Bivši predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas (David Malpass) izjavio je za BBC da bi Kina trebala prestati gomilati zalihe hrane i gnojiva kako bi se ublažila globalna kriza snabdijevanja izazvana ratom s Iranom i poremećajima u Hormuškom moreuzu.Malpas je naglasio da Kina raspolaže najvećim svjetskim zalihama hrane i gnojiva, dok se brojne države trenutno bore da osiguraju dovoljno gnojiva pred proljetnu sjetvu. Situaciju dodatno otežava zatvaranje Hormuškog moreuza, koje je ozbiljno poremetilo transport i isporuke.Podsjetio je i da je Kina od marta obustavila izvoz pojedinih vrsta gnojiva, uz obrazloženje da želi zaštititi domaće zalihe, što je nastavak restrikcija koje postepeno uvodi još od 2021. godine. Kina je prošle godine činila četvrtinu svjetske proizvodnje gnojiva, a izvoz ove industrije premašio je 13 milijardi dolara.Malpas, koji je vodio Svjetsku banku od 2019. do 2023. godine, također je rekao da tvrdnja Pekinga da je zemlja u razvoju više nije kredibilna.- Oni se predstavljaju kao zemlja u razvoju, a ujedno su druga najveća ekonomija na svijetu i u mnogim aspektima bogati -&nbsp; rekao je Malpas.O primirju u Iranu, koje je Tramp u ponedjeljak opisao kao stanje na "masovnim aparatima za održavanje života", Malpas je rekao da bi se svijet trebao ujediniti oko Sjedinjenih Američkih Država i zahtijevati rješenje.Malpas je izrazio nadu da će Kina pomoći u pronalaženju rješenja za zastoj u Hormuškom moreuzu, rekavši da je slobodno kretanje brodova u njenom ekonomskom interesu:- Kina ima koristi od otvorenih plovnih puteva širom svijeta. Oni upravljaju brodskim linijama, posjeduju kontejnere i ostvaruju ogroman profit od trgovine s ostatkom svijeta. Dakle, bili bi veliki gubitnici ako bi Iran na neki način imao kontrolu nad Hormuškim moreuzom - poručuje Malpas.&nbsp;O ekonomskim izgledima za Amerikance uoči podataka o inflaciji u SAD za april, Malpas je rekao da cijene rastu.- Očekujem određeni porast, da, cijene će porasti kod mnogih proizvoda - rekao je.

Oni se predstavljaju kao zemlja u razvoju, a ujedno su druga najveća ekonomija na svijetu i u mnogim aspektima bogati, rekao je Malpas

Bivši šef Svjetske banke upozorio: Kina gomila hranu i gnojivo dok svijetu prijeti nestašica

U Republici Srpskoj tokom prva tri mjeseca 2026. godine prodato je ukupno 957 novih stanova, što predstavlja rast od čak 80,9 posto u odnosu na isti period prošle godine.Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, riječ je o rekordnoj prodaji kada se uporede prva tromjesečja u posljednjih deset godina. Građani su za kupovinu novih stanova izdvojili oko 146 miliona KM.Iz Zavoda navode da je jedan od razloga velikog rasta i pomjeranje završetka pojedinih stambenih projekata s kraja 2025. na početak ove godine.Prosječna cijena novih stanova u prvom tromjesečju iznosila je 2.882 KM po kvadratnom metru, što je za 6,4 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.Najskuplji kvadrati zabilježeni su u Banjoj Luci i Trebinju, gdje cijena prelazi 3.000 KM po kvadratu. U Banjoj Luci prodato je najviše stanova - 189, po prosječnoj cijeni od 3.881 KM po kvadratu, dok je u Trebinju prodato 94 stana po prosječnoj cijeni od 4.577 KM.Među gradovima s najvećim brojem prodanih stanova nalaze se i Prnjavor, Prijedor, Doboj, Foča, Modriča, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo.

Zabilježena rekordna prodaja novih stanova u prvom tromjesečju 2026. godine.

Građani za tri mjeseca kupili nove stanove vrijedne 146 miliona KM

Nakon decenije i po potpune odsječenosti od svjetskih finansijskih tokova, Sirija je napravila ključni korak ka reintegraciji. U zemlji je danas uspješno realizovana prva transakcija putem Visa i Mastercard kartica u proteklih 15 godina, čime je ozvaničen početak kraja dugogodišnje međunarodne izolacije.<h2>Lakši pristup metodama plaćanja</h2>Cilj ovog poduhvata je temeljito osavremenjivanje finansijskog sistema države i osiguravanje lakšeg pristupa metodama digitalnog plaćanja.&nbsp;Abdulkader Husrieh, guverner Centralne banke, naglasio je za državnu agenciju SANA da je uvođenje ovih promjena strateški potez od velikog značaja.<h2>Opcije bile svedene na minimum</h2>Ova inicijativa je pokrenuta kako bi se pojednostavili novčani transferi i transakcije, kako za građane unutar sirijskih granica, tako i za brojnu sirijsku dijasporu širom svijeta.&nbsp;

Nakon dugog perioda tokom kojeg su opcije bile svedene na minimum, ovakav razvoj događaja otvara put za postepeno ponovno uključivanje Sirije u svjetske finansijske tokove.<h2>Izolirani od bankarskih sistema</h2>Zbog dugotrajnog građanskog sukoba, zemlja je godinama bila gotovo potpuno izolirana iz globalnog bankarstva, što je rezultiralo ekonomijom koja se primarno bazirala na gotovinskom plaćanju i neregulisanim, neformalnim putevima razmjene novca.Snažne međunarodne sankcije i prekid veza s globalnim mrežama banaka pretvorili su svaki pokušaj transfera sredstava ili digitalnog plaćanja u izuzetno zahtjevan proces. Upravo se zato uspostavljanje saradnje s globalnim gigantima kao što su Visa i Mastercard interpretira kao ključan napredak ka ekonomskom oporavku i povratku države na međunarodnu scenu.

