima vezano za Južnu plinsku interkonekciju.Atlantsko vijeće je organizovao samit na kojem se govorilo o Balkanu i mogućnostima razvoja, a na jednom od panela gostovao je i Siberel. Tom prilikom se osvrnuo na projekat Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini.- Energetska stabilnost je obaveza svih vlada u svijetu, tako je i u balkanskoj regiji gdje postoji napor da se stanovništvu omogući više opcija i smanji zavisnost od ruskog gasa koji je još uvijek jedini dostupan u nekim mjestima kao što je Sarajevo. Radimo u regiji na tome da pronađemo mogućnosti kako bi proširili opcije, posebno u smislu nabavke američkog LNG-a preko Grčke ili preko Hrvatske. Mislim da će taj novi koridor biti u fokusu u narednom periodu - poručio je Siberel.

Cvijanović se sastala s Trampovim ministrom, razgovarali i o Južnoj interkonekciji

Voditelj panela ga je pitao za optimistične najave u vezi s tim projektom, međutim Siberel ističe da neće biti lako.- Da je lako, mi ne bismo bili tu. Zapravo je prilično teško, iskreno. Ovdje su ambasadori u publici koji znaju s čim se suočavamo u ovim projektima. Stvar je u zakonima koji imaju problem s privlačenjem investicija... Neke promjene se moraju desiti da bi nam bilo lakše doći, kao što su to uradili u Sjevernoj Makedoniji - naveo je izvršni direktor Bechtela.Siberell je kazao da bi projekat Južne plinske interkonekcije omogućio BiH da preko terminala za ukapljeni prirodni gas na Krku u Hrvatskoj uveze američki gas. Istaknuo je da je riječ o projektu koji podržava trenutna američka administracija i koji su podržavale i ranije američke administracije.- Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjet ćemo - rekao je on.

Nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, kazao je

Jedan od direktora kompanije Bechtel o Južnoj interkonekciji: Vidjet ćemo možemo li išta uraditi s vlastima

Devizne rezerve Centralne banke BiH (CBBiH) na kraju decembra 2025. godine iznosile su 18,21 milijardu KM i na godišnjem nivou su povećane za 572,7 miliona KM (3,2 posto).CBBiH u komentaru monetarnih kretanja za decembar navodi da su ukupni krediti domaćim sektorima na kraju decembra 2025. godine iznosili 28,69 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 386,5 miliona KM (1,4 posto). Kreditni rast je registrovan kod svih sektora: stanovništvo za 111,2 miliona KM (0,8 posto), privatna preduzeća za 51,4 miliona KM (0,4 posto), vladine institucije za 175,6 miliona KM (12,8 posto), nefinansijska javna preduzeća za 34,8 miliona KM (4,7 posto) i ostali domaći sektori za 13,6 miliona KM (3,5 posto).<h2>Godišnja stopa&nbsp;</h2>Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru 2025. godine iznosila je 11,1 posto, nominalno 2,86 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,58 milijardi KM (12,2 posto), kod privatnih preduzeća za 864,3 miliona KM (8,1 posto), kod vladinih institucija za 256,3 miliona KM (19,8 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74 miliona KM (10,6 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 95,3 miliona KM (30,9 posto).Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2025. godine iznosili su 37,32 milijarde KM, i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 527,8 miliona KM (1,4 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 473,3 miliona KM (2,5 posto) i kod privatnih preduzeća za 270,7 miliona KM (3,2 posto). Depoziti su u istom periodu smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 24,2 miliona KM (1,2 posto), kod vladinih institucija za 139,5 miliona KM (2,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 52,5 miliona KM (2,4 posto).<h2>Transakcioni računi</h2>U strukturi depozita stanovništva, najveći dio se odnosi na transakcione račune (50,4 posto), koji su u odnosu na prethodni mjesec veći za 4,3 posto, depoziti po viđenju (20 posto) su veći za 1,1 posto, dok su oročeni depoziti (29,6 posto) veći za 0,4 posto.Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u decembru 2025. godine iznosila je 10,2 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,45 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 2,09 milijardi KM (11,8 posto), u čijoj strukturi su transakcioni računi porasli za 16,9 posto, depoziti po viđenju za 6,3 posto i oročeni depoziti za 7,7 posto.Rast depozita na godišnjem nivou zabilježen je i kod privatnih preduzeća za 713,1 milion KM (8,8 posto), kod vladinih institucija za 538,5 miliona KM (13 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 129,6 miliona KM (6,6 posto).Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 24,1 milion KM (1,2 posto).

Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2025. godine iznosili su 37,32 milijarde KM

CBBiH - Devizne rezerve 18,21 milijardu KM, krediti porasli na 28,69 milijardi KM

CBBiH: Devizne rezerve 18,21 milijardu KM, krediti porasli na 28,69 milijardi KM

Dva najveća dobavljača cigareta za tržište Bosne i Hercegovine obavijestila su trgovačke lance da slijedi novo povećanje cijena duhanskih proizvoda.Radi se o još jednom u nizu poskupljenja u posljednjih nekoliko godina, što je teret kojeg trgovci više ne mogu podnijeti.Prema podacima trenutna zarada trgovaca po jednoj kutiji cigareta iznosi devet feninga.Međutim, minimalna marža u praksi se gotovo u potpunosti poništava troškovima koji prate prodaju.Konkretno, na primjeru kutije cigareta čija je cijena 6 KM, trgovačka marža iznosi oko 1,85 posto, što je znatno ispod nivoa koji bi omogućio održivu prodaju. Kod plaćanja karticom, bankarska provizija po transakciji iznosi približno isto koliko i kompletna zarada trgovca, dakle oko devet feninga po kutiji. Time se zarada svodi na nulu.Ako se na to dodaju dodatni nameti i operativni troškovi prodaja cigareta gura trgovce u minus. To ih je posljednjih nekoliko godina, zbog stalnih povećanja cijena i rasta troškova poslovanja, a ne mijenjanja marži, dovelo u situaciju da su u realnom gubitku na ovom proizvodu. Uostalom, povećanjem minimalne plate, računica je da je svaka marža ispod 5 posto neisplativa. Sve drugo stvara privid velikih prometa od kojih trgovci nemaju koristi, naprotiv dolaze u fazu da počinju poslovati u minusu kada su u pitanju cigarete,a u cijelom lancu profitiraju samo distributeri i proizvođači.

Predloženo povećanje akciza na cigarete od 1. januara

S novim povećanjem cijena prodaja cigareta postaje potpuno neisplativa. Trgovci nemaju prostora za kalkulaciju, a svaki dodatni trošak direktno znači minus.Iako su cigarete i dalje među proizvodima s velikim prometom, ekonomska računica za maloprodaju postaje neodrživa. Posve je jasno da se problem ne može riješiti bez ozbiljnog preispitivanja marži, bankarskih naknada i ukupnog fiskalnog opterećenja, jer u suprotnom prodaja cigareta ostaje posao bez zarade ili s direktnim gubitkom, što će prije dovesti do njihovog nestanka na policama.

Minimalna marža u praksi se gotovo u potpunosti poništava troškovima koji prate prodaju

Moglo bi doći do nestašice cigareta u BiH: Slijedi novo poskupljenje koje trgovci ne mogu podnijeti

Vrijednost kriptovalute Bitcoin bilježi snažan pad na tržištu. Trenutno jedan Bitcoin vrijedi 65.432 američka dolara (108.539 KM), što je gotovo 11 posto manje u odnosu na prethodni dan.Koliko je cijena ove kriptovalute promjenjiva pokazuje podatak da je danas u ponoć iznosila 72.992 dolara (121.079 KM). Poređenja radi, u oktobru prošle godine vrijednost jednog Bitcoina dostigla je 126.198 dolara (209.338 KM), što je tada bila najviša zabilježena cijena od 2008. godine, otkada ova kriptovaluta postoji.U posljednja četiri mjeseca vrijednost Bitcoina smanjena je za ukupno 60.766 dolara, odnosno za 48,15 posto. Ovo je prvi put otkako je Donald Tramp (Donald Trump) ponovo izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država da je cijena Bitcoina pala ispod 70.000 dolara.Na pad vrijednosti Bitcoina utječe više faktora. Među najvažnijima su:Prodaja Bitcoina od strane velikih investitora, što stvara dodatni pritisak na cijenu, što je česta pojava nakon perioda rasta;Smanjeno interesovanje investitora za rizičnu imovinu, kakve su kriptovalute, uz veće usmjeravanje ka sigurnijim oblicima ulaganja;Privremena obustava kupovine Bitcoina od strane velikih investicionih fondova;Prodaja Bitcoina od strane rudara radi pokrivanja troškova „rudarenja“;Globalna ekonomska i politička nesigurnost.Bitcoin je prva kriptovaluta na svijetu koja nije pod kontrolom centralne banke niti bilo koje kompanije. Njegova vrijednost temelji se na ograničenoj ponudi, potražnji, tehnologiji i povjerenju korisnika, te se formira tržišno – u zavisnosti od toga koliko su ljudi spremni platiti za njega.

