Jedan od najstarijih nogometnih bh.klubova u dijaspori je FK Bosna iz njemačkog grada Hagena.

Davne 1994.godine okupili su se mladi ljudi, izbjeglice iz BiH pune etuzijazma i osnovali nogometni klub. Sa povremenim usponima i padovima, često i na korak do potpunog zatvaranja i ga&scaron;enja, ta prva generacija, sa onima koje su stasavale i rasle uz FK Bosna Hagen, uspjeli su do danas da održe klub, te da nastave da se i dalje takmiče u njemačkoj B Kreisligi.

Iz uprave poručuju da su sretni zbog onih koji su željeli da se taj klub ugasi, zbog toga &scaron;to su oti&scaron;li, te one koji su za opstanak kluba bili, ostavili da na miru dalje rade i takmiče se. Kako su nam rekli, danas su jači nego ikad prije.

Posljednju utakmicu odigrali su protiv ekipe RSV Selbecke Hagen. Ova utakmica im se nije posrecila, pa su tako na kraju izgubili rezultatom od 2:0, ali to ih nije nimalo obeshrabrilo da idu dalje i već u narednoj očekuju pobjedu.

Na kraju protekle sezone ekipu je napustilo sedam igrača, ali isto tako u klub su do&scaron;li novi fudbaleri. A među njima su Aldin Mujagic, Elvir Đedović, Efkan Aksoy i Mirza Kapetanović, a tu je i novi trener Hasan Kapetanović.

- Prije svega želim da kažem da su ovo sve mladi fudbaleri puni entuzijazma, želje i volje da nastave tradiciju dugu 22 godine. Svi oni imaju isti cilj, a to je da se klub ne ugasi, a mi stariji smo tu da ih podržimo u njihovoj namjeri, a to ćemo zajedničkim naporom i uspjeti - rekao nam je trener Kapetanović.

Sastav: Armin Sipović, Amir Sipović, Aldin Mujagić, Halid Sipović, Nesib Serhatlić, Esad Demiri, Mirza Kovačević, Elvis Đedović, Esad Mesikić, L&uuml;tfi Aydin i Efkan Aksoy.

&nbsp;

Klub postoji već 24 godine

HAGEN: FK Bosna se neće ugasiti!

Posljednjih mjesec dana u dopunskim &scaron;kolama BiH održavaju se skromne svečanosti povodom zavr&scaron;etka nastave u &scaron;kolskoj 2015/16 godini na kojima se učenicima dodjelju svjedočanstva. S obzirom da se u pokrajinama Baden-W&uuml;rttemberg i Bavarska &scaron;kolska godina zavr&scaron;ava ove sedmice proteklih dana najsvečanije je bilo u dopunskim &scaron;kolama na bosanskom jeziku u Stuttgartu, Gaggenau, Manheimu, Reutlingenu, Rottenburgu, Oberlenningenu, Pfalzgrafenweileru, Hamburgu, Ulmu, W&uuml;rzburgu, Rosenheimu i Ingolstadtu.

Svjedočanstva o redovnom pohađanju dopunske nastave na bosanskom jeziku koja potpisuju nastavnici i predstavnici DKP-a BiH u Njemačkoj djevojčicama i dječacima u Ingolstadtu uručio je konzul BiH u Minhenu Dragan Bagarić, a dolazak raspusta u Reutlingenu učenici, njihovi roditelji, nastavnica Ermina Dedić i koordinatorica Edina Zečević obilježili su izletom u poznati zabavni park Tripsdrill (Erlebnispark Tripsdrill).

Potvrde &ndash; svjedočanstva o pohađanju dopunske nastave na bosanskom jeziku u Ulmu je dobilo 46 učenika, u Hamburgu 53, a u Rottenburgu, Gaggenau i Pfalzgrafenweileru po 19 učenika. Interesantno je da je u bosanskoj dopunskoj &scaron;koli u Stuttgart-Nordu, između ostalih, isti dan svjedočanstva dobilo pet Aganovića. Tri sestre i dva brata: Alejna, Adna, Sara, Fatih i Davud. Kćeri i sinovi Advije i Muhameda Aganovića.

Dopunsku nastavu na bosanskom jeziku u SR Njemačkoj koordinira Savez dopunskih &scaron;kola BiH. Nastava se odvija po planu, programu i udžbeniku MCP-a BiH, a nastavu izvode pedagozi, profesori i nastavnici koji žive u SR Njemačkoj. Dopunske &scaron;kole se finansiraju od strane roditelja, bh aktivista i sufinansiranja jedne njemačke pokrajine.

<img alt="ismet-hasanovic" src="/media/old/5798b03e-a794-4698-8db7-27ea0a0a0a64-ismet-hasanovic.jpg" title="ismet-hasanovic" />

Ismet Hasanović

- Upravo zavr&scaron;ena &scaron;kolska godina bila je jedna od najboljih u radu bosanskih dopunskih &scaron;kola u SR Njemačkoj. Nastava na bosanskom jeziku odvijala se u 46 odjeljenja u SR Njemačkoj. Osim velikog interesa djece i roditelja za očuvanje maternjeg jezika i identiteta djece građana BiH kroz dopunske &scaron;kole BiH i kulturne djelatnosti, ono &scaron;to je posebno važno jeste činjenica da smo uspjeli izlobirati kod Nijemaca da se ocjena o pohađanju dopunske nastave iz bosanskog jezika upisuje djeci i u njemačka svjedočanstva, u redovnim njemačkim &scaron;kolama. Na zasluženi odmor i raspust i ovog avgusta će vi&scaron;e od 1000 djevojčica i dječaka kojima će u &scaron;kolskim knjižicama pisati BOSNISCHE SPRACHE &ndash; SEHR GUT!&ldquo;, kaže Ismet Hasanović, potpredsjednik Saveza dopunskih &scaron;kola BiH i predsjednik Zajednice BiH iz Minhena.

 
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

 
&nbsp;

Svečanosti u dopunskim školama BiH

NJEMAČKA Na raspust sa "sehr gut" iz bosanskog jezika

Preživjeli Srebreničani koji žive i rade u Holandiji, zajedno s bh. organizacijama u ovoj zemlji, četvrtu godinu s uspjehom su organizirali &quot;Vredesmars&quot; (&quot;Mar&scaron; mira&quot;) od Wassenaara do Den Haaga, u znak sjećanja na stradale u srebreničkom genocidu, jula 1995. godine.