Cilj ovog poduhvata je temeljno osavremenjivanje finansijskog sistema države i osiguravanje lakšeg pristupa metodama digitalnog plaćanja

U Siriji omogućeno plaćanje karticama nakon 15 godina

Kraj finansijske izolacije: Visa i Mastercard ponovo u funkciji u Siriji

Bosna i Hercegovina je početkom 2026. godine stajala pred jednom od najvažnijih ekonomskih odluka u novijoj istoriji – odlukom o pokretanju eksploatacije litijuma na Majevici, na području Lopara, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/orbanov-pad-rusi-najveci-projekat-u-rs-u-vrijedan-milijarde-eura/">Biznisinfo</a>Projekat je mjesecima predstavljan kao velika razvojna šansa, ulaganje vrijedno više milijardi eura koje bi Republiku Srpsku moglo pozicionirati na evropskoj mapi strateških sirovina.Međutim, politički potres koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta.Naime, Viktor Orban (Orbán) je izgubio izbore, a dužnost premijera jučer je i zvanično preuzeo Peter Mađar (Péter Magyar), političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske.&nbsp;Time je ozbiljno uzdrman jedan od ključnih političkih i finansijskih oslonaca projekta litijuma na Majevici.<h2>O kakvom projektu je riječ</h2>Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litijuma i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litija, bora, kalija i magnezijuma. Prema ranijim procjenama, nalazište kod Lopara sadrži:oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litij-karbonata;oko 14 miliona tona borne kiseline;desetine miliona tona drugih minerala.Zbog toga je projekat već proglašavan jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.Litij je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu jer predstavlja ključnu komponentu baterija za električne automobile i energetsku tranziciju Evrope.Švicarska firma, njemačka industrija i mađarski novacFormalni nosilac istraživanja i zahtjeva za koncesiju je švicarska kompanija Arcore AG, ali je od početka veoma važnu ulogu igrala Mađarska, kroz političku podršku Orbanove administracije, mađarske državne fondove i finansijske institucije.Plan je bio da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litij-hidroksid za evropsku autoindustriju. U tom lancu važnu ulogu ima i kompanija Rock Tech Lithium, koja razvija preradbene kapacitete u Njemačkoj.Upravo zbog toga projekat nije bio samo lokalna rudarska priča, nego dio mnogo šire evropske industrijske i geopolitičke strategije.<h2>Zašto je 2026. trebala biti prelomna godina</h2>Ova godina od početka je označavana kao ključna za budućnost projekta. Tokom 2026. očekivalo se:donošenje konačne odluke o koncesiji;početak velikih investicija;pripreme za komercijalnu eksploataciju;ulazak stotina miliona eura u projekat.Investitori su već ranije govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine.Istovremeno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjale su zakonski okvir kako bi ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji bile prebačene na entitetski nivo, čime je znatno smanjen utjecaj lokalnih zajednica.Mnogi su upravo 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.<h2>Orbanov poraz mijenja političku računicu</h2>Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orban je bio jedan od najbližih evropskih saveznika vlasti RS i snažno je gurao strategiju pretvaranja Mađarske u evropski centar proizvodnje baterija.&nbsp;Zbog toga je Budimpešta pokazivala veliki interes za regionalna nalazišta litijuma, uključujući i Majevicu.Nova vlada Petra Mađara, međutim, dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima.Mađara se predstavlja kao proevropski reformista koji želi distancirati Mađarsku od Orbanova modela politike i brojnih kontroverznih regionalnih savezništava.To otvara ozbiljna pitanja:hoće li nova vlast nastaviti podržavati projekat;da li će ostati planirane investicije;hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.Jer mađarska podrška nije bila samo finansijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.<h2>Ekološki otpor nije nestao</h2>Paralelno s ekonomskim planovima, projekat se od početka suočava sa snažnim ekološkim otporom. Građani Lopara i ekološke organizacije mjesecima upozoravaju na moguće posljedice rudarenja litijuma:zagađenje podzemnih voda;upotrebu hemikalija u preradi;dugoročno uništavanje prirode Majevice.Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinta u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih protesta.<h2>Godina odluke ili godina preispitivanja</h2>Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekat koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran.Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litijuma na Majevici.

BiH je početkom 2026. godine stajala pred jednom od najvažnijih ekonomskih odluka u novijoj istoriji – odlukom o pokretanju eksploatacije litijuma

Orbanov pad ruši najveći projekat u RS vrijedan milijarde eura

Građane Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle donijeti veća primanja penzionerima, moguće povećanje plata radnicima i proširenje prava za porodice s djecom.Najviše pažnje izazvale su najave novog rasta mirovina, koje bi već od jula mogle biti povećane za dodatnih 5,6 do šest posto. Ukoliko do toga dođe, minimalna penzija u Federaciji prvi put bi mogla preći granicu od 700 KM.Podsjetimo, januarskim usklađivanjem penzije su već povećane za 11,2 posto, pa trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Nakon novog povećanja, minimalna penzija mogla bi iznositi između 704 i 706 KM.Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH. Vlada Federacije ranije je smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, ali mnogi poslodavci to smanjenje nisu iskoristili za povećanje plata zaposlenima.Krajem godine moglo bi uslijediti novo smanjenje doprinosa, pod uvjetom da reforma fiskalizacije pokaže očekivane rezultate. Time bi poslodavci dobili dodatni prostor za povećanje plaća radnicima, posebno u uvjetima rasta troškova života i inflacije.Jedna od važnijih socijalnih reformi koja se također najavljuje jeste uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka. Prema dostupnim informacijama, cilj je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine imaju pravo na dječiji dodatak, dok bi za stariju djecu važili određeni prihodovni kriteriji.

Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Ekonomisti vole propovijedati oprez, ali ga ne praktikuju uvijek. Ibrahim Oweiss bio je mladi ekonomista u egipatskom Ministarstvu industrije kada je svojim šefovima ponudio nekoliko iskrenih savjeta. Upozoravao je na gušeću koncentraciju industrije u Kairu i Aleksandriji. Kasnije je kritikovao i šuplju Naserovu tvrdnju da Egipat proizvodi sve „od igle do projektila“ — iako zapravo nije dobro proizvodio ni jedno ni drugo. Takva neopreznost učinila je da mu 1960. bude sigurnije napustiti zemlju nego se u nju vraćati.<h2>Spas američke valute</h2>Godine 1974, kao profesor na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu, Oweiss je pažnju usmjerio na još jednu problematičnu koncentraciju bogatstva: dolare koji su se slijevali izvoznicima nafte iz Zaljeva brže nego što su ih mogli potrošiti. „Želio bih predstaviti novi termin: petrodolari“, rekao je u govoru u martu te godine. Time je osigurao da taj pojam zauvijek bude vezan za njegovo ime, iako se ranije pojavio i u svjedočenju Petera Petersona, bivšeg američkog ministra trgovine.Petrodolari, koji su prvobitno smatrani prijetnjom Americi i drugim uvoznicima nafte, kasnije su postali spas američke valute i jedan od temelja njene finansijske moći. Krajem 1974. američko Ministarstvo finansija pristalo je da centralna banka Saudijske Arabije tajno kupuje američke državne obveznice, mimo redovnih aukcija, kako bi kraljevstvo bilo zaštićeno od kritika zbog finansiranja saveznika Izraela. Istovremeno je Saudi Aramco, nacionalna naftna kompanija, odlučila prihvatati isključivo dolare, a ne britanske funte, za prodaju svoje nafte — odluka koja je nezgodno procurila tokom posjete Saudijskoj Arabiji tadašnjeg britanskog ministra finansija.Određivanje cijene nafte u dolarima stvorilo je globalnu potražnju za američkom valutom. A ulaganje prihoda od nafte u dolarske aktive omogućilo je Americi zavidnu finansijsku slobodu. „Ovaj sistem bio je ključ američke finansijske dominacije gotovo pola stoljeća“, napisala je prošle godine Diana Choyleva iz istraživačke kuće Enodo Economics.Sada je rat s Iranom ponovo otvorio pitanje opstanka „petrodolarskog režima“. Najveći kupci zaljevske nafte danas su u Aziji, a ne na Zapadu. Kina već dugo iransku naftu plaća u juanima, a ne dolarima. Također eksperimentiše s kupovinom roba putem digitalnog juana. Druge zemlje, poput Rusije i Indije, nastoje trgovinu naftom obračunavati u vlastitim valutama. Nadovezujući se na te trendove, sukob s Iranom „mogao bi biti katalizator za slabljenje dominacije petrodolara i početak ere petrojuana“, tvrdila je u martu Mallika Sachdeva iz Deutsche Banka.Je li to zaista tako? I ako jeste, koliko bi to bilo važno? Kako ističe Choyleva, sve više kompanija i država želi mogućnost da naftu plaća nečim drugim osim dolarom, čak i ako za većinu transakcija i dalje koriste američku valutu. Neki poslovi mogli bi i dalje biti cjenovno vezani za dolar — zbog razvijenog tržišta terminskih ugovora — ali bi se poravnanja vršila drugim sredstvima, poput digitalnog juana.Kineska valuta mogla bi postepeno jačati, prvenstveno zahvaljujući ogromnoj kineskoj kupovini nafte. Ipak, teško je zamisliti da bi njen udio u svjetskoj trgovini robama u narednih pet godina izašao iz jednocifrenih procenata.Ako bi petrodolarski režim zaista oslabio, treba li Amerika biti zabrinuta? Sachdeva tvrdi da je određivanje cijene nafte u dolarima „ključni oslonac“ šire dominacije američke valute. Budući da kompanije kupuju naftu u dolarima, često i svoje proizvode izvoze uz cijene izražene u dolarima, kako bi se zaštitile od valutnih oscilacija. Ako dolar oslabi ili ojača, utjecaj na troškove poput nafte kompenzuje se promjenama prihoda od izvoza.No taj argument pretpostavlja da cijena nafte nije fleksibilnija od cijena drugih roba i usluga. U stvarnosti, nafta i druge sirovine kojima se trguje na organizovanim berzama neprestano mijenjaju cijenu u skladu s valutnim kretanjima i tržišnim silama. Ako dolar oslabi, cijena nafte će vjerovatno rasti. Ako kompanije ne mogu istovremeno podizati cijene svojih proizvoda, takva „prirodna zaštita“ neće im mnogo pomoći.Zbog toga nafta vjerovatno nije glavni razlog zašto toliko kompanija svoje proizvode fakturiše u dolarima. Ako se pokušavaju zaštititi od troškova inputa, vjerovatnije je da misle na specijalizovane komponente i industrijske dijelove, čije su cijene „ljepljivije“, odnosno sporije se mijenjaju.Nafta također ne objašnjava dominaciju dolarskih finansijskih instrumenata. Iako su američke obveznice i dolarski depoziti sedamdesetih privukli ogromne zaljevske viškove, ti suficiti nisu trajali vječno. Već 1986. Oweiss je pisao o problemu „nestajućih petrodolara“. A do 2000. godine, kako navodi Brad Setser iz Vijeća za vanjske odnose, kumulativni suficiti Saudijske Arabije od 1970. bili su potpuno poništeni kasnijim deficitima.Kraljevstvo je doživjelo novi priliv novca uoči globalne finansijske krize 2007–2009, ali su se 2024. i 2025. ponovo vratili deficiti tekućeg računa. Prošle godine ukupan suficit izvoznika nafte, uključujući Norvešku i Rusiju, iznosio je oko 200 milijardi dolara, prema Setserovim procjenama. To je daleko manje od 1,5 biliona dolara suficita koje su ostvarili istočnoazijski proizvođači.<h2>Druga talačka kriza</h2>Petrodolari o kojima je Oweiss govorio 1974. više nisu osnovni izvor dominacije dolara. Izvoznici nafte vjerovatno neće odlučiti sudbinu svjetskog monetarnog sistema. Ipak, rat s Iranom ne ide u prilog američkoj valuti.Američki geopolitički avanturizam, kao i agresivna upotreba finansijskih sankcija, podstiču sve više država da razmatraju alternativne platne sisteme i druge oblike čuvanja vrijednosti. U svom govoru prije više od 50 godina, Oweiss je govorio o strahu da bi Amerika mogla zamrznuti ili konfiskovati imovinu koja se nalazi pod njenom jurisdikcijom, uprkos deklarativnoj privrženosti principima slobodnog tržišta. Takvu imovinu nazvao je „taočkim kapitalom“.Upravo će ta ideja — više nego koncept petrodolara po kojem je ostao poznat — vjerovatno objasniti sudbinu dolara u godinama i decenijama koje dolaze.

