Teče rok od 10 dana u kojem sindikati radnika Željeznica FBiH od Parlamenta, Vlade FBiH, Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, nadzornog odbora i uprave kompanije očekuju da godišnji iznos sredstava za održavanje željezničke infrastrukture s planiranih 24 bude uvećan na 62 milliona KM i da budu započeti pregovori o novom kolektivnom ugovoru, nakon što je raniji istekao s 31. decembrom 2025. Radnici će čekati 19. januar i sjednicu Parlamenta FBiH na kojoj će biti razmatran prijedlog budžeta za ovu godinu, nakon čega će donijeti i konačnu odluku o najavljenim protestima i generalnom štrajku.Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija naveli su kako je u vrijeme donošenja budžeta potpuno razumljiv interes sindikata, koji djeluju u sektoru željeznica, kao i zaposlenika ovog strateškog javnog poduzeća, da budu planirana dovoljna budžetska sredstva potrebna za njegovo nesmetano funkcioniranje.- Podsjećamo da Vlada FBiH svake godine osigurava sredstva u skladu s mogućnostima budžeta, kao većinski vlasnik željeznica i isključivi vlasnik željezničke infrastrukture. Imajući u vidu da je Vlada u posljednje tri godine povećavala budžetska izdvajanja za željeznice, izražavamo nadu da će u okviru političke rasprave doći do saglasnosti o osiguravanju dodatnih sredstava za željeznice kao javnom preduzeću od izrazite važnosti za dobrobit cjelokupne ekonomije BiH i šire – kazali su nam iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Imajući u vidu da je Vlada u posljednje tri godine povećavala budžetska izdvajanja za željeznice

Iz Ministarstva prometa komentirali zahtjeve sindikata: Nadamo se da će biti osigurana dodatna sredstva za Željeznice FBiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdila je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, paket od šest ključnih zakona i izmjena zakona kojima se provodi sveobuhvatna i strateška reforma financijskog i platnog sustava Federacije BiH. Riječ je o jednoj od najznačajnijih institucionalnih i ekonomskih reformi u ovom mandatu Vlade.Ovim reformskim paketom Federacija Bosne i Hercegovine postavlja moderan, siguran i europski usklađen pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika financijskih usluga i dugoročnu stabilnost financijskog sustava, uz stvaranje svih ključnih preduvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA. Reformski paket obuhvaća Zakon o platnim uslugame, Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o računima za plaćanje, Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, Izmjene i dopune Zakona o bankama i Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.Priključivanje SEPA području plaćanja donosi građanima brža i jeftinija plaćanja gospodarstvu niže troškove poslovanja, a financijskom sustavu snažniji nadzor i veću stabilnost. Ovi zakoni su ključni regulatorni preduvjet za pristupanje SEPA području i snažan poticaj ukupnom ekonomskom razvoju.Zakon o platnim uslugama predstavlja središnji stup reforme, jer prvi put sustavno uređuje suvremeni platni promet u Federaciji BiH, otvara tržište za inovacije i nove pružatelje platnih usluga, uz istovremeno postavljanje visokih sigurnosnih standarda i snažnog regulatornog nadzora.Zajedno sa Zakonom o elektronskom novcu i Zakonom o računima za plaćanje, Vlada Federacije BiH građanima i gospodarstvu osigurava brža, jeftinija i sigurnija digitalna plaćanja, veću transparentnost naknada i jaču pravnu sigurnost.Izmjenama zakona o bankama, mikrokreditnim društvima i zaštiti korisnika financijskih usluga osigurava se puna usklađenost cjelokupnog financijskog sustava s novim pravilima, jača nadzor i dodatno štite prava građana.Ovim paketom zakona Vlada Federacije Bosne i Hercegovine šalje jasnu i snažnu poruku - Federacija odlučno ulazi u novu fazu modernizacije financijskog sustava. Ovo je strateška odluka kojom građanima i gospodarstvu osiguravamo niže troškove, veću sigurnost i financijske usluge kakve postoje u Europskoj uniji.Ulazak u SEPA sustav znači konkretne koristi za svakog građanina, svakog poduzetnike i javne institucije. To je europski standard koji se sada gradi i u Federaciji BiH.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ovim reformskim paketom potvrđuje jasnu političku volju za dubinske i odgovorne reforme u interesu građana, gospodarstva i europskog puta Bosne i Hercegovine. Zakoni se upućuju Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i donošenje u hitnoj proceduri.

Zakoni se upućuju Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i donošenje u hitnoj proceduri

Vlada Federacije BiH pokreće najopsežniju reformu finansijskog sistema u posljednjoj deceniji 

Predsjednik Saveza sindikata Sjeverne Makedonije Slobodan Trendafilov izjavio je da je više od 11.000 kvalificiranih radnika iz Sjeverne Makedonije prošle godine otišlo na rad u Hrvatsku zbog niskih plaća u matičnoj zemlji. Trendafilov je ocijenio da se makedonsko gospodarstvo suočava s ozbiljnim nedostatkom kvalificirane radne snage kao posljedicom pogrešne politike niskih plaća.- Politika niskih plaća iznimno je pogrešna. Tijekom 2025. godine 11.384 radnika iz Makedonije dobila su radne dozvole za rad u Hrvatskoj, a mnogi su otišli i u Crnu Goru, Sloveniju i Njemačku. Makedonski poslodavci zamijenili su tek oko 8.500 radnika radnicima iz Bangladeša, Nepala i Indije. Poslodavci se žale da nemaju kvalificirane radnike, Vlada smatra da plaće ne treba povećavati, a radnici napuštaju Makedoniju. Stoga se postavlja legitimno pitanje tko je odgovoran za odlazak makedonskih kvalificiranih radnika iz zemlje - napisao je Trendafilov na Facebooku.

