Američka kompanija Bechtel, jedna od najvećih i najuticajnijih građevinskih firmi na svijetu, iskazala je interes za izgradnju auto-puta na Koridoru 5C, konkretno na zahtjevnoj dionici od Konjica do Aerodroma Mostar.Ovu značajnu informaciju, koja ima veliki potencijalni utjecaj na infrastrukturu u BiH, ponedjeljak, 2. februara, gotovo nezapaženo je iznio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović tokom konferencije za medije.<h2>Potencijalna promjena svih planova i rokova</h2>Ako bi došlo do realizacije saradnje s Bechtelom, to bi moglo iz temelja promijeniti dinamiku izgradnje Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu, ali i značajno uticati na rokove njegovog završetka.- Razgovarali smo o Koridoru 5C na području između Konjica i Aerodroma Mostar, jer dio od Aerodroma prema Počitelju ide u punu implementaciju, a na sjeveru se projekti privode kraju -&nbsp; kazao je Čović, govoreći o razgovorima s predstavnicima Bechtela.<h2>Najskuplje i najteže dionice u BiH</h2>Iako Čović nije precizirao o kojim se tačno dionicama radi, poznato je da se na ovom potezu nalaze najveće, tehnički najsloženije i najskuplje dionice Koridora 5C u BiH.Upravo realizacija ovih dionica presudno će odrediti brzinu završetka kompletnog auto-puta, s obzirom na to da će ostali dijelovi, posebno kroz Federaciju BiH, biti završeni znatno brže.<h2>Tunel Prenj – ključni izazov</h2>Na ovom pravcu nalazi se i tunel Prenj, najzahtjevniji infrastrukturni objekt u BiH i jedan od najdužih tunela u Evropi, dug skoro 11 kilometara. Procedura izbora izvođača za ovaj tunel traje već godinama.<h2>Mostar Sjever – Mostar Jug</h2>Druga kapitalna dionica je Mostar Sjever – Mostar Jug, jedna od najskupljih i najkompleksnijih dionica u zemlji, za koju se takođe već godinama vode tenderske procedure.Ova dionica počinje sjeverno od Mostara i završava kod Aerodroma Mostar, južno od grada.Između ove dvije dionice nalazi se i dionica Tunel Prenj (izlaz) – Mostar Sjever, koja je trenutno najmanje odmakla u pripremama i za koju još nisu provođene tenderske procedure.Osim toga, neizgrađena je i dionica Ovčari – Tunel Prenj koja se nalazi na potezu od Konjica do ulaza u tunel.<h2>Tenderi su već u toku</h2>Ipak, potencijalna implementacija saradnje s Bechtelom neće biti jednostavna, s obzirom na to da su neke od ovih dionica već u fazi tenderisanja, što može predstavljati pravne i tehničke izazove.Iako detalji nisu poznati, zna se da Bechtel vjerovatno neće dolaziti radi jedne dionice jer je to premali projekt za njega. Kompanija ima interes samo za izgradnju cijelih auto-puteva ili velikih dionica dugih desetine kilometara.<h2>Zainteresovan i za Jadransko-jonski auto-put</h2>Osim Koridora 5C, Bechtel je iskazao interes i za Jadransko-jonski auto-put.Riječ o putu koji bi se odvajao od Koridora 5C kod Počitelja. Dok bi Koridor 5C nastavljao prema Pločama, Jadransko-jonski auto-put bi vodila prema Stocu, a zatim dalje prema granici s Crnom Gorom.<h2>Prekretnica u izgradnji Koridora</h2>Za sada je riječ tek o razgovorima i neizvjesno je da li će doći do realizacije saradnje naročito na Koridoru 5C, posebno imajući u vidu da su pojedine dionice već u fazi tenderskih procedura. No, jasno je da bi eventualni ulazak Bechtela mogao predstavljati prekretnicu u izgradnji Koridora 5C kroz BiH, ocjenjuje Biznisinfo.

Ovu značajnu informaciju, koja ima veliki potencijalni utjecaj na infrastrukturu u BiH, ponedjeljak, 2. februara, gotovo nezapaženo je iznio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović

Američki građevinski div “Bechtel” ulazi u BiH?

Američki građevinski div "Bechtel" ulazi u BiH: Žele graditi tunel Prenj?

Cijene nafte pale su u utorak, drugi dan zaredom, dok su učesnici na tržištu procjenjivali mogućnost smirivanja tenzija između SAD-a i Irana, a jači dolar dodatno je vršio pritisak na cijene.- Fjučersi na brent sirove nafte pali su za 34 centa, odnosno 0,5 posto, na 65,96 dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate sirova nafta iznosila 61,81 dolar po barelu, što je pad od 32 centa, odnosno 0,5 posto - prenose mediji.Cijene nafte pale su više od četiri posto u ponedjeljak nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp rekao da Iran "ozbiljno razgovara" s Vašingtonom, što je signaliziralo smanjenje napetosti s članicom OPEC-a. Očekuje se da će Iran i SAD u petak u Turskoj nastaviti nuklearne pregovore, rekli su zvaničnici s obje strane, a Tramp je upozorio da bi, s velikim američkim ratnim brodovima koji se kreću prema Iranu, mogle uslijediti loše posljedice ako dogovor ne bude postignut.