Petrodolari o kojima je Oweiss govorio 1974. više nisu osnovni izvor dominacije dolara

Decenijama o ovoj temi slušate razne nebuloze: Evo šta je istina o petrodolaru

Ekipa BiznisInfo.ba posjetila je ovaj moderni hotel na jadranskoj obali, gdje smo zabilježili ekskluzivne snimke dronom i fotografije kompleksa, ali i cijelih Vodica – jedne od najpoznatijih turističkih destinacija u Dalmaciji.Luksuzni hotel SeeSea u hrvatskim Vodicama jedna je od zanimljivijih regionalnih investicija iza koje stoji kapital iz Bosne i Hercegovine.Ekipa BiznisInfo.ba posjetila je ovaj moderni hotel na jadranskoj obali, gdje je zabilježila ekskluzivne snimke dronom i fotografije kompleksa, ali i cijelih Vodica – jedne od najpoznatijih turističkih destinacija u Dalmaciji.Iza projekta stoji sarajevska grupacija Europe Group, odnosno poduzetnik Rasim Bajrović, čije ime je godinama povezano sa hotelijerstvom i turizmom u Bosni i Hercegovini.

Grupacija poznata po hotelima Europa i HolidayEurope Group je široj javnosti najpoznatija kao vlasnik dva prestižna sarajevska hotela – Hotel Europe i Hotel Holiday, koji već decenijama predstavljaju simbole glavnog grada BiH.Ulaskom na hrvatsko tržište grupacija je napravila značajan regionalni iskorak, a SeeSea Hotel u Vodicama predstavlja jedan od njihovih najambicioznijih projekata izvan BiH.Hotel je otvoren 2024. godine i raspolaže modernim smještajnim kapacitetima, bazenom, restoranom, beach barom i dodatnim sadržajima.<h2>Hotelom upravlja porodica Preljević</h2>Hotelom trenutno upravlja kompanija AMP Menagement d.o.o. iza koje stoji porodica Preljević.Riječ je o partnerima koji sa Bajrovićem sarađuju i na drugim hotelskim projektima, a ujedno su povezani i sa poznatim hotelskim brendom Grimms Hoteli iz Berlina.Panorama Vodica i hotelskih kompleksa uz moreModerni SeeSea Hotel smješten je uz samu obalu u prestižnom dijelu Vodica, na poluotoku Punta (Foto: BiznisInfo.ba)Takav model saradnje pokazuje da investitori nastoje spojiti regionalni kapital sa međunarodnim iskustvom u hotelskom menadžmentu i turizmu.<h2>Već stekao povjerenje gostiju</h2>Hotel je već na početku predsezone, tokom prvomajskih praznika, bio veoma dobro popunjen, što pokazuje da je već uspio privući značajan broj gostiju.To je posebno važno imajući u vidu veliku konkurenciju na hrvatskoj obali, gdje se posljednjih godina otvara veliki broj luksuznih i boutique hotela.Hrvatska obala i panorama grada VodicameVodice jedno od najprestižnijih ljetovališta u Hrvatskoj (Foto: BiznisInfo.ba)Sve ukazuje na to da SeeSea Hotel očekuje veoma uspješna ljetna sezona, posebno zbog odlične lokacije i sve većeg interesa turista za Vodice i srednju Dalmaciju.<h2>Kapital iz BiH sve prisutniji na Jadranu</h2>Investicija u Vodicama još je jedan pokazatelj da kompanije i poduzetnici iz Bosne i Hercegovine posljednjih godina sve češće ulažu u turističke projekte na hrvatskoj obali.Ljetovalište Vodice i moderni hoteli snimljeni dronomLuksuzni SeeSea Hotel u Vodicama snimljen dronom (Foto: BiznisInfo.ba)Blizina tržišta, rast turizma i snažna potražnja za kvalitetnim smještajem učinili su Jadran veoma atraktivnim za regionalne investitore, a projekat u Vodicama svakako spada među zapaženije primjere.

Luksuzni hotel SeeSea u hrvatskim Vodicama jedna je od zanimljivijih regionalnih investicija

Sarajevski biznismen izgradio luksuzni hotel u prestižnom hrvatskom ljetovalištu

U prva četiri mjeseca tekuće godine, Porezna uprava Republike Srpske (RS) na račun javnih prihod prikupila 1,646 milijardi maraka, što je za 165,3 miliona KM više u odnosu na isti period 2025. godine.U ovom periodu je zabilježen rast naplate u sve tri grupe javnih prihoda, pa direktni porezi i doprinosi bilježe rast od po 12 posto, dok je naplata po osnovu ostalih javnih prihoda veća za osam posto, kako je&nbsp;saopćeno iz Porezne uprave RS.<h2>Prvi kvartal 2026.</h2>Naplata u periodu januar-april ove godine iznosila je 971,7 miliona KM, što je za oko 102 miliona KM više nego u istom periodu 2025. godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje veća za po 12 procenata, za Fond zdravstvenog osiguranja za 11 posto, dok je za Fond dječje zaštite naplata doprinosa veća za 13 posto.- Direktni porezi su u prva četiri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 458,8 miliona KM, što je za 47,5 miliona maraka više nego u uporednom periodu prethodne godine. Najveća naplata kod direktnih poreza, ostvarena je kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od oko 253 miliona maraka, što je za šest posto više. Pored toga, rast naplate bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 188 miliona maraka, a što je za 17 posto više u odnosu na period januar-april 2025. godine - navodi se.<h2>Najveći rast naplate</h2>Najveći procentualni rast naplate kod direktnih poreza u prva četiri mjeseca ove godine ostvaren kod poreza na nepokretnosti, koji je naplaćen u iznosu od 11,3 miliona KM, što je za 6,6 miliona maraka ili 142 procenta više nego u istom periodu prethodne godine, dodaje se- Kod ostalih javnih prihoda, naplata u periodu januar-april ove godine iznosila je 215,6 miliona KM, što je za 15,7 miliona KM više u odnosu na isti period prethodne godine. Po osnovu taksi i naknada prikupljeno je 109,7 miliona KM ili devet posto više, a nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 14 posto - ističe se.Što se tiče samo aprila ove godine, naplata je iznosila 424 miliona maraka, što je za 46,8 miliona KM više u odnosu na april prethodne godine.

