Direktne strane investicije su tokom devet mjeseci prošle godine iznosile 1,050 milijardi KM, što je za skoro 350 miliona KM manje nego u istom periodu prethodne godine, stoji u podacima Centralne banke BiH.<h2>Podaci Centralne banke BiH</h2>Inače, tokom devet mjeseci prošle godine direktne strane investicije su iznosile 1,393 milijardi KM.Kako piše u podacima Centralne banke BiH, u tri kvartala prošle godine najviše investicija je bilo iz Njemačke, u iznosu od 264,6 miliona KM.Slijede investicije iz Hrvatske, iz koje ih je bilo 223,4 miliona KM, pa Slovenije 154,5 miliona KM.Direktne strane investicije iz Srbije su u toku devet mjeseci prošle godine iznosile 137,9 miliona KM, a iz Austrije 103 miliona KM.Iz Italije su DSI iznosile 37,8 miliona KM, Mađarske 42,2 miliona KM, Turske 36,8 miliona KM, Kipra 23,5 miliona KM, Ujedinjenih Arapskih Emirata 19,2 miliona KM, Luksemburga 18,6 miliona KM, a Crne Gore 15,1 milion KM.Podsjećamo, priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM.- Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 milion KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 milion KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 milion KM - saopšteno je ranije iz Centralne banke BiH.<h2>Direktne investicije&nbsp;</h2>Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je ranije za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Direktne-strane-investicije-smanjene-za-skoro-350-miliona-KM/948149">"Nezavisne novine" </a>da trend smanjenja stranih direktnih investicija nije samo karakterističan za BiH, već za sve zemlje regije.- Razloge za njihovo smanjenje nalazimo u ekonomskoj stagnaciji ili padu ekonomske aktivnosti u ključnim zemljama EU koje su dominantni nosioci DSI u zemljama zapadnog Balkana. Drugi razlog leži u pronalasku alternativnih destinacija izvan evropskog kontinenta koje su postale konkurentnije u pogledu troškova proizvodnje. Treba naglasiti da BiH, za razliku od Srbije, nije u prethodnom periodu privlačila značajniji iznos DSI, pa će se ovo smanjenje manje reflektovati na dinamiku privrednog rasta - istakao je Mlinarević.Dodao je da u kontekstu politike prema DSI za nas je važno da ona bude usklađena sa željenom strukturnom transformacijom.- Drugim riječima, potrebno je stimulisati dolazak DSI višeg nivoa dodane vrijednosti koje bi omogućile održivo zapošljavanje uz veće zarade i unapređenje konkurentnosti naše ekonomije. U tom smislu je potrebno ulagati u obrazovanje kako bi raspoloživost visokoobrazovane radne snage omogućila dolazak investicija većeg tehnološkog nivoa - naglasio je Mlinarević.

Inače, tokom devet mjeseci prošle godine direktne strane investicije su iznosile 1,393 milijardi KM

Direktne strane investicije smanjene za skoro 350 miliona KM

Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources Corp. objavila je nove rezultate bušenja koji potvrđuju prisustvo zlata i srebra na istoku Bosne i Hercegovine, u okviru njenog ključnog projekta Viogor-Zanik.Prema saopćenju objavljenom u Vancouveru, rezultati treće faze istražnog bušenja na lokacijama Čumavići (Cumavici Ridge) i Brezani pokazuju širenje mineralizacije zlata i polimetala, čime se dodatno potvrđuje potencijal ovog područja, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/kanadjani-otkrili-veliko-nalaziste-zlata-i-srebra-u-istocnoj-bosni/">BiznisInfo.ba.</a>Izvršni direktor kompanije, Aleksandar Mišković, izjavio je da dosadašnji rezultati treće faze bušenja potvrđuju rast mineraliziranih zona na obje ključne lokacije.– Ovi rezultati pokazuju da se radi o velikom i plitkom mineralnom sistemu. Terra Balcanica se pozicionira kao vlasnik jednog od najperspektivnijih srebrno bogatih istražnih projekata u Balkanu i Evropi – naveo je Mišković, dodajući da se bušenja nastavljaju i pored otežanih zimskih uslova.<h2>Fokus na BiH i regiju</h2>Terra Balcanica je istraživačka kompanija fokusirana na polimetale i energetske metale, s projektima u jugoistočnoj Evropi i Kanadi. U Bosni i Hercegovini kompanija ima 90-postotni udio u projektu Viogor-Zanik, dok istovremeno razvija portfelj uranijskih istražnih licenci u Kanadi.Objavljeni rezultati dodatno stavljaju istočnu Bosnu i Hercegovinu na mapu potencijalno značajnih rudarskih destinacija u Evropi, u vrijeme kada potražnja za zlatom i srebrom na globalnom tržištu raste.<h2>Zlato blizu površine</h2>Najnovija bušotina na lokaciji Brezani (BRE25001A) pokazala je sadržaj od 0,43 grama zlata po toni rude (g/t Au) na dužini od 55 metara, počevši već 12 metara ispod površine. Time je zona mineralizacije zlata produžena na ukupno 170 metara u pravcu sjever–jug.Dodatni presjeci uključuju i veće koncentracije zlata, s vrijednostima koje dosežu i 1,06 g/t zlata na kraćim intervalima, što ukazuje na višedimenzionalni karakter ležišta. Stručnjaci kompanije navode da se radi o kombinaciji zlatonosnog skarna i epitalermalne mineralizacije srebra i antimona.Posebno je značajno što površinski zlatni skarn na Brezanima ostaje neistražen duž širine od čak 850 metara, što ostavlja prostor za dalja otkrića.<h2>Srebro i polimetali potvrđeni</h2>Ista bušotina na Brezanima presjekla je i snažnu polimetalnu mineralizaciju, s rezultatima do 95 g/t ekvivalenta srebra (AgEq) na dubini od oko 160 metara. Time je potvrđen kontinuitet struktura koje su ranijim istraživanjima pokazale znatno više koncentracije srebra.Na lokaciji Čumavići, nova bušotina potvrdila je prisustvo mineralizacije pliće nego što je ranije zabilježeno, s vrijednostima do 186 g/t AgEq, čime se dodatno potvrđuje kontinuitet mineralnog sistema.

