Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da sudbina srpske ekonomije direktno zavisi od rješavanja statusa Naftne industrije Srbije.Dok se Srbija suočava sa usporavanjem privrednog rasta i unutrašnjim političkim tenzijama, u samom srcu ekonomske stabilnosti zemlje nalazi se problem statusa NIS-a. Aktiviranje američkih sankcija 9. oktobra ove godine dovelo je do blokade nabavke sirove nafte za Rafineriju Pančevo i prestanka rada iste, a MMF u svom decembarskom izvještaju koristi najtežu terminologiju, nazivajući NIS "makrokritičnom naftnom kompanijom" (macro-critical oil company).<h2>Prenos vlasništva</h2>Jedno od bitnih pitanja koje mjesecima interesuje javnost, koliko bi Srbiju koštalo preuzimanje kontrole nad NIS-om, konačno je dobilo brojčani odgovor. Prema procjenama MMF-a, prenos vlasništva sa ruskih akcionara (koji drže 56 posto udjela) na državu ili drugog partnera zahtijevat će ogromna sredstva.- Prenos vlasništva mogao bi zahtijevati između 0,5 i 2 milijarde eura (0,6 do 2,3 procenta BDP-a) fiskalnih sredstava, sa ekvivalentnim uticajem na platni bilans - navodi se u izvještaju MMF-a.Ipak, MMF umiruje investitore objašnjenjem da država ima novca za ovu kupovinu. Zahvaljujući visokim depozitima, Srbija bi ovaj otkup mogla da izvede bez povećanja budžetskog deficita.- Državni otkup ruskog udjela, finansiran povlačenjem obilnih vladinih depozita kao transakcija "ispod crte" (below-the-line), ne bi uticao na fiskalni deficit niti bi zahtjevao dalju reprioritizaciju potrošnje - objašnjavaju stručnjaci MMF-a.

Razlog zašto je država spremna da plati toliku cijenu leži u činjenici da NIS nije samo jedna u nizu firmi, već energetska žila kucavica zemlje. Rafinerija Pančevo podmiruje čak 80 procenata domaćih potreba za gorivom.MMF upozorava da bi prestanak njenog rada bio katastrofalan. Ukoliko bi Srbija morala u potpunosti da se osloni na uvoz gotovih derivata, logistička ograničenja bi stvorila manjak od najmanje 20 procenata ukupne potrošnje goriva u zemlji. Osim toga, cijena takvog goriva bi bila drastična.- Oslanjanje na uvozna goriva bit će oko 25 procenata skuplje od domaće proizvodnje - precizira MMF.Ukoliko se status NIS-a ne riješi u planiranom roku, a MMF kao cilj navodi prvi kvartal 2026. godine, srpski budžet bi pretrpio direktan udarac od 1 do 2 procenta BDP-a.Gubitak prihoda bi bio sveobuhvatan. Država bi ostala bez značajnog dijela PDV-a i akciza usljed pada potrošnje, ali i bez prihoda od rudne rente („royalties“) i poreza na dobit i zarade koje NIS generiše.U najgorem scenariju, MMF savjetuje Vladi čak i uvođenje "nacionalnog plana racionalizacije" kako bi se preostale zalihe goriva dodijelile samo prioritetnim korisnicima.<h2>"Makroekonomski izgledi zavise od NIS-a“</h2>Zaključak misije MMF-a je jasan: dok se ne riješi pitanje vlasništva NIS-a, srpska ekonomija će ostati u stanju pripravnosti i neizvjesnosti.- Makroekonomski izgledi zavise od rješavanja statusa NIS-a, pri čemu je njegov neometan rad glavni prioritet za vlasti - stoji u završnoj riječi izvještaja.Iako su protesti, energetska nesigurnost i globalne trgovinske tenzije usporili rast Srbije na 2,1 posto u 2025. godini, MMF vjeruje da bi "brzo i uredno rješenje za NIS" moglo da otključa potencijal za oporavak već u 2026. godini.Ipak, taj oporavak ima svoju cijenu, a ona se mjeri milijardama eura narodnog novca koji sada čeka na "depozitima za crne dane".

 Prenos vlasništva mogao bi zahtjevati između 0,5 i 2 milijarde evra (0,6 do 2,3 procenta BDP-a) fiskalnih sredstava, navodi se u izvještaju 

Novi izvještaj MMF-a spominje milijarde: Koliko će Srbiju koštati kupovina NIS-a? 

Sto najbogatijih poslovnih ljudi u regionu uvećalo je svoje bogatstvo za oko dvije milijarde eura u samo godinu dana, pokazuje ovogodišnje regionalno istraživanje koje su zajednički sproveli beogradski magazin Nedeljnik, dnevnik Oslobođenje, slovenački Finance sa portalom Finance Manager, hrvatski nedeljnik Lider i severnomakedonski ekonomski portal Kapital.<h2>Rast bogatstva&nbsp;</h2>Prema podacima istraživanja, regionalni trend rasta bogatstva prati i globalna slika. Kako navodi Forbes, bogatstvo 3.028 najbogatijih preduzetnika, investitora i nasljednika u svijetu u istom periodu uvećano je za čak dva biliona dolara.&nbsp;- Još jedna godina, još jedan set rekorda za klasu milionera i milijardera - ističe novinar Miša Brkić, koji je vodio regionalno istraživanje.U odnosu na kumulativni BDP regiona, poslovni ljudi iz Hrvatske nose 39 posto ukupnog bogatstva, dok su biznismeni iz Srbije odmah iza sa 38 odsto. Slijedi Bosna i Hercegovina sa 12 posto, Severna Makedonija sa sedam, dok Crna Gora učestvuje sa četiri odsto.Brkić ocjenjuje da većina velikih kompanija u regionu nastavlja da raste uprkos krizi, i to bez dramatičnih oscilacija.&nbsp;- Nije to spektakularan rast, ali nema ni velikih padova, osim možda kod jednog ili dva slučaja. Ova lista ponovo potvrđuje tezu da su velike kompanije anticiklične - one rastu u krizi“, kaže Brkić.Za razliku od razvijenih tržišta poput SAD, gdje tehnološke kompanije bilježe snažan rast vrijednosti, u regionu se primjećuje blagi pad bogatstva vlasnika visokotehnoloških firmi. Umjesto njih, i ove godine dominiraju tradicionalni sektori - trgovina i distribucija, poljoprivreda, građevinarstvo i nekretnine, kao i igre na sreću.- Kompanije koje su se probile zahvaljujući inovacijama i dalje su izuzetak, a ne pravilo - ističe Brkić, uz napomenu da se čak i u Sloveniji, nekada lideru tehnoloških inovacija, primjećuje zamor tog modela rasta.