Dogovor SAD-a i Venecuele oborio cijene nafte

Iranski predsjednik objavio je u utorak na X-u da pregovori sa SAD-om trebaju biti vođeni radi zaštite nacionalnih interesa Irana, sve dok se izbjegavaju "prijetnje i nerazumna očekivanja".- Volatilna kretanja cijena nafte u posljednje četiri sedmice vođena su faktorom geopolitičkog rizika povezanog s ekspanzivnom vanjskom politikom trenutne američke administracije, posebno povremenim prijetnjama Iranu - rekao je Kelvin Vong (Kelvin Wong), viši tržišni analitičar u OANDA-i.Na cijene je dodatno utjecao indeks američkog dolara, koji se kretao blizu najvišeg nivoa u više od sedmicu dana. Jači dolar smanjuje potražnju za sirovom naftom denominiranom u dolarima kod stranih kupaca.S obzirom na pad cijena nafte, očekuje se i pojeftinjenje cijena goriva na benzinskim pumpama.

S obzirom na pad cijena nafte, očekuje se i pojeftinjenje cijena goriva na benzinskim pumpama

Dobre vijesti: Cijene nafte u padu

Prodaja piva koje sadrži alkohol njemačkih pivovara pala je za rekordnih 6% na 7,8 milijardi litara (2,06 milijardi galona) u 2025. godini, pokazuju službeni podaci objavljeni u ponedjeljak.To je najniža brojka od početka vođenja evidencije 1993. godine, saopćio je Savezni statistički ured (Destatis).Kao takva, čak je i niža od one u pandemijskim godinama 2020. i 2021., kada su restorani i barovi bili podvrgnuti strogim ograničenjima u nastojanju da se obuzda širenje COVID-19.Ogromno smanjenje dolazi jer mnogi potrošači ili smanjuju potrošnju ili radije kupuju bezalkoholno pivo, koje sada čini oko 10% tržišta za to piće.

Ogromno smanjenje dolazi jer mnogi potrošači ili smanjuju potrošnju ili radije kupuju bezalkoholno pivo

Prodaja piva koje sadrži alkohol njemačkih pivovara pala je za rekordnih 6%

Na jednoj od narednih sjednica Vlade Brčko distrikta BiH bit će usvojen Nacrt zakona o vrijednosnim papirima, što je prvi korak ka uspostavi berze Brčko distrikta BiH.Projekt osnivanja Berze inicirao je tim američkih investitora, predvođenih nekadašnjim prvim zamjenikom visokog predstavnika i supervizorom za Brčko, Rafi Gregorianom (Raffi).<h2>Strani stručnjaci</h2>Prema riječima gradonačelnika Siniše Milića, finalna verzija zakona trebala bi biti usvojena do godišnjice proglašenja Distrikta, 8. marta, a nakon toga slijedi izrada drugih zakonskih rješenja koja trebaju da prate uspostavu berze.- To su, prije svega, zakoni koji bi trebali da omoguće i poreske olakšice u smislu oslobađanja na određen period, na godinu ili dvije, poreza na dobit svih koji se registruju za poslovanje na našoj berzi. Ona bi trebala biti međunarodna, a u samoj komisiji koja bi nadgledala rad berze, uz domaće članove, bila bi i dva međunarodna stručnjaka – kazao je Milić za “Avaz”.

Objasnio je da su u timu američkih investitora ljudi koji dobro poznaju situaciju u BiH.- Nama svakako godi njihova procjena da je Brčko distrikt u ovom trenutku najstabilnije područje za jedan ovakav finansijski poduhvat od koga bi direktnu korist mogla imati cijela BiH, jer ulazak američkog kapitala sigurno znači i povjerenje u institucije i možda dugoročno nagovještava stabilnost cijelog ovog prostora – naglašava Milić.Podsjetimo, inicijativa za osnivanje Berze Brčko distrikta BiH ozvaničena je 20. novembra prošle godine, na svečanosti kojoj su prisustvovali investitori iz SAD, predstavnici Brčko distrikta BiH, zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Luis Krišok (Louis Crishock), otpravnik poslova Ambasade SAD Džon Ginkel (John)... koja je okončana simboličnim rukovanjem Milića i Gregoriana.<h2>Evropa i SAD</h2>Uz Južnu interkonekciju projekt Berze se tumači i kao još jedna najava snažnijeg angažmana SAD u BiH.Gregorian je najavio da će berza biti veoma primamljiva za investitore u BiH, Evropi i SAD, a u njenom rukovodstvu bit će stručnjaci iz BiH i inostranstva.Milić kaže da se o kapitalu do ovog trenutka najmanje govorilo, jer prioritet je stabilan zakonski okvir koji bi privukao investitore.<h2>Sve rješavamo na principu dogovora</h2> Projekt osnivanja Berze Brčko, na određen način, predstavlja i lekciju za cijelu BiH, slaže se Milić.- Brčko je do jučer proglašavano neuralgičnom tačkom, a mi smo ovdje napravili bazični konsenzus, iako je riječ o istim političkim opcijama koje imamo na nivou entiteta ili BiH. Političke razlike ostavljamo po strani, dajući i vremenu da i ono utječe na rješavanje problema oko kojih se ne slažemo, a radimo na onom što je od zajedničkog interesa. Opredijeljeni smo da očuvamo autoritet institucija u kontekstu u kojem je on doveden u pitanje na nivou BiH. Sve rješavamo na principu dogovora i konsenzusa – poručuje Milić.<h2>Milijarde zarobljene jer nemaju gdje biti plasirane</h2>- Prema procjenama američkih investitora milijarde su zarobljene u BiH, zbog nemogućnosti njihovog plasmana. Ljudi se opredjeljuju da viškove novca čuvaju na bankama ili ulažu u nekretnine, a na ovaj način im se omogućava da trguju na berzi i dođu do novog kapitala. Zaista je veliki interes investicionih fondova i pravnih lica iz regiona. Neka dinamika govori da bi berza mogla profunkcionisati do kraja godine – ističe Milić.