Terra Balcanica je istraživačka kompanija fokusirana na polimetale i energetske metale, s projektima u jugoistočnoj Evropi i Kanadi

Zlatna groznica: Kanadska kompanija otkrila velike naslage plemenitih metala u istočnoj Bosni

Saudijska Arabija tvrdi da posjeduje mineralne rezerve u vrijednosti od 2,5 biliona dolara i intenzivno razvija rudarski sektor s ciljem smanjenja ovisnosti o nafti, jačanja geopolitičkog utjecaja i zauzimanja ključne uloge u lancu kritičnih minerala.<h2>Globalna utrka</h2>U kontekstu rastuće globalne utrke za kritične i rijetke zemne minerale, koju trenutno predvodi Kina, Saudijska Arabija nastoji izgraditi snažan rudarski sektor kako bi diverzificirala svoju ekonomiju i povećala međunarodni utjecaj.Rijetki zemni i drugi ključni minerali čine osnovu za tehnologije poput obnovljivih izvora energije, napredne vojne opreme i vještačke inteligencije, a Kina kontroliše više od 90 posto svjetske proizvodnje rafiniranih rijetkih zemnih elemenata i više od 60 posto rudnih iskopa.Izvršna direktorica Minerals Centra pri SAFE-u (Securing America's Future Energy) Abigail Hunter opisala je Kinu kao "svjetlosnim godinama ispred" Sjedinjenih Američkih Država, zahvaljujući "desetljećima strateških ulaganja, projektima koje podržava država, koordinaciji s privatnim sektorom i međunarodnim investicijama". Istovremeno je ukazala da Saudijska Arabija ubrzano gradi vlastiti sektor minerala kako bi odgovorila na takvu dominaciju.Saudijska strana navodi da u zemlji postoji oko 2,5 biliona dolara vrijednih mineralnih rezervi. Među njima su zlato, cink, bakar i litij, ali i značajna ležišta rijetkih zemnih elemenata poput disprozija, terbija, neodimija i prazeodimija, koji nalaze primjenu u električnim automobilima, vjetroturbinama, ali i u tehnologijama visokobrzinskog računanja.<h2>Nova nalazišta</h2>Proračun Saudijske Arabije za istraživačko rudarstvo povećan je za 595 posto u periodu od 2021. do 2025. godine, prema podacima S&amp;P Globala, iako je i dalje manji u poređenju s vodećim rudarskim državama poput Kanade i Australije.&nbsp;Dodjela licenci za nova eksploatacijska područja domaćim i međunarodnim kompanijama ubrzano napreduje, što pokazuje namjeru da se što prije aktiviraju nova nalazišta.

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman poručili Trampu: Napad na Iran bi izazvao regionalni haos


Kako bi sustigla već etablirane aktere, Saudijska Arabija pojednostavljuje administrativne procedure, smanjuje porezne stope za ulaganja u rudarstvo i planira velika javna ulaganja.Iako se procijenjena vrijednost saudijskih mineralnih resursa i dalje ne može uporediti s vrijednošću nafte, gdje Saudijska Arabija ima jedne od najvećih dokazanih rezervi na svijetu, vlasti ističu i druge razloge za ubrzano ulaganje u sektor.&nbsp;

Saudijska Arabija poručila da neće dozvoliti da se koristi njihova teritorija za napad na Iran

U viziji razvoja zemlje pod nazivom Vision 2030, rudarstvo je određeno kao jedan od ključnih stubova ekonomskog preusmjeravanja.Plan Vision 2030 obuhvata ne samo eksploataciju minerala nego i izgradnju čitavog lanca snabdijevanja za domaću industriju. Saudijska Arabija već postavlja ambiciozne ciljeve za proizvodnju električnih vozila, kako bi povećala domaću dodanu vrijednost i smanjila uvoz gotovih proizvoda.