<h2>Poslovni ljudi&nbsp;</h2>Na ovogodišnjoj Listi 100 najbogatijih najviše je poslovnih ljudi iz Srbije - ukupno 48. Nakon dvogodišnje dominacije hrvatskih biznismena, na sam vrh liste vratio se Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, koji je ponovo proglašen za najbogatijeg čovjeka u regionu. Na drugom mjestu nalazi se porodica Kostić, vlasnici MK grupe.Među prvih deset najbogatijih, četiri su biznismena iz Srbije, a šest iz Hrvatske. Ukupno bogatstvo srpske četvorke procjenjuje se na 9,8 milijardi eura, dok šestorica iz Hrvatske zajedno imaju oko 10,9 milijardi eura.Prvi koji narušava dominaciju srpsko-hrvatskog tandema na listi jeste Senad Džambić iz Bosne i Hercegovine, koji zauzima 21. mjesto. Zanimljiv je i podatak da četvorica najbogatijih Crnogoraca zajedno vrijede koliko jedan - Filip Ceper.- Veličina tržišta igra presudnu ulogu u formiranju bogatstva - zaključuje Brkić. Prema njegovim riječima, hrvatski poslovni ljudi imaju stratešku prednost pristupa tržištu Evropske unije, što objašnjava zašto je njihov fokus prije svega evropski, a tek potom regionalni.

Prema podacima istraživanja, regionalni trend rasta bogatstva prati i globalna slika

Ovaj Srbin je najbogatiji čovjek na Balkanu: Objavljena lista 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regionu

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru ove godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su više za 0,5 posto, dok je na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast cijena od 4,4 posto.Hrana i bezalkoholni napici, u novembru ove u odnosu na novembar prošle godine, u prosjeku su bili skuplji za šest posto, stanovanje i režijski izdaci za 6,6 posto, zdravstvo za pet posto, prijevoz za 1,4 posto, komunikacije za 1,5 posto, a restorani i hoteli za 7,7 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za 8,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.Najveći mjesečni rast cijena (u novembru u odnosu na oktobar ove godine) u prosjeku je zabilježen kod stanovanja i režijskih izdataka 1,8 posto, prijevoza 1,9 posto i restorana i hotela 0,2 posto. Manji rast bilježe i namještaj, kućanski uređaji, zdravstvo, te rekreacija i kultura.Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji 0,1 posto, alkoholna pića i duhan 0,4 posto, odjeća i obuća za 0,8 posto i obrazovanje za 0,2 posto.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji 0,1 posto

Godišnja inflacija u novembru 4,4 posto: Hrana skuplja šest posto, režije 6,6 posto

Porodica Ferrero smatra se najbogatijom porodicom u Italiji, a svoje bogatstvo stekla je proizvodnjom čokoladnih proizvoda. Njihovu kompaniju nazvali su po svom prezimenu, a put do svjetskog uspjeha započeli su nedugo nakon Drugog svjetskog rata.<h2>Nestašica kakaa</h2>Pietro Ferrero je pokazao da kriza može biti prilika. Suočavajući se s poslijeratnom nestašicom kakaa, razmišljao je o tome kako stvoriti slasticu koja će biti pristupačna širokim slojevima i dovoljno zasitna.Njegov dobitnički recept uključivao je kombinaciju malih količina kakaa, mljevenih lješnjaka i mlijeka. Lješnjake je odabrao zbog obilja jeftinog lješnjaka u Pijemontu, sjeverozapadnoj regiji Italije u kojoj je živio. Ovaj recept, uz dalja poboljšanja, poslužio je kao osnova za Nutellu, jedan od najpoznatijih čokoladnih namaza na svijetu.

U početku, ovaj proizvod nije nosio naziv Nutella, već je bio poznat kao Supercrema Gianduja. Prvobitno ime potiče iz 19. stoljeća i odnosi se na tradicionalnu pijemontsku čokoladnu smjesu napravljenu od lješnjaka i kakaa. Osim toga, naziv je bio povezan i sa slastičarskom tradicijom gradića Albe u Pijemontu, gdje se nalazi i sjedište kompanije Ferrero. Oba naziva jasno pokazuju Pietrovo razumijevanje i osjećaj za brendiranje.Riječ "super" je poslije Drugog svjetskog rata u Italiji bila popularna, asocirajući na nešto što je bolje. Međutim, Pietro Ferrero je 1960-ih bio primoran promijeniti naziv jer je italijanska vlast zakonski zabranila korištenje pridjeva "super" u nazivima namirnica, smatrajući to obmanjujućim terminom.Nutella je, pak, spoj engleske riječi za lješnjak "nut" i "ella", što zvuči italijanski i stvara pozitivna osjećanja. Dakle, Pietro je novim nazivom pokazao da ima poslovnu ambiciju koja prevazilazi granice Italije.Nutella se krajem 1960-ih počela izvoziti u Njemačku, a onda i u ostatak svijeta. Postala je sinonim za doručak, posebno u zemlji u kojoj je nastala. Oni koji je jedu, potrošači, 2007. su 5. februar proglasili Svjetskim danom Nutelle, što govori koliko je ona omiljena.Ferreru su se povećale ambicije nakon što je tim namazom počeo osvajati inostrana tržišta. To je prije svega bila Njemačka, za čije je tržište napravljena čokolada Kinder, koja je postala još jedan Ferrerov globalno prepoznatljiv proizvod. Na osnovu te čokolade u obliku prutića s mliječnim punjenjem nastala je Kinder linija koju čine brojne slastice, među kojima je Kinder Surprise (Kinder jaje) i brojne čokoladice.Kinder čokolada je nastala kao Ferrerova odluka da djeca imaju svoju čokoladu, iz čega je jasno zašto je za naziv čokolade izabrana njemačka riječ za dijete i zašto je lik dječaka bio na ambalaži te čokolade.

<h2>Zaštitno lice&nbsp;</h2>Ginter Auringer (Günter Euringe) iz Njemačke je bio prvi dječak čiji je lik bio na ambalaži, i to od 1970-ih do početka 2000-ih. Izabran je za "čokoladno" lice kada ga je majka, koja je radila u marketinškoj agenciji, povela sa sobom na Ferrerov kasting. Njegov osmijeh je italijanskoj kompaniji bio neodoljiv. Dakle, Ginter nije zvanično učestvovao na kastingu na kojem je bilo mnoštvo djece.Mateo Farneti (Matteo Farneti) iz Italije je poslije Gintera bio zaštitno lice čokolade Kinder (od 2004. do 2019.). Zaštitnog lica u posljednjih nekoliko godina nema.Ferrero ima i čokoladne slastice s daškom luksuza. To je slučaj od samih kompanijinih početaka, a među najpoznatijim takvim slasticama su Rocher i Raffaello. Dašak luksuza je postignut recepturom koja podrazumijeva višeslojnost, kao i ambalažom kojom se odaje utisak da su to kvalitetni i prestižni proizvodi.