Direktni porezi su u prva četiri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 458,8 miliona KM

Veliki rast budžetskih prihoda u manjem bh. entitetu: Aprilski priliv premašio 400 miliona KM

BiH je u prošloj godini zabilježila ukupan vanjskotrgovinski deficit u iznosu od čak 12,98 milijardi KM.&nbsp;Podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da smo najviše izvozili električnu energiju, u vrijednosti od 868,8 miliona KM, ali da smo istovremeno struju iz uvoza platili 629 miliona KM.&nbsp;Posebno zabrinjava rast uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda, koje smo platili 5,32 milijarde KM.<h2>Nema strategije</h2>Među robama koje kupujemo, a nekada smo ih sami proizvodili, jesu goveđe meso (346,4 miliona KM), hljeb, kolači i peciva (300 miliona), pšenica nas je koštala blizu 130, suncokretovo ulje više od 198 miliona maraka, dok smo vodu i sokove iz uvoza platiti 310 miliona KM. Apsurdno, ali istinito, za hranu iz uvoza izdvojili smo dva i po puta više novca nego za naftne derivate, na čiji smo uvoz osuđeni.Ekonomski stručnjak, univerzitetski profesor Željko Rička, podsjeća da BiH nema strategiju razvoja poljoprivrede, te da je poljoprivreda svedena na socijalnu oblast, gdje se ljudi trebaju sami zaposliti, kako od države ne bi tražili ništa.

- Pojedinačna poljoprivreda je prevaziđena, to je danas igra velikih brojeva. Ne može se na tržište sa skupim jediničnim proizvodom, a ono što proizvedemo je nedovoljno i za trećinu vlastitih potreba. Ta proizvodnja kod nas je postala apsolutno nerentabilna, a uvoz koji imamo je silom prilika – dodaje Rička.<h2>Šta je rješenje?</h2>Smatra da su u oblasti proizvodnje hrane BiH potrebna ulaganja i objedinjavanje gazdinstava, ali upozorava da, u eri kada energija i hrana postaju najvažniji segmenti svake ekonomije svijeta, poprilično kasnimo.- Ko nas sprečava da se na nekom području organizuje veći broj vlasnika zemlje i da to bude neka vrsta zadružne proizvodnje, ali s većim količinama?! Na ovaj način dolazimo u situaciju da nam je isplativije uvoziti, nego proizvoditi ovdje. Imat ćemo veće cijene domaćih proizvoda, stalni socijalni pritisak, proteste poljoprivrednika, tako da smo davno trebali početi s ukrupnjavanjem proizvodnje. Odabrati šta da proizvodimo, a da to država podupire – ističe profesor Rička.<h2>Odakle uvozimo?</h2>Prema podacima za 2025. godinu, vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda je dostigla čak 2,72 milijarde eura.Veliki dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja učestvuje s više od polovine ukupne vrijednosti, dok zemlje regiona čine dodatnih 29 posto. Najveći pojedinačni dobavljači su Srbija, Hrvatska, Njemačka, Italija i Mađarska.


U eri kada energija i hrana postaju najvažniji segmenti svake ekonomije svijeta, poprilično kasnimo

Za hranu i poljoprivredne proizvode 5,32 milijarde KM: Milijarde za uvoznu hranu i vodu, dvaput više nego za benzin i naftu

Još jedna farma u BiH, uskoro bi mogla staviti ključ u bravu. Nermin Čoloman iz mjesta Živkovići kod Zenice odlučio je staviti u prodaju farmu sa 40 muznih krava, čime će se zatvoriti višedecenijsko porodično poglavlje u proizvodnji mlijeka, započeto još prije rata.Nakon smrti oca, koji je pokrenuo farmu i godinama gradio proizvodnju, Nermin i njegov brat nastavili su porodični posao, ulažući trud, znanje i ljubav kako bi očuvali ono što je stvarano godinama. Ipak, nagomilani problemi s otkupom mlijeka, kašnjenjem isplata i, kako tvrdi, nepravilnostima pri kontroli kvaliteta, doveli su ih do jedne od najtežih odluka u životu."Mi smo u otkupu mlijeka od prije rata, babo rahmetli je krenuo s tim i predavao mlijeko u lokalnu mljekaru. Sve je bilo uredu, a onda je plata počela kasniti mjesec, pa mjesec i po, pa dva, i dva i po. I sve što koja dođe, prebaci se nekih 7 do 10 dana u odnosu na prošlu, vidjeli smo da to ne vodi ničemu, jer su troškovi hrane, radnika, poreza, ogromni", priča Nermin za "Agroklub".<h2>Novi otkupljivač, novi i problem</h2>Mjesečna proizvodnja na farmi je oko 18 -20 tona mlijeka. Domaćin ističe da problem nije bilo samo čekanje, već neizvjesnost koja je rasla. Kašnjenja su počela ići u nedogled, a oni nisu željeli preživjeti iskustva drugih kojima su nakon višemjesečnih kašnjenja firme propale.U pokušaju da pronađu stabilnijeg otkupljivača, uključila se druga mljekara, no ni tu problemi nisu prestali."Pojavio se drugi problem. Oni su s platom uredni, međutim, vraćaju nam mlijeko, koje smo mi potom ispitivali u drugim laboratorijima i bilo je potpuno uredno", tvrdi ovaj proizvođač, dodajući da je farma pod stalnim veterinarskim nadzorom, a higijenski standardi su na visokom nivou uz instaliran mljekovod.Na farmi su zastupljene pasmine simental, holstein i montafonPoseban problem, tvrdi, nastao je zbog načina provođenja alkoholnog testa."Ova mljekara koristi 2:1 omjer. Mi imamo iskustva s tim i znamo da se koristi omjer 1:1 i koristi se alkohol 72 %, maksimalno 75 % na terenu, to je po propisima", ispričao je.Kako navodi, dodatne provjere dale su drugačije rezultate. Sami su testirali mlijeko na 75 % alkohol, i to na dva omjera alkohola i mlijeko se nije grušalo, "što jasno ukazuje da je njihov alkohol jači. Ko zna koliko procenata. Međutim, oni vrate tonu mlijeka kao da je pola litra. I to je jednostavno bila kap koja je prelila čašu."Porodica je tako donijela odluku o prodaji 40 muznih grla, dok za dodatnih 15 junica još razmatraju konačnu odluku. Na farmi su zastupljene pasmine simental, holstein i montafon, pažljivo selektirane i prilagođavane lokalnim uslovima."Dostigli smo prosjek preko 20 litara po kravi, za naše uslove i naš standard, to je vrhunski", ističe Čoloman.Kupaca, kaže, ima, ali uglavnom traže pojedinačna grla, što porodici ne odgovara."Ljudi zovu, ali bi da probiru - hoće jednu, dvije, ali to bi nama opet bio problem, jer ako ću raditi sa 5, 10 onda ću raditi i sa 40", rekao je on.<h2>Teška odluka</h2>Iako je riječ o teškoj odluci, Čoloman naglašava da proizvodnja mlijeka za njih nikada nije bila samo posao. Uložene su godine truda i to više nije samo posao nego i hobi i ljubav."Kako da nije, teško je. Svaki poljoprivrednik, pa tako i mi, ne gledamo farmu kao klasičnu firmu, ulaz-izlaz, zna biti godina kada smo na nuli, ali mi se ne bunimo, bude neka druga nafaka. Nekad ćeš jesti meso, nekad hljeb, preživi se. Ali kada krenu ovi problemi gdje te u glavu udara, ne plaća ti, vraća ispravno mlijeko, to ne može dalje", kaže Nermin.Farma se nalazi u Živkovićima kod Zenice, svega 14 kilometara od Kantonalne bolnice uz Babinu rijeku."Mi imamo okvirnu cijenu, ali kažemo da je po dogovoru, može se korigirati. Ko je ozbiljan on nazove telefonom ili još bolje dođe na farmu", kaže ovaj farmer.Iako zatvaranje farme ostavlja emotivnu prazninu, Nermin ne gubi vjeru. Budućnosti se boji."Svaki poljoprivrednik, koji je dugoročno u ovom poslu, je jakog karaktera i ličnosti, i ima itekakav duh nebitno kojoj religiji pripadao. Tako da, mi vjerujemo, Bog će dati nafaku u nečemu drugom, ako se u ovom ne ostane", zaključuje na kraju razgovora.