Politika niskih plaća iznimno je pogrešna, napisao je Trendafilov 

Više od 11.000 radnika iz Sjeverne Makedonije otišlo u Hrvatsku

U trećem kvartalu 2025. godine cijene kuća u Evropskoj uniji su porasle za 5,5 posto, dok su stanarine povećane za 3,1 posto, u poređenju s trećim kvartalom 2024. godine.U poređenju s drugim kvartalom 2025., cijene kuća porasle su za 1,6, a stanarine za 0,9 posto, pokazuju podaci koje je objavio Eurostat.Cijene kuća i stanarine u EU imale su sličan trend između 2010. i drugog kvartala 2011., ali su se od tada razvijale različito. Dok su stanarine rasle postepeno, cijene kuća su slijedile promjenjiv obrazac, kombinirajući periode pada, stagnacije i brzog rasta.Tokom posljednje decenije, između 2015. i trećeg kvartala 2025., cijene kuća u EU porasle su za 63,6 posto, a stanarine za 21,1 posto.Što se tiče nacionalnih podataka, poređenjem trećeg kvartala 2025. s 2015. godinom, cijene kuća porasle su više od stanarina u 25 zemalja EU za koje su dostupni podaci.U tom periodu cijene kuća su se skoro utrostručile u Mađarskoj (+275 posto) i skoro udvostručile udvostručile u 11 zemalja, s najvećim povećanjima u Portugalu (+169 posto), Litvaniji (+162 posto) i Bugarskoj (+156 posto). Finska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene kuća opale (-2 posto).U istom periodu stanarine su porasle u svih 27 zemalja EU, s najvećim rastom u Mađarskoj (+107 posto), zatim u Litvaniji (+85 posto), Sloveniji (+76 posto), Poljskoj (+75 posto) i Irskoj (+74 posto).

Cijene kuća i stanarine u EU imale su sličan trend između 2010. i drugog kvartala 2011., ali su se od tada razvijale različito

Cijene kuća u EU porasle za 5,5, a stanarine za 3,1 posto u trećem kvartalu 2025.

Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine obezbijedila je dodatnih 250.000 KM za podršku razvoju preduzeća i gazdinstava koja su u prethodnom periodu uspješno realizovala projekte samozapošljavanja.Šef Odjeljenja za poljoprivredu Amir Softić rekao je da se podrška odnosi na nabavku nove opreme za širenje proizvodnje, a maksimalan pojedinačni iznos koji jedan korisnik može dobiti je 10.000 KM.On je izjavio da će ovu budžetsku podršku iskoristiti 24 aplikanta koji su već pokrenuli samostalna gazdinstva u okviru poljoprivredne proizvodnje i ostvarili nova zapošljavanja.Softić navodi da je Vlada distrikta bila pionir u BiH kada je riječ o projektima samozapošljavanja u privredi i poljoprivredi.- S ovim projektom krenuli smo 2016. godine, čime smo napravili iskorak koji su kasnije primijenile i druge sredine. Vjerujem da će i ova nova podrška od 250.000 KM dodatno ojačati kapacitete proizvođača koji su se već potvrdili na tržištu - rekao je Softić.Sredstva za ovu namjenu izdvojena su u posljednjem kvartalu prošle godine s ciljem daljeg unapređenja poljoprivrednog sektora u Distriktu.

S ovim projektom krenuli smo 2016. godine, čime smo napravili iskorak koji su kasnije primijenile i druge sredine, rekao je Softić

Dodatna sredstva za podršku poljoprivrednicima u Brčko distriktu BiH

Lufthansa će uskoro omogućiti putnicima besplatan brzi internet putem Starlinka na svim svojim letovima. Oprema cijele flote, koja broji oko 850 zrakoplova, bit će završena u drugoj polovici godine, objavila je grupa.Starlink, usluga milijardera Ilona Maska (Elon Musk), trenutno pruža najbrži širokopojasni internet tokom ljeta. Prijenos podataka osigurava mreža satelita u orbiti – do sada ih je više od 9000.Internet će biti besplatan, ali putnici će prethodno morati registrirati račune i prijaviti se u sistem.Lufthansa nije objavila koliko će koštati opremanje flote, niti kojim redoslijedom će se zrakoplovi opremati. Grupa, osim matične kompanije, upravlja i Eurowingsom, Discoverom, Brussels Airlinesom, Austrianom, Swissom i Italijom.Brzina Starlinkovog interneta omogućit će putnicima korištenje zahtjevnih usluga poput streaminga, rada u oblaku i sličnog. Postojeća usluga usmjerivača u zrakoplovu ostaje u ponudi dok se ne zamijeni novom tehnologijom.