Reklamama se poručuje da su to i posebni proizvodi za posebne prilike. I zaista, mnogi ih kupuju kao rođendanski ili blagdanski dar. Ipak, Ferrero ih je učinio dostupnim u gotovo svakom prosječnom marketu, što je dio njihove strategije "pristupačnog luksuza". Dakle, žele dokazati da luksuz ne mora biti rijedak, već da može biti simboličan.Ferrero je jedna od najvećih italijanskih kompanija i jedna od najvećih na svijetu u svojoj djelatnosti, pravljenju proizvoda od čokolade koja se naziva i "legalnom drogom". Prihod joj je prošle godine iznosio 18,4 milijarde eura i širom planete ima 47 hiljada radnika. Bogatstvo porodice Ferrero je veće od 40 milijardi eura, čime su najbogatija porodica u Italiji.Nekoliko je razloga za to. Kompanija je u stopostotnom privatnom, porodičnom vlasništvu, tako da sve što kompanija zaradi, dobrim dijelom postaje porodično bogatstvo. To što kompanija nije dioničko društvo omogućava Ferrerovim potpunu kontrolu nad kompanijom.Potpuna kontrola, između ostalog, podrazumijeva ekstremnu zaštitu recepture za svoje proizvode i zaštitu od ekonomskih, političkih i medijskih pritisaka. Ekstremna zaštita od industrijske špijunaže se postiže time što kompanija samostalno razvija svoje proizvodne strojeve.Porodično vlasništvo je dobrim dijelom i stvar tradicije, koja je Italijanima vrlo značajna. Tradicija nije značajna samo simbolički, već i marketinški.Većina Italijana ima izrazito pozitivno mišljenje o ovoj porodici, koja je u trećoj generaciji od osnivanja kompanije. Cijene se zbog svog poslovnog uspjeha, skromnosti, čuvanja privatnosti i humanitarnog djelovanja. Zapravo, u Italiji imaju kultni status.

Njihovu kompaniju nazvali su po svom prezimenu, a put do svjetskog uspjeha započeli su nedugo nakon Drugog svjetskog rata

Giovanni Ferrero i njegov otac Michele vode kompaniju

Najbogatija porodica u Italiji: Bogatstvo stekli na "slatkoj ovisnosti" i danas imaju kultni status

U kompaniji Ingram u Srebreniku i ove godine svečano je obilježen Dan rudara – 21. decembar, a zaposleni su imali poseban razlog za slavlje.Poslovni rezultati kompanije u posljednjih nekoliko godina bilježe snažan rast, prvenstveno zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima nakon ulaska u sastav Bingo grupacije, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/nova-milionska-investicija-bingo-grupe-fabrika-pocinje-s-radom-2026/">BiznisInfo.ba</a>.Od kada je Ingram postao dio najveće domaće poslovne grupacije, u kompaniju se intenzivno investira, što je rezultiralo povećanjem produktivnosti, modernizacijom proizvodnje i značajnim unapređenjem sigurnosti na radu.<h2>Milionske investicije i snažni finansijski rezultati</h2>Istovremeno, plate zaposlenih su u kontinuitetu rasle, što im je omogućilo da lakše odgovore na rast troškova života.Direktor kompanije Zlatko Đedović istakao je tokom svečanosti da Ingram godinu završava sa vrlo dobrim poslovnim rezultatima te da se pozitivan trend nastavlja.– Prije svega, čestitam svojim radnicima koji su bili pravi borci i nisu gledali ni vremenske uslove: ni kišu, ni snijeg, ni led. Bili su izuzetno efikasni i to se na kraju godine jasno vidi kroz finansijske rezultate – rekao je Đedović.Prema njegovim riječima, u periodu od 2018. do 2023. godine u Ingram je investirano oko 7 miliona KM. Novi investicijski ciklus nastavljen je od 2023. do kraja 2024. godine, kada su ulaganja dostigla dodatnih 10 miliona KM.– Izgradili smo fabriku betonske galanterije, izvršili rekonstrukciju fabrike kreča, modernizovali drobilice i nabavili značajnu novu mehanizaciju – naveo je direktor Ingrama.<h2>Nova italijanska fabrika vrijedna 4 miliona KM</h2>Tokom ove godine kompanija je započela i jedan od najznačajnijih projekata – nabavku najmodernije italijanske hidratizare, vrijedne oko 4 miliona konvertibilnih maraka, koja ima veliki značaj i za lokalnu zajednicu.– Ta fabrika će biti puštena u rad u februaru 2026. godine, ako Bog da – rekao je Đedović.Na kraju je direktor uputio zahvalnost vlasniku kompanije na kontinuiranim ulaganjima, kao i na izdvajanjima za rast primanja zaposlenih.<h2>Podrška vlasnika Bingo grupacije</h2>Obilježavanju Dana rudara i ove godine prisustvovao je i vlasnik Bingo grupacije Senad Džambić, čime je još jednom potvrđena snažna podrška razvoju Ingrama i industrije u Srebreniku.

Prije svega, čestitam svojim radnicima koji su bili pravi borci i nisu gledali ni vremenske uslove: ni kišu, ni snijeg, ni led, rekao je Đedović

Nova milionska investicija Bingo grupe: Fabrika počinje s radom 2026.