Bitcoin je prva kriptovaluta na svijetu koja nije pod kontrolom centralne banke niti bilo koje kompanije

Vrijednost Bitcoina naglo pala: Cijena ispod 70.000 dolara

Investicija vrijedna više miliona maraka počela je davati prve plodove.&nbsp;U Kaknju je otvoren novi industrijski pogon za preradu domaćeg voća i povrća, a uprava firme već najavljuje velike planove za budućnost.Međunarodna MSH Group investirala je preko 10 miliona konvertibilnih maraka u moderno proizvodno postrojenje u naselju Bilješevo kod Kaknja. Kompanija specijalizovana za preradu voća i povrća odlučila se za ovu lokaciju prije tri godine, dok je sa radom zvanično počela u proteklih nekoliko mjeseci. Trenutno u pogonu radi 20 radnika, ali to je tek početak širenja kapaciteta, piše austrijski Kosmo.at.Direktor firme Muamer Balihodžić upoznao je posjetioce sa trenutnim procesima proizvodnje i budućim ciljevima razvoja. Naglasio je da MSH Group posmatra Kakanj kao dugoročno sjedište svog poslovanja u Bosni i Hercegovini. Kompanija planira povećati broj zaposlenih na oko 70 radnika, čime bi postala jedan od najznačajnijih poslodavaca u prehrambenom sektoru regije.Novo postrojenje nedavno je obišla visoka delegacija koju su predvodili načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević, kantonalni ministar poljoprivrede Jasmin Čajić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Muamer Mandra, te šef općinske službe za privredu Mirza Fazlić.<h2>Vrhunski standardi i izvoz</h2>Kako navode iz kompanije, investicija je realizovana prema najstrožim međunarodnim standardima. Posebna pažnja posvećena je zaštiti okoliša, sigurnosti na radu i vrhunskom kvalitetu proizvoda. Proizvodi MSH Group već su stigli do prodajnih polica, a koriste se i kao sirovine za renomirane svjetske proizvođače hrane.Općina Kakanj pratila je cijeli proces razvoja kao partner investitoru u administrativnim i institucionalnim pitanjima. Lokalna administracija je ponovila svoju odlučnost da pruži punu podršku svim domaćim i stranim investitorima. Ovakva saradnja pokazuje da lokalna zajednica može biti efikasan servis za razvoj ozbiljnog biznisa.<h2>Podrška lokalnim poljoprivrednicima</h2>Jedna od najvećih prednosti ove investicije je stvaranje pouzdanog partnera za otkup proizvoda lokalnih poljoprivrednika. Oni sada mogu isporučivati svoje voće i povrće firmi MSH Group bez brige o naplati potraživanja ili plasmanu na tržište. Ovo stvara stabilan lanac snabdijevanja koji direktno pomaže opstanku domaćih gazdinstava.Tokom posjete se razgovaralo i o programima podsticaja Općine Kakanj i Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Cilj je usmjeriti finansijska sredstva poljoprivrednicima koji žele proširiti svoju proizvodnju. Kantonalni Institut za zdravlje i sigurnost hrane obećao je podršku svim učesnicima u lancu kako bi finalni proizvodi zadovoljili najviše sigurnosne i kvalitativne norme.

Direktor firme Muamer Balihodžić upoznao je posjetioce sa trenutnim procesima proizvodnje i budućim ciljevima razvoja

