Genocid u Prijedoru je oličenje dokle mogu ići granice bezumlja, mržnje, netolerancije, neljudskosti, ne priznavanja, ne po&scaron;tovanja, ne prihvatanja drugačijeg i drugog - saop&scaron;tili su iz Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IGK).

Ističu da je fa&scaron;izam ponovo i neometano vaskrsnuo u ovom bh. gradu, gdje se masovno kr&scaron;e osnovna ljudska prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava svjedoka genocida.

Genocid u Prijedoru je dokaz da se fraza &bdquo;nikad vi&scaron;e&ldquo; pojavljuje kao izraz moralnog licemjerja, politikantske nedosljednosti i neodgovornosti svjetskih moćnika - naglasili su. &nbsp;

U vrijeme kada je na prostorima BiH, otvoreno i javno, u političkim i znanstvenim krugovima prisutno negiranje genocida uprkos pravomoćnim sudskim presudama i brojnim činjenicama koje potvrđuju da je na prostoru BiH počinjen genocid, IGK jo&scaron; jednom podsjeća svijetsku javnost da postoji konsenzus među stručnjacima za izučavanje genocida da je sistematsko ubijanje&nbsp; Bo&scaron;njaka i Hrvata u Prijedoru&nbsp; čin genocida.

- Istovremeno kampanja Svjetski dan bijelih traka potvrđuje svjetski politički konsenzus da su zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjeni u Prijedoru zapravo genocid. Ostaje nada da će presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću na Ha&scaron;kom tribunalu potvrditi i pravni konsenzus o genocidu u Prijedoru od strane svjetskog pravnog autoriteta. Jer planski i smi&scaron;ljenI zločin po jedinstvenom i obrascu primijenjenom s ciljem provedbe velikosrpske ideje, prakse i politike koja je uključivala&nbsp; eliminaciju Bo&scaron;njaka i Hrvata, masovna mučenja i ubistva u velikom broju prijedorskih logora smrti, masovna silovanja, masovana ubistva bo&scaron;njačke i hrvatske akademske elite u gradu&nbsp; sa najvi&scaron;e nestalih osoba u Evropi, sa najvi&scaron;e logora&scaron;a u Evropi, sa najvi&scaron;e ratnih zločinaca na planeti, sa najvi&scaron;e masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, te činjenice jasno govore da je u Prijedoru izvr&scaron;en genocid - istakao je direktor IGK-a Emir Ramić.

&nbsp;

Institut za istraživanje genocida iz Kanade povodom 20. jula, Dana sjećanja na genocid u Prijedoru

Fašizam je ponovo vaskrsnuo

U okviru bajramskih blagdana KUD &quot;Sevdah&quot; iz Frankfurta,organiziralo je bajramski koncert i podijelu svjedočanstava učenicima &scaron;kole na bosanskom jeziku, a koja djeluje i radi pri Sevdahu.

Učenicima Bosanske &scaron;kole, onima najmlađim, srednjim i odraslim, svjedočanstva je uručivao generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad Saldić, koji je na ovo druženje do&scaron;ao u pratnji supruge, sina, nevjeste i unuka.

- Sretan sam kada na jednom mjestu vidim ovoliko mladih ljudi, uspje&scaron;nih ljudi, djece koja će jednog dana preuzeti sve ono &scaron;to mi danas radimo i stvaramo. Sretna je ona država koja ima ovakvu mladost i buduće nara&scaron;taje - rekao je kratko u svom obraćanju Saldić.

Nastavnica najmlađe grupe je Alma Hodžic, srednje grupe učenika nastavnica je Ruza Izairi, dok je nastavnik starije grupe Jusuf Juka Skenderović. Njih troje su nakon podjele svjedočanstava dobili poklone od učenika i njihovih roditelja, kao mali znak pažnje i zahvale za sve ono &scaron;to čine za njih.

Među posjetiocima tu večer bilo je ponajvi&scaron;e roditelja učenika polaznika &scaron;kole na Bosanskom jeziku, a među njima bili su bračni par Ado i Mubera Dedović, Almedina i Zerina, Fatima, Lejla, Nihada, bračni parovi Ba&scaron;ić i Ramić.

Iz susjednog grada Offenbacha do&scaron;li su Armin, Ajdin i Ajla &Scaron;abić kao i Nejla Velagić.