Oprema cijele flote, koja broji oko 850 zrakoplova, bit će završena u drugoj polovici godine

Njemačka avio-kompanija u cijelu zračnu flotu uvodi novost koja će oduševiti putnike

Cijena kakaa pala je za više od 10 posto u prvih 12 dana 2026. godine, u odnosu na prethodnu godinu, i sada iznosi 5.443 dolara (4.670 eura) po toni, javlja Anadolija.Pad slijedi nakon najoštrijeg godišnjeg pada cijena kakaa u historiji do kojeg je došlo 2025. godine, kada su cijene pale za 48,1 posto.Zabrinutost zbog suše u zapadnoj Africi ranije ove godine podigla je cijene, ali poboljšani izgledi za žetvu kasnije su snažno utjecali na tržište, a cijena kakaa na kraju 2025. godine iznosila je 6.056 dolara (5.190 eura) po toni.<h2>Pritisak na prodaju&nbsp;</h2>Svjetski proizvođači čokolade i kakaa već su prošle godine upozorili na slabiju prodaju, dok je najava Bijele kuće o planovima za uklanjanje tarifa na kakao dodatno povećala pritisak na prodaju.Taj pritisak se nastavio i u novoj godini, s padom cijena kakaa od 10,3 posto u prvim danima januara. Povoljni vremenski uslovi u ključnim proizvodnim regijama zapadne Afrike doprinijeli su padu, jer se očekuje porast žetve u Obali Slonovače i Gani tokom februara i marta, što podstiče optimizam među poljoprivrednicima u pogledu kvalitete usjeva.Uprkos očekivanom povećanju proizvodnje, očekuje se da će potražnja ostati niska. Poljoprivrednici iz Obale Slonovače kažu da bi nedavne neuobičajene padavine mogle dovesti do značajnog porasta proizvodnje kakaa, dok se očekuje da će podaci o preradi kakaa u Evropi također odražavati slabe uslove potražnje.Iako se prognoze proizvodnje i dalje revidiraju naviše, analitičari kažu da je povratak na prethodne maksimume cijena ili održivi trend rasta i dalje malo vjerovatan u bliskoj budućnosti.<h2>Ponuda veća od potražnje&nbsp;</h2>Oran van Dort, analitičar roba u Rabobanku, rekao je za Anadolu da je nagli pad cijena kakaa 9. januara više uzrokovan tehničkim faktorima nego promjenama fundamenata, dodajući da su izvoznici i špekulanti možda počeli prodavati kako bi iskoristili porast cijena 8. januara.Van Dort je rekao da je rastuća nestabilnost na tržištu kakaa, dijelom uzrokovana smanjenjem likvidnosti, pojačala oscilacije cijena, dok su visoki zahtjevi za maržom također doprinijeli nagloj rasprodaji.Rekao je da se u narednom periodu očekuje pad cijena kakaa, uglavnom zato što se predviđa da će ponuda biti veća od potražnje, što ukazuje na negativne izglede na duži rok.Međutim, napomenuo je da, s obzirom na trenutnu nestabilnost, i dalje mogu biti mogući i kontinuirani pad i potencijalni kratkoročni oporavak.

Svjetski proizvođači već su prošle godine upozorili na slabiju prodaju

Cijena kakaa pala je za više od 10 posto 

Cijene kakaa pale za više od 10 posto početkom 2026. godine

Nevladina organizacija za prava radnika tvrdi da je pronašla dokaze o eksploataciji radnika koji su radili na izradi krznene igračke Labubu.&nbsp;Ova igračka je osvojila svijet, a očekuje se da će njena popularnost rasti i u 2026. godini.&nbsp;<h2>Kineska kompanija&nbsp;</h2>Labubu, gremlini koje proizvodi kineska kompanija igračaka Pop Mart, postao je jedan od najtraženijih izvoznih proizvoda.Samo u prvoj polovini 2025. godine, linija igračaka je ostvarila prodaju od 511 miliona funti.Prema istrazi koju je provela organizacija China Labor Watch (CLW), nevladina organizacija sa sjedištem u New Yorku, jedan od dobavljača Pop Marta upustio se u eksploatatorske prakse na radnom mjestu.To uključuje prisiljavanje radnika da potpisuju prazne ugovore, zapošljavanje 16-godišnjaka i 17-godišnjaka bez posebne zaštite za mlade radnike koju zahtijeva kineski zakon, neadekvatnu obuku o zdravlju i sigurnosti i druga kršenja radnih prava u fabrici u jugoistočnoj kineskoj provinciji Jiangxi.CLW je poslao istražitelje u fabriku koja zapošljava više od 4.500 ljudi tokom tri mjeseca 2025. godine. Istraživači su intervjuisali više od 50 zaposlenih, uključujući troje mlađe od 18 godina. Svi radnici su radili isključivo na izradi Labubua.<h2>Naporan rad</h2>Istraživači su otkrili da je fabrika zapošljavala radnike starosti od 16 do 18 godina, što je legalno prema kineskom zakonu, ali samo uz posebne zaštite poput zabrane opasnog ili napornog rada.Radnici starosti od 16 do 18 godina bili su raspoređeni na standardne pozicije na montažnoj traci bez razlike u obimu posla ili proizvodnim ciljevima u odnosu na odrasle radnike.- Maloljetni radnici također uglavnom nisu razumjeli prirodu ugovora koje su potpisali i nisu imali jasnu predstavu o svom pravnom statusu kada su pitani - navodi se u izvještaju CLW-a.

Labubu lutka - bezazlena igračka ili uznemirujući trend?

Istraga je također otkrila da su radnici rutinski potpisivali prazne ugovore o radu.Odražavajući rastuću potražnju za igračkama, radnici su rekli da su im postavljeni nerealni proizvodni ciljevi, pri čemu je tim od 25-30 radnika bio obavezan da sastavi najmanje 4.000 fiura dnevno.Kineski zakon o radu ograničava mjesečni prekovremeni rad na 36 sati, ali je CLW utvrdio da radnici često rade više od 100 dodatnih sati svakog mjeseca.