Investicija vrijedna više miliona maraka

U bh. gradu otvoren pogon za preradu voća i povrća

Vlada Unsko-sanskog kantona je usaglasila ključne odluke koje se odnose na plate i profesionalni razvoj zaposlenih u srednjem obrazovanju, ali i na unaprjeđenje sistema prijevoza učenika, čime su otvorena važna pitanja standarda prosvjetnih radnika i sigurnosti učenika u ovom kantonu.Na osnovu Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja te usaglašenih prijedloga ministarstava finansija i obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Vlada USK dala je saglasnost na Sporazum o visini osnovice za obračun plaće u srednjem obrazovanju za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine. Utvrđena osnovica iznosi 423,50 KM.Kako je pojasnio ministar obrazovanja USK Denis Osmankić, riječ je o rješenju koje je prihvaćeno i od sindikata na području kantona.Dodao je da će biti potrebno određeno vrijeme za tehničku pripremu pravilnika, te je u tom kontekstu zatražio strpljenje sindikata dok se proces ne privede kraju na sistemski i zakonit način.Vlada USK prihvatila je i Informaciju o kontroli i analizi prijevoza učenika u osnovnim školama na području kantona, uz preporuke nadležne komisije.Saglasnost je data i na Sporazum o donošenju Pravilnika o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja profesora, nastavnika, stručnih saradnika i saradnika u srednjim školama, čime bi se trebao urediti i unaprijediti profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju na području Unsko-sanskog kantona.

Vlada USK prihvatila je i Informaciju o kontroli i analizi prijevoza učenika u osnovnim školama na području kantona, uz preporuke nadležne komisije

Osnovica za plaće u srednjem obrazovanju USK iznosit će 423,50 KM

Australska rudarska kompanija Strickland Metals objavila je nove rezultate istražnog bušenja na projektu Rogozna u blizini Novi Pazar, koji su izazvali veliku pažnju investitora i rudarskih krugova – ne samo u regionu, već i na australskom tržištu kapitala.Prema informacijama koje prenose australijski poslovni i rudarski portali, nova bušenja na nalazištu Gradina ukazuju da se zlatna mineralizacija prostire znatno šire od dosadašnjih procjena, čime se otvara prostor za značajno povećanje ukupnih resursa piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/australski-div-otkrio-zlato-kod-novog-pazara-groznica-u-najavi/">Biznisinfo.ba</a>.<h2>Ključni pomak: Potvrđena povezanost ležišta</h2>Posebna pažnja posvećena je takozvanoj “Gap zoni”, prostoru između sjevernog i južnog dijela nalazišta, koji se ranije smatrao slabije mineralizovanim. Najnoviji rezultati, prema navodima iz Australije, pokazali su dugačke i visokokvalitetne presjeke zlata, čime je potvrđeno da se radi o jedinstvenom, povezanom sistemu, a ne o odvojenim zonama.Stručnjaci ističu da mineralizacija ostaje otvorena u svim pravcima, uključujući i prema površini, što dodatno povećava potencijal projekta i opravdava nastavak intenzivnih istraživanja.<h2>Još nema nove zvanične procjene, ali signali su jasni</h2>Dosadašnja procjena resursa za Gradinu iznosila je oko 37 tona zlata, a iako kompanija još nije objavila ažuriranu kvantitativnu procjenu (MRE), menadžment ističe da novi rezultati premašuju početna očekivanja i potvrđuju geološki model na kojem je projekat zasnovan.Australski mediji navode da se upravo ovakvi rezultati u ranoj fazi istraživanja često smatraju uvodom u snažan rast vrijednosti projekta, posebno ukoliko naredna bušenja potvrde kontinuitet i širinu mineralizacije.<h2>Dio velikog rudarskog pojasa</h2>Rogozna se nalazi u okviru Tetijskog metalogenog pojasa, jednog od najznačajnijih rudarskih regiona u Evropi, poznatog po velikim porfirskim i skarn ležištima zlata i bakra. Sam projekat obuhvata više nalazišta, a osim zlata uključuje i bakar i srebro, što mu daje dodatnu stratešku vrijednost.Gradina je pritom izdvojena kao ključni segment projekta, zahvaljujući visokom sadržaju zlata i povoljnoj geometriji ležišta, što bi u budućnosti moglo omogućiti ekonomski isplativu eksploataciju.<h2>Investitori već reaguju</h2>Na australskoj berzi, objave o rezultatima bušenja izazvale su pojačan interes investitora, a analitičari ističu da bi Rogozna mogla postati jedan od značajnijih rudarskih projekata u ovom dijelu Evrope, ukoliko se pozitivni trend istraživanja nastavi.Za regiju Novog Pazara i šire područje, to potencijalno znači novu rudarsku groznicu, ali i otvaranje pitanja infrastrukturnog razvoja, zapošljavanja i dugoročnog ekonomskog uticaja.Iako je prerano govoriti o komercijalnoj proizvodnji, jedno je sigurno – otkrića iz Rogozne ponovo su stavila ovaj dio Srbije na mapu globalnih rudarskih investitora.