Vi&scaron;e od 200 učesnika mar&scaron;a prepje&scaron;ačili su simboličnih 11 km od Wassenaara do glavnog ha&scaron;kog trga Het Plein, pred holandskim parlamentom. U miru i ti&scaron;ini, kolona u majicama &quot;Nikad zaboraviti Srebrenicu - Never forget Srebrenica&quot;, krenula je u 10.30 sati, a ispratio ju je Jan Hoekema, gradonačelnik Wassenaara. U povorci je osim Bosanaca i Hercegovaca iz Holandije i okolnih zemalja Evropske unije bio i Ahmet Halilović, ambasador BiH u Den Haagu.

<img alt="s-komemoracije-u-den-haagu-ranijih-godina" src="/media/old/5783dbb5-9184-4504-b87a-07600a0a0a64-s-komemoracije-u-den-haagu-ranijih-godina.jpg" title="" />

Na putu prema centru Den Haaga kolona se zadržala&nbsp;na kraćim časovima historije kod &quot;Verzetsmonumenta&quot;, spomenika stradalim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, pred zatvorom Scheveningen, Ha&scaron;kim tribunalom i Palatom mira (Vredespaleis). Učesnicima &quot;Mar&scaron;a mira&quot; obratili su se predstavnici Platforme BiH i Starog Mosta, a uz osiguranje holandske policije, duga kolona se oko 15 sati priključila glavnoj komemoraciji srebreničkim žrtvama genocida na ha&scaron;kom trgu Het Plein.

Pred oko 500 prisutnih, u tihoj i dostojanstvenoj atmosferi, prisutnima je izjavu povodom centralne komemoracije pročitao Sanir Pa&scaron;alić, predsjednik Mladi BiH Holandije, a potom se obratila Alma Mustafić, u ime preživjelih Srebreničana, koja je u potresnom i emotivnom svjedočenju govorila o gubitku oca, biv&scaron;eg električara Holandskog bataljona. Jan Hoekema, gradonačelnik Wassenara, posebno je istakao važnost sjećanja na stradale u srebreničkom genocidu.

<img alt="komemoraciji-prisustvovao-i-veliki-broj-holandjana" src="/media/old/5783db8f-52bc-49ce-804a-07600a0a0a64-komemoraciji-prisustvovao-i-veliki-broj-holandjana.JPG" title="" />

-&nbsp;Važno je nastojati da se sjećamo, da tragične događaje oko Srebrenice ne zaboravljamo. Cijela generacija nosi ožiljke genocida iz 1995. godine u Srebrenici. Mi njima dugujemo vječno izvinjenje, brigu i ljubav - rekao je, između ostaloga, gradonačelnik Hoekema.

U drugom dijelu programa klanjana je dženaza namaz u odsustvu za 127 žrtava koji su danas ukopani u Memorijalnom centru &quot;Potočari&quot;. Dženazu namaz predvodio je Bakir ef. Čau&scaron;ević, glavni imam IZ Bo&scaron;njaka za zemlje Beneluxa, a nakon mirne &scaron;etnje kojoj se pridružio i veliki broj Holanđana, članova holandskog&nbsp;parlamenta i neki političari, komemoracija &nbsp;je okončana pu&scaron;tanjem balona s imenima poginulih žrtava genocida u Srebrenice.

<img alt="jan-hoekema-govori-na-komemoraciji-u-den-haagu" src="/media/old/5783db88-ea54-45aa-b9d7-07600a0a0a64-jan-hoekema-govori-na-komemoraciji-u-den-haagu.jpeg" title="" />

Iza organizacije skupa ponovo su stajali holandske i bh. nevladine organizacije: Pax, &quot;Stari Most&quot;, &quot;Preživjeli Srebreničani&quot;, &quot;Platforma BiH&quot;, &quot;Mladi BiH&quot; i IZ Bo&scaron;njaka Holandije.

U znak sjećanja na stradale u julu 1995.

DEN HAAG: Održan četvrti "Marš mira" i komemoracija žrtvama genocida

Organizator ovogodi&scaron;njeg &quot;Mar&scaron;a mira&quot; za Srebrenicu i&nbsp;za sjećanje na genocid u Srebrenici,&nbsp;kao i prethodnih godina, u njemačkom gradu Offenbachu bio je džemat &quot;Firdeus Offenbach&quot;.

Bosanci i Hercegovci, Bo&scaron;njaci grada Offenbacha i Frankfurta su ovim činom dali svoj mali doprinos u počast žrtvama genocida u Srebrenici. Kolona se formirala ispred prostorija džemata &quot;Firdeus Offenbach&quot;, i uz policijsku pratnju krenula ka samim centru grada.

Zavr&scaron;na komemoracija održana je u samom centru Offenbacha, gdje su se prisutnima obratili predsjednik džemata Adis Mujakić, predstavnica katoličke crkve Barbara Huber-Rudolf, predstavnik vijeća stranaca Abdulkadir Rafoud, kao i specijalni gost Sejfudin Tokić.

Gradonačelnik Offenbacha&nbsp;Peter Schneider ovaj put nije mogao prisustvovati &quot;Mar&scaron;u mira&quot;, ali je iskazao svoju potpunu podr&scaron;ku samom činu i bo&scaron;njačkom narodu. Uz navedene goste poseban nastup su imali najmlađi članovi, koji su svojim&nbsp;recitacijama podsjetili na gnusno djelo i time rasplakali prisutne sugrađane.

Program komemoracije vođen je na bosanskom i njemaćkom jeziku. Učestvovalo je&nbsp;vise &scaron;etača &quot;Mar&scaron;a mira&quot;, a koji je protekao bezbjedno.

U počast žrtvama genocida u Srebrenici

Bosanci i Hercegovci iz Offenbacha i Frankfurta učestvovali u "Maršu mira"

Velika vrućina nije spriječila vi&scaron;e od 5.000 državljana Bosne i Hercegovine koji su njemačkom gradu Minhenu učestvovali u &quot;Mar&scaron;u mira&quot;, obilježavajući 21. godi&scaron;njicu genocida počinjenog u Srebrenici.

Vi&scaron;ekilometarski mar&scaron; mira glavnim ulicama bavarske prijestonice organizovali su predstavnici Islamske zajednice BiH u Njemačkoj, zajedno sa drugim udruženjima koja okupljaju na&scaron;e državljane.