Od kada je jučer u popodnevnim satima kompanija „H&amp;P“ Zvornik, članica grupacije „Pavgord“, obavijestila radnike Koksare u Lukavcu da odustaje od dalje saradnje i prestaje sa dobavljanjem uglja situacija u ovom nekadašnjem gigantu se komplikuje iz sata u sat.Posljednja informacija koju je Samostalni sindikat hemije i nemetala Federacije BiH saopštio da su radnici „Koksare“ u stečaju napustili svoja radna mjesta. Koksne peći su trenutno bez nadzora i širem području prijeti ekološka katastrofa ukoliko se nadležne institucije hitno ne uključe u rješavanje problema.Tragom ovih informacija vlasnika Pavgord grupacije Gordana Pavlovića <a href="https://capital.ba/pavlovic-optuzuje-drzavu-za-eskalaciju-krize-u-koksari/">Capital</a> je pitao da li postoji šansa za dodatne pregovore, s obzirom na to da su potpisali ugovor na šest mjeseci, a naglo gašenje koksnih postrojenja može dovesti do eksplozija i oslobađanja velikih količina azota.<h2>Zaštita proizvođača</h2>Međutim, on se požalio da pomoć koju je očigledno očekivao od države nije dobio.– Teška je situacija, svi rade protiv nas. Do sada smo dali 30 miliona u „Koksaru“. Državi nije stalo da to radi. Sve države štite svoje proizvođače, a nama dižu cijene i traže avanse. Mi smo dali sve od sebe i ne ide. Neće na razgovor da nas prime. To je bruka – rekao je Pavlović za Capital.Predstavnici Pavgord grupacije koji su zakupili „Koksaru“, a prije toga kupili zeničku „Željezaru“, tražili su sastanak sa predstavnicima Vlade FBiH zbog problema s kojima se suočavaju, ali Pavlović kaže da do sastanka još nije došlo.Ministarka turizma i okoline FBiH Nasiha Pozder je za CAPITAL rekla da su zatražili da „Koksara“ u najkraćem roku dostavi informacije o trenutnom statusu rada postrojenja, eventualnim planovima obustave ili prekida rada, kao i aktivnostima vezanim za ažuriranje Studije uticaja na životnu sredinu za zatvaranje postrojenja.Kako je rekla u saradnji sa nadležnim institucijama nastavit će pratiti ovaj proces i obavijestiti javnost o svim relevatnim činjenicama.Profesor Univerziteta u Tuzli sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Zvjezdan Karadžin kaže da onog trenutka kad se ugase peći neće biti nikakve havarije jer će gasometar biti prazan.<h2>Dimni kanali</h2>– Svi zidovi i dimni kanali će popucati. To je kraj za fabriku – pojašnjava profesor Karadžin.Da je kraj Koksari sve bliži svjesni su i u Sindikatu radnika ove fabrike. Oni su danas napustili svoja radna mjesta, a koksne peći trenutno su bez nadzora.Kompanija H&amp;P jučer je saopštila da se povlači iz Koksare nad kojom je nedavno, po osnovu ugovora o zakupu, preuzela upravljanje.Lukavačka fabrika ima zalihe uglja za svega osam dana, a u tom periodu moraju izvršiti proces gašenja koksne baterije.Koksara je bila jedan da strateških partnera željezare Zenica koju je kupio upravo Pavlović, a koja se takođe nalazi pred stečajem s obzirom na to da su novi vlasnici podnijeli prijedlog za stečaj.

Sve države štite svoje proizvođače, a nama dižu cijene i traže avanse, rekao je

Pavlović o krizi u Koksari: Državi nije stalo da radi, neće da nas prime na razgovor

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) Jasmina Selimović danas je najavila uvođenje novih papirnih novčanica i govorila o stanju zlatnih rezervi Banke.- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odobrilo je Banci izradu novih novčanica, koje bi u opticaju trebale biti od 2028. godine. Na novim novčanicama će biti zadržani postojeći likovi, ali će se dizajn dijelom promijeniti - rekla je Selimović.Kako je dodala, nove novčanice bit će izrađene od ekološki prihvatljivijih materijala, uz minimalnu mogućnost falsifikovanja, a biće prilagođene i osobama s oštećenim vidom.Govoreći o količinama zlata, Selimović je naglasila da je povećanje zlatnih rezervi s 1,5 tona na rekordnih 3,5 tona bilo ispravno, ali da ona ne podržava dalja povećanja.- Iako bih voljela da je ta količina pet puta veća, trenutno nisam sklona dodatnom povećanju zbog visokog rizika, uprkos rekordnim cijenama zlata na svjetskom tržištu - kazala je guvernerka.Viceguverner Marko Vidaković istakao je da je zakonski trenutno zabranjeno dodatno povećavati zlatne rezerve.&nbsp;- Ukupna ulaganja Centralne banke mogu iznositi do pet posto od ukupnih sredstava kojima Banka raspolaže - pojasnio je Vidaković.Selimović je takođe najavila da bi sredinom sljedeće godine trebalo početi instant plaćanje u BiH.

Na novim novčanicama će biti zadržani postojeći likovi, ali će se dizajn dijelom promijeniti

BiH dobija nove novčanice, Selimović upozorava na rizike povećanja zlatnih rezervi

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) održala je 23. decembra 2025. godine Godišnji susret sa medijima, tokom kojeg su predstavljeni rezultati rada i ključna postignuća u 2025. godini, uz otvoren i konstruktivan dijalog sa predstavnicima medija.Tom prilikom naglašeno je da misija CBBiH – očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti kroz izdavanje domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora – ostaje temelj njenog djelovanja. Strateški prioriteti CBBiH i dalje su usmjereni na monetarnu i finansijsku stabilnost, modernizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa, menadžment ljudskih potencijala, te međunarodnu povezanost i društvenu angažiranost.Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović, istakla je da je 2025. godina, uprkos izraženim globalnim i geopolitičkim izazovima, bila obilježena stabilnim i snažnim rezultatima, kao i daljim jačanjem institucionalne otpornosti i međunarodne pozicije CBBiH.Govoreći o finansijskim pokazateljima, guvernerka Selimović je navela da su devizne rezerve CBBiH na dan 30. novembra 2025. godine iznosile 18,28 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 643 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Neto strana aktiva na isti datum iznosila je 1,65 milijardi KM, što je za 283 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.