Poreske olakšice za sve koji se registruju za poslovanje na našoj berzi, kaže Milić

Još jedan strateški projekt s investicijama iz SAD: Berza Brčko donosi milijarde

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 48 KM, kroz 1 transakciju.Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 869,26 poena.Od papira od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rafinerija nafte Brod a.d. Brod akcijama, trgovalo se u iznosu od 48 KM, po prosječnoj cijeni od 0,015 KM.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 869,26 poena.

Promet na Banjalučkoj berzi 48 KM, trgovano akcijama Rafinerije nafte Brod

Vijeće Evropske unije usvojilo je uredbu o obaveznoj, postepenoj zabrani uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda. Sve članice EU podržale su takvu odluku, protiv su glasale samo Mađarska i Slovačka, dok je Bugarska bila suzdržana.- Oslobađamo se štetne ovisnosti o ruskom plinu i u duhu solidarnosti i saradnje poduzimamo veliki korak prema autonomnoj energetskoj uniji – izjavio je ministar energetike&nbsp;Kipra, Mihael Damjanos (Michael), čija zemlja predsjedava Vijećem EU.<h2>Rok do 1. marta</h2>Uredbom je predviđeno da šest sedmica nakon što stupi na snagu, više neće biti moguće sklapati ugovore o uvozu ruskog plina, dok je za one koji su na snazi odobren prijelazni period. Potpuna zabrana uvoza LNG-a stupit će na snagu od početka 2027., a plina iz plinovoda od jeseni 2027. godine. Za kršenje pravila EU predviđene su kazne od najmanje 2,5 miliona eura za fizička lica i najmanje 40 miliona eura za kompanije. Do 1. marta ove godine države članice EU moraju pripremiti nacionalne planove za diverzifikaciju snabdijevanja plinom i identificirati potencijalne izazove u zamjeni ruskog plina.

- EU je donijela stratešku odluku, a to ide u korist SAD, da se trajno smanji potrošnja ruskog plina. Na primjeru Njemačke smo vidjeli da je moguće da se u roku od godinu dana preorijentira s ruskog na plin koji dolazi iz Nizozemske, tako da to objektivno nije nemoguće – komentirao je za „Avaz“ Damir Novotny, ekonomski analitičar iz Zagreba.Kao država kandidat za članstvo u EU, BiH se mora prilagoditi evropskim pravilima, pa projekt Južne plinske interkonekcije iz dana u dan dobija na značaju.Novotny pojašnjava da u terminal na Krku stiže plin iz Sjeverne Afrike, SAD, ali najviše iz Katara i Alžira, tako da su alternativni izvori za BiH dostupni.<h2>Političke odluke</h2>- Ključno je da se BiH poveže s jugom, a ne lancima iz Rusije, Mađarske i Srbije. Da se BiH priključi strateškim pravcima, koji dolaze preko Jadrana. Širit će se i terminal na Krku – ističe Novotny.Prema njegovim riječima, plinifikacija je jedno od rješenja osiguravanja stabilnih izvora energije, ako se ne želi vratiti na ugalj, kojeg ima u BiH i na Kosovu.- U BiH se sve svodi na političke odluke, pa i ono jednostavno postaje komplicirano, poput otvaranja mosta na Savi. Vremena nema, treba donositi odluke i priključiti se energetskim blokovima koji se formiraju na Jadranu – ističe ekonomski analitičar iz Zagreba.

EU donijela stratešku odluku, a to ide u korist SAD, da se trajno smanji potrošnja ruskog plina, kaže Novotny

Južna interkonekcija je ključna: BiH nema vremena za čekanje

Od 9. maja do 24. oktobra 2026. aviokompanija Eurowings uvodi direktne letove između Berlina i Sarajeva i to u maju, junu, septembru i oktobru svake subote, a u julu i augustu četvrtkom i subotom.&nbsp;Pokretanje nove aviolinije na relaciji Berlin – Sarajevo, rezultat je zajedničke saradnje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Turističke zajednice KS i Ministarstva privrede KS, koji su kroz različite inicijative i poticaje značajno doprinijeli jačanju turističke ponude i stvorili pozitivan ambijent u cilju privlačenja novih aviokompanija i destinacija.Karte su već u prodaji i dostupne su na zvaničnoj web stranici Eurowings (https://www.eurowings.com), kao i na šalteru prodaje karata Međunarodnog aerodroma Sarajevo.Iako je prvobitno planirano da se ova aviolinija realizuje u 2024. godini, aviokompanija je sada potvrdila da će letovi biti uvedeni kao dio šire ekspanzije letova iz Berlina.Eurowings je održavao aviooperacije između dva glavna grada 2013. i 2014. godine, a zatim ponovo 2019. godine, a letovi su se okončali u januaru 2020. godine.Ruta je trebala biti nastavljena u martu te godine, ali je ponovno pokretanje otkazano zbog izbijanja pandemije koronavirusa.Berlin se pridružuje postojećim Eurowings rutama iz Sarajeva prema Kölnu i Stuttgartu, čime se unapređuje povezanost Sarajeva sa Njemačkom i Evropom.