Kilometarsku povorku osiguravala je bavarska policija, kao i održavanje programa na centralnom trgu &quot;Karlsplatz Stachus&quot;.

Program je počeo učenjem Kur&#39;anskih ajeta, ilahija i recitacija posvećenim &scaron;ehidima Srebrenice, a potom su se prisutnima obratili organizatori i imami džemata koji egzistiraju u Mihenu.

Imam u džematu &quot;Fedžr&quot; Izet ef. Bibić, podsjetio je da do Sudnjeg dana, ne postoji Bo&scaron;njak i Bo&scaron;njakinja koji neće pričati o Srebrenici.

- Nad nama je prethodno počinjeno 11 genocida o kojima smo ćutali i kojih smo se stidili. Zato se dogodila Srebrenica. Zato ćemo danas s ponosom i ubuduće uvijek spominjati Srebrenicu. Ne smijemo, ne želimo i nećemo zaboraviti Srebrenicu. Onaj ko bude zaboravio Srebrenicu, Allah njega zaboravio i na ovom i na onom svijetu - kazao je, između ostalog, ef. Bibić.

Posebno je naglasio važnost registracije u dijaspori za predstojeće lokalne izbore.

- Haram ti bilo ako dolazi&scaron; iz Srebrenice i ne prijavi&scaron; se za glasanje i dozvoli&scaron; da vlah zavlada Srebrenicom i ni&scaron;anima koji se tamo nalaze - rekao je Bibić.

Pozivajući prisutne da se okupe pred binom na kojoj se odvijao centralni program, jedan od organizatora Ermin Merdanović iz Prijedora naglasio je da je isto jednako bilo vruće i u julu 1995. godine.

Prisutnima se obratio i Sejfudin Tokić, a na kraju programa obilježavanja godi&scaron;njice genocida proučena je i dova da se nikada nikome ne ponovi Srebrenica.

Na ulicama bavarske prijestonice obilježena 21. godišnjica genocida u Srebrenici

Više od 5.000 državljana BiH u Minhenu učestvovali u "Maršu mira"

Vijest da će Hannah Sumeja Atić (25) od 1. avgusta obavljati funkciju savjetnika za obrazovanje u Vladi Norve&scaron;ke, primljena je s odu&scaron;evljenjem kod njene rodbine i prijatelja u Bosni i Hercegovini i Norve&scaron;koj.

I ona sama je veoma zadovoljna i pomalo, kaže, iznenađena ponudom, koju nije željela propustiti, uprkos obavezama na Pravnom fakultetu, koji privodi kraju.

-Takva &scaron;ansa se, naravno, ne propu&scaron;ta, a fakultet ću, svakako, zavr&scaron;iti. Veoma sam sretna, i nadam se da ću ubudućnosti doprinijeti da stanje u obrazovanju u Norve&scaron;koj bude jo&scaron; bolje -&nbsp;kazala je.

Dodaje da se, jo&scaron; kao srednjo&scaron;kolka, uključila u omladinsku partiju Unge Hoyre&nbsp;te da je na svim pozicijama, na kojima se nalazila, bila veoma aktivna.

- Kada sam se iz gradića, u kojem sam zavr&scaron;ila osnovnu i srednju &scaron;kolu, preselila u Bergen zbog studiranja, ponuđeno mi je da budem sekretar partije. Kasnije sam bila potpredsjednica, da bi prije tri godine bila izabrana za predsjednicu partije, odnosno za političkog savjetnika za oblast obrazovanja u ovome gradu. Od pro&scaron;le godine sam vijećnica, priča -&nbsp;Hannah Sumeja Atić.

Priznaje da telefonski poziv ministra u Vladi Norve&scaron;ke, koji je primila prije petnaestak dana, nije očekivala.

- Mislila sam da me zove da dođem u Oslo da razgovaramo o mogućnosti da radim kao savjetnik ministra za obrazovanje u Bergenu. Nisam mogla ni naslutiti da će mi predložiit da tu dužnost obavljam u Vladi Norve&scaron;ke, ističe.&nbsp;

Nova dužnost zbog koje će se, kaže, morati preseliti u Oslo, predstavlja joj izazov, ali i veliku odgovornost, s obzirom na postojeće nedostatke u obrazovnom sistemu Norve&scaron;ke.

Smatra da bi se trebalo vi&scaron;e raditi na edukaciji učitelja i njihovom usavr&scaron;avanju, &scaron;to će biti regulirano primjenom novih zakona, kao i na pobolj&scaron;anju rada vrtića, u koje je uključeno 98 posto djece u toj zemlji.

Za uspjeh, koji je postigla, ova mlada djevojka zahvaljuje, između ostalog, i okolini koja je uvijek podržavala.

- Norve&scaron;ka je meni i mojoj porodici pružila sve &scaron;to smo željeli. Nikada se ovdje nismo osjećali kao stranci. Vrijedno smo radili i dobivali samo pozitivne kritike. Mislim da svako može uspjeti, bez obzira u kojoj zemlji bio, ako ima cilj -&nbsp;kaže Hannah.

Vjeruje da će njena politička karijera ići uzlaznom putanjom i da će jednog dana, možda, biti na čelu norve&scaron;kog ministarstva vanjskih poslova.

Potvrdno odgovara na pitanje da li prati političku situaciju u BiH, koja joj je, kaže, postala puno jasnija nakon &scaron;to je pro&scaron;le godine sedam mjeseci radila u Ambasadi Norve&scaron;ke u na&scaron;oj zemlji.

- Srela sam puno mladih i obrazovanih političara iz svih partija, koji zaslužuju mjesta u vijećima, kantonalnim skup&scaron;tinama i na drugim razinama vlasti. Morali bi se vi&scaron;e angažirati, jer se radi o njihovoj budućnosti -&nbsp;poručila je.

Ponosna je na uspjeh svih članova svoje porodice koji je, po njenim riječima, stigao sasvim zasluženo, nakon te&scaron;kog izbjegličkog života.&nbsp;

- Imala samo samo deset mjeseci kada sam s majkom 1992. izbjegla na Brač. Godinu kasnije, u septembru, do&scaron;li smo u Norve&scaron;ku. Moj otac, Sejo, ostao je u Bosni, i pridružio nam se 1995. godine. On je prije rata bio stolar u donjovakufskom preduzeću &quot;Janj&quot;&nbsp;a, inače, je iz Prusca. Majka Mirsada je iz Drvetina kod Bugojna, a radila je kao trgovac. Veoma uspje&scaron;na je i moja sestra - ljekar, kao i brat, koji je zavr&scaron;io &scaron;kolu za revizora -&nbsp;ističe ova mlada Bugojanka.