Labubu, gremlini koje proizvodi kineska kompanija igračaka Pop Mart, postao je jedan od najtraženijih izvoznih proizvoda

Eksploatacija radnika u fabrici popularne igračke Labubu otkrivena u Kini

Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske govoreći jučer o izdavanju radnih dozvola za strane radnike, iznio je podatke prema kojima je izdano ukupno 170.000 dozvola od čega čak 30.000 za državljane Bosne i HercegovinePrema riječima ministra Božinovića, od 2022. do 2023. godine potreba za uvozom radne snage naglo se povećala, iako su tadašnje procjene govorile o potrebi uvoza pola miliona stranih radnika.- Mi smo i tada govorili, a danas dokazali da tome nije tako i da samo treba uvesti malo veći red u sistem kroz izmjene zakona na kojima smo inzistirali, a koje su stupile na snagu u martu prošle godine, ali i kroz nove izmjene zakona koje bi trebale doći na sjednicu Vlade do kraja ovog mjeseca - rekao je Božinović za Index.

Ovi radnici zarađuju najviše u Njemačkoj: Plata koju dobiju mjesečno je ogromna

U protekloj 2025. godini je prema radnim dozvolama u Republici Hrvatskoj zaposleno 170.000 stranih radnika.- Odgovorili smo na zahtjeve poslodavaca, ali smo uveli određene promjene koje su dovele do toga, s obzirom na to da se sada može izdati dozvola u trajanju do tri godine, da je broj prvih dozvola koje su nekad bile skoro 80 do 90 posto danas spao na njih 80.000. Već u prvoj nepunoj godini primjene imamo njih 70.000 kojima je dozvola produžena, dok su njih 20.000 sezonski radnici - rekao je Božinović.Gledajući po državama iz kojih dolaze strani radnici, Božinović je iznio podatak da je na prvom mjestu i dalje Bosna i Hercegovina s oko 30.000 radnika, zatim slijede Nepal i Srbija s po njih 25.000, dok su Filipini na četvrtom mjestu.

Uveli smo određene promjene koje su dovele do toga, s obzirom na to da se sada može izdati dozvola u trajanju do tri godine, ističe Božinović

Božinović: Lani bilo 170.000 stranih radnika, najviše iz BiH,  Srba i Nepalaca jednako


Vlada Republike Srpske nastavila je proces ulaganja u hotel "Partizan" na Jahorini, a u tu svrhu raspisan je tender vrijedan 4,53 miliona KM.Prema podacima Ugostiteljskog servisa Vlade RS-a, tender je raspisan za nabavku opreme za ovaj hotel. On obuhvata nabavku hotelske opreme, namještaja te prateće opreme.Rok za isporuku i montažu opreme iznosi 45 dana, dok je rok važenja ugovora šest mjeseci.Podsjetimo, izgradnja hotela "Partizan" traje već nekoliko godina, a posao je tad dobila firma Bauwesen iz Lazarevca.Međutim, ugovor s ovom kompanijom raskinut je 2023. godine, a novim tenderom posao su dobile kompanije iz Prnjavora i Banje Luke.Kako je navela Vlada RS-a, ukupna vrijednost projekta na kraju iznosi 19,9 miliona KM. Plan je da hotel sadrži 20 soba i 19 apartmana, uz bazen i spa centar.

Rok za isporuku i montažu opreme iznosi 45 dana, dok je rok važenja ugovora šest mjeseci

Projekat vrijedan više od 4 miliona KM: Vlada RS oprema hotel na Jahorini

Slaba prodaja u Kini i Sjedinjenim Državama usporila je isporuke Volkswagen grupe u 2025. godini, pri čemu je grupa isporučila gotovo 9 miliona vozila širom svijeta, što je pad od 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, saopćila je kompanija.<h2>Dobitci nisu bili dovoljni</h2>Iako je najveći evropski proizvođač automobila zabilježio rast na kontinentu, ti dobici nisu bili dovoljni da nadoknade padove u Kini i Sjevernoj Americi.- Prije svega, intenzivna konkurentska situacija u Kini, kao i carine i kraj subvencija za električna vozila u SAD-u, narušili su naše poslovanje- rekao je član uprave Audija za prodaju Marko Šubert (Marco Schubert), koji također nadgleda portfelj na nivou grupe. Audi je u vlasništvu Volkswagen grupe.- S druge strane, dodatno smo proširili našu snažnu poziciju u Europi unatoč novim konkurentima. Isto vrijedi i za Južnu Ameriku, gdje smo također stekli tržišni udio - ističe Šubert.U Kini, gdje se grupa bori s jakom cjenovnom konkurencijom lokalnih proizvođača električnih automobila, u 2025. godini isporučeno je 2,69 miliona vozila, što je pad od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.<h2>Trampove tarife&nbsp;</h2>U Sjevernoj Americi, gdje europski proizvođači automobila pate zbog tarifa američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa), isporuke su pale za 10,4&nbsp;posto na 946.800 vozila.U Evropi je grupa zabilježila jasan porast, isporučivši 3,38 miliona vozila svih marki, što je porast od 3,8&nbsp;posto u odnosu na 2024. U Južnoj Americi porast je bio još jači, s 11,6&nbsp;posto na 663.000 vozila.U četvrtom tromjesečju globalne isporuke pale su za gotovo 5 posto na 2,38 miliona vozila. U Kini je pad iznosio 17,4&nbsp;posto na samo 720.000 automobila, a Sjeverna Amerika je također pala za 17,4&nbsp;posto na 238.000 vozila.