U pokušaju da pronađu stabilnijeg otkupljivača, uključila se druga mljekara, no ni tu problemi nisu prestali

Nakon više decenija rada: Gasi se još jedna farma u BiH

U Bosni i Hercegovini sve češće se pojavljuje neobičan poslovni fenomen – firme bez ijednog zaposlenog ili s minimalnim brojem radnika ostvaruju milionske prihode i dobit. Ovaj trend nije ograničen na jedan entitet, već je prisutan širom zemlje, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.<h2>Eklatantni primjeri</h2>Podaci pokazuju da je samo u Republici Srpskoj čak 14 kompanija bez ijednog zaposlenog zajedno zaradilo gotovo 40 miliona maraka, dok su dodatna 24 preduzeća sa samo jednim radnikom ostvarila milionske rezultate. Međutim, slični obrasci postoje i u Federaciji, iako su manje vidljivi u zbirnim statistikama.Najupadljiviji primjeri među firmama bez zaposlenih dolaze iz RS. Mljekara iz Laktaša ostvarila je dobit od 17,1 milion KM, iako formalno nema nijednog radnika. Prijedor land development bilježi 4,2 miliona KM dobiti, dok Pay concept iz Banje Luke ima 3,1 milion KM. Tu su i firme A&amp;K consulting, Digitboost solutions, Bola Consulting, Olimp net, Process Equipment DMT, Castoro, Uplift i Fortel, koje potvrđuju da poslovanje bez zaposlenih nije izuzetak.Posebnu pažnju izaziva Madisson K. consulting, firma čije su transakcije bile predmet provjera državnih institucija, a koja je također ostvarila milionsku dobit. Ovakvi slučajevi dodatno podgrijavaju pitanja o prirodi poslovanja i ulozi ovakvih firmi u ekonomiji.Kada je riječ o kompanijama s jednim zaposlenim, brojke su još impresivnije. DIP-CO iz Prijedora ostvario je 18,3 miliona KM dobiti, Wwin 17,7 miliona, a Ban gradnja 11,6 miliona KM. Na listi su i Skechers BH sa 5,8 miliona KM te Niagara sports global management sa 3,6 miliona KM.

<h2>Preprodaja struje</h2>S druge strane, u Federaciji BiH ovaj fenomen najbolje ilustrira primjer sarajevske kompanije GEN-I d.o.o., koja se bavi trgovinom električnom energijom. Ova firma je prošle godine ostvarila čak 374 miliona KM prihoda sa svega dva zaposlena. Godinu ranije prihod je iznosio 331 milion KM, a 2023. godine 357 miliona KM, što znači da je u tri godine prihodovala gotovo milijardu maraka.

Rekordna godina bila je 2022., kada je GEN-I Sarajevo, sa samo jednim zaposlenim, ostvario čak 761 milion KM prihoda. Ovakav rezultat bio je posljedica poremećaja na evropskom tržištu električne energije, kada su cijene naglo porasle usljed rata u Ukrajini. Ipak, uprkos ogromnim prihodima, dobit ove kompanije znatno je skromnija – prošle godine manja od 5.000 KM, što jasno pokazuje da u pojedinim sektorima visoki promet ne znači i visoku zaradu.

Milioni bez radne snage više nisu izuzetak nego pravilo

Vlada neobičan model poslovanja: Desetine firmi u BiH zarađuju milione bez zaposlenih