Pokretanje nove aviolinije na relaciji Berlin – Sarajevo, rezultat je zajedničke saradnje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Turističke zajednice KS i Ministarstva privrede KS

Eurowings: Postao sve problematičniji za Lufthansa Grupu

Kompanija Eurowings uvodi direktne letove za Njemačku

Ruska vlada donijela je odluku o privremenoj zabrani izvoza benzina, dizela i drugih goriva, koja važi do 31. jula 2026. godine koju je potpisao premijer Mihail Mišustin, saopćila je danas pres-služba ruske vlade.Cilj ove mjere je očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu goriva, objavio je Tass, a prenijeli evropski mediji.U saopštenju se dodaje da zabrana više neće važiti za direktne proizvođače naftnih derivata, što bi trebalo da smanji rizik od preopterećenja proizvodnih kapaciteta naftnih kompanija.

Cilj ove mjere je očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu

Rusija zabranila izvoz benzina i dizela

Iako je izgradnja brze ceste Lašva – Nević Polje kroz Središnju Bosnu službeno počela 2022. godine, završetak tog projekta koji bi trebao prometno rasteretiti jednu od najopterećenijih prometnica u Bosni i Hercegovini, daleko je od završetka.Brza cesta Lašva - Nević Polje planirana je u dužini od 24 kilometra, a podijeljena je na pet dionica (lotova): Lašva – Kaonik (LOT 1), zatim Kaonik – Selište (LOT 2), Selište - Vitez (LOT 3), Poslovna zona Vitez (LOT 4) i petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje (LOT 5).Kako su Feni kazali iz Autocesta Federacije BiH dionica petlja Vitez - izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje (lot 5) završena je i spremna za tehnički pregled.Komisija za tehnički pregled imenovana od Federalnog ministarstva prostornog uređenja izvršila je obilazak dionice i pregled dokumentacije, a izvještaji su dostavljeni Ministarstvu 9. 12. 2025. godine. Očekuje se skoro izdavanje odobrenja za upotrebu od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.Međutim, iz Autocesta Federacije BiH podsjećaju kako će ta dionica biti otvorena za promet tek po izgradnji dijela brze ceste lota 4 (prolaz kroz poslovnu zonu Vitez), točnije sekcije 2, u dužini od 560 m, uključujući kružni tok na magistralnoj cesti M5.Što se tiče lota 4, radovi nisu još počeli. Završena je izrada glavnog projekta i u tijeku je postupak eksproprijacije zemljišta.Podsjećamo, Vlada FBiH 2021. godine donijela je odluku kojom je utvrdila da je izgradnja brze ceste Lašva - Nević Polje od javnog interesa za Federaciju BiH i proglasila ga jednim od prioritetnih projekata u Federaciji BiH.Pored te dionice u Federaciji BiH planira se gradnja još četiri brze ceste, i to: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Granica s Republikom Hrvatskom; Bihać – Ključ; Prača – Goražde te Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom.

Što se tiče lota 4, radovi nisu još počeli. Završena je izrada glavnog projekta i u tijeku je postupak eksproprijacije zemljišta

Prva dionica brze ceste Lašva – Nević Polje završena

Prva dionica brze ceste Lašva – Nević Polje završena, ne zna se kada će biti otvorena

Ustavni sud BiH na svojoj protekloj sjednici odlučivao je o zahtjevu italijanskih firmi Fibest, Manifatture i Remiro, koji su tražili privremenu mjeru za obustavu prodaje nekretnina nekadašnjeg sarajevskog giganta, firme Sarajevotekstil koja je u stečaju.Ove italijanske firme, koje su najveći dioničari u Sarajevotekstilu tražili su obustavu prodaje nekretnine koju je naložio Općinski sud Sarajevo jer smatraju da je procijenjena vrijednost nekretnina koje su predmet prodaje u sečajnom postupku proizvoljna i preniska u odnosu na njihovu tržišnu vrijednost, kao i dosta niža od ranije procjene drugog vještaka građevinske struke.Međutim, Ustavni sud BiH je zaključio da apelanti nisu pružili dokaze za utemeljenost njihovog zahtjeva i za usvajanje privremene mjere.Inače, Sarajevotekstil, firma koja je desetljećima bila jedan od brendova glavnog grada BIH, osnovana je još davne 1947. godine. No, u poslijeratnom periodu, kao i mnogima presudila joj je sumnjiva privatizacija. <h2>Radnici su početkom 2016. godine dobili otkaz&nbsp;</h2>Sudovi su u proteklim godinama donosili presude kojima se poništavala upisana hipoteka u korist italijanskih firmi, što je otvorilo put da se prodaju nekretnine ove firme te isplate potraživanja radnika. Radnici su početkom 2016. godine dobili otkaz , a firma je otišla u stečaj. Radnicima se duguje 14 plata. O nedaćama radnika Sarajevotekstila koji smatraju da je počinjeno niz nezakonitosti pisao je portal Žurnal. Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevo podnesene su i krivične prijave.<h2>Zgrada u Buća Potoku</h2>Portal Biznisinfo u oktobru 2024. godine izvijestio je u prodaji poslovne zgrade Sarajevotekstila u Buća Potoku površine 1.107 kvadrata po cijeni od nešto više od dva miliona KM, kao i o pripadajućem zemljištu po cijeni od 468.650 KM.Potraživanja Sarajevotekstila prijavljena su u iznosu većem od 9,1 milion KM, a priznata u iznosu od oko 8,4 miliona KM, Kako je lani izvijestio portal Indikator, najviše potražuju povjerioci iz Italije, partnerske kompanije koji su isporučivale Sarajevotekstilu robu.Prema pisanju ovog portala, dug prema kompaniji Manifatture Bellet S.p.A. San Martino di Lupari iznosi 2,98 milion KM, prema REMIRO s.r.l. Padova 667,8 hiljada KM, FIBEST s.r.l. San Martino di Lupari 278,1 hiljadu KM.&nbsp;