Konkurentska situacija u Kini, kao i carine i kraj subvencija za električna vozila u SAD-u, narušili su naše poslovanje, rekao je Šubert

Njemački gigant u problemima: Volkswagen smanjio isporuke vozila u dvije zemlje

Šef delegacije EU u BiH Luiđi Soreka sastao se s predstavnicima poslovne zajednice u BiH. Razgovarali su o dva važna pitanja za poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini – mogućnosti da BiH bude stavljena na sivu listu Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), kao i o nedavnom uvođenju Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM).- Danas sam s poslovnom zajednicom razgovarao o dva ključna pitanja koja značajno utiču na poslovni ambijent u BiH i zahtijevaju hitnu pažnju nadležnih javnih vlasti.

<blockquote class="twitter-tweet">Today, I discussed with the 🇧🇦 business community two key issues that have a significant impact on the business climate in BiH and require urgent attention by the relevant public authorities. The first is the fight against money laundering/terrorist financing. Failure to… <a href="https://t.co/ktnjvZzPQY">pic.twitter.com/ktnjvZzPQY</a>&mdash; Luigi Soreca (@LSorecaEU) <a href="https://twitter.com/LSorecaEU/status/2010746138370916811?ref_src=twsrc%5Etfw">January 12, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prvo je borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Neuspjeh da se u naredna dva mjeseca otklone preostali nedostaci mogao bi dovesti do pojačanog međunarodnog nadzora ('greylisting'), što bi utjecalo na pristup finansijskim tržištima, strane investicije i učešće u Jedinstvenom evropskom platnom području (Single Euro Payments Area).Drugo pitanje je važan instrument za smanjenje emisija ugljika – Mehanizam Evropske unije za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) – koji je sada u primjeni od 1. januara. Kašnjenja u BiH u pogledu sistema za praćenje, izvještavanje, verifikaciju i akreditaciju emisija imaju svoju cijenu, povećavajući rizike od viših naknada, gubitka ugovora i štete po reputaciju.Drago mi je vidjeti da se poslovna zajednica proaktivno angažuje na ovim važnim pitanjima. Pozivamo vlasti BiH da saslušaju njihove zabrinutosti i preduzmu neophodne korake - poručio je Soreka.

Danas sam s poslovnom zajednicom razgovarao o dva ključna pitanja koja značajno utiču na poslovni ambijent u BiH, rekao je

Soreka s predstavnicima poslovne zajednice

Soreka upozorio: Hitno rješavati nedostatke u borbi protiv pranja novca i pripremiti se za CBAM ili platiti visoku cijenu



Od uvođenja međunarodnih sankcija kao odgovora na invaziju na Ukrajinu, Rusija je izložena snažnom ekonomskom pritisku koji pogađa gotovo sve segmente njenog društveno-ekonomskog sistema. Pitanje koliko dugo Moskva može izdržati ovakve okolnosti bez ozbiljnog potresa više nije samo teorijsko, već direktno utiče na stabilnost vlasti, društvenu koheziju i međunarodni položaj Vladimira Putina.<h2>Sankcije i energetska otpornost</h2>Sankcije su usmjerene na ograničavanje pristupa Rusije globalnim finansijskim tržištima, uvoz tehnologije i kapitala, zamrzavanje deviznih rezervi te udar na ključne sektore poput energetike i odbrane. Cilj tih mjera je slabljenje sposobnosti države da finansira dugoročne projekte i održi visoku potrošnju.Ipak, ruska ekonomija pokazala je određeni stepen otpornosti. Prema analitičarima Instituta za međunarodne finansije, sankcije nisu dovele do trenutnog kolapsa, ali se rezervni resursi Moskve, uključujući devizne rezerve procijenjene na oko 700 milijardi dolara, postepeno smanjuju, što dugoročno može ugroziti stabilnost.Sergej Vakulenko iz Financial Timesa ističe da je, iako je oko 80 posto ruske proizvodnje nafte obuhvaćeno sankcijama, Rusija uspjela preusmjeriti izvoz prema partnerima poput Kine i Indije.&nbsp;- Ovakav pristup ublažava neposredni udar sankcija, ali samo odgađa dugoročne posljedice - naglašava Vakulenko.Analize objavljene u istraživanjima Intellinews-a ukazuju da ruska ekonomija može izdržati šok sankcija još tri do pet godina, ali uz ograničen pristup visokim tehnologijama i globalnim investicijama.<h2>Ratni troškovi i budžetski pritisak</h2>Poseban teret predstavljaju visoki troškovi ratnih operacija, koji snažno opterećuju budžet i smanjuju sredstva namijenjena infrastrukturnim projektima i socijalnim programima. Umjesto ulaganja u modernizaciju privrede, značajan dio novca usmjerava se na odbranu i sigurnost.Takva politika dugoročno usporava rast produktivnosti, smanjuje konkurentnost ruskih kompanija i može dovesti do pada životnog standarda. Inflacija i slabljenje kupovne moći već su primjetni u pojedinim slojevima stanovništva, dok bi kombinacija sankcija i rata mogla imati još ozbiljnije posljedice u budućnosti.<h2>Političke posljedice za Putina</h2>Popularnost vlasti, ali i samog Putina, u velikoj mjeri zavisi od osjećaja ekonomske stabilnosti. Kako troškovi života rastu, a koristi izostaju, pritisak na politički vrh se povećava. Dugotrajna ekonomska kriza mogla bi nagristi podršku režimu i promijeniti društveni konsenzus o njegovoj legitimnosti, posebno ako građani osjete ozbiljan pad životnog standarda i gubitak radnih mjesta u profitabilnim sektorima.Kako ruske firme opstaju pod pritiskomVelike i uspješne kompanije prilagođavaju se novim okolnostima oslanjajući se na domaće tržište, tražeći alternativne dobavljače i uspostavljajući partnerstva s državama koje nisu uvele sankcije, naročito u Aziji. Male i srednje firme nemaju iste kapacitete, zbog čega često snose najveći teret krize. U današnjim uslovima, profitabilno poslovanje u Rusiji zahtijeva brzo prilagođavanje, snalažljivost i rad s ograničenim resursima.<h2>Koliko dugo Rusija može izdržati?</h2>Prema mišljenju stručnjaka, Rusija se još ne nalazi na ivici potpunog ekonomskog sloma, ali dugotrajna izolacija postepeno iscrpljuje njene kapacitete. Ukoliko se ratni troškovi ne smanje, a pristup globalnoj ekonomiji ne normalizuje, pritisak će se odraziti ne samo kroz pad BDP-a, već i kroz slabljenje životnog standarda, rast nezadovoljstva i moguće promjene u političkoj moći Vladimira Putina.Kapitalne rezerve i alternativni trgovinski kanali trenutno omogućavaju ekonomiji da funkcioniše, ali svaki dan produženih sankcija i visokih ratnih troškova dodatno testira izdržljivost sistema i strpljenje građana. Istovremeno, to je i ozbiljan ispit sposobnosti ruskih kompanija da opstanu u uslovima snažnog pritiska i dugotrajne neizvjesnosti.