Vlada Zeničko-dobojskog kantona izdvojila je 5,5 miliona KM za oblast zdravstva te nakon provedenog javnog poziva i dodatnih 2.210.400 KM za podršku sportu, istakao je premijer Nezir Pivić.Pola miliona KM, dodao je, izdvojili su za održavanje aparata koji su već u upotrebi za liječenje građana u Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ), dok je pet miliona KM izdvojeno za sufinansiranje edukacije doktora medicine i stomatologije, odnosno specijalizacije doktora sekundaraca za 2026. godinu.- To potvrđuje da smo opredijeljeni da imamo svoj vlastiti, kvalitetni kadar, koji će ostati, ovdje, u ZDK-u i koji će biti na usluzi našim građanima - naglasio je Pivić.Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta izdvojio je, nakon provedenog javnog poziva dodatnih 2.210.400 KM sportskim kolektivima u tom kantonu, dok je klubovima od posebnog interesa ZDK-a, a u skladu sa zakonom o tim klubovima, na prethodnim sjednicama, drugu godinu uzastopno, odobreno 3.000.000 KM, dodao je. Ova su sredstva, kako je rekao resorni ministar Mirza Mušija, spasila i gašenja nekih sportskih kolektiva koji su bili u velikim finansijskim problemima te da će izdvajanja za sport ove godine biti oko šest miliona KM.- Danas smo izdvojili 2.210.400 KM za korizaciju za takmičenje klubova, za redovne aktivnosti; kotizacije za takmičenje klubova sa invaliditetom, aktivnost klubova sa invaliditetom; za takmičenje učenika osnovnih i srednjih škola, podršku za aktivnosti drugih udruženja u ZDK-u, za sportske i strukovne sportske saveze te za podršku perspektivnim i uspješnim sportistima - kazao je Mušija, koji je najavio novi javni poziv, za koji će biti određeni kriteriji te na kojem bi podršku mogli ostavriti i klubovi koji nisu ispunjavali uvjete za sredstva iz ovog javnog poziva. U sklopu Ministarstva privrede, danas su, dodao je premijer Pivić, novom odlukom odobrena dodatna sredstva i za Regionalnu razvojnu agenciju Centralna Bosna i Hercegovina.- Znate da smo tu pokrenuli vrlo značajne procese - IT hubove, koji su vrlo interesantni za mlade poduzetnike, one koji dolaze iz inostranstva i da tu bilježimo određene iskorake, što nas raduje da smo u skladu s vremenom i digitalnim izazovima koji su pred nama - kazao je Pivić.

Ova su sredstva spasila i gašenja nekih sportskih kolektiva koji su bili u velikim finansijskim problemima, kazao je Mirza Mušija

Novih 2,2 miliona KM za sport ZDK-a te pet miliona za specijalizacije doktora sekundaraca KBZ-a

Novih 2,2 miliona KM za sport ZDK te pet miliona za specijalizacije doktora sekundaraca KBZ-a

Dok se domaćinstva širom svijeta suočavaju s rastom troškova zbog američko-izraelskog sukoba u Iranu, dio velikih kompanija istovremeno bilježi rekordne profite.Eskalacija tenzija i praktično zatvaranje Hormuškog moreuza doveli su do rasta cijena energenata i poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, što povećava troškove života i poslovanja širom svijeta. I dok mnogi trpe ekonomske posljedice, određeni sektori profitiraju od nestabilnosti i skokova cijena.BBC navodi da su najviše koristi imale velike kompanije iz energetskog sektora. Evropski naftni giganti, koji imaju razvijene trgovinske odjele, iskoristili su nestabilnost tržišta za dodatnu zaradu. Tako je Shell zabilježio profit od 6,92 milijarde dolara u prvom kvartalu, što je iznad očekivanja analitičara.Još jedan međunarodni gigant, TotalEnergies zabilježio je porast profita za gotovo trećinu, na 5,4 milijarde dolara u prvom kvartalu 2026. godine, uzrokovan nestabilnošću na tržištima nafte i energije.Američki giganti ExxonMobil i Chevron zabilježili su pad zarade u poređenju s istim periodom prošle godine zbog poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka, ali su oba nadmašila predviđanja analitičara i očekuju da će im profit dalje rasti kako godina bude odmicala, s obzirom na to da je cijena nafte i dalje znatno viša nego kada je izbio rat.<h2>Velike banke</h2>Neke od najvećih banaka su također zabilježile porast profita tokom rata u Iranu.Trgovački odjel JP Morgana ostvario je rekordnih 11,6 milijardi dolara prihoda u prva tri mjeseca 2026. godine, što je banci pomoglo da ostvari drugi najveći kvartalni profit ikada.U ostalim bankama "Velike šestorke", koje uključuju Bank of America, Morgan Stanley, Citigroup, Goldman Sachs i Wells Fargo, kao i JP Morgan, profit je značajno porastao u prvom kvartalu godine.Sveukupno, banke su prijavile profit od 47,7 milijardi dolara za prva tri mjeseca 2026. godine.Jedan od najneposrednijih korisnika u bilo kojem sukobu je sektor odbrane, prema riječima Emili Savčiz (Emily Sawicz), analitičarke u RSM UK.- Sukob je pojačao nedostatke u sposobnostima protivvazdušne odbrane, ubrzavajući ulaganja u raketnu odbranu, sisteme za suzbijanje dronova i vojnu opremu širom Evrope i SAD-a - rekla je za BBC.Osim što ističe važnost odbrambenih firmi, rat stvara potrebu vlada da obnavljaju zalihe oružja, povećavajući potražnju. BAE Systems, kompanija koja proizvodi proizvode uključujući komponente za borbeni avion F35, saopštila je u četvrtak u izvještaju o poslovanju da očekuje snažan rast prodaje i profita ove godine.Kao razlog navode se rastuće "sigurnosne prijetnje" širom svijeta koje povećavaju vladine izdatke za odbranu, što je zauzvrat stvorilo "povoljno okruženje" za kompaniju.<h2>Obnovljivi izvori energije</h2>Sukob je također istakao potrebu za diverzifikacijom i odvajanjem od fosilnih goriva.Jedna firma koja je dobila podršku je NextEra Energy sa sjedištem u Floridi, čije su dionice ove godine porasle za 17 posto, jer investitori sve više učestvuju u njenoj misiji.Danski giganti u oblasti energije vjetra, Vestas i Orsted, također su prijavili nagli porast profita, ističući kako posljedice rata u Iranu također podstiču kompanije koje se bave obnovljivom energijom.U Velikoj Britaniji, Octopus Energy je nedavno za BBC izjavio da je rat izazvao ogroman potres u prodaji solarnih panela i toplotnih pumpi, pri čemu je prodaja solarnih panela porasla za 50 posto od kraja februara.Nagli rast cijena benzina također je povećao potražnju za električnim vozilima, a posebno kineski proizvođači maksimalno koriste tu priliku

Evropski naftni giganti, koji imaju razvijene trgovinske odjele, iskoristili su nestabilnost tržišta za dodatnu zaradu

Dok svijet trpi, velike kompanije zarađuju milijarde na nestabilnom tržištu: Evo ko najviše profitira