Bosanci su, zaključuje, generalno veoma uspje&scaron;ni u Norve&scaron;koj, &scaron;to se mjeri po tome koliko ih je zaposleno, i koliko ih se obrazuje na fakultetima.

- Kada je u pitanju ekonomska samostalnost, Bosanci su vi&scaron;e aktivni kao grupa nego Norvežani. Postižu veoma zavidne rezultate i na fakultetima, gdje ih je, također, veliki broj -&nbsp;naglasila je.&nbsp;

Konstatirala je, na kraju, da je slična situacija i u drugim zemljama, gdje trenutno žive i rade ljudi porjeklom iz Bosne i Hercegovine.&nbsp;

Kao srednjoškolka se uključila u omladinsku partiju Unge Hoyre

USPJEŠNA BOSANKA Bugojanka Hannah Sumeja Atić u Vladi Norveške

Džemat iz njemačkog grada Dortmunda i ove godine organizirao je &quot;Mar&scaron;&nbsp;mira&quot;&nbsp;za Srebrenicu&nbsp;na kojem se okupio veliki broj ljudi.

Vi&scaron;e od 800 građana ovog njemačkog grada&nbsp;do&scaron;lo je da oda&nbsp;počast stradalima u Srebrenici, da se sjete svih stradalih, nevinih žrtava.

Među onima koji su do&scaron;li da podrže ovaj &quot;Mar&scaron;&nbsp;mira&quot; bili su ministar Rainer Schmelzer, izaslanici njemačkog parlamenta Serap G&uuml;ler, Ali Bas, Volkan Baran, prisutan je bio i konzul Turske u Njemačkoj Mete Zaimoglu.

<img alt="4" src="/media/old/5782126d-a864-42d0-a9fa-390b0a0a0a64-4.jpg" title="4" />

Proučena&nbsp;dova&nbsp;za žrtve genocida u Srebrenici

Također, prisutan je&nbsp;bio Armin Suceska, iz&nbsp;Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj&nbsp;kao i imami Haris efendija Kalač&nbsp;i Ruvejd efendija Jahić.

Među mnogobrojnim &scaron;etačima bio je i novinar Dirk Planert koji je tokom rata boravio u Bosni i Hercegovini.

Glavni organizatori ovog &quot;Mar&scaron;a mira&quot; su članovi džemata iz Dortmunda Amir Aletić&nbsp;i Mehmed Valjevac.

<img alt="glavni-organizatori-marsa-mira-amir-aletic-i-mehmed-valjevac" src="/media/old/57821272-3d08-40c7-bebe-38ba0a0a0a64-glavni-organizatori-marsa-mira-amir-aletic-i-mehmed-valjevac.jpg" title="glavni-organizatori-marsa-mira-amir-aletic-i-mehmed-valjevac" />

Glavni organizatori &quot;Mar&scaron;a mira&quot; su članovi džemata iz Dortmunda Amir Aletić&nbsp;i Mehmed Valjevac

- Bio je ovo dan koji ce mnogima ostati u dugom sjećanju. Drago mi je &scaron;to se odazvao veliki broj ljudi, &scaron;to je bilo dosta Nijemaca, a posebno upečatljiv momenat je bio kada je Haris efendija Kalač&nbsp;učio asare i dovu za žrtve genocida u Srebrenici ispred Rainold crkve u Dortmundu. Zavladala je&nbsp;mukla ti&scaron;ina, život u ulici grada je na trenutak zastao. Nadam se da će sljedeće 2017. godine biti jo&scaron;&nbsp;vi&scaron;e ljudi, a do tada ćemo se potruditi da proguramo rezoluciju o Srebrenici u njemački parlament -&nbsp; kazao je Amir&nbsp;Aletić.

Prisjetili se stradalih Srebreničana

ODATA POČAST ŽRTVAMA "Marš mira" za Srebrenicu u Dortmundu okupio veliki broj ljudi

U organizaciji Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj/Me&scaron;ihat Medžlis Stuttgart/ B-W, sinoć je u Esslingenu povodom bajramskih blagdana održana svečana akademija pod nazivom &quot;Bajram do&scaron;&#39;o radostan&quot;.

U prelijepoj Osterfeldhalle održan je odličan program u kome su učestvovali horovi bo&scaron;njačkih džemata iz Baden-W&uuml;rttemberga i hor Gazi Husrevbegove medrese iz Sarajeva.

Osim odličnog programa na bajramsku akademiju u Esslingenu vrijedilo je doći i zbog poruka koje su prisutnima u svojim obraćanjima uputili glavni imam za B-W Enver ef. Pa&scaron;alić, dr. Ibrahim ef. Džafić, muftiha Bo&scaron;njaka u Njemačkoj Pa&scaron;o ef. Fetić i gost iz domovine prof. Izet ef. Čamdžić.

Posebna pažnja na bajramskoj akademiji u Esslingenu kojoj je prisustvovao i konzul BiH u Stuttgartu Dag Đumrukčić posvećena je obilježavanju 21. godi&scaron;njice genocida u Srebrenici. U svojim obraćanjima gosti akademije su isticali da se genocid nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti i želju da se Srebrenica vi&scaron;e nikad, nigdje i nikome ne ponovi.

U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

U Esslingenu održana svečana akademija "Bajram doš'o radostan"

U bijeloj odjeći i s bijelim ljiljanima Bosanci i Hercegovici nastanjeni u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, u subotu će mirnom &scaron;etnjom kroz Dortmund odati počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Ove godine će drugi put podsjetiti na zločin, a očekuju da će odziv ljudi biti veći od 2.000, koliko ih je bilo pro&scaron;li put.

Organizator je džemat iz Dortmunda, u saradnji s ostalim bosanskohercegovačkim džematima regije Sjeverna Rajna-Vestfalija i drugim udruženjima iz civilnog sektora.

Polazna tačka &scaron;etnje je Katharinenplatz.

Ruta je planirana kroz centar grada Dortmunda do crkve Reinold gdje će se održati centralna manifestacija s govorima i obraćanjem ministra za rad, integraciju i socijalna pitanja pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Rainera Schmeltzera. Osim ministra, dolazak su potvrdili i zastupnici pokrajinskog parlamenta, najavili su organizatori.