Stručnjaci ističu da mineralizacija ostaje otvorena u svim pravcima, uključujući i prema površini

Australski div otkrio zlato kod Novog Pazara, groznica u najavi

Uprkos brojnim pismima koja su zaposleni uputili vlasniku Džefu Bezosu (Jeffrey Bezos), menadžment lista "Washington Post" donio je odluku o otpuštanju oko 30 posto radne snage, među kojima je i veliki broj novinara.Ovakav potez ukazuje na duboke strukturne probleme u poslovanju lista, ali i na činjenicu da Bezos, iako jedan od najbogatijih ljudi na svijetu zahvaljujući Amazonu, još nije uspio uspostaviti održiv i profitabilan model digitalnog novinarstva. "Washington Post" se tokom prvih osam godina Bezosovog vlasništva snažno širio, no u posljednje vrijeme bilježi ozbiljan pad.Izvršni urednik lista Met Marej (Matt Murray) rekao je zaposlenima tokom telefonskog sastanka u srijedu ujutro da kompanija predugo posluje s velikim gubicima te da više ne uspijeva odgovoriti na potrebe čitalaca.Prema njegovim riječima, smanjenje broja zaposlenih pogodit će sve redakcije, a list će se ubuduće još snažnije fokusirati na nacionalne vijesti i politiku, kao i na biznis i zdravstvo, dok će druge teme biti znatno zapostavljene.- Washington Post je predugo ostao vezan za neku drugu eru, vrijeme u kojem smo bili dominantan lokalni štampani medij. Saobraćaj s internet-pretraga pao je za gotovo 50 posto u posljednje tri godine, dijelom i zbog rasta generativne umjetne inteligencije. Istovremeno je smanjen i dnevni obim objava - poručio je Marej.Kako navode američki mediji, sportska rubrika bit će u potpunosti ugašena, dopisništvo na Bliskom istoku zatvoreno, a najavljeno je i ukidanje rubrike za knjige, kao i dnevnog informativnog podkasta "Post Reports".Posebnu pažnju izazvale su pojedine odluke o otpuštanjima, uključujući prekid saradnje s dopisnikom iz Ukrajine koji je u tom trenutku izvještavao iz ratne zone, kao i otkaz svim fotografima. Jedan sportski novinar koji se nalazi u Italiji na Zimskim olimpijskim igrama izjavio je da će nastaviti slati tekstove, iako je dobio otkaz.

Menadžment lista donio je odluku o otpuštanju oko 30 posto radne snage

Potpuni slom vizije Džefa Bezosa: "Washington Post" masovno otpušta radnike

Vlada Hrvatske uputila je u četvrtak u saborsku proceduru izmjene Zakona o strancima kojima se uvodi obavezno učenje i polaganje ispita iz hrvatskog jezika za strane radnike kao uslov za produženje dozvole boravka i rada.Izmjene zakona, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa propisima Evropske unije, predviđaju da strani radnici nakon godinu dana boravka moraju položiti ispit znanja jezika na nivou A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu.<h2>Lakša promjena poslodavca</h2>Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zakonskim izmjenama želi brže odgovoriti na potrebe tržišta rada, smanjiti administrativno opterećenje i unaprijediti zaštita stranih radnika, uz očuvanje bezbjednosnih standarda.Zakonom se stranim radnicima omogućava lakša promjena poslodavca, uključujući mogućnost promjene već nakon šest mjeseci rada bez izdavanja nove dozvole, kao i promjena zanimanja kod istog poslodavca uz test tržišta rada, prenijeli su u četvrtak hrvatski mediji.Produženi su rokovi za rješavanje zahtjeva za dozvole na 90 dana, a stranim radnicima dozvoljen je duži period nezaposlenosti tokom važenja dozvole. Sezonske dozvole, koje su se do sada izdavale na godinu dana, mogle bi važiti do tri godine za istog radnika i poslodavca.