Sead, Damir, Midhad i Hasib članovi su orkestra &ldquo;Nafaka&rdquo; koji djeluje i radi pri &quot;Sevdahu&quot;, a zanimljiv je bio i nastup horske sekcije KUD Sevdah.

Za djecu je nakon podijele svjedočanstava bio upriličen poseban program sa mađioničarem Steffanom, a za odrasle pjevao je Suki Ćosović uz pratnju muzičara Emira.

Druženje je i pored iznimno visokih temperature potrajalo do kasnih večernjih sati, a ovo je bilo posljednje veče okupljanje Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori prije njihovog odlaska na godi&scaron;nje odmore. A, mnogi od njih će kako su nam rekli, godi&scaron;nji odmor provesti u BiH.

&nbsp;

Uz bajramske blagdane

FRANKFURT Bajramski koncert i podijela svjedočanstava učenicima škole na bosanskom jeziku

Bajram namaz klanjan je i u prostorijama nove džamije u njemačkom gradu Mainz. Ovaj veličanstveni građevinski projekat zajedno rade i grade Bo&scaron;njaci Njemačke, a posebno oni iz Mainza. Kako pro&scaron;le godine tako i ove je prisustvovalo vi&scaron;e od 1.000 vjernika, a za sve one koji su bili dio tog vjerskog obreda bio je to jedan fantastičan događaj i doživljaj koji se jednostavno riječima objasniti ne može.

Nakon sabah-namaza i vaza kojeg je održao Halil efednija Makić, u bajramskom programu kojeg je za tu priliku uređivao &Scaron;evket Zukić, u obraćanjima predsjednika džemata Rifeta Halilovića i predsjednika građevinskog odbora Nusreta Fakovića čule su se riječi vrijedne pažnje i po&scaron;tovanja.

- Ovo &scaron;to vidite, a imate &scaron;ta da vidite, izgrađeno je u ove protekle dvije godine na&scaron;im imetkom, na&scaron;im znanjem, radom, a sve zaliveno na&scaron;im znojem. Pokazali smo prije svega sebi, da mi to možemo i znamo. Ni od koga do sada nismo tražili, sve je ovo vakuf va&scaron;, na&scaron;ih dzematlija, i na&scaron;ih prijatelja iz drugih džemata u Njemačkoj. I zbog toga smo ponosni &scaron;to imamo vas, takve džematlije. Braćo i sestre, idemo sada u drugu fazu, finalnog uređenja na&scaron;e džamije, i ponovnog potvrđivanja i podebljavanja na&scaron;ih imena na na&scaron;im vakufnama, kazao je Rifet Halilović.

Nusret Faković, predsjednik građevinskog odbora se kratko obratio:

- Ja ne znam puno da pričam. Ja znam da radim. Do sada ste me pratili i odazivali se akcijama, pozivam vas da tako bude sve do svečanog otovorenja, ako Bog da.

U bajramskoj hutbi, Halil ef. Makić, je istakao važnost ovog projekta &scaron;to njegove džematlije grade i kazao:

- Braćo i sestre, ovo je prilika i čast koju Allah ukazuje jednom u životu. Iskoristimo je na najbolji mogući način i prema na&scaron;im mogućnostima. Na&scaron;a historija se pi&scaron;e, i od nas zavisi kakvim će slovima na&scaron;e ime biti upisano.

&Scaron;evket Zukić je u zavr&scaron;noj riječi, pred samo klanjanje Bajram namaza,&nbsp; jo&scaron; jednom napomenuo, da je ovo džamija koja je već formalno upisana u vakufske knjige Vakufske direkcije u Sarajevu, projekat koji&nbsp; se gradi pod pokroviteljstvom Islamske zajednice Bo&scaron;njaka u Njemačkoj, te poziva sve džemate da im se, pa bar i simbolički pridruže i daju podr&scaron;ku, kako bi&nbsp; i sebi i drugima pokazali da smo jedna zajednica i da možemo i trebamo u ovakvim projektima, bez obzira da li se grade u Mainzu ili nekom drugom gradu svi učestvovati.