Očekuju se više 2.000 ljudi

DORTMUND Šetnja za žrtve genocida u Srebrenici

Prvi dočekani Bajram u prostorijama nove džamije u njemačkom gradu Mainzu, nakon zvaničnog preseljenja. Skoro hiljadu ljudi poptuno je ispunilo sve džamijske i ostale prostorije.

Bilo je to jedno od najljep&scaron;ih bajramskih druženja, bila je to kruna radosti i veselja, &scaron;to se u kratkom roku uspjelo, bez pozajmica, kredita, a vlastitim znanjem, radom, imetkom, ulaganjem, sagraditi i useliti u jednu od najljep&scaron;ih, najgrandioznijih džamija u ovom dijelu Evrope.

U svojoj nadahnutoj bajramskoj hutbi, imam Halil efendija Makić džemata Mainz je pozvao džematlije, da ustraju u zavr&scaron;etku ovog veličanstvenog projekta, da budu ponosni &scaron;to su muslimani i &scaron;to u&scaron;etstvuju u ovome, te da budu zahvalni Allahu dž.s. &scaron;to žive u državi reda i zakona. Da budu nosioci tog reda i primjer drugima kako se treba pridržavati reda, a tome nas prije svega uči na&scaron;a vjera Islam.

- Čuvajte kom&scaron;ijske odnose sa onima koji žive pored vas, to je naredba na&scaron;eg poslanika. Kom&scaron;ija je preči nego brat koji živi negdje daleko u Bosni i Hercegovini ili Sandžaku. Tako ćemo najvi&scaron;e biti od koristi i sebi i drugima, i biti dostojni tumači uzvi&scaron;ene vjere, zavr&scaron;io je imam Halil efendija Makić.

Nusret Faković, predsjednik džemata Mainz, u svom obraćanju izrazio je zahvalu Allahu &scaron;to je u ovom periodu, a nakon niza drugih predsjednika, bas on sada na čelu džemata. Zahvalio se na dosada&scaron;njem angažmanu, i pozvao na poslednju etapu zavr&scaron;etka džamije, da bi uupjeli postici cilj koji glasi: &quot;Svečano otvorenje 2017. godine&quot;.

- Mi to možemo, pokazali smo i sebi i drugima, a pozivamo sve koji nas prate da nam se pridruže na bilo koji način, jer ima dovoljno i mjesta i potrebe za sve. Na&scaron; je moto: &quot;Mi

gradimo, pridružite nam se&quot; - rekao je Faković

Nakon klanjanja bajram-namaza i čestitanja, uslijedlia je bajramska kahva i ča&scaron;čenje u restoranu i prelijepom bajramskom jutru i suncu koje je obasjalo i džamiju i džamijski harem.

&nbsp;

Svečanost među našim ljudima u Njemačkoj

MAINZ Prvi Bajram u novoj džamiji

Bo&scaron;njaci Chicaga jutros su dočekali Ramazanski bajram na vi&scaron;e od pet mjesta, a sve džamije bile su premale da prime veliki broj džematlija, pa se klanjalo i ispred džamija.

U Bosanskom islamskom kulturnom centru u ovom američkom gradu, koji okuplja vi&scaron;e od 700 porodica, Bajram namazu prisustvovalo je vi&scaron;e od 300 džematlija, a imam tog džemata hfz. Muriz ef. Me&scaron;ić, nakon upućene bajramske čestitke, prisutne je po prvi puta upoznao o projektu izgradnje novog centra u Chicagu.

Inače, u Chicagu živi vi&scaron;e od 40.000 Bo&scaron;njaka i djeluje pet na&scaron;ih džemata. Bosansku &scaron;kolu u ovom džematu pohađa stotinu učenika, a mektepsku nastavu vi&scaron;e od 200. Također, ovo je jedini džemat u Sjevernoj Americi u kojem se uči bosanska hafiska mukabela.

Namaz klanjan na više od pet mjesta

RAMAZANSKI BAJRAM U CHICAGU Džamije bile premale da prime veliki broj džematlija Bošnjaka

Sve vi&scaron;e mladih ljudi napu&scaron;ta Bosnu i Hercegovinu, a mnogi od njih iz samo jednog razloga, onog egzistencijalnog i sa pogledom u ljep&scaron;u i zdraviju budućnost.

Jedna od tih mladih ljudi je Zerina Žužo iz Zenice, koja je napustila svoj rodni grad i do&scaron;la u Njemačku, tačnije u Frankfurt, gdje se upisala na Ekonomski fakultet pri Goethe-Universit&auml;t-u u pomenutom gradu.

Svojevremeno je Zerina bila popularna u BiH kada su ona i njene kolege trebale da snime reklamu iz predmeta psihologija, a ona je odabrala temu &ldquo;Reci drogi, ne&rdquo;, sa kojom je pobrala sve simpatije kako bh. medija isto tako i naroda BiH.

- Bez obzira na sve to, već u trećem razredu Gimnazije ja sam bila odlučila da ću po zavr&scaron;etku &scaron;kolovanja napustiti Zenicu i BiH, otići negdje vani i započeti novi život. Nisam oti&scaron;la zbog toga &scaron;to sam smatrala da neću u BiH uspjeti već čisto onako zbog neke svoje znatiželje, avanture...Da se nije desila Njemačka bila bi neka druga država. Svojim odlaskom nisam naparavila nikakvu gre&scaron;ku, to je upravo ono &scaron;to sam željela, &scaron;to sam htjela - ispričala nam je ova lijepa, mlada i simpatična studentkinja u pauzi između predavanja i posla kojim se pored fakulteta bavi.

Upravo zbog njene mladosti koja je pomalo vodi na sve strane svijeta, Zerina nam je rekla da sebe trenutno ne vidi niti u BiH, niti u Njemačkoj niti na nekom trećem mjestu.

- Sve je to jo&scaron; uvjek neko traženje vlastite ličnosti, vlastitih planova i želja, jednostavno rečeno vlastitog života. Jednostavno trenutno ne bih htjela da se vežem ni za jedno mjesto, ali trenutno sam u Frankfurtu, a cilj mi je da zavr&scaron;im fakultet. Činjenica je da u BiH dosta toga nije u redu, a posebno po pitanju nas mladih. Mnogi mladi ljudi u BiH misle i ubjeđeni su u to, kada i zavr&scaron;e fakultete da dole nema posla za njih, a posebno za nas koji dolazimo iz manjih gradova, pa su sve oči uprte u Sarajevo. Ja jo&scaron; nisam definitivno zaključila da se neću jednog dana vratiti, ali o tom potom - otkrila nam je mlada Zeničanka, sa trenutnom adresom stanovanja u Frankfurtu.