Tokom 2025. godine zabilježen je i značajan rast koeficijenta pokrića valutnog odbora, koji je na dan 30. novembra 2025. godine iznosio 109,9%. Rezerve monetarnog zlata povećane su na najviši nivo od osnivanja CBBiH i iznose 3,5 tona, dok je vrijednost zlata na isti datum iznosila 799 miliona KM.Ostvarena neto dobit CBBiH sa 30. novembrom 2025. godine iznosila je 289,77 miliona KM, čime je premašen planirani iznos za 2025. godinu od 276 miliona KM. Neto kamatni prihodi iznosili su 320 miliona KM, dok su kapital i rezerve Banke na dan 30. novembra 2025. godine dostigli 1,72 milijarde KM, što je za 528 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.U okviru strateškog pravca modernizacije i digitalizacije, CBBiH je nastavila aktivnosti na unapređenju platnih sistema, uključujući intenzivan rad na pripremama za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i dalju integraciju TIPS rješenja za instant plaćanja. Posebna pažnja posvećena je i procesu povlačenja starijih izdanja novčanica iz opticaja te modernizaciji novčanica konvertibilne marke, uz primjenu savremenih sigurnosnih i ekoloških standarda.Tokom 2025. godine CBBiH je značajno intenzivirala aktivnosti u oblasti cyber otpornosti i sigurnosti, kroz saradnju sa Evropskom centralnom bankom u okviru projekta Cyber Resilience, Cyber Security and Payment Systems Oversight, učešće u EU IPA projektu „Cyber Balkans“ (2023–2026), te realizaciju projekta sa Ujedinjenim Kraljevstvom usmjerenog na procjenu cyber zrelosti i jačanje IT funkcije Banke. CBBiH je postala i redovna članica OSSAT platforme Evropske centralne banke, čime je dodatno unaprijeđena bankarska koordinacija u finansijskom sistemu.U cilju modernizacije internog poslovanja, uveden je digitalni potpis u poslovne procese CBBiH, razvijena je in-house aplikacija zasnovana na primjeni vještačke inteligencije, te nastavljeno unapređenje analitike i izvještavanja u skladu sa zahtjevima Evropske unije.Govoreći o međunarodnoj saradnji i evropskim integracijama, guvernerka Selimović je istakla da je CBBiH dodatno ojačala svoju međunarodnu poziciju, ugostivši veliki broj ambasadora i predstavnika međunarodnih institucija, kao i kroz aktivno učešće i prisustvo na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama, forumima i stručnim skupovima. Posebno je naglašeno intenziviranje aktivnosti u procesu pristupanja Evropskoj uniji.Tokom godine realizirana je i snažna saradnja sa međunarodnim partnerima, uključujući IFC (World Bank Group) kroz projekte razvoja digitalnih finansijskih usluga i jačanja finansijske infrastrukture, švicarski SECO program tehničke saradnje (2025–2028) s fokusom na cyber sigurnost, upravljanje rizicima, ljudske resurse i SEPA platne sisteme, te Međunarodni monetarni fond, u okviru kojeg je završena tehnička pomoć za oblast upravljanja, uz planirane nove aktivnosti u segmentima komunikacija, obaveznih rezervi, cyber sigurnosti i operativnih rizika. Sa Svjetskom bankom nastavljena je tehnička pomoć za modernizaciju platnih sistema i razvoj QR koda za instant plaćanja, dok je saradnja sa centralnim bankama Evropske unije, uključujući Narodnu banku Hrvatske i Austrijsku centralnu banku, dodatno unaprijeđena u oblastima SEPA integracija i jačanja istraživačke funkcije.

Centralna banka BiH objavila koliko su iznosile devizne rezerve na kraju oktobra

CBBiH je tokom 2025. godine bila domaćin brojnih međunarodnih konferencija i događaja, uključujući TAG konferenciju posvećenu obradi i sigurnosti novčanica, regionalne i međunarodne skupove u oblasti finansija, kao i inicijative usmjerene na unapređenje finansijske inkluzije i rodne ravnopravnosti. Posebno su istaknuti program „Women on Boards in the Financial Sector – BiH“, WE Finance Code – podrška ženama poduzetnicama, kao i uspostava analitičkog dashboarda za praćenje relevantnih pokazatelja.U oblasti finansijske edukacije, CBBiH je tokom 2025. godine intenzivno radila na jačanju finansijske pismenosti, s posebnim fokusom na mlade i obrazovne institucije. Organizovan je veliki broj edukativnih posjeta, interaktivnih radionica i predavanja, obilježeni su Svjetski dan štednje i Global Money Week, a više od 2.300 učenika i studenata posjetilo je CBBiH. Aktivnosti su realizovane i kroz rad Odbora za finansijsku edukaciju i inkluziju Bosne i Hercegovine, uz jačanje saradnje sa OECD/INFE mrežom.

Centralna banka podsjeća na rokove za zamjenu novčanica KM iz perioda 1998.-2009. godine

Poseban fokus u 2025. godini stavljen je i na održivost i ESG principe. CBBiH je nastavila ulaganja u zelene obveznice, primjenjivala zeleni pristup u proizvodnji novčanica i numizmatike, modernizovala IT infrastrukturu, racionalizovala sisteme štampe, unaprijedila virtualne platforme, te osigurala ekološko zbrinjavanje elektronskog otpada. Digitalizacijom HR procesa dodatno je smanjen obim štampanog materijala, dok su zaposleni uključeni u aktivnosti podizanja ESG svijesti, uključujući obilježavanje Dana planete Zemlje kroz pošumljavanje planine Igman i Međunarodnog dana zaštite okoliša.

Uprkos negodovanjima iz RS: Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga "Viaductu"

Na kraju susreta, guvernerka Selimović je poručila da CBBiH ostaje snažno posvećena očuvanju stabilnosti, modernizaciji i evropskom putu Bosne i Hercegovine, uz nastavak otvorene komunikacije i saradnje sa medijima i širom javnošću.U razgovoru sa medijima, uz guvernerku Selimović, učestvovali su i viceguverneri CBBiH mr. Marko Vidaković i dr. Emir Kurtić.

Tokom 2025. godine zabilježen je i značajan rast koeficijenta pokrića valutnog odbora, koji je na dan 30. novembra 2025. godine iznosio 109,9%

Održano predstavljanje godišnjih rezultata Centralne banke Bosne i Hercegovine medijima

&nbsp;Pozitivno poslovanje i zadržavanje pozicije dominantnog snabdjevača električnom energijom u Bosni i Hercegovini odrednice su Plana poslovanja JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo za period 2026-2028. godina, koji je danas usvojila Skupština Društva.Ukupna trogodišnja proizvodnja električne energije Elektroprivrede BiH planirana je u količini 16.175,5 GWh, za koju je u postojećoj situaciji značajno ispoštovati planiranu količinu nabavki i kvalitet uglja, te raspoloživost proizvodnih kapaciteta.Planom su predviđena ulaganja u iznosu milijardu i 730 miliona KM, većinom iz kreditnih sredstava, uz udio od 538 miliona KM vlastitih sredstava iz planiranih poslovnih aktivnosti. U skladu sa raspoloživim sredstvima Elektroprivrede BiH i planovima prestrukturiranja rudnika, u trogodišnjem periodu nastavit će se investiranje u rudnike uglja u sastavu Koncerna EPBiH, kako bi se obezbijedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana.Kao dugoročni strateški i prioritetni cilj istaknuta je realizacija novih proizvodnih pogona na bazi obnovljivih izvora energije, među kojima su posebno značajna planirana ulaganja u izgradnju više solarnih elektrana na već utvrđenim lokacijama. Predstojeći trogodišnji period trebao bi biti obilježen izgradnjom velikog broja FNE na više perspektivnih lokacija na rudničkim površinama i zemljištu u vlasništvu Elektroprivrede BiH, krovnih FNE na vlastitim objektima, te kod kupaca Elektroprivrede BiH. Planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana.U oblasti proizvodne djelatnosti u planskom periodu ističu se projekti izgradnje postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih plinova u TE Tuzla i TE Kakanj te rekonstrukcija Bloka 7 u TE Kakanj, revitalizacija Bloka 4 u TE Tuzla i rehabilitacija HE Salakovac.U narednim godinama očekuje se plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH.Bosna i Hercegovina i Elektroprivreda BiH će nastojati osigurati da uvođenje taksi i naknada bude postepeno i u što manjem iznosu. Istovremeno potrebno je jasno iskazati spremnost za smanjenje emisija CO2, u skladu s globalnim trendovima, a što će biti konkretno razrađeno u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH (NECP BiH).Planom je predviđeno osnivanje Operatora distributivnog sistema (ODS) na osnovu odredbi Zakona o električnoj energiji Federacije BiH, koji je stupio na snagu u augustu 2023. godine. Zakonom je definirana obaveza razdvajanja distributivne djelatnosti i uspostava ODS-a kao zasebnog pravnog lica, odnosno, zavisnog društva u 100 postotnom vlasništvu Elektroprivrede BiH.U 2026. godini Elektroprivreda BiH planira proizvesti 5.311,8 GWh električne energije i ostvariti milijardu i 335,32 miliona KM ukupnog prihoda. Za 2026. godinu planirana je dobit prije oporezivanja u iznosu 0,22 miliona KM, saopćeno je iz EPBiH.