Rijetki zemni i drugi ključni minerali čine osnovu za tehnologije poput obnovljivih izvora energije

Saudijska Arabija ubrzano razvija rudarski sektor: Ulažu milijarde dolara u minerale kako bi smanjili zavisnost o nafti

Penzije za sve korisnike prava Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske od januara će biti redovno usklađene za 6,45 odsto, saopšteno je iz Fonda. Nakon redovnog godišnjeg usklađivanja od 6,45 odsto prosječna penzija u januaru biće 695 KM i činiće 44 odsto prosječne plate isplaćene u prethodnom mjesecu.Prosječna penzija isplaćena u decembru prošle godine bila je 652,93 KM i učestvovala je u prosječnoj plati sa 41,77 odsto.Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u toku 2025. godine porasla je za 8,8 odsto, a inflacija za 4,1, pa će na osnovu ovih pokazatelja od januara redovno biti usklađene penzije za 6,45 odsto.- Od 2013. godine od kada se u skladu sa zakonom vrši redovno godišnje usklađivanje penzije su nominalno rasle 82,68 odsto, a stvarno ili efektivno za 116,32 odsto - navodi se u saopštenju.

Usvojene izmjene zakona o PIO-u: Trenutni penzioneri će dobiti povećanje penzija, budućim će ovisiti od dužine staža

Iz Fonda podsjećaju da je ovo 24. usklađivanje penzija u posljednjih 13 godina, bilo je 10 redovnih, 14 vanrednih i u četiri slučaja kombinovana.Vlada Republike Srpske i Fond su jedini na prostoru bivše Јugoslavije vršili redovno godišnje usklađivanje uključujući i vanredno i tokom pandemije virusa korona, piše RTRS.

Nakon redovnog godišnjeg usklađivanja od 6,45 odsto prosječna penzija u januaru biće 695 KM i činiće 44 odsto prosječne plate 

Fond PIO objavio za koliko će biti povećane januarske penzije 

Poreska uprava Republike Srpske u 2025. godini na račun javnih prihoda prikupila je 4,459 milijardi KM.To je za 416,4 miliona KM ili 10 posto više u odnosu na 2024. godinu.S druge strane, Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su porezni obveznici u periodu januar - decembar 2025. uplatili rekordnih 8.771.286.144 KM javnih prihoda, što je za 10,34 posto više nego u istom periodu 2024. godine.U strukturi naplate po kantonima, najveće učešće u ukupnoj naplati ostvario je Kanton Sarajevo sa 3.251.164.560 KM, što čini 37,07 posto ukupnih javnih prihoda Federacije BiH.Slijedi Tuzlanski kanton sa 1.502.171.275 KM i učešćem od 17,13 posto, te Zeničko-dobojski kanton sa 1.118.581.914 KM ili 12,75 posto ukupne naplate. Hercegovačko-neretvanski kanton ostvario je 976.905.828 KM (11,14 posto učešća), a Srednjobosanski kanton 665.686.646 KM (7,59 posto).

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine

Javni prihodi u prva dva mjeseca ove godine viši za 127.102.474 KM

Unsko-sanski kanton ostvario je uplatama 527.373.729 KM javnih prihoda, Zapadnohercegovački kanton 369.382.062 KM, Kanton 10 ukupno 168.851.800 KM, Bosansko-podrinjski kanton 99.970.030 KM i Posavski kanton 91.198.301 KM.

U strukturi naplate po kantonima, najveće učešće u ukupnoj naplati ostvario je Kanton Sarajevo sa 3.251.164.560 KM

U FBiH u periodu januar-oktobar 2025. naplaćeno 7.303.193.463 KM javnih prihoda

Izvještaj o uplati javnih prihoda:  FBiH skoro duplo iznad RS

Kina je još jednom krunisana za najveće svjetsko tržište, 17. put zaredom. Zemlja sa skoro milijardu i po stanovnika ostvarila rekordnu prodaju u 2025. godini tempom nedostižnim za ostatak svijeta. Kinezi su prodavali svake sekunde po jedan novi automobil lani.Podaci za 2025. godinu su sada zvanični i ne ostavljaju mjesta sumnji. Kina je još jednom oborila vlastite historijske rekorde.S više od 34 miliona prodatih vozila i porastom prodaje "vozila na novu energiju" (EV, PHEV i EREV), azijski gigant je učvrstio svoju poziciju kao neosporni motor rasta u svijetu 17. godinu zaredom.<h2>Benzinci - većina koja nestaje</h2>Ako je iko mislio da je kineska automobilska industrija dostigla vrhunac, podaci koje je upravo objavilo CAAM (Kinesko udruženje proizvođača automobila) pravi su poziv na buđenje. U 2025. godini Kina je ne samo proizvela i prodala više automobila od bilo koga drugog, već je premašila sve prognoze. Ukupna proizvodnja dostigla je 34,53 miliona jedinica (+10,4%), dok je prodaja porasla na 34,4 miliona (+9,4%). To je otprilike jedan automobil registrovan svake sekunde u godini.Najimpresivniji aspekt ovog izvještaja nije ukupna količina, već brzina kojom se čisti benzin postepeno ukida. Takozvana vozila nove energije (NEV) - koja uključuju električna, plug-in hibridna i električna vozila produženog dometa - imala su rekordnu godinu, s rastom od 28,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kina je sada broj jedan u električnoj mobilnosti već 11 godina zaredom, a niko nije u stanju da prati taj korak.Ukupno 16,49 miliona NEV jedinica prodato je između januara i decembra prošle godine, što predstavlja tržišni udio od 47,9 posto. To znači da je skoro polovina svih novih automobila prodatih u Kini tokom 2025. godine bila plug-in. Kina i dalje prodaje više automobila - bez obzira na tip - nego bilo koja druga zemlja ili čak cijeli kontinent na planeti.<h2>Izvoz kao sigurnosni ventil</h2>Suočeni s domaćim tržištem koje počinje pokazivati znakove zrelosti, kineski brendovi su dodali gas u inostranstvu. Izvoz je porastao za 21,1 posto, prvi put premašivši granicu od 7 miliona vozila. Brojke ne ostavljaju mjesta sumnji: Kina sada izvozi više automobila nego Japan, nešto što se nikada prije u historiji nije dogodilo.Izvoz električnih i plug-in hibridnih automobila udvostručio se u jednoj godini, dostigavši 2,61 milion jedinica. Kina više ne proizvodi samo jeftino; proizvodi ono što svijet traži i isporučuje to brzinom koju Evropa ne može dostići.