Na pitanje, da li je Zenica kao grad, za mlade koji žive u njoj, grad bez budućnosti?

- Ja bih to ovako definisala, da bi se mladi ljudi zaposlili, imali taj neki normalan životni satus, moraju ići u Sarajevo. Poznajem dosta mojih prijatelja koji su zavr&scaron;ili fakultet ili su pri kraju studiranja i svi oni samo traže načina kako da se zaposle u Sarajevu, jer u Zenici je to vrlo, vrlo te&scaron;ko ili bolje reći neizvodivo.

Zerina nam je rekla da joj ponajvi&scaron;e nedostaju roditelji. Frankfurt je zavoljela na prvu, kako jo&scaron; reče, Frankfurt ima taj neki jugoslovenski i internacionalni duh.

- Sve je tu nekako multi-kulti, kao strankinja jo&scaron; nisam doživjela da me neko poprijeko pogledao, ili kad pričam da neko komentari&scaron;e moj naglasak. Bez obzira na situaciju koja je takva kakva jest u svijetu, a posebno po pitanju muslimana i stranaca, nisam jo&scaron; imala nikakvo negativno iskustvo, a sigurna sam i da neću.

Na pitanje da li živi neki noćni život u Frankfurtu, Zerina nam je otkrila, da izlazaka ima, ali je opet novac problem.

- S obzirom da sam ja do&scaron;la u Frankfurt bez garantnog pisma, imam pomoć porodice koja je u Frankfurtu, a u pravcu da imam gdje da spavam i da jedem, dok za ostale moje lične potrebe moram da zaradim. Kao student imam pravo da radim 20 sati sedmično, pa su to obično radovi u nekim kafićima, restoranima. Jo&scaron; jednom da podcrtam, ne žalim se, sretna sam &scaron;to sam imala &scaron;ansu da dođem u Frankfurt, a kada sam do&scaron;la vidjela sam da nisam jedina i da ima jako mnogo mladih ljudi iz BiH kojima je dolazak na fakultet i studiranje u Frankfurtu bila jedina mogućnost da napuste BiH, sa pogledom u neku novu i svjetliju budućnost.

U BiH ne vidi perspektivu

ZENIČANKA U FRANKFURTU Zerina Žužo studira ekonomiji i radi u kafićima

Mehmet Jakupović&nbsp;iz Kozarca je već&nbsp;dvije godine na čelu Kulturno umjetničkog dru&scaron;tva &quot;SAAR&quot;&nbsp;iz njemačkog grada Saarbr&uuml;cken, a na početku razgovora upoznao nas je sa tim dru&scaron;tvom i o tome kako je postao predsjednik.

- Priča o nama, na&scaron;em gradu, na&scaron;em radu je komplikovana do neba ali ipak je na kraju sve kako treba.&nbsp;Kulturno umjetničko dru&scaron;tvo Saarbr&uuml;cken postoji skoro sedam godina. Prvih pet godina ga je vodila omladina sama, tačnije sami igrači, &scaron;to je za to vrijeme bilo jako pohvalno ali su do&scaron;li u vrijeme kada su se oni sami počeli ženiti, udavati, upisivati na razne fakultete i slično i tako doživjeli skoro raspad. To je bilo ono ružno vrijeme za na&scaron;&nbsp;narod u Saarbr&uuml;ckenu jer se&nbsp;ba&scaron;&nbsp;tad razdvojio džemat na dva dijela - priča nam Jakupović.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

On kaže da je pratio folklor od početka i nije mogao podnijeti da se dru&scaron;tvo&nbsp;ugasi do kraja jer vi&scaron;e ne bi bilo druženja djece i dodira sa kulturom BiH.

<img alt="saarbr-cken" src="/media/old/57736b36-026c-4595-83c6-078b0a0a0a64-saarbr-cken.jpg" style="height: 338px; width: 600px;" title="saarbr-cken" />

Mladi uživaju u folkloru

- Nije bilo lako biti između dva džemata i skupljati one koje isto tako vole folklor, narod je bio oprezan. U&nbsp;to vrijeme, niko nikom nije vjerovao, jer je insan morao da pripada nekom od džemata ali ipak sposoban da oživi folklor.&nbsp;Danas je ta priča iza nas i niko o tom ne priča, danas se družimo svi skupa, putujemo, organizujemo sijela, smotre folklora i slično - ističe Jakupović.

Nastupali su u Pragu, Beču, Dortmundu, Manheimu, Hanau, Bitburgu, Darmstadtu, Ha&szlig;lochu, u Saarbr&uuml;ckenu, a kažu da su posebno ponosni &scaron;to su&nbsp;doživjeli taj prioritet da nastupaju&nbsp;u oba džemata u Saarbr&uuml;ckenu. Građani&nbsp;oba džemata ih vole i podržavaju njihov&nbsp;rad, a kako ističe Jakupović, najbitnije jeste da im &scaron;alju svoju djecu &scaron;to i jeste najveće blago cijele priče.

- Folklor se sastoji od djece iz oba džemata, upravni odbor također i ovom prilikom bi da pohvalim i da se zahvalim za njihovo vrijeme i strpljenje ženama koje čine upravni odbor, a to su Maida Talic, potpredsjednica, blagajnica Almija Seki&nbsp;, Suzana Mujaknovic i &Scaron;ejla Tulundžić.&nbsp;Danas vi&scaron;e nemamo problema među ljudima. Planiramo da početkom naredne godine organizujemo prvu smotru folklora u Saarbr&uuml;ckenu, odlazak u Istanbul gdje nas čeka vi&scaron;e hiljada ljudi i publike, nekoliko nastupa u Bosni&hellip;Uživamo u druženje, &scaron;irimo pozitivnu energiju i ponosimo se &scaron;to smo državljani BiH - kazao je Jakupović.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Kozarčanin već dvije godine na čelu Kulturno umjetničkog društva "SAAR"

JAKUPOVIĆ U NJEMAČKOJ: Folklorom širimo pozitivnu energiju i ponosimo se što smo državljani BiH

Učesnici glavne komemoracije u Kraljevini Holandiji povodom obilježavanja dvadesetprve godi&scaron;njice genocida u Srebrenici i drugu godinu zaredom moći će klanjati dženazu u odsustvu za 121 žrtvu koja će ove godine biti ukopana u Memorijalnom centru &quot;Potočari&quot;. Ipak, do prije samo nekoliko dana bilo je poprilično neizvjesno hoće li ta tačka programa biti izbačena zbog ozbiljnih otpora članova nekih holandskih organizacija, suorganizatora skupa.