Božinović: Lani bilo 170.000 stranih radnika, najviše iz BiH,  Srba i Nepalaca jednako


<h2>Dozvole za rad i boravak</h2>Izmjenama se pooštravaju i uslovi za poslodavce, uključujući zabranu izdavanja novih dozvola onima koji se nalaze na takozvanoj crnoj listi, kao i povećanje udjela zaposlenih domaćih radnika potrebnog za zapošljavanje stranih državljana.Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, u prvih devet mjeseci 2025. godine izdato je 136.194 dozvole za boravak i rad, što je manje u odnosu na 158.837 dozvola u istom periodu godinu ranije.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zakonskim izmjenama želi brže odgovoriti na potrebe tržišta rada

Mijenjanju se propisi: Nema više zapošljavanja radnika bez znanja jezika

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je danas na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini. Ovom uredbom uređuje se pravo na isplatu pomoći radnicima od strane poslodavca, dinamika i visina isplate, kao i način realizacije.Kako je obrazloženo, ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 300 KM mjesečno na ime pomoći s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima povećaju primanja iz osnova radnog odnosa, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.<h2>Plaćanje u ratama</h2>U skladu s danas donesenom Uredbom, pravo na ovu pomoć ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa Zakonom o radu. Pomoć mogu isplatiti poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima, te nemaju neizmirenih obaveza po osnovu poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja propisana Zakonom o doprinosima, kao i izuzetno, ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama, u skladu s posebnim propisima koji ovo reguliraju i uredno izmiruju obaveze u skladu sa zaključenim sporazumom.Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 300 KM mjesečno u skladu s finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći radniku i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Uredbom je propisano i da se ova pomoć može isplatiti za mjesece od januara do juna 2026. godine, a isplata pomoći za juni ove godine može se izvršiti najkasnije do 31.7.2026. godine.Propisano je i da poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji plaću koja mu je obračunata i isplaćena za novembar 2025. godine. Plaća za novembar prošle godine, u smislu ove odredbe, je plaća bez uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, odnosno druga uvećanja plaće koja zaposleniku pripadaju u skladu sa propisima o radu.Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune radnika. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.Uredba propisuje i da se isplata pomoći zaposlenicima može vršiti mjesečno za mjesec na koji se pomoć odnosi i to tek po isteku tog mjeseca, u periodu od prvog dana, a najkasnije do zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca. Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos i uslovi isplate pomoći radnicima. Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje prava na pomoć, obavezno se donose u pisanom obliku.<h2>Porezna ispostava</h2>Danas donesenom Uredbom propisano je i da je poslodavac dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi izvještaj o isplati pomoći. Porezna uprava će po prijemu ovog izvještaja izvršiti kontrolu ispunjenosti uslova za isplatu pomoći propisanih ovom uredbom. Obrazac izvještaja sastavni je dio Uredbe.Porezna uprava je dužna zbirne podatke iz ovih izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Ministarstvo će mjesečno dostavljati Vladi Federacije BiH informaciju o izvršenim isplatama, u skladu sa ovom uredbom, s ciljem praćenja njenih efekata.Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje važiti 30.6.2026. godine.

Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu

Vlada FBiH: Ko će vraćati i plaćati dugove

Vlada FBiH donijela uredbu kojom se omogućava da se radnicima isplati neoporeziva pomoć

O farmi “Šinik” nazvanoj po porodičnom prezimenu, proteklih su godina vezane najljepše priče. Trojica braće, Zoran, Njegoš i Dimitrije u gradiškom selu Cimiroti od 2008. godine pa sve do nedavno bavili su se mliječnim govedarstvom.Danas je ova farma jedna od onih priča koje se teško pišu: štala je potpuno prazna.Nepovoljno stanje na tržištu mlijeka, ograničavanje količina otkupa, niski poticaji u Republici Srpskoj, čija isplata dodatno kasni, ali i loša godina u proizvodnji stočne hrane, doveli su ih pred zid. Drugog izlaza, kažu, jednostavno nije bilo – bili su prinuđeni prodati stoku.-Imali smo slabe protekle 2-3 godine u žitu, dugovi su se gomilali, nije bilo izlaza, a naprijed u širu proizvodnju kako i sami vidite, ne isplati se, jer su ograničene količine otkupa – kaže <a href="https://www.agroklub.ba/stocarstvo/farma-sinik-iz-gradiske-ugasila-proizvodnju-krave-prodali-poljoprivredniku-u-fbih/110031/">za “Agroklub”</a> Dimitrije Šinik na početku razgovora.<h2>U Federaciji bolji poticiji</h2>Krave, junice i telad, svih stotinu grla s farme, u proteklih nekoliko dana prodali su kolegi poljoprivredniku iz Jelaha, u Federaciji BiH.-Tamo imaju bolje poticaje, njima to ne predstavlja problem. Kod nas je druga priča – kratko dodaje.Punih 18 godina farma je poslovala kao društvo s ograničenom odgovornošću, a sav posao zajednički su nosila trojica braće uz pomoć majke. Šta dalje, ni sami još ne znaju.-Na posao – kaže Dimitrije, gotovo bez razmišljanja. Kakav i gdje, tek će tražiti zaposlenje. Planovi još nisu napravljeni.<h2>Teška odluka o prodaji</h2>Odluku o prodaji stoke, priznaje, donijeli su teško. Ipak, presudan je bio limit na otkupne količine mlijeka, u takvim uslovima više nije bilo moguće pokriti osnovne troškove rada farme.Podsjetimo, od početka 2026. godine farmerima je umanjena otkupna cijena mlijeka i smanjene količine otkupa za 10 posto.Šinici nažalost nisu jedini koji su bili prinuđeni ugasiti proizvodnju. I druge njihove kolege prodaju grla, zasušuju krave, a viškove mlijeka prosipaju.