Pitanje koliko dugo Moskva može izdržati ovakve okolnosti bez ozbiljnog potresa više nije samo teorijsko

Rusija pred slomom: Sankcije i rat iscrpljuju Moskvu

Napredak tehnologije i razvoj društva generiraju nove potrebe korisnika, ali istovremeno stvaraju i nove izazove za funkcioniranje finansijskog tržišta. Digitalna i bezgotovinska plaćanja, realizirana putem internet i mobilnog bankarstva, danas su osnovne usluge modernog bankarstva, omogućavajući klijentima brži, jednostavniji i praktičniji pristup finansijskim uslugama.<h2>Klijenti prepoznaju porednost digitalnih kanala</h2>Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala usvajanje digitalnih rješenja i značajno promijenila navike korisnika, što je potaknulo širu primjenu internet i mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini.Predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica ističe da online bankarstvo i mobilne aplikacije banaka u posljednjih nekoliko godina, a posebno u periodu nakon pandemije, bilježe kontinuirani rast korištenja.- Klijenti sve više prepoznaju prednosti digitalnih kanala, to je dostupnost usluga, jednostavnost korištenja, veća kontrola nad ličnim finansijama. Banke u BiH u proteklih nekoliko godina investirale su značajna sredstva u razvoj svojih digitalnih rješenja, u unapređenje sigurnosnih standarda prvenstveno i korisničkog iskustva, što ima značajan utjecaj na rast korištenja ovih aplikacija - naveo je Ražanica za Fenu.Po njegovim riječima, u narednom periodu očekuje se dodatno jačanje kapaciteta i rast broja korisnika, prije svega zahvaljujući novim uslugama koje se pripremaju za lične klijente.- Tu prvenstveno mislim na novi sistem instant plaćanja koji razvija Centralna banka BiH, ali isto tako i druge funkcionalnosti, kao što su plaćanja putem generiranog QR koda, što je funkcionalnost koja je razvijena u okviru Udruženja banaka. Očekujemo dodatno i dalju digitalizaciju ovog sektora plaćanja u narednom periodu - kazao je Ražanica.<h2>Sigurnost online plaćanja</h2>Govoreći o sigurnosti online plaćanja, Ražanica naglašava da su mobilne i internet aplikacije među najsigurnijim informacionim sistemima.- Sistemi, odnosno mobilne i online internet aplikacije za plaćanje su među najsigurnijim informacionim sistemima, najkompletniji. Najsloženiji sistemi zaštite su prisutni kod ovih aplikacija tako da mi zaista možemo sa sigurnošću reći da je riječ o izuzetno sigurnim aplikacijama. U okviru Udruženja banaka imamo komisije, između ostalog komisiju za informatičku sigurnost, gdje se razmjenjuju najnovije informacije i trendovi iz oblasti cyber sigurnosti, kako u svijetu tako i u Evropskoj uniji, te možemo sa sigurnošću utvrditi da su primijenjeni najsigurniji standardi za oblast cyber sigurnosti - rekao je.<h2>Pomak ka bezgotovinskim oblicima plaćanja</h2>Iako je bosanskohercegovačko društvo tradicionalno orijentirano ka gotovini, Ražanica navodi da je u posljednjih nekoliko godina vidljiv pomak ka bezgotovinskim oblicima plaćanja.- Ljudi su bili tradicionalno okrenuti gotovini, što je na određeni način sprečavalo dalju penetraciju mobilnih i elektronskih usluga banaka. Međutim, u vremenu COVID pandemije i nakon toga sve više građana prepoznaje prednosti mobilnih i online aplikacija. Imamo tzv. shift klijenata s gotovine i platnih kartica na mobilno i elektronsko bankarstvo - pojasnio je.Dodaje da je podizanje finansijske pismenosti stanovništva jedan od ključnih preduvjeta za dalju ekspanziju bezgotovinskih sistema plaćanja, te da banke, pojedinačno i kroz Udruženje banaka, u saradnji s drugim institucijama poput Centralne banke BiH, ulažu značajne napore u finansijsku edukaciju klijenata.<h2>Banke u FBiH pružaju usluge internet bankarstva</h2>Slične trendove potvrđuju i podaci Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koja u okviru svoje nadzorne i regulatorne uloge prikuplja statističke podatke od banaka, uključujući i podatke o korištenju internet i mobilnog bankarstva.Podaci na dan 30. juni 2025. godine pokazuju da sve banke u Federaciji BiH pružaju usluge internet bankarstva pravnim licima, dok jedna banka nema ovu uslugu za fizička lica. Mobilno bankarstvo za fizička lica pružaju sve banke osim jedne, dok usluge mobilnog bankarstva za pravna lica ima sedam banaka. Kod fizičkih lica značajnije je učešće mobilnog bankarstva, dok je kod pravnih lica dominantno internet bankarstvo.Statistika transakcija u prvoj polovini 2025. godine pokazuje da su pravna lica realizirala 9.161.100 transakcija ukupne vrijednosti 48 milijardi KM, pri čemu je 96,2 posto transakcija i 98,9 posto ukupne vrijednosti obavljeno putem internet bankarstva.Fizička lica su u istom periodu izvršila 4.198.084 transakcije u vrijednosti od 1,4 milijarde KM, od čega je 92,4 posto transakcija i 92 posto vrijednosti realizovano putem mobilnog bankarstva.Na nivou klijenata, 37,7 posto pravnih lica koristi internet bankarstvo, dok mobilno bankarstvo koristi 8,5 posto. Kod fizičkih lica, internet bankarstvo koristi 12,8 posto korisnika, a mobilno bankarstvo 38,8 posto.- Pojedine banke u Federaciji BiH implementirale su i Google Pay i Apple Pay, čime je omogućeno plaćanje putem mobilnih uređaja bez korištenja fizičkih kartica - naveli su za Fenu iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Banke u BiH očekuju povećanje potražnje za kreditima i u četvrtom kvartalu 2025.