Prema izvorima Dnevnog avaza, predstavnici Međucrkvenog vijeća &quot;Pax&quot;&nbsp;i &quot;Stari Most&quot;, nevladinih organizacija koje godinama stoje iza komemoracije u Den Haagu, izrazili su želju da se ove godine ne klanja dženaza zbog navodnih prigovora Holanđana da takvom skupu nisu potrebna vjerska obilježja, da remeti program te da se nemuslimani nisu dobro osjećali pro&scaron;le godine prilikom formiranja safova i samog čina klanjanja dženaze!? Predstavnici IZ Bo&scaron;njaka u Holandiji te Platforme BiH o&scaron;tro su se suprotstavili takvoj ideji i nakon vi&scaron;ednevnih e-mail prepiski i sastanaka u Utrechtu, holandska strana je popustila.

- Bilo je puno razgovora i ubjeđivanja holandske strane koliko nam je dženaza bitna, prije svih nama koji nismo u mogućnosti otići u Potočare zbog obaveza i hvala Bogu pa smo uspjeli u tome i da će dženaza ostati i ubuduće - rekao nam je izvor iz IZ Bo&scaron;njaka Holandije pod uvjetom anonimnosti.

Ostale aktivnosti povodom 11. jula, prije svih prijava za &quot;Mar&scaron; mira&quot;, teku bez problema pa se i ove godine očekuje dobar odziv učesnika koji će u 10.30 sati krenuti pje&scaron;ke od Wassenara do centra Den Haaga, simboličnih 11 kilometara u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

U programu centralne komemoracije koja počinje u 16.30 sati na trgu &quot;Het Plein&quot;&nbsp;pod nazivom &quot;Nooit vergeten &ndash; nikad ne zaboraviti&quot;, ispred žrtava će govoriti Alma Mustafić i Jan Hoekema, gradonačelnik Wassenaara, a dženazu namaz predvodit će Bakir ef. Čau&scaron;ević, glavni imam IZ Bo&scaron;njaka za Benelux.

Nakon mimohoda i čitanja imena žrtava koje će tek ove godine dobiti smiraj, prisutni će pustiti balone s imenima nastradalih u srebreničkom genocidu.

Komemoracija za Srebrenicu 11. jula

Nekim Holanđanima smetala dženaza u Den Haagu!?

U vrijeme mjeseca Ramazana svakog vikenda u prostorijama BKC-Frankfurt organizuju se, već po ustaljenoj dugogodi&scaron;njoj tradiciji, zajednički iftari.

Vrijedne džematlije su opet za postače pripremili bogatu sofru, a pomagača nije nedostajalo. Mnogi nastoje da ne propuste ni jedno dobro djelo koje se nudi u&nbsp; BKC-Frankfurtu, a njih je zaista mnogo. BKC Frankfurt zahvaljuje se svima koji su pripremili iftare, kao i svima onima koji su pomogli na bilo koji način, kao i jedno veliko i hvala svima onima koji se svakog vikenda druže sa njima.

I na jednom od posljednjih iftara okupile su se mnogobrojne džematlije, prijatelji i poznanici i zajednički iftarili. Kao i svaki put iftar priprema vi&scaron;e porodica, uz sve te porodice priključio su se i odbor BKC-a, te odbori bosanskih klubova kako iz kulturnog, tako i iz sportskog života.

- To je jo&scaron; jedan dokaz ujedinjenja i zajedničkog rada bo&scaron;njačke dijaspore u Frankfurtu i u okolini, a ovo je jedan mali ali i te kako bitan korak za tu istu dijasporu - izjavio je u svom kratkom obraćanju prije iftara imam Munir efendija Hodžić, te naglasio vrijednost i nužnost zajedničkih aktivnosti i uzajamne podr&scaron;ke. Efendija Hodžić se jo&scaron; jednom zahvalio svima koji su bili i jo&scaron; će biti dio ramazanskih i iftarskih noći sve do Bajrama.

- Daleko sam od svoje zemlje, a ovi iftari u na&scaron;em BKC-u doživljavam ko da sam u svojoj prelijepoj mahali u Bosni i u dru&scaron;tvu svoje najuže porodice, reče jedna od hanuma

Vi&scaron;e od dvadeset vrijednih porodica se pobrinulo da postači budu na najbolji mogući način ugo&scaron;ćeni.

- BKC-Frankfurt se zahvaljuje svim prisutnima i svim porodicama čiji gosti smo svi mi bili kao i svakom pojedincu koji je na bilo koji način doprinieo da u rahatluku i u lijepoj atmosferi zajedno i kao jedna velika porodica provedemo jo&scaron; jednu prelijepu ramazansku noć. Hvala svima - rekao je predsjednik Bosanskog kulturnog centra Frankfurt, Said Cerić.

Jos jedno uspje&scaron;no, lijepo i ugodno veče je iza mnogobrojnih postača koji su posjetili BKC-Frankfurt. I pored toga sto su prostorije bile prepune na iftaru, nikom nije bilo tjesno i svako se osjećao ugodno i kao kod svoje kuće u najljep&scaron;em dru&scaron;tvu.

Odboru, imamu i džematlijama BKC Frankfurt bilo je veliko zadovoljstvo ugostiti i Generalnog konzula Bosne i Hercegovine iz Frankfurta Dževada &Scaron;aldića, koji je zajedno postačima i dzematlijama iftario i nije propustio ni priliku da se informise o situaciji u centru kao i mnogobrojnim aktivnostima koje centar nudi. Na ovoj posjeti zvaničnika na&scaron;e države BKC-Frankfurt je jako zahvalan. A, Dževad &Scaron;alidic je kratko izjavio:

- Lijepo je vidjeti na jednom mjestu sve genracije, sve uzraste, kako iako daleko od njihovih domova, avlija, sokaka, države, ipak drže do njihovih vjerskih i tradicionalnih običaja. BKC Frankfurt je samo jedan od izuzetno dobrih i vrijednih primjera kako se treba družiti, sarađivati i međusobno po&scaron;tovati.