Radnici su početkom 2016. godine dobili otkaz , a firma je otišla u stečaj. Radnicima se duguje 14 plata

Sarajevotekstil je nekada bila jedna od vodećih bosanskohercegovačkih kompanija 

Italijanski vlasnici ostali kratkih rukava, imovina Sarajevotekstila ide "pod doboš"

Usljed blokada teretnog saobraćaja i ograničenja u međunarodnom transportu zabilježenih u više država regiona, koje su u pojedinim zemljama već uticale na lance snabdijevanja gorivom, stanje na tržištu nafte i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine je stabilno. Vlada FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije osigurali su kroz društvo Operator - Terminali Federacije (OTF) adekvatne robne rezerve nafte i naftnih derivata i uspostavili mehanizme za pravovremeno reagiranje, uključujući spremnost za puštanje goriva iz rezervi u promet u slučaju vanrednih okolnosti.- Tokom protekle godine OTF je započeo sistemsko popunjavanje skladišnih kapaciteta, čime su prvi put uspostavljene funkcionalne rezerve goriva koje omogućavaju reagiranje u slučaju kratkoročnih poremećaja na tržištu, dok je za 2026. godinu planirano njihovo značajno povećanje, što će dodatno ojačati energetsku stabilnost i sigurnost FBiH - izjavio je predsjednik Uprave Operator - Terminali Federacije BiH Damir Kreso.Članica Uprave OTF-a Adrijana Zarinković kazala je da naftni terminali u FBiH, koji su decenijama bili zapušteni i nedovoljno održavani, prolaze kroz proces rekonstrukcije i tehničkog osposobljavanja uz značajna ulaganja Vlade FBiH, s ciljem povećanja skladišnih kapaciteta i jačanja dugoročne energetske sigurnosti, u skladu s obavezama koje proističu iz evropskog energetskog okvira.Paralelno s tim, Vlada FBiH ulaže intenzivne napore da se Naftni terminali Federacije BiH u luci Ploče očuvaju i zadrže u funkciji ovog bh. entiteta kao strateški infrastrukturni kapacitet od ključnog značaja za stabilnost snabdijevanja, nakon što u ranijim decenijama nije pravovremeno uspostavljeno trajno i pravno sigurnije rješenje, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Operator - Terminali Federacije BiH.

Tokom protekle godine OTF je započeo sistemsko popunjavanje skladišnih kapaciteta

Snabdijevanje gorivom u FBiH stabilno uprkos višednevnim blokadama

Njemački trgovački lanac REWE hitno je povukao iz prodaje delikatesnu salamu vlastite robne marke “ja!” nakon što je u uzorcima otkrivena opasna bakterija Escherichia coli (STEC).Proizvođač Gustoland GmbH upozorava kupce da nipošto ne konzumiraju sporni proizvod jer posljedice mogu biti kobne.<h2>Opasni simptomi i rizik za zdravlje</h2>Prisutnost šiga toxin-formirajuće bakterije E. coli nije nimalo bezazlena.&nbsp;Osim uobičajenih želučanih tegoba i bolova u trbuhu, stručnjaci upozoravaju na mogućnost razvoja teških kliničkih slika.

Najveća opasnost prijeti od krvavog proljeva i visokog febriliteta, a u najgorem slučaju može doći do akutnog zatajenja bubrega, poznatog kao hemolitičko-uremijski sindrom (HUS).<h2>Provjerite svoje frižidere</h2>Povlačenje se odnosi na pakovanja od 200 grama s rokovima trajanja 28. februara i 1. marta 2026. godine (EAN kod: 4337256506304).Proizvod se prodavao u šest njemačkih saveznih država, uključujući Bavarsku, Hessen i Baden-Württemberg, gdje živi velik broj naših iseljenika.<h2>Povrat novca zajamčen</h2>Iz REWE-a poručuju kupcima da spornu salamu ne moraju bacati u smeće, već je mogu vratiti u najbližu poslovnicu. Kompanija će izvršiti puni povrat novca, a kao poseban znak susretljivosti, predočenje računa nije potrebno.