<h2>Određeni rizici </h2>Podsjećaju da je krajem oktobra 2023. godine donesena Odluka o mjerama za jačanje finansijske inkluzije i održivog poslovanja banaka, kojom je propisan održivi paket usluga i omogućen pristup bankarskim proizvodima na cjenovno pristupačan način, uključujući i internet i mobilno bankarstvo.Istovremeno, iz Agencije upozoravaju da digitalna transformacija povećava određene rizike, zbog čega se od banaka zahtijeva dodatni fokus na jačanje digitalne operativne otpornosti.- Digitalizacija finansijskih usluga zahtijeva kontinuiranu finansijsku i digitalnu edukaciju korisnika. Istraživanje finansijske pismenosti mladih u BiH pokazuje prosječan rezultat od 49,58 od mogućih 100 bodova, što ukazuje na potrebu za fokusiranim intervencijama u oblasti obrazovanja, digitalne pismenosti, zaštite potrošača i razvoja usluga prilagođenih mladima, kao i edukacije o pravima korisnika i mehanizmima zaštite od zloupotreba i prevara u digitalnim plaćanjima - zaključili su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Klijenti sve više prepoznaju prednosti digitalnih kanala, to je dostupnost usluga, jednostavnost korištenja, ističe Ražanica

U BiH online i mobilno bankarstvo u porastu , digitalna plaćanja postaju standard

Trading Economics, jedna od vodećih svjetskih platformi za ekonomske i finansijske podatke, objavila je da su plate u Bosni i Hercegovini procentualno najviše porasle u svijetu.Prema njihovim podacima, prosječne plate u Bosni i Hercegovini porasle su za 16,2 posto u oktobru 2025. u odnosu na isti period 2024. godine.Bosna i Hercegovina je u prethodnoj analizi zabilježila rast od 15 posto, što je takođe svrstalo zemlju u vrh svjetske liste.

Na drugom mjestu nalazi se Bjelorusija sa rastom od 15,95 posto, dok slijede zemlje iz našeg okruženja: Srbija (12,3 posto), Hrvatska (9,7 posto) i Sjeverna Makedonija (9 posto).Međutim, rast plata ne mora nužno značiti i bolji životni standard građana. Iako se na prvi pogled čini da veći prihod poboljšava život, ekonomisti prave razliku između nominalne i realne plate.Ključni razlozi zbog kojih veći iznos na računu ne garantuje bolji standard života uključuju inflaciju, prosječnu cijenu potrošačke korpe, ali i druge faktore životnog standarda, poput slobodnog vremena, zaduženosti ili kvaliteta javnih usluga.

Prema njihovim podacima, prosječne plate u Bosni i Hercegovini porasle su za 16,2 posto u oktobru 2025. u odnosu na isti period 2024. godine

Svjetska platforma za ekonomiju objavila listu: BiH prva u svijetu po rastu plata