Kao dugoročni strateški i prioritetni cilj istaknuta je realizacija novih proizvodnih pogona na bazi obnovljivih izvora energije

EPBiH planira ulaganja od 1,73 milijarde KM

EPBiH u naredne tri godine planira ulaganja od 1,73 milijarde KM

Najave novih poskupljenja stižu umjesto novogodišnji “čestitki” građanima. Iz Regulatorne komisije za energetiku RS saopćeno je da će cijena struje za građane i privredu u ovom entitetu od 1. februara biti skuplja za 10, odnosno 6 posto.&nbsp;Porasle su cijene mrežarine, što će u konačnici rezultirati rastom ukupnih računa za utrošenu električnu energiju.<h2>Mjesečna potrošnja</h2>Cijene struje u FBiH više su od 1. septembra, ovise od mjesečne potrošnje i podijeljene su u tri blok tarife, pa iz „Elektroprivrede BiH“ kažu da neće tražiti nova povećanja.

- Mi smo završili proces tarifiranja, koji je u primjeni od 1. septembra 2025. pa u ovom trenutku nemamo podnesenih zahtjeva prema regulatoru. Očekujemo da će tarife koje smo uveli dati rezultate u smislu racionalnijeg korištenja električne energije. S Fondom za zaštitu okoliša provodimo kampanju gdje želimo da ukažemo da smo veliki potrošači i da je moguće uraditi uštede – kazao je za “Avaz” generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić.Danas će biti održana sjednica Skupštine EPBiH, na kojoj bi trebao biti usvojen plan poslovanja za period 2026. - 2028. godina. U ovom dokumentu, između ostalog, navedeno je da se krajem ove ili početkom 2026. godine očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi s cijenom mrežarine, te da bi on trebao biti u primjeni tokom iduće godine. Buljubašić tvrdi da se takva najava nalazila i u planu poslovanja za ovu godinu, ali da nije riječ o obavezi i da EPBiH, osim u slučaju nepredviđenih situacija, u 2026. neće pokretati nove tarifne postupke.<h2>Cijena mrežarine</h2>Zbog odluke Vijeća ministara BiH o uvođenju obaveznog markiranja tečnih naftnih goriva, očekuje se i rast cijena goriva.&nbsp;U cijenu litra bit će uključen trošak uvođenja posebnih hemijskih markera, što za cilj ima bolju kontrolu kvaliteta goriva i efikasniju naplatu poreza i akciza, ali će se troškovi od približno 0,02 KM po litru prenijeti na krajnje potrošače.<h2>Prijedlog zakona</h2>Od početka 2026. BiH će se naći i na udaru Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) pri izvozu u EU.Dodatni troškovi zbog emisije ugljendioksida u proizvodnju struje mogli bi biti izbjegnuti usvajanjem zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim je predviđeno formiranje berze električne energije, uspostavljanje organiziranog tržišta i uspostavljanje unutrašnjeg sistema trgovine kvotama emisije CO2, čime bi se omogućilo da sredstva po osnovu taksi na CO2 u proizvodnji struje ostaju u BiH. Nakon usvajanja u Vijeću ministara, prijedlog zakona je u parlamentarnoj proceduri.- Dobili bismo određene olakšice, da ta sredstva, koja moramo izdvajati za CBAM, bar ostanu u BiH. Još važnije je što bismo na taj način dobili pristup Modernizacijskom fondu EU, gdje imaju sredstva za izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – kaže Buljubašić.Povećanje cijene električne energije za stanovništvo i privredu logičan je epilog najava da će Vlada RS dati signal RERS-u da poveća cijene za sve korisnike, kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević.

- „Elektroprivreda BiH“ je ranije povećala cijenu električne energije i uvedeni su tarifni razredi. I od EPBiH, s početkom primjene CBAM-a, treba očekivati zahtjev za novim povećanjem cijena. Ovdje će još biti značajno s kojim gubitkom u poslovanju će ova kompanija završiti 2025. godinu. Obje elektroprivrede bit će suočene sa CBAM-om i taj udar će se preliti na stanovništvo i privredu, ako nas EU ne oslobodi primjene ove takse – kaže Bečarević.Nakon što se godinama iz FBiH “s visine” komentiralo stanje u RS i ekonomska propast u koju je vode njene vlasti, sada vidimo usklađivanje pogrešnih politika u oba entiteta, smatra ekonomski analitičar Igor Gavran.

- Nije u stanju osigurati ni elementarne stvari, poput dovoljno uglja za termoelektrane. Najave novih poskupljenja struje su katastrofalni potezi, jer ionako previsoke troškove života i inflaciju dodatno povećavaju, kako direktno prema građanima, tako i posredno preko rasta troškova poslovanja privrede. Posebno bezobrazno je povećanje tzv. mrežarine, koja ne bi uopšte trebala ni postojati, jer nema nikakve veze s potrošnjom - ističe Gavran.

Porasle su cijene mrežarine, što će u konačnici rezultirati rastom ukupnih računa za utrošenu električnu energiju

Danas će biti održana sjednica Skupštine EPBiH, na kojoj bi trebao biti usvojen plan poslovanja za period 2026. - 2028. godina

Novogodišnje "čestitke" građanima: Rastu cijene struje i goriva

Predstojnik Ureda predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marko Arapović u ponedjeljak je u Zagrebu, u prostorijama Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, uime Vlade HNŽ-a potpisao Ugovor o dodjeli bespovratne potpore u iznosu od 284.127 eura za sufinanciranje projekta ''Povezani za rast: Zračna luka Mostar kao katalizator poduzetništva i prosperiteta hrvatske zajednice u BiH''.Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske raspisalo je javni poziv za Program potpore Hrvatima u BiH u svrhu poticanja gospodarskoga razvitka lokalne zajednice u 2025. godini.