U periodu januar – mart ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 305.680 posjeta, što je za 2,8 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 6,5 posjeta više u odnosu na isti period 2025. godine, dok su strani turisti ostvarili 0,8 posto posjeta manje u odnosu na isti period prethodne godine.U periodu januar – mart 2026. godini turisti su u BiH ostvarili 697.418 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 6,9 posto posjeta više u odnosu na isti period 2025. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 5,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine.U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 32,4 posto dok je učešće stranih turista iznosilo 67,6 posto.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (31,8 posto), Srbije (18 posto), Slovenije (7,3 posto), Turske (6,9 posto), Crne Gore (4,3 posto) i Njemačke (3,1 posto), što ukupno čini 71,4 posto ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,6 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,3 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli 

Za tri mjeseca u BiH boravilo više od 305 hiljada turista: Ostvareno 697 hiljada noćenja 

Cijene nafte porasle su u petak ujutro tokom trgovanja u Aziji, nakon što su SAD i Iran razmijenili vatru u strateški ključnom Hormuškom moreuzu, javlja BBC.Američka vojska saopćila je da je presrela, kako tvrdi, “neizazvane” iranske napade, uključujući rakete, dronove i mala plovila, te izvela odbrambene udare dok su se američki brodovi kretali iz Perzijskog zaljeva prema moreuzu.Cijena Brenta, globalne referentne nafte, porasla je 2,6 posto, na 102,70 dolara, dok je američka sirova nafta poskupjela 2,3 posto, na 97 dolara.Rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu direktno se i relativno brzo odražava na Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno kroz cijene na benzinskim pumpama, a potom i kroz lančanu reakciju na ostale proizvode i usluge.BiH je u potpunosti ovisna o uvozu naftnih derivata. Kada cijena Brent nafte poraste za više od 2%, domaći distributeri obično podignu cijene u roku od nekoliko dana - do dvije sedmice, ovisno o zalihama koje imaju.Također, možemo očekivati povećanje cijena dizela i benzina na pumpama za nekoliko feninga po litru.

Cijena Brenta, globalne referentne nafte, porasla je 2,6 posto, na 102,70 dolara

Cijene nafte naglo skočile: Očekuju se nova poskupljenja i u BiH

Ilon Mask (Elon Musk) je putem kompanije SpaceX napravio novi korak ka realizaciji projekta Terafab u Teksasu, vrijednog 55 milijardi dolara.Ovaj industrijski kompleks, planiran u okrugu Grimes, zamišljen je kao ključno središte za proizvodnju poluvodiča i razvoj računarskih sistema visokih performansi.Projekt bi godišnje trebao proizvoditi više od teravata AI računarske snage. Mask je još u martu upozorio na globalnu nestašicu čipova, naglasivši da će potrebe njegovih kompanija premašiti ukupnu svjetsku proizvodnju.

Lica i naličja elite: Najveći darodavci naspram onih koji čuvaju svaki novčić

Terafab bi omogućio direktnu kontrolu nad resursima potrebnim za Teslu (autonomna vožnja i robotika), SpaceX (Starlink i svemirski sistemi) te xAI (razvoj velikih AI modela).Izgradnja centra doprinosi naporima SAD-a i Evrope da ojačaju vlastitu proizvodnju i smanje ovisnost o azijskim opskrbnim lancima u jeku tehnološke utrke.Projekt je trenutno u ranoj fazi. Lokalne vlasti u Teksasu će početkom juna raspravljati o potencijalnim podsticajima, a kompleks tek treba proći sve regulatorne, finansijske i građevinske procedure.

Bivši šef Svjetske banke upozorio: Kina gomila hranu i gnojivo dok svijetu prijeti nestašica

Građani za tri mjeseca kupili nove stanove vrijedne 146 miliona KM

Kraj finansijske izolacije: Visa i Mastercard ponovo u funkciji u Siriji

Orbanov pad ruši najveći projekat u RS vrijedan milijarde eura

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Decenijama o ovoj temi slušate razne nebuloze: Evo šta je istina o petrodolaru

Sarajevski biznismen izgradio luksuzni hotel u prestižnom hrvatskom ljetovalištu

Veliki rast budžetskih prihoda u manjem bh. entitetu: Aprilski priliv premašio 400 miliona KM

Za hranu i poljoprivredne proizvode 5,32 milijarde KM: Milijarde za uvoznu hranu i vodu, dvaput više nego za benzin i naftu

Nakon više decenija rada: Gasi se još jedna farma u BiH

Vlada neobičan model poslovanja: Desetine firmi u BiH zarađuju milione bez zaposlenih

Novih 2,2 miliona KM za sport ZDK te pet miliona za specijalizacije doktora sekundaraca KBZ-a

Dok svijet trpi, velike kompanije zarađuju milijarde na nestabilnom tržištu: Evo ko najviše profitira

Za tri mjeseca u BiH boravilo više od 305 hiljada turista: Ostvareno 697 hiljada noćenja

Cijene nafte naglo skočile: Očekuju se nova poskupljenja i u BiH

U trenucima dok svijet strepi od kriza, Ilon Mask se još više bogati

Biznis

Bivši šef Svjetske banke upozorio: Kina gomila hranu i gnojivo dok svijetu prijeti nestašica

Građani za tri mjeseca kupili nove stanove vrijedne 146 miliona KM

Kraj finansijske izolacije: Visa i Mastercard ponovo u funkciji u Siriji

Orbanov pad ruši najveći projekat u RS vrijedan milijarde eura

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Decenijama o ovoj temi slušate razne nebuloze: Evo šta je istina o petrodolaru

Sarajevski biznismen izgradio luksuzni hotel u prestižnom hrvatskom ljetovalištu

Veliki rast budžetskih prihoda u manjem bh. entitetu: Aprilski priliv premašio 400 miliona KM

Za hranu i poljoprivredne proizvode 5,32 milijarde KM: Milijarde za uvoznu hranu i vodu, dvaput više nego za benzin i naftu

Nakon više decenija rada: Gasi se još jedna farma u BiH

Vlada neobičan model poslovanja: Desetine firmi u BiH zarađuju milione bez zaposlenih

Novih 2,2 miliona KM za sport ZDK te pet miliona za specijalizacije doktora sekundaraca KBZ-a

Dok svijet trpi, velike kompanije zarađuju milijarde na nestabilnom tržištu: Evo ko najviše profitira

Za tri mjeseca u BiH boravilo više od 305 hiljada turista: Ostvareno 697 hiljada noćenja

Cijene nafte naglo skočile: Očekuju se nova poskupljenja i u BiH

U trenucima dok svijet strepi od kriza, Ilon Mask se još više bogati