Najveća opasnost prijeti od krvavog proljeva i visokog febriliteta

Hitno bacite ovu salamu, sadrži bakterije koje uzrokuju zatajenje bubrega

U posljednjih nekoliko godina, izdavanje stanova na dan izraslo je u jedan od najprofitabilnijih i najdinamičnijih segmenata turističke ponude u Bosni i Hercegovini. Ono što je nekada bilo povremeno rješenje za putnike i goste, danas je postalo ozbiljan biznis koji vlasnicima nekretnina donosi mjesečne prihode veće od prosječne plaće.Ekspanziji ovog trenda najviše su doprinijele globalne platforme poput Airbnba, Bookinga i sličnih servisa koje su omogućile da gotovo svaki stan u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli ili na bh. planinama postane dio svjetskog turističkog tržišta. Sve veći broj građana odlučuje se da svoje nekretnine pretvori u apartmane za kratkoročni najam, računajući na brzu i relativno sigurnu zaradu.<h2>Cijene i kazne</h2> Cijene najma variraju u zavisnosti od lokacije, opremljenosti, kvadrature i sezone. Tako se na tržištu mogu pronaći skromniji stanovi već od 40 KM po noći, dok luksuzniji apartmani u atraktivnim gradskim zonama, posebno tokom turističke sezone ili praznika, dostižu cijene i do 300 KM.U praksi, to znači da jedan solidno pozicioniran stan može vlasniku donijeti mjesečne prihode od nekoliko hiljada maraka, često uz manji angažman nego kod klasičnog dugoročnog najma.Iz Porezne uprave FBiH za „Dnevni avaz“ ističu da izdavanje stanova na dan spada u ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a samim tim povlači za sobom određene porezne obaveze prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije Bosne i Hercegovine.Prema Zakonu o porezu na dohodak FBiH, svaki iznos koji se ostvari od iznajmljivanja stanova, kuća, soba ili kreveta putnicima i turistima smatra se dohotkom od imovine. Ovaj dohodak podliježe porezu, a stopa poreza iznosi 10 posto na naplaćeni iznos najamnine, umanjen za priznate rashode koji se odnose na iznos ostvarene najamnine.

Osnovica za obračun poreza čini iznos naplaćene najamnine umanjen za 50 posto rashoda, ako se radi o iznajmljivanju stanova, soba i postelja putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu. Također, porezni obveznici moraju dostaviti prijavu poreza na prihod putem obrasca PIP-1034 ili elektronskim putem koristeći kvalificiranu elektronsku potvrdu, ukoliko zadovoljavaju potrebne tehničke uvjete.Ukoliko fizička lica ne prijave poreznu obavezu, slijedi novčana kazna koja može iznositi od 300 do 3.000 KM, prema Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH.S obzirom na rastući broj iznajmljivača koji koriste platforme za kratkoročni najam smještaja, Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove imaju ključnu ulogu u kontroli i nadzoru ove aktivnosti. Također, kantonalne inspekcije su odgovorne za kontrolu tehničkih uvjeta smještajnih objekata i usklađenost sa zakonodavstvom koje se odnosi na ugostiteljsku djelatnost.<h2>Prijave građana</h2>- Nadzor nad zakonitošću izdavanja smještaja vrši se putem inspekcijskih nadzora, dok su najčešće prijave o neprijavljivanju poreza podnesene od konkurencije ili građana koji žele da osiguraju ravnotežu na tržištu. Porezna uprava može uputiti poziv za podnošenje poreznih prijava i kontrolirati pravilnost obračuna poreza na osnovu dostavljenih dokumenata – naveli su iz Porezne uprave FBiH.Turizam u BiH bilježi kontinuirani rast, što direktno utječe na potražnju za smještajem. Platforme za kratkoročni najam omogućile su fizičkim licima da unovče svoju imovinu bez potrebe za posrednicima. Za mnoge, ovo je postao glavni izvor prihoda, a svi oni koji imaju slobodne nekretnine u turističkim gradovima i mjestima prepoznali su potencijal za ostvarivanje značajnog profita.<h2>Šta je s neprijavljenim</h2>Prema informacijama iz Porezne uprave, postoji sve veći broj iznajmljivača koji nisu prijavili porez i tako ostaju u sivoj zoni.- Porezna uprava i inspekcijske službe pojačavaju kontrolu na ovom području, jer rastući broj neprijavljenih smještajnih kapaciteta prijeti legalnom tržištu i konkurenciji koja poštuje sve zakonske regulative. Federalna inspekcija i kantonalne vlasti planiraju i dodatne akcije, kako bi eliminisali sive zone i osigurali poštivanje zakona – kazali su iz ove institucije za „Avaz“.

S obzirom na rastući broj iznajmljivača koji koriste platforme za kratkoročni najam smještaja, Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove imaju ključnu ulogu u kontroli i nadzoru ove aktivnosti