Aerodrom Mostar juri ka rekordu: Otvorena baza aviokompanije Sky Alps

U skladu sa Strategijom HNŽ-a i njenim strateškim ciljem „Dinamičan i održiv ekonomski razvoj uz održivo korištenje resursa“, Vlada HNŽ-a javila se na taj poziv, prijavivši projekt usmjeren na stvaranje novih poticajnih uvjeta za poduzetnike i obrtnike kroz razvitak poduzetničkoga prostora unutar terminala Zračne luke Mostar.Projekt ima za cilj preoblikovati postojeću infrastrukturu u ključni poduzetnički klub koji potiče gospodarski rast, turizam i mobilnost unutar Hercegovine te jača povezanost hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini s Hrvatskom i Europskom unijom.Sredstvima koja su odobrena za sufinanciranje toga projekta, Vlada podupire nastojanja Zračne luke Mostar u pretvaranju gospodarskoga potencijala zračnoga prometa, turizma i međunarodne povezanosti u konkretnu korist za lokalna, mala i srednja poduzeća, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Projekt ima za cilj preoblikovati postojeću infrastrukturu u ključni poduzetnički klub koji potiče gospodarski rast, turizam i mobilnost unutar Hercegovine

Hrvatska izdvojila 284.127 eura za Aerodrom Mostar

Predsjednica Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala FBiH Ilvana Smajlović oglasila se saopćenjem, gdje navodi da je stanje u preduzeću "Koksara" u Lukavcu alarmantno.Podsjećamo, do svega dolazi nakon što je ovo preduzeće otišlo u stečaj, a kompanija "Pavgord" odustala od kupovine.Smajlović poručuje da radnici Koksare neće svojim rukama ugasiti peći i time izvršiti kolektivni suicid.&nbsp;- Dakle, nije bilo dovoljno godinama raditi na siromašenju i devastaciji ove kompanije i to za lične koristi, i pri tome bez imalo savjesti gledati kako ova kompanija tone, a onda se izmaknuti i ostaviti i kompaniju i radnike na cjedilu. Nije bilo dovoljno proglašenje stečaja. Nije bilo dovoljno to što je 200 radnika završilo na ulici. Sada, kada se počeo javljati tračak nade da bi se ova kompanija i mogla spasiti (što je sigurno moguće uz malu pomoć i domaćinsko poslovanje), dešava se zadnji smrtonosni udarac.

Ali, ovih preostalih 560 radnika, koji se zadnjih mjeseci nadljudskim naporima bore da ova kompanija opstane, koji su cijeli radni vijek pošteno zarađivali hljeb za svoje porodice, ti radnici neće dignuti ruku na sebe, to trebaju svi znati! To neka učine oni koji su se odavno namjerili da se to tako završi. Ovim putem upućujemo pozdrave i egzekutorima ove kompanije i ne pokušavajući im prozvati savjest, jer je nemaju - navode iz Sindikata.

Kada se počeo javljati tračak nade da bi se ova kompanija i mogla spasiti (što je sigurno moguće uz malu pomoć i domaćinsko poslovanje), dešava se zadnji smrtonosni udarac, poručuju iz Sindikata

Dramatično stanje u "Koksari" Lukavac: "Radnici neće svojim rukama ugasiti peći i izvršiti kolektivni suicid

Nakon što na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sredinom ovog mjeseca nije usvojeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije o prijedlogu zakona o državnoj imovini, praktično je tim postupkom omogućen ostanak tog predloženog zakonskog rješenja u daljnjoj parlamentarnoj proceduri.<h2>Politička volja </h2>Tako je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH zadužena da izradi novo mišljenje o prijedlogu zakona o državnoj imovini.&nbsp;Međutim, dok se čeka na taj zakon, dok nema političke volje ni saglasnosti za to, na čekanju su brojne investicije „teške“ više od 15 milijardi eura.

U međuvremenu, na sceni su prisutne brojne zloupotrebe državnog zemljišta, a brojne nevladine organizacije su od OHR-a zatražile da ne pristupaju nikakvom ublažavanju važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne bude donesen zakon. S druge strane, napokon je raspisan novi konkurs za izbor članova Državne komisije za koncesije, kojoj je mandat istekao prije pet godina. Navodno, ovaj put, a nakon što su prethodno „padali“ konkursi zbog neslaganja predstavnika iz RS, ta procedura bi mogla biti iznesena do kraja, jer i u tom entitetu imaju interes kako bi određene projekte priveli kraju, poput Buk Bijele.Pravni stručnjak Nurko Pobrić, prof. ustavnog prava kaže da je pitanje šta ta komisija može uraditi bez zakona o državnoj imovini.<h2>Druga pitanja</h2>- Ta komisija može uraditi nešto što je više tehničke prirode, ako su u pitanju, naprimjer, projekti vezani za izgradnju nekog puta ili slične investicije. Dakle, nepostojanje zakona o državnoj imovini je problem, a Ustavni sud BiH je naložio da taj zakon mora donijeti Parlamentarna skupština BiH. U tom zakonu bila bi regulisana i druga pitanja, recimo šta spada u entitetsku imovinu ili šta se može prenijeti iz državne imovine, ko može prenijeti – kaže Pobrić.Prof. Pobrić nam potvrđuje da je zakon o državnoj imovini nesumnjivo jedan od najvažnijih zakona koji treba usvojiti Parlamentarna skupština BiH od Dejtona do sada te da je to, zapravo, jedno od najtežih pitanja u političkom smislu.Kaže da nije siguran šta po tom pitanju može uraditi visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt).<h2>Šmit najavio korekcije</h2>- Nisam siguran da Šmit ima, da tako kažem, hrabrosti da nametne tu odluku, jer objektivno njegova pozicija je u zadnje vrijeme oslabila. On je najavio da će napraviti neke korekcije u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, da će, zapravo, izuzeti neke slučajeve. Mislim da je to neko rješenje koje je trenutno možda najočekivanije u smislu da omogući izvođenje nekih investicionih zahvata, a da će kompletan zakon o državnoj imovini vjerovatno sačekati neko vrijeme – podvlači prof. Pobrić.