- Ovo je na&scaron;e vrijeme, potvrda na&scaron;eg postojanja, i upis u knjigu vječnika i velikana. Zahvaljujem se Me&scaron;ihatu IZBNJ, koji je nadavno sproveo akciju u svim džematima, i time pokazao da mi to možemo. Nije to ba&scaron; jo&scaron; onako kako mi zaista možemo i trebamo, ali svakako koraci od historijskog značaja - rekao je Zukić.

Nakon klanjanja Bajram namza bajramovalo se, kahvom zalivalo i baklavom sladilo u budućem restoranu. Jedna novina koju džemat Mainz uvodi, koja već pokazuje se kao dobra novina, a to je da Bajram namazu prisustvuju i žene, pa se onda familijarno bajramuje.Tako je bilo i ovog bajrama, gdje su mnoge familije do&scaron;le u kompletnom sastavu.

&nbsp;

Kako prošle godine tako i ove je prisustvovalo više od 1.000 vjernika

MAINZ Bajram namaz klanjan u novoj džamiji

I preko 300 Bosanaca i Hercegovaca skupilo se i u &ldquo;daowntownu&rdquo; u Feniksu, u Arizoni, 11, jula, kako bi na manifestaciji &ldquo;&Scaron;etnja da bi se sjećali&rdquo; (&ldquo;Walk to Remember&rdquo;) odali počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Novinar Državnog univerziteta u Arizoni (Arizona State University) Lauren Potter, ovu je komemoraciju nazvao &ldquo;historija u de&scaron;avanju&rdquo; (&ldquo;History in the making&rdquo;). Ispred brojne bh.zajednice u Arizoni, komemoraciju su organizovali

Amela Gračanin i Dijana Mujkić. Među organizatorima su bili i dr. Esad Bo&scaron;kailo, dr. Naim Logić, Adna Hurem, Suad Mahmuljin i ostali iz bh. zajednice u Feniksu.

Rađanje iz pepela

Jedan od govornika, Amerikanac, Dawn Noggle, pokrenuo je prisutne svojim emotivnim izlaganjem.

&ldquo;Simbolično je to &scaron;to se nalazite u Feniksu, &scaron;to je ime za mitolo&scaron;ku pticu koja se ponovo radja iz pepela. To je ono &scaron;to Bosanci predstavljaju.&nbsp; Vi se izdižete iz te pra&scaron;ine u kojoj su va&scaron;i životi uni&scaron;teni. Uspjeli ste da normalizirate vase živote, ra&scaron;irili ste svoja krila i sada cvjetate,&rdquo; rekao je dr. Noggle.

Na komemoraciji su pročitani djelovi recitala &ldquo;Sjećanje,&rdquo; &ldquo;Zapis o Zemlji,&rdquo; te molitvu &ldquo;Majke Srebrenice&rdquo; (The Mothers of Srebrenica Prayer) na engleskom jeziku.

Bh. zajednica prema lokalnim izvorima, sakupila je i 10,000 konvertibilnih maraca, namjenjenih žrtvama koje jo&scaron; imaju potrebu za tu vrstu materijalne pomoći u Srebrenici.

Bo&scaron;kailo: Pro&scaron;lost se ne smije zaboraviti, ali se u njoj ne smije živjeti

Obraćajući se prisutnima na komemoraciji u Feniksu dr. Esad Bo&scaron;kailo, predsjednik Američko-Bosanskohercegovačke Akademije nauka i umjetnosti rekao je kako je te&scaron;ko&nbsp; objasniti &scaron;ta su&nbsp; gradjani Bosne i Hercegovine proživjeli tokom agresije ranih 90-tih godina pro&scaron;log stoljeća.

Po struci liječnik, specijalista pshijatrije, Bo&scaron;kailo, koji je inače autor u Americi veoma dobro primljene knjige &ldquo;Wounded I am more Awake&rdquo; (&ldquo;Ranjen &ndash; vi&scaron;e sam budan&rdquo;) u kojoj je opisao svoje stradanje u logorima u Hercegovini, u minulom ratu u BiH, podsjetio je kako je upravo Viktor Frankel (Victor), takodjer psihijatar, jedan od onih Jevreja koji su preživjeli Au&scaron;vic u svojoj knjizi &ldquo;Man search for meaning&rdquo; (&ldquo;Čovjek koji traži smisao&rdquo;), rekao:

&ldquo;Ne volimo pričati o onome &scaron;to smo preživjeli. Ne&nbsp; moramo obja&scaron