Bh. prijestonica s najvišim cijenama rente u centru

Izdavanje "stana na dan" donosi prihode veće od prosječne plaće

Bosni i Hercegovini prijeti arbitraža od 700 miliona eura u Vašingtonu (Washingtonu), jer vlasti RS još nisu postigle poravnanje sa slovenačkom elektroprivredom za prijeratna ulaganja u TE Ugljevik, uključujući potraživanja za neisporučenu struju i kamate.Vlasti RS imaju rok do 6. februara da postignu dogovor o dugu sa Elektrogospodarstvom Slovenije (EGS).Slovenačka državna kompanija Elektogospodarstvo Slovenije ulagala je još u vrijeme bivše SFRJ u izgradnju Rudnika i Termoelektrane Ugljevik. Dogovor je bio jednostavan. Slovenci ulažu, a zauzvrat dobiju dio proizvedene struje. Isporuke su prekinute početkom agresije na BiH. Spor traje više od 30 godina.Slovenačka državna kompanija pokrenula je dva arbitražna procesa u Beogradu i Washingtonu, tražeći odštetu za ulaganja i neisporučenu struju.Prvi spor u Beogradu su dobili i na osnovu njega, termoelektrana u većinskom vlasništvu Elektroprivrede RS mora Slovencima isplatiti oko 190 miliona eura odštete za neisporučenu struju i zatezne kamate.Drugi postupak, pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu je privremeno obustavljen do 6. februara kako bi se dao prostor za dogovor.Tužba u kojoj se traži odšteta od 700 miliona eura je formalno podnesena protiv Bosne i Hercegovine jer ovaj centar vodi postupke isključivo protiv država.Na pitanje Radija Slobodna Evropa da li je postignut dogovor o naplati iz Holdinga Slovenske elektrane u čijem sastavu posluje Elektrogospodarstvo Slovenije, da "ne žele komentarisati dinamiku pregovora i otvorenih sudskih postupaka".Iz Vlade RS navode da su blizu dogovora sa ovom kompanijom.- Cilj pregovora je da, nakon što strane postignu dogovor o poravnanju gore navedenog iznosa, Slovenska elektroprivreda prekine postupak pred Arbitražnim sudom u Vašingtonu".Ekonomski eksperti tvrde da kakav god ishod bude trošak će platiti građani.- Bilo kako bilo, na kraju će uvijek cijenu toga platiti građani i privreda kroz veća davanja ili za struju ili kroz veće poreze - objašnjava ekonomski analitičar Damir Miljević za Radio Slobodna Evropa.Dok rok ističe, Termoelektrana Ugljevik, koja proizvodi preko 30 posto struje u ovom entitetu se bori sa nestašicom uglja, a građane već od 1. februara očekuju veći računi za struju za 10 posto zbog poskupljenja mrežarine.

Vlasti RS imaju rok do 6. februara da postignu dogovor o dugu sa Elektrogospodarstvom Slovenije (EGS)

BiH prijeti arbitraža od 700 miliona eura zbog neplaćenih dugova RS

Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj historiji, a projekat Južne gasne interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu na koji se zemlja snabdijeva energijom.O tome za <a href="https://www.biznisinfo.ba/novi-detalji-americki-projekt-u-bih-vrijedan-je-cak-15-milijardi-eura/">BiznisInfo.ba</a> govori Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE.<h2>Kraj potpune zavisnosti od jednog pravca snabdijevanja</h2>Kako ističe Bajramović, BiH danas gotovo u potpunosti zavisi od jednog pravca snabdijevanja – ruskog gasa, sa godišnjim kapacitetom od oko 600 miliona kubnih metara. U praksi, to znači da država nema stvarnu rezervnu sigurnost.Izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi povezala LNG terminal na Krku s gasnim sistemom u BiH, zemlja bi dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, čime bi se značajno smanjila zavisnost od jednog dobavljača.Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutnu potrošnju prirodnog gasa u BiH, koja se kreće oko 230 miliona kubnih metara godišnje. Prema Bajramovićevim riječima, ovo nije samo tehničko, već prije svega strateško i geopolitičko pitanje koje povećava energetsku sigurnost zemlje i otvara prostor da BiH razvija vlastitu gasnu infrastrukturu, pa čak i da se pozicionira kao tranzitna zemlja.<h2>Tri gasne elektrane kao oslonac sistema</h2>Da bi se puni kapacitet gasovoda iskoristio, planirana je izgradnja tri savremene CCGT gasne elektrane ukupne snage 1.200 megavata. Riječ je o visokoefikasnim postrojenjima koja se brzo uključuju i isključuju, te imaju ključnu ulogu u balansiranju elektroenergetskog sistema.Planirana potrošnja gasa za ove elektrane mogla bi dostići oko 1 milijardu kubnih metara godišnje, dok bi preostali gas bio dostupan za gasifikaciju novih područja, industriju i postojeće potrošače, čime bi kapacitet Južne interkonekcije bio optimalno iskorišten.<h2>Polovina ukupne potrošnje električne energije u BiH</h2>Tri planirane gasne elektrane trebale bi proizvoditi oko 6 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što čini približno polovinu ukupne godišnje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time bi se iskoristilo oko dvije trećine kapaciteta gasovoda.Bajramović naglašava da gasne elektrane predstavljaju tranzicijsko rješenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugalj, fleksibilnu podršku elektroenergetskom sistemu u uslovima rasta vjetra i sunca, te očuvanje stabilnosti sistema tokom procesa dekarbonizacije.U regionalnom kontekstu, Srbija ubrzano razvija gasne kapacitete, Hrvatska se već pozicionirala kao LNG čvorište, dok Mađarska intenzivno radi na diversifikaciji pravaca snabdijevanja. U takvom okruženju, upozorava Bajramović, BiH ne može ostati energetski izolovana bez ozbiljnih dugoročnih posljedica.<h2>Investicije teške gotovo 1,5 milijardi eura</h2>Prema procjenama, vrijednost same Južne interkonekcije iznosi oko 350 miliona eura, dok bi tri planirane CCGT elektrane zahtijevale investicije od približno milijardu eura. Kada se u obzir uzmu i ostali planirani gasovodi, poput pravca Kladanj–Tuzla, te prateća infrastruktura, ukupni energetski investicioni ciklus dostiže gotovo 1,5 milijardi eura.Osim ekonomske dimenzije, ovakvi projekti imaju snažan geopolitički značaj, jer šalju jasnu poruku međunarodnim finansijskim institucijama i strateškim partnerima da Bosna i Hercegovina želi aktivno učestvovati u stabilnom i diversifikovanom evropskom energetskom sistemu. Energetska infrastruktura, ističe Bajramović, danas predstavlja i mjeru međunarodnog kredibiliteta države.<h2>Zašto je važan krak prema Banjoj Luci</h2>Jedan od planiranih, ali ne i potvrđenih, krakova Južne interkonekcije prema Banjoj Luci ima, prema Bajramovićevim riječima, višestruku ulogu. Prije svega, omogućava direktno snabdijevanje industrijskih zona i urbanih centara u Republici Srpskoj, što je ključno za ravnomjernu distribuciju energije i dalju gasifikaciju.Osim toga, ovaj pravac predstavlja ekonomski povoljnije rješenje u odnosu na alternativne opcije, uključujući istočnu konekciju. Geopolitički gledano, krak prema Banjoj Luci dodatno jača integraciju Bosne i Hercegovine u regionalne energetske tokove, smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i šalje snažan signal investitorima da država planira dugoročno stabilnu i diversifikovanu energetsku mrežu.<h2>Strateški preokret za privredu BiH</h2>Realizacija Južne interkonekcije i planiranih gasnih elektrana, zaključuje Bajramović, predstavlja strateški preokret za ukupnu privredu Bosne i Hercegovine. Projekat omogućava stabilno snabdijevanje energijom i gasom za industriju, toplifikaciju gradova i razvoj novih investicionih zona.Istovremeno, gasne elektrane pružaju ključnu podršku elektroenergetskom sistemu u uslovima rasta obnovljivih izvora, smanjujući rizike od nestabilnosti i havarija. Projekat bi otvorio i nova radna mjesta, kako tokom izgradnje, tako i tokom eksploatacije.Sa šireg geopolitičkog aspekta, Južna interkonekcija pozicionira BiH u centar regionalne energetske arhitekture, smanjuje zavisnost od politički osjetljivih dobavljača i otvara prostor za dodatna međunarodna ulaganja. Riječ je, kako zaključuje Bajramović, o projektu koji istovremeno jača ekonomiju, energetsku sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.