Komisija može uraditi nešto što je više tehničke prirode, ako su u pitanju, naprimjer, projekti vezani za izgradnju nekog puta ili slično

Investicije "teške" 15 milijardi eura zakočene

Zlato je u ponedjeljak prvi put preskočilo nivo od 4.400 dolara po unci, zahvaljujući rastućim očekivanjima daljnjeg smanjenja američkih kamatnih stopa i snažnoj potražnji za sigurnim utočištem, a srebro se također pridružilo rastu i dostiglo rekordni nivo. Spot cijena zlata porasla je za 1,4 posto na 4397,16 dolara po unci do 05,02 sati, nakon što je tokom dana probila granicu od 4.400 dolara i dosegla rekordnih 4400,29 dolara. Spot cijena srebra porasla je za 3,3 posto i dostigla istorijski maksimum od 69,44 dolara.

Zlato prvi put iznad 4.300 dolara po unci

Američke terminske ugovore za zlato s isporukom u februaru porasle su za 0,98 posto na 4430,30 dolara po unci.Zlato je ove godine poraslo za 67 posto, obarajući više rekorda i prvi put probijajući granice od 3.000 i 4.000 dolara po unci. Spremno je za svoj najveći godišnji rast od 1979. godine.Srebro je od početka godine poraslo za 138 posto, znatno nadmašujući zlato, potkrijepljeno snažnim prilivom ulaganja i trajnim ograničenjima ponude, prenosi Reuters.

Američke terminske ugovore za zlato s isporukom u februaru porasle su za 0,98 posto na 4430,30 dolara po unci

Zlato po prvi put nadmašilo nivo od 4.400 dolara po unci

Federacija BiH je u novembru 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.555.000 KM, što je za 11,1 posto manje u odnosu na oktobar 2025. ili 1,3 posto manje u odnosu na novembar prethodne godine U novembru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.696.903.000 KM, što je za 10,3 posto manje u odnosu na oktobar 2025., odnosno 1,8 posto više u odnosu na novembar 2024. godine.U periodu januar – novembar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,05 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,04 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 54 posto, što je za 0,4 posto manje u odnosu na oktobar 2025. kada je pokrivenost bila 54,4 posto.Trgovinski deficit Federacije BiH za novembar 2025. je iznosio 781.348.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.U novembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 54 posto, što je za 0,4 posto manje u odnosu na oktobar 2025. kada je pokrivenost bila 54,4 posto

U prvih devet mjeseci ove godine ukupna vrijednost uvoza iznosila je 21,31 milijardu KM

Trgovinski deficit FBiH u novembru u 2025. iznosio 781,3 miliona KM

Danska nacionalna poštanska služba okončat će dostavu pisama 30. decembra, čime će biti zatvoreno poglavlje tradicije duge više od četiri stoljeća.Ovu odluku ranije tokom godine objavila je kompanija PostNord, osnovana 2009. godine spajanjem švedske i danske poštanske službe. Kao glavni razlozi navedeni su drastičan pad korištenja klasičnih pisama i snažan rast digitalnih oblika komunikacije.Iz PostNorda su saopćili da će u Danskoj biti ukinuto oko 1.500 radnih mjesta, te da će iz upotrebe biti uklonjeno približno 1.500 prepoznatljivih crvenih poštanskih sandučića.Kompanija će, međutim, nastaviti s dostavom paketa i pisama na teritoriji Švedske.- Već 400 godina predstavljamo dansku poštansku službu i zbog toga je izuzetno teško donijeti odluku o zatvaranju tog dijela naše historije - izjavila je Kim Pedersen, zamjenica glavnog izvršnog direktora PostNord Danske.Ona je dodala da tržište klasične poštanske dostave danas više nije ekonomski održivo.

Kao glavni razlozi navedeni su drastičan pad korištenja klasičnih pisama i snažan rast digitalnih oblika komunikacije

Danska nacionalna poštanska služba okončat će dostavu pisama 

Novi izvještaj MMF-a spominje milijarde: Koliko će Srbiju koštati kupovina NIS-a?

Ovaj Srbin je najbogatiji čovjek na Balkanu: Objavljena lista 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regionu

Godišnja inflacija u novembru 4,4 posto: Hrana skuplja šest posto, režije 6,6 posto

Najbogatija porodica u Italiji: Bogatstvo stekli na "slatkoj ovisnosti" i danas imaju kultni status

Nova milionska investicija Bingo grupe: Fabrika počinje s radom 2026.

Pavlović o krizi u Koksari: Državi nije stalo da radi, neće da nas prime na razgovor

BiH dobija nove novčanice, Selimović upozorava na rizike povećanja zlatnih rezervi

Održano predstavljanje godišnjih rezultata Centralne banke Bosne i Hercegovine medijima

EPBiH u naredne tri godine planira ulaganja od 1,73 milijarde KM

Novogodišnje "čestitke" građanima: Rastu cijene struje i goriva

Hrvatska izdvojila 284.127 eura za Aerodrom Mostar

Dramatično stanje u "Koksari" Lukavac: "Radnici neće svojim rukama ugasiti peći i izvršiti kolektivni suicid

Investicije "teške" 15 milijardi eura zakočene

Zlato po prvi put nadmašilo nivo od 4.400 dolara po unci

Trgovinski deficit FBiH u novembru u 2025. iznosio 781,3 miliona KM

Nakon 400 godina Danska poštanska služba ukida dostavu pisama, 1.500 oosba ostaje bez posla

Biznis

Novi izvještaj MMF-a spominje milijarde: Koliko će Srbiju koštati kupovina NIS-a?

Ovaj Srbin je najbogatiji čovjek na Balkanu: Objavljena lista 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regionu

Godišnja inflacija u novembru 4,4 posto: Hrana skuplja šest posto, režije 6,6 posto

Najbogatija porodica u Italiji: Bogatstvo stekli na "slatkoj ovisnosti" i danas imaju kultni status

Nova milionska investicija Bingo grupe: Fabrika počinje s radom 2026.

Pavlović o krizi u Koksari: Državi nije stalo da radi, neće da nas prime na razgovor

BiH dobija nove novčanice, Selimović upozorava na rizike povećanja zlatnih rezervi

Održano predstavljanje godišnjih rezultata Centralne banke Bosne i Hercegovine medijima

EPBiH u naredne tri godine planira ulaganja od 1,73 milijarde KM

Novogodišnje "čestitke" građanima: Rastu cijene struje i goriva

Hrvatska izdvojila 284.127 eura za Aerodrom Mostar

Dramatično stanje u "Koksari" Lukavac: "Radnici neće svojim rukama ugasiti peći i izvršiti kolektivni suicid

Investicije "teške" 15 milijardi eura zakočene

Zlato po prvi put nadmašilo nivo od 4.400 dolara po unci

Trgovinski deficit FBiH u novembru u 2025. iznosio 781,3 miliona KM

Nakon 400 godina Danska poštanska služba ukida dostavu pisama, 1.500 oosba ostaje bez posla