Bh. firme privode kraju mega projekt kod Karlovca, oboren i rekord

Trgovanje na američkoj berzi u Brčkom počinje u drugoj polovini godine

Bavarsko pivo gubi bitku s novim navikama: Prodaja u stalnom padu

Bitcoin se strmoglavio ispod 65.000 dolara: Cijena pala gotovo 50% za četiri mjeseca

Kolaps hrvatskog džina, gasi se proizvodnja: "Svi radnici će biti otpušteni"

Jedan od direktora kompanije Bechtel o Južnoj interkonekciji: Vidjet ćemo možemo li išta uraditi s vlastima

CBBiH: Devizne rezerve 18,21 milijardu KM, krediti porasli na 28,69 milijardi KM

Moglo bi doći do nestašice cigareta u BiH: Slijedi novo poskupljenje koje trgovci ne mogu podnijeti

Vrijednost Bitcoina naglo pala: Cijena ispod 70.000 dolara

U bh. gradu otvoren pogon za preradu voća i povrća

Osnovica za plaće u srednjem obrazovanju USK iznosit će 423,50 KM

Australski div otkrio zlato kod Novog Pazara, groznica u najavi

Potpuni slom vizije Džefa Bezosa: "Washington Post" masovno otpušta radnike

Mijenjanju se propisi: Nema više zapošljavanja radnika bez znanja jezika

Vlada FBiH donijela uredbu kojom se omogućava da se radnicima isplati neoporeziva pomoć

Farma iz RS ugasila proizvodnju, krave prodali kolegi u FBiH

Biznis

Bh. firme privode kraju mega projekt kod Karlovca, oboren i rekord

Trgovanje na američkoj berzi u Brčkom počinje u drugoj polovini godine

Bavarsko pivo gubi bitku s novim navikama: Prodaja u stalnom padu

Bitcoin se strmoglavio ispod 65.000 dolara: Cijena pala gotovo 50% za četiri mjeseca

Kolaps hrvatskog džina, gasi se proizvodnja: "Svi radnici će biti otpušteni"

Jedan od direktora kompanije Bechtel o Južnoj interkonekciji: Vidjet ćemo možemo li išta uraditi s vlastima

CBBiH: Devizne rezerve 18,21 milijardu KM, krediti porasli na 28,69 milijardi KM

Moglo bi doći do nestašice cigareta u BiH: Slijedi novo poskupljenje koje trgovci ne mogu podnijeti

Vrijednost Bitcoina naglo pala: Cijena ispod 70.000 dolara

U bh. gradu otvoren pogon za preradu voća i povrća

Osnovica za plaće u srednjem obrazovanju USK iznosit će 423,50 KM

Australski div otkrio zlato kod Novog Pazara, groznica u najavi

Potpuni slom vizije Džefa Bezosa: "Washington Post" masovno otpušta radnike

Mijenjanju se propisi: Nema više zapošljavanja radnika bez znanja jezika

Vlada FBiH donijela uredbu kojom se omogućava da se radnicima isplati neoporeziva pomoć

Farma iz RS ugasila proizvodnju, krave prodali kolegi u FBiH