Planirana potrošnja gasa za ove elektrane mogla bi dostići oko 1 milijardu kubnih metara godišnje

Procurili novi detalji: Američki projekt u BiH vrijedan je čak 1,5 milijardi eura

Mostarska južna obilaznica projekat je na koji se čeka godinama.&nbsp;Njena izgradnja počela je 2006. godine. Međutim, zbog brojnih izazova, od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dobivanja dozvola, te finansiranja, cjeli proces je tekao sporo. Izgradnja završne faze i njen završetak je od velikog značaja za grad Mostar kako bi se smanjili saobraćajni čepovi i gužve gradskim ulicama.Sav teretni promet kroz Hercegovinu odvija se kroz uže gradsko središte Mostara, jer teretna vozila nemaju alternativu. Stoga su prometne gužve mostarska svakodnevica, pa je izgradnja južne obilaznice prioritet ne samo za Mostar nego i cijelu Hercegovinu.- Sastoji se iz trase koja je ukupne dužine negdje 2,39 kilometara, tu se radi još izgradnja tunela Privorac koji je sa dvije cijevi ukupne dužine 180 metara, vijadukta Rodoč koji je ukupne dužine 168 metara i dolje se izlazi s kružnim tokom na lokalnu cestu - navodi za <a href="https://www.bhrt.ba/mostar-nakon-20-godina-bli%C5%BEe-zavr%C5%A1etku-ju%C5%BEne-obilaznice">BHRT </a>Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste Federacije BiH.Izgradnja mostarske obilaznice, projekt je na koji se čeka više od 20 godina. Njegovim završetkom, koji je planiran za dvije godine, konačno će se rasteretiti promet teškim vozilima koji se odvija gradskim ulicama.Radovi na završnoj fazi izgradnje južne obilaznice Mostara teku planiranom dinamikom, kažu u resornom ministarstvu. Vrijednost dionice je 32,4 miliona maraka.- Ova faza projekta se financira iz proračuna Vlade Federacije BiH na isti način na koji se financiraju neke druge ceste u Federaciji BiH. Primjerice, dionica na trasi ceste Tuzla-Sarajevo, transverzala u Sarajevu od Stupske petlje do Aerodroma Sarajevo, trenutno se financira iz proračuna Federacije BiH. Prethodne dionice su financirane iz kredita međunardnih finacijskih institucija - kazao je Danijel Kuzman iz Ministarstva prometa i komunikacija FBiH.- Završetkom ove dionice ćemo kompletan tranzitni promet, teški promet, preusmjeriti na ovu cestu i time rasteretiti grad Mostar, što mislim da je nekako najveći doprinos. S druge strane, ovo je i brza prometnica koja povezuje Koridor 5-ce, autocestu sa zaleđem zapadne Hercegovine i veza kojom grad Mostar dobiva jednu prometnicu gdje se povezuje sa svojom možda navjećom industrijskom zonom Miljkovići - navodi gradonačelnik Mostara Mario Kordić.Završetak ove završne dionice planiran je za dvije godine, kada će mostarska obilaznica konačno biti u funkciji. Ukupna vrijednost projekta južne obilaznice Mostara je gotovo 97 miliona maraka.

Završetkom ove dionice ćemo kompletan tranzitni promet, teški promet, preusmjeriti na ovu cestu i time rasteretiti grad Mostar, kaže Kordić 

Mostar nakon 20 godina bliže završetku južne obilaznice