Toyota je u 2025. godini dodatno učvrstila poziciju brenda koji nudi rješenja prilagođena tržištu s ograničenom infrastrukturom za potpuno električna vozila

Toyota predvodi elektrifikaciju voznog parka u BiH

Gledajući ključne igrače u ovom uspjehu, Chery ostaje najveći kineski izvoznik, sa 1,34 miliona automobila isporučenih u inostranstvo. Lokalni brendovi pokreću ovaj rast, dok su zajednička ulaganja (savezi sa zapadnim brendovima) morala da se oslanjaju na izvoz kako bi održali svoje fabrike otvorenim suočeni s padom tržišnog udjela u Kini.

Podaci za 2025. godinu su sada zvanični i ne ostavljaju mjesta sumnji. Kina je još jednom oborila vlastite historijske rekorde



Kina je lani prodala 34,4 miliona vozila ili jedan automobil svake sekunde

Stanje u rudnicima u Federaciji posljednjih godina je takvo da iziskuje mnogo ulaganja da bi sigurnost rudara i proizvodnja bili na zadovoljavajućem nivou.&nbsp;Primjer kako se to efikasno radi je Rudnik mrkog uglja Kakanj, prenosi <a href="https://federalna.ba/velika-ulaganja-i-novi-otkopi-kakanjski-rudnik-stabilizuje-proizvodnju-2pirx?fbclid=IwdGRzaAPhabpjbGNrA-FpuWV4dG4DYWVtAjExAHNydGMGYXBwX2lkDDM1MDY4NTUzMTcyOAABHpoe9W2Ut9OasJclubbOmaBOLzInLm54gHPT4lJBBzFkBc44M9tRnN-T3-X6_aem_HzKPwZVxfpL8Te72ipewtg&amp;sfnsn=wa">Federalna.ba</a>. U jami Begići-Bištrani pri kraju su radovi na prebacivanju širokočelne opreme i pripremi novih otkopnih polja. Do prije dvije godine podzemna eksploatacija uglja u Rudniku mrkog uglja Kakanj bila je pod znakom pitanja, a prijetila je i mogućnost zatvaranja jamskog pogona. Preseljenjem širokočelne opreme u početni uskop petog otkopnog polja proizvodnja će biti osigurana za nekoliko narednih godina.- Ovi radovi bi trebali biti završeni do prvog februara, tako da sa novim mjesecom imamo dalju osiguranu proizvodnju uglja - istakao je Nijaz Vehab, tehnički rukovodilac Pogona Begići-Bištrani RMU Kakanj.Prebacivanje širokočelne opreme jedan je od najzahtjevnih rudarskih zadataka, naročito u metanskim jamama koji iziskuje mnogo napornog rada uz adekvatne mjere sigurnosti. - Poslovi su teški i opširni. Borimo se, dajemo svoj maksimum i mi kao nadzorno tehničko osoblje, ali i sami radnici ulažu velike napore u samom poslu. Posao je opasan, ali izdržavamo - rekao je Amel Mijoć, poslovođa proizvodnje Pogona Begići-Bištrani RMU Kakanj.- Imamo jedan dio rascjepa, ne smijemo preći preko njega pa moramo ponovo te sekcije izvući i prevući u drugo polje - naveo je Midhat Velagić, rudar na Pogonu Begići-Bištrani RMU Kakanj.S obzirom na aktuelnu situaciju u rudnicima, ali i potrebama za elektroenergetski sistem ovaj posao je od izuzetne važnosti. Prema projekcijama već od februara kakanjski rudnik će masovnom proizvodnjom iz podzemne eksploatacije dostići količinu od 250.000 tona uglja za godinu dana.- Zatekao sam jamsku eksploataciju pred zatvaranjem i bez jasne vizije za budućnost. Ovo je naš način kako se borimo za rudnik, lokalnu zajednicu, elektroenergetski sektor FBiH - ističe direktor RMU Kakanj, Iso Delibašić.- Paralelno s ovim radovima izvode se i radovi otvaranja i pripremanja šestog otkopnog polja, tj. izrada sa dva pripremna radilišta, transportni i ventilacioni hodnik kako bi za dalju budućnost imali kontinuitet proizvodnje uglja iz podzemne eksploatacije - dodao je Nijaz Vehab.Istovremeno radi se i na obnavljanju mehanizacije na površinskom kopu Vrtlište koji ima značajan udio u proizvodnji. Nabavkom novog utovarivača iz vlastitih sredstava, ali i druge opreme, rudnik nastoji ostvariti siguran plan prozivodnje uglja i otkrivke.- Ovo je samo nastavak ulaganja koje RMU čini, poslije hidrauličnog bagera, četiri kamiona za prijevoz uglja, zatim kamiona za prijevoz eksploziva, online analizatora. Također, u planu smo sa damperskim jedinicama, za koje se uskoro očekuje potpisivanje ugovora sa Elektroprivredom - objašnjava Elvedin Čobo, tehnički direktor RMU Kakanj.Dugoročnom i kontinuiranom proizvodnjom osiguravaju se i značajna sredstva za rudnik, a u konačnici i za bolje uslove rada rudara. Zbog činjenice da se proizvodnja ne odvija na zeničkom, kakanjski i rudnik u Brezi preostaju kao jedini pogoni za eksploataciju mrkog uglja u Zeničko-dobojskom kantonu.

Posao je opasan, ali izdržavamo, rekao je Amel Mijoć

Velika ulaganja i novi otkopi: Kakanjski rudnik stabilizuje proizvodnju

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 posto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švicarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/biznis/makronove-naocare-od-659-eura-pogurale-akcije-proizvodaca/">Forbes</a>.Predsjednik kompanije Stefano Fulhir rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.<h2>Viralni fenomen</h2>Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao "potpuno bezazleno".Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput "Top Gan", "Kobra" i "Terminator".Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) također se narugao Makronovom izgledu, ironično komentarišući: "Gledao sam ga jučer s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?"

Otkriveno koliko koštaju luksuzne naočare koje je nosio Makron u Davosu: Sad ih svi žele bez obzira na cijenu

Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.<h2>Ključna pozadina</h2>Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korištenjem, kako navodi iVision Tech, "drevne tehnike" pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver (Sigourney Weaver) nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednost

Makronove naočare od 659 eura pogurale akcije proizvođača


Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac sastao se danas u Sarajevu sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom, a razgovarano je o implementaciji projekta Južna interkonekcija, s akcentom na ulogu Ministarstva u tom procesu, i budućim koracima u saradnji.Sagovornici su razmijenili mišljenje i o drugim oblicima saradnje u oblasti energetike, pri čemu je istaknuta važnost obezbjeđivanja više interkonekcija radi energetske stabilnosti i kontinuiteta snabdijevanja.Takođe je istaknuto da će korištenje novih energenata značiti direktne benefite za građane i privredu, ali i za zaštitu životne sredine, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Sagovornici su razmijenili mišljenje i o drugim oblicima saradnje u oblasti energetike

Košarac i Ginkel razgovarali o projektu Južne interkonekcije:  Energetska sigurnost prioritet

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u 2025. godini iznosila je 1.528 KM, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.349 KM. U odnosu na 2024. godinu, prosječna neto plata isplaćena u 2025. godini nominalno je veća za 8,8 posto, a realno za 4,5 posto.Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u decembru 2025. godine iznosila je 1.580 KM i u odnosu na novembar 2025. godine, nominalno je veća za 1,1 posto, a realno za 0,9 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za 9,9 posto, a realno za 5,3 posto.Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.436 KM. Posmatrano po područjima, u decembru 2025. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području vađenje ruda i kamena i iznosila je 2.008 KM, a najniža prosječna neto plata u decembru 2025. godine isplaćena je u području poslovanje nekretninama, 1.191 KM.U decembru 2025. godine, u odnosu na decembar 2024, u 18 od 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima stručne, naučne i tehničke djelatnosti 15,6 posto, obrazovanje 15,4 posto i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 14,4 posto.

U novembru prosječna neto plata u FBiH 1.622 KM, bruto plata 2.534 KM

Nominalno smanjenje neto plate zabilježeno je jedino u području administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 3,5 posto.Prosječna neto plata u 2025. godini iznosila je 1.528 KM, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.349 KM. U odnosu na 2024. godinu, prosječna neto plata isplaćena u 2025. godini nominalno je veća za 8,8 posto, a realno za 4,5 posto.

Posmatrano po područjima, u decembru 2025. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području vađenje ruda i kamena 

Prosječna plata prošle godine iznosila 1.528 KM

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) nastavila je s redovnim kvartalnim provođenjem Ankete o inflatornim očekivanjima, a najnoviji, decembarski krug ispitivanja, pokazao je blage korekcije očekivane inflacije naviše za 2026. godinu.Prema objavljenim rezultatima ankete, inflatorna očekivanja za 2026. godinu iznose 3,2 posto, što predstavlja povećanje od 0,10 procentnih poena u odnosu na septembarski krug ispitivanja.Istovremeno, očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u 2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto. Taj pad očekivanja inflacije u 2027. godini sugeriše da se pritisci na cijene postepeno smanjuju i da se ekonomski okvir stabilizuje.Za kreatore ekonomskih politika, kako navode iz CBBiH, informacije o očekivanoj inflaciji predstavljaju vrijedan signal o efektima prethodnih mjera i pravcu u kojem se ekonomija kreće. Kontinuirano provođenje istraživanja o inflacijskim očekivanjima omogućava blagovremeno uočavanje promjena u percepciji tržišta i ponašanju ekonomskih aktera. Na osnovu tih saznanja, moguće je prilagoditi fiskalne mjere na način koji doprinosi očuvanju stabilnosti cijena i održivom ekonomskom rastu. U konačnici, stabilna inflacijska očekivanja stvaraju povoljnije okruženje za razvoj privrede, jačanje životnog standarda i dugoročnu makroekonomsku stabilnost.

Taj pad očekivanja inflacije u 2027. godini sugeriše da se pritisci na cijene postepeno smanjuju i da se ekonomski okvir stabilizuje

Očekivana inflacija za 2026. iznosi 3,2 posto, a za 2027. godinu 2,8 posto

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalnog poreznog ureda Mostar, 20.01.2026. godine, izvršili su 32 inspekcijska nadzora kod poreznih obveznika koji obavljaju djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, proizvodnje i prodaje pekarskih proizvoda te drugih uslužnih djelatnosti na području Mostara, Jablanice, Čapljine i Čitluka.Predmet kontrola bila je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima i drugih poreznih propisa.Tokom inspekcijskih nadzora zatečeno je 45 prijavljenih radnika i 3 neprijavljena radnika te 13 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.Zbog utvrđenih nepravilnosti, poput angažiranja neprijavljenih radnika i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja jedan objekt je zapečaćen i u 17 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 52.100,00 KM.Porezna uprava Federacije BiH – Kantonalni porezni ured Mostar nastavit će kontinuirano provoditi inspekcijske nadzore i u narednom periodu. Porezni obveznici se stoga pozivaju da svoje poslovanje usklade s važećim zakonima. Zakonska obaveza svakog poreznog obveznika je da prijavi svakog radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, uredno evidentira sav promet putem fiskalnih uređaja te redovno izmiruje porezne obaveze u skladu s propisima, kako bi izbjegli sankcije.

Tokom inspekcijskih nadzora zatečeno je 45 prijavljenih radnika

Zatečeno 13 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja

Inspektori Porezne uprave FBiH  izvršili 32 kontrole: Zatečena 3 neprijavljena radnika

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP KS) u toku 2025. godine, kroz strateški pristup i operativno planiranje inspekcijskih nadzora na području Kantona Sarajevo, i pored popunjenosti od 64%, ostvarila je značajne rezultate u odnosu na 2024. godinu, potvrđujući kvalitetan pristup radu i fokus na oblastima od najvećeg javnog interesa.U skladu s godišnjim planom rada, u 2025. godini planirano ukupno 32.533 inspekcijska nadzora, dok je na nivou svih devet inspektorata realizovano ukupno 40.459 nadzora, uz premašen plan za 7.926 nadzora, odnosno za 24,36% planiranih aktivnosti. Istovremeno, u poređenju i sa uspješnom 2024. godinom, kada je izvršeno 40.175 inspekcijskih nadzora, u 2025. godini zabilježen je rast od 284 nadzora na nivou svih inspektorata.U 2025. godini izdato je i 4.940 prekršajnih naloga, u odnosu na 4.771 nalog u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 169 izdatih prekršajnih naloga, odnosno 3,54% više. Istovremeno, iznos izrečenih novčanih kazni povećan je sa 4.748.916 KM u 2024. godini na 6.350.540 KM u 2025. godini, što je rast od 1.601.624 KM, odnosno 33,73%.Posebna pažnja se treba usmjeriti na aktivnosti Inspektorata tržišno-turističke inspekcije čiji su inspektori u 2025. godini izvršili 5.143 inspekcijska nadzora, što je za 41 nadzor više u odnosu na 2024. godinu. Međutim, broj izdatih prekršajnih naloga je strateškim pristupom i kvalitetnim planiranjem povećan je sa 1.293 na 1.838, dok je iznos izdatih novčanih kazni porastao sa 1.606.853 KM na 2.656.752 KM, što je za 1.049.899 KM ili 39,52 % više.Samo u oblasti turizma izvršeno je ukupno 1101 inspekcijski nadzor, što čini 21,40 % od ukupnog broja izvršenih inspekcijskih nadzora ovog inspektorata u 2025. godini, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdata su 303 prekršajna naloga u novčanom iznosu od 147.400,00 KM. Pažnja u ovoj oblasti je stavljena na pojačane inspekcijske nadzore koji su bili usmjereni na kontrolu uplate članarine Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo, te je za 76 subjekata naložena uplata članarine Turističkoj zajednici u ukupnom iznosu od 1.488.102,43 KM.Inspektorat sanitarne, zdravstvene, farmaceutske inspekcije i inspekcije za hranu provodio je redovne i pojačane nadzore nad primjenom Zakona o ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih ostalih proizvoda za pušenje, posebno u ugostiteljskim objektima u Kantonu Sarajevo, te od početka primjene Zakona, odnosno za godinu dana izvršeno je 524 inspekcijska nadzora, izdato 112 rješenja kojima je zabranjeno pušenje u javnim zatvorenim prostorima, 138 prekršajnih naloga, u ukupnom novčanom iznosu od 155.500,00 KM. Tokom proglašene epidemije leptospiroze u Kantonu Sarajevo u periodu od 23. maja do 15. oktobra 2025. godine, Inspektorat je poduzimao pojačane mjere i aktivnosti u okviru svojih nadležnosti s ciljem provođenja higijensko-epidemiološke mjera od strane subjekata nadzora, a kako bi se spriječio širenje zarazne bolesti, uz praćenje izvršenja preventivne sistematske deratizacije direktno na terenu.Pojačano je i službeno uzorkovanje u ugostiteljskim objektima te je uzeto 350 službenih uzoraka hrane i 691 uzorak - brisa površina (ruku radnika, opreme i pribora za serviranje jela...), što je znatno više u odnosu na 2024.godine kada je uzeto 175 uzorka hrane, 175 uzorka brisa površina, a realiziran je i monitoring hrane na ostatke pesticida.Značajan je bio i angažman Inspekcije rada, koja je pratila provođenje konkursne procedure za zapošljavanje nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo putem EMIS aplikacije. U predviđenim rokovima glavni inspektor i kantonalni inspektori rada su izvršili sve neophodne aktivnosti po Sporazumu o pristupu modulu EMIS sistema – zbrinjavanje i zapošljavanje radnika, kako bi planirani konkurs mogao biti okončan.U 2025. godini Inspektorat veterinarske inspekcije razradom operativnih planova smanjio je broj nadzora za oko 14 %, dok je broj izdatih prekršajnih naloga porastao za 43 %, a ukupan iznos kazni udvostručen u odnosu na 2024. godinu tj. sa 333.750 KM na 602.070 KM. Tokom godine je naplaćen iznos od 695.329,93 KM veterinarske naknade.Ovi rezultati jasno potvrđuju strateški pristup planiranju inspekcijskih nadzora, koji je fokusiran na od javnog interesa značajne segmente tržišta, uz znatno veće efekte bez povećanja broja kontrola, kako će i u narednom periodu Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo nastaviti raditi uz sve izazove sa kojima se suočava.

Samo u oblasti turizma izvršeno je ukupno 1101 inspekcijski nadzor, što čini 21,40 % od ukupnog broja izvršenih inspekcijskih nadzora

Broj izdatih prekršajnih naloga u 2025. porastao za 169 u odnosu na 2024. godinu

Prijedlog budžeta za 2026. godinu u iznosu od skoro devet milijardi KM usvojio je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Stavkama budžeta nezadovoljstvo je izrazio gradonačelnik Bihaća i predsjednik POMAK-a Elvedin Sedić.Kako je istakao, u historijskom budžetu od skoro devet milijardi KM, Krajina ponovo ne postoji.-	Nema aerodroma Bihać. Nema brze ceste prema Velikoj Kladuši i granici s EU. Nema rekonstrukcije magistralne ceste Bihać-Bosanska Krupa. Nema Unske pruge. Nema ozbiljnih ulaganja u Nacionalni park Una. Nema namjenske industrije, ni rješenja za granične prijelaze i višesatne kolone – poručuje gradonačelnik Bihaća.Sedić je kazao da je ovogodišnji budžet još jednom potvrdio da Krajina nije dio federalnih razvojnih planova.-	Niko nam ne može više prodati priču da je Krajina 'nerazvijena'. Krajina je isključena. Imamo strateški položaj prema Evropskoj uniji. Imamo turizam, rijeku Unu, dijasporu, privredu i ljude koji hoće raditi. Ono što nemamo je kontinuirana institucionalna podrška Federacije. To nije slučajnost. To je politički obrazac. Politička odluka - objasnio je Sedić.Dok se u drugim dijelovima Federacije redovno planiraju i grade autoputevi, brze ceste i veliki infrastrukturni projekti vrijedni desetine i stotine miliona maraka, u Krajini se godinama govori o istim stvarima i nijedna se ne pojavljuje u budžetskoj liniji.Sedić kaže da su budžeti javni i dostupni svakome ko želi vidjeti gdje novac stvarno ide.-	Neki od strateških projekata za o(p)stanak u Krajini, koje su gotovo svi politički subjekti zagovarali posljednjih nekoliko godina, optimistično su započeti. Međutim, usvojeni Budžet FBiH za 2026. godinu nažalost pokazuje da će na tome do daljnjeg i ostati. U suštini, kada treba skupljati političke poene, Krajina je važna. Kada treba dijeliti novac, postaje nevidljiva i mislim da je krajnje vrijeme da Krajišnicima neko objasni zašto ih se uporno ostavlja po strani - poručio je Sedić.

U suštini, kada treba skupljati političke poene, Krajina je važna

Sedić nezadovoljan budžetom FBiH: Kada treba dijeliti novac, Krajina postaje nevidljiva

Prema rezultatima laboratorijskih analiza, koje Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine prikuplja u svrhu procjene rizika, u 2024. godini je u kategoriji hrane "meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači" analizirano 14.556 uzoraka, pri čemu je utvrđeno da 414 uzoraka (2,84 posto) nije u skladu s važećim propisima. Kada su u pitanju mikrobiološki kriteriji, najveći broj neodgovarajućih uzoraka je bio u podkategorijama "proizvodi od svježeg mesa" (mljeveno meso), "životinjski trupovi" (trupovi domaće kokoši i trupovi goveda), te "proizvodi od svježeg mesa", potvrđeno je Feni iz Agencije za sigurnost hrane BiH.Najčešći uzrok utvrđenih neispravnosti je prisutnost E. coli, aerobnih mezofilnih bakterija i Enterobacteria. Prisutnost navedenih mikroorganizama definirana je u kriterijima higijene procesa.Iz navedene Agencije su podsjetili kako službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane životinjskog podrijetla pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu, provodi granična veterinarska inspekcija u sastavu Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.Naveli su kako je uvoz proizvoda životinjskoga podrijetla u BiH dopušten samo iz zemalja ili dijela zemalja za koje je odobren izvoz u zemlje EU ili ako je obavljena kontrola od strane Ureda za veterinarstvo BiH."Svaku pošiljku hrane životinjskoga podrijetla pri uvozu u BiH mora pratiti veterinarsko-zdravstveni certifikat izdan od mjerodavnog tijela zemlje izvoznice. Ukoliko pošiljka hrane životinjskoga podrijetla pri uvozu hrana zadovoljava propisane uvjete, Ured za veterinarstvo BiH izdaje rješenja o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih smetnji", rekli su iz Agencije za

Najčešći uzrok utvrđenih neispravnosti je prisutnost E. coli, aerobnih mezofilnih bakterija i Enterobacteria

U BiH u 2024. gotovo tri posto mesa nije bilo u skladu s važećim propisima

Općina Tomislavgrad u srijedu je raspisala Javni poziv za subvencioniranje stjecanja prve stambene nekretnine mladih obitelji i samohranih roditelja s područja ove općine.Pravo na subvencioniranje stjecanja prve stambene nekretnine imaju bračni parovi koji u trenutku podnošenja zahtjeva nisu stariji od 35 godina, odnosno jedan od supružnika nije stariji od 35 godina te samohrani roditelji bez obzira na dob, čija djeca u trenutku podnošenja prijave nisu starija od 18 godina, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, priopćila je Općina Tomislavgrad.Stjecanje prve stambene nekretnine sufinancirat će se u iznosu od 100 KM/1m2 stambene površine, s tim da ukupan iznos subvencije po korisniku ne može biti veći od 7.500 KM.Prijave na javni poziv, uz potrebnu dokumentaciju, podnose se osobno u prijemnom uredu Općine Tomislavgrad – Centru za usluge građana ili se dostavljaju poštom preporučeno u zatvorenim kuvertama na adresu Općina Tomislavgrad, Mijata Tomića 120, 80240 Tomislavgrad, s naznakom „Prijava za subvenciju prve stambene nekretnine – ne otvarati“.Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave Javnog poziva na službenoj internetskoj stranici i oglasnoj ploči Općine Tomislavgrad.

Direktne strane investicije smanjene za skoro 350 miliona KM

Zlatna groznica: Kanadska kompanija otkrila velike naslage plemenitih metala u istočnoj Bosni

Saudijska Arabija ubrzano razvija rudarski sektor: Ulažu milijarde dolara u minerale kako bi smanjili zavisnost o nafti

Fond PIO objavio za koliko će biti povećane januarske penzije

Izvještaj o uplati javnih prihoda: FBiH skoro duplo iznad RS

Kina je lani prodala 34,4 miliona vozila ili jedan automobil svake sekunde

Velika ulaganja i novi otkopi: Kakanjski rudnik stabilizuje proizvodnju

Makronove naočare od 659 eura pogurale akcije proizvođača

Košarac i Ginkel razgovarali o projektu Južne interkonekcije: Energetska sigurnost prioritet

Prosječna plata prošle godine iznosila 1.528 KM

Očekivana inflacija za 2026. iznosi 3,2 posto, a za 2027. godinu 2,8 posto

Inspektori Porezne uprave FBiH izvršili 32 kontrole: Zatečena 3 neprijavljena radnika

Broj izdatih prekršajnih naloga u 2025. porastao za 169 u odnosu na 2024. godinu

Sedić nezadovoljan budžetom FBiH: Kada treba dijeliti novac, Krajina postaje nevidljiva

U BiH u 2024. gotovo tri posto mesa nije bilo u skladu s važećim propisima

Subvencije za prvu nekretninu: Općina Tomislavgrad raspisala javni poziv

Biznis

Direktne strane investicije smanjene za skoro 350 miliona KM

Zlatna groznica: Kanadska kompanija otkrila velike naslage plemenitih metala u istočnoj Bosni

Saudijska Arabija ubrzano razvija rudarski sektor: Ulažu milijarde dolara u minerale kako bi smanjili zavisnost o nafti

Fond PIO objavio za koliko će biti povećane januarske penzije

Izvještaj o uplati javnih prihoda: FBiH skoro duplo iznad RS

Kina je lani prodala 34,4 miliona vozila ili jedan automobil svake sekunde

Velika ulaganja i novi otkopi: Kakanjski rudnik stabilizuje proizvodnju

Makronove naočare od 659 eura pogurale akcije proizvođača

Košarac i Ginkel razgovarali o projektu Južne interkonekcije: Energetska sigurnost prioritet

Prosječna plata prošle godine iznosila 1.528 KM

Očekivana inflacija za 2026. iznosi 3,2 posto, a za 2027. godinu 2,8 posto

Inspektori Porezne uprave FBiH izvršili 32 kontrole: Zatečena 3 neprijavljena radnika

Broj izdatih prekršajnih naloga u 2025. porastao za 169 u odnosu na 2024. godinu

Sedić nezadovoljan budžetom FBiH: Kada treba dijeliti novac, Krajina postaje nevidljiva

U BiH u 2024. gotovo tri posto mesa nije bilo u skladu s važećim propisima

Subvencije za prvu nekretninu: Općina Tomislavgrad raspisala javni poziv