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini premašio je 14 milijardi KM.<h2>Uvezena roba&nbsp;</h2>Kako se navodi u ovim podacima, tokom 2025. godine u BiH je uvezeno robe za 31,65 milijardi KM, dok je u istom periodu iz BiH izvezeno proizvoda za 17,54 milijardi KM.Ovo znači da je deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni tokom cijele 2025. godine iznosio čak 14,11 milijardi KM.Da deficit raste iz godine u godinu, pokazuju podaci UIO BiH, u kojima se navodi da je tokom 2024. godine on iznosio 13,82 milijardi KM, odnosno da je izvoz iznosio 16,61 milijardu KM, a uvoz 30,43 milijardi KM.U 2023. godini je deficit bio 12,90 milijardi KM, te je izvoz iznosio 17,05 milijardi KM, a uvoz 29,95 milijardi KM.Kada su u pitanju proizvodi, najviše su se tokom prethodne godine uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za 3,6 milijardi KM, pa nuklearni reaktori, kotlovi, te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 2,81 milijardu KM.Izvezeno je najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode za 1,59 milijardi KM, pa nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,40 milijardi KM.Kada su u pitanju zemlje, najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske, za 5,9 milijardi KM, Srbije 4,17 milijardi KM, te Njemačke za 2,65 milijardi KM.Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je, prema ovim podacima, najviše proizvoda plasirala Hrvatskoj za 3,09 milijardi KM, Njemačkoj 2,49 milijardi KM, te Srbiji 1,9 milijardi KM.<h2>Strukturni problem&nbsp;</h2>Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da kontinuirano povećanje trgovinskog deficita prije svega ukazuje na strukturni problem domaće ekonomije.- Ključni izazov ne nalazi se na strani potrošnje, već na strani proizvodnje – domaća privreda očigledno nema kapacitet da odgovori na rastuću tražnju kroz konkurentnu ponudu. To upućuje na nedovoljnu produktivnost i slabu cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača, koji ne uspijevaju iskoristiti povoljne impulse na tržištu - rekao je Mlinarević za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Spoljnotrgovinska-razmjena-BiH-Deficit-premasio-14-milijardi-KM/945932">Nezavisne novine</a>.Dodao je da detaljniji uvid u strukturu deficita po zemljama pokazuje da se najveći disbalansi ostvaruju u trgovini sa državama regiona.- Upravo tu postoji realan prostor za njegovo postepeno smanjenje, kroz ciljano osmišljene politike uvozne supstitucije - naglasio je Mlinarević.Prema njegovim riječima, takve mjere mogu podrazumijevati podršku domaćim preduzećima u unapređenju tehnološke efikasnosti i smanjenju troškova proizvodnje, ali i privlačenje regionalnih kompanija da dio proizvodnje lociraju na domaće tržište.- Bez ovakvih strukturnih intervencija, trgovinski deficit će nastaviti da se kreće po ustaljenoj putanji, uz oscilacije koje će zavisiti prvenstveno od kratkoročnih inflatornih pritisaka i cikličnih kretanja, a ne od stvarnog jačanja domaće ekonomske baze -. dodao je on.

Iz Ministarstva prometa komentirali zahtjeve sindikata: Nadamo se da će biti osigurana dodatna sredstva za Željeznice FBiH

Vlada Federacije BiH pokreće najopsežniju reformu finansijskog sistema u posljednjoj deceniji

Više od 11.000 radnika iz Sjeverne Makedonije otišlo u Hrvatsku

Cijene kuća u EU porasle za 5,5, a stanarine za 3,1 posto u trećem kvartalu 2025.

Dodatna sredstva za podršku poljoprivrednicima u Brčko distriktu BiH

Njemačka avio-kompanija u cijelu zračnu flotu uvodi novost koja će oduševiti putnike

Cijene kakaa pale za više od 10 posto početkom 2026. godine

Eksploatacija radnika u fabrici popularne igračke Labubu otkrivena u Kini

Božinović: Lani bilo 170.000 stranih radnika, najviše iz BiH, Srba i Nepalaca jednako

Projekat vrijedan više od 4 miliona KM: Vlada RS oprema hotel na Jahorini

Njemački gigant u problemima: Volkswagen smanjio isporuke vozila u dvije zemlje

Soreka upozorio: Hitno rješavati nedostatke u borbi protiv pranja novca i pripremiti se za CBAM ili platiti visoku cijenu

Rusija pred slomom: Sankcije i rat iscrpljuju Moskvu

U BiH online i mobilno bankarstvo u porastu , digitalna plaćanja postaju standard

Svjetska platforma za ekonomiju objavila listu: BiH prva u svijetu po rastu plata

BiH u velikom problemu: Uvoz robe skoro dvostruko veći od izvoza

Biznis

Iz Ministarstva prometa komentirali zahtjeve sindikata: Nadamo se da će biti osigurana dodatna sredstva za Željeznice FBiH

Vlada Federacije BiH pokreće najopsežniju reformu finansijskog sistema u posljednjoj deceniji

Više od 11.000 radnika iz Sjeverne Makedonije otišlo u Hrvatsku

Cijene kuća u EU porasle za 5,5, a stanarine za 3,1 posto u trećem kvartalu 2025.

Dodatna sredstva za podršku poljoprivrednicima u Brčko distriktu BiH

Njemačka avio-kompanija u cijelu zračnu flotu uvodi novost koja će oduševiti putnike

Cijene kakaa pale za više od 10 posto početkom 2026. godine

Eksploatacija radnika u fabrici popularne igračke Labubu otkrivena u Kini

Božinović: Lani bilo 170.000 stranih radnika, najviše iz BiH, Srba i Nepalaca jednako

Projekat vrijedan više od 4 miliona KM: Vlada RS oprema hotel na Jahorini

Njemački gigant u problemima: Volkswagen smanjio isporuke vozila u dvije zemlje

Soreka upozorio: Hitno rješavati nedostatke u borbi protiv pranja novca i pripremiti se za CBAM ili platiti visoku cijenu

Rusija pred slomom: Sankcije i rat iscrpljuju Moskvu

U BiH online i mobilno bankarstvo u porastu , digitalna plaćanja postaju standard

Svjetska platforma za ekonomiju objavila listu: BiH prva u svijetu po rastu plata

BiH u velikom problemu: Uvoz robe skoro dvostruko veći od izvoza