&nbsp;

Ramazansko druženje

FRANKFURT Zajednički iftar kao u svojoj mahali

Islamska zajednica Bo&scaron;njaka u Njemačkoj (IZBNJ) se ograđuje i najo&scaron;trije osuđuje pona&scaron;anje Erdina Kadunića, predsjednika džemata Duesseldorf, koji je u javnost iznio niz netačnih i nepotpunih informacija koje imaju za cilj kompromitaciju Islamske zajednice.

U saopćenju povodom izjave&nbsp;Erdina Kadunića, navodi se da on nije imao saglasnost Me&scaron;ihata IZBNJ da interne informacije o radu IZBNJ iznosi u javnost i stoga je &quot;neobja&scaron;njiva zloupotreba položaja gospodina Kadunića kao predsjednika džemata da dezinformi&scaron;e javnost&quot;.

Islamska zajednica Bo&scaron;njaka u Njemačkoj kao udruženje građana u SR Njemačkoj u svojim redovnim aktivnostima jeste predmet uobičajne kontrole poslovanja za period od tri godine (2011-2013). Kontrolu vr&scaron;i nadležna (lokalna) porezna uprava Wiesbaden. Kontrola poslovanja jo&scaron; nije okončana, te stoga nisu izdata nikakva službena i zavr&scaron;na rje&scaron;enja koja se tiču rezultata kontrole i porezno-pravnog statusa IZBNj.

- Džemati Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj su obavije&scaron;teni o kontroli poslovanja i uključeni su u istu od samoga početka, te će kako je to prakiticirano i dosada biti temeljito obavije&scaron;teni o svim relevantnim rezultatima navedene kontrole. Napominjemo da ishod kontrole poslovanja u krovnoj organizaciji IZBNJ nema niti će imati bilo kakve poslijedice na porezno-pravni status na&scaron;ih džemata.&nbsp;Želimo da naglasimo da IZBNJ odlučno odbacuje svaku kvalifikaciju da je kr&scaron;ila zakone SR Njemačke kao neutemeljene i netačne jer porezna uprava nakon sprovedenih kontrolnih radnji nije imala nikakve primjedbe na finansijsko poslovanje IZBNj u navedenom periodu a koje bi se moglo dovesti u vezu sa kr&scaron;enjem zakona SR Njemačke - navodi se u saopćenju.

Tačno je da IZBNj dio novčanih sredstava transferira na račun Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jer se radi o namjenski uplaćenim humanitarnim sredstvima džematlija (kurbani, sergije za obnovu džamija, pomoć socijalno ugroženim učenicima i studentima, ugroženima od elementarnih nepogoda i sl.). Ova namjenska humanitarna sredstva redovno prelaze 50 posto ukupnih sredstava koje IZBNj zaprimi na svoj račun u jednoj poslovnoj godini. Navedena namjenska sredstava imaju poseban vjerski status u učenju islama i nisu predmet finansijskog profita IZBNJ. O tome IZBNJ redovno, predviđenim institucionalnim putem, izvje&scaron;tava svoje džemate i pripadnike.

- Islamska zajednica Bo&scaron;njaka u Njemačkoj će kao i do sada blagovremeno i odgovorno obavje&scaron;tavati svoje članove i vjernike o svim aktivnostima koje provodi a koji su u interesu IZBNJ te se izvinjava javnosti na uznemiravanju ovim neodgovornim pona&scaron;anjem pojedinca - saopćio je&nbsp;Me&scaron;ihat Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj.

HAGEN: FK Bosna se neće ugasiti!

NJEMAČKA Na raspust sa "sehr gut" iz bosanskog jezika

DEN HAAG: Održan četvrti "Marš mira" i komemoracija žrtvama genocida

Bosanci i Hercegovci iz Offenbacha i Frankfurta učestvovali u "Maršu mira"

Više od 5.000 državljana BiH u Minhenu učestvovali u "Maršu mira"

USPJEŠNA BOSANKA Bugojanka Hannah Sumeja Atić u Vladi Norveške

ODATA POČAST ŽRTVAMA "Marš mira" za Srebrenicu u Dortmundu okupio veliki broj ljudi

U Esslingenu održana svečana akademija "Bajram doš'o radostan"

DORTMUND Šetnja za žrtve genocida u Srebrenici

MAINZ Prvi Bajram u novoj džamiji

RAMAZANSKI BAJRAM U CHICAGU Džamije bile premale da prime veliki broj džematlija Bošnjaka

ZENIČANKA U FRANKFURTU Zerina Žužo studira ekonomiji i radi u kafićima

JAKUPOVIĆ U NJEMAČKOJ: Folklorom širimo pozitivnu energiju i ponosimo se što smo državljani BiH

Nekim Holanđanima smetala dženaza u Den Haagu!?

FRANKFURT Zajednički iftar kao u svojoj mahali

DUESSELDORF Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj odbacuje navode o kršenju zakona

Dijaspora

HAGEN: FK Bosna se neće ugasiti!

NJEMAČKA Na raspust sa "sehr gut" iz bosanskog jezika

DEN HAAG: Održan četvrti "Marš mira" i komemoracija žrtvama genocida

Bosanci i Hercegovci iz Offenbacha i Frankfurta učestvovali u "Maršu mira"

Više od 5.000 državljana BiH u Minhenu učestvovali u "Maršu mira"

USPJEŠNA BOSANKA Bugojanka Hannah Sumeja Atić u Vladi Norveške

ODATA POČAST ŽRTVAMA "Marš mira" za Srebrenicu u Dortmundu okupio veliki broj ljudi

U Esslingenu održana svečana akademija "Bajram doš'o radostan"

DORTMUND Šetnja za žrtve genocida u Srebrenici

MAINZ Prvi Bajram u novoj džamiji

RAMAZANSKI BAJRAM U CHICAGU Džamije bile premale da prime veliki broj džematlija Bošnjaka

ZENIČANKA U FRANKFURTU Zerina Žužo studira ekonomiji i radi u kafićima

JAKUPOVIĆ U NJEMAČKOJ: Folklorom širimo pozitivnu energiju i ponosimo se što smo državljani BiH

Nekim Holanđanima smetala dženaza u Den Haagu!?

FRANKFURT Zajednički iftar kao u svojoj mahali

DUESSELDORF Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj odbacuje navode o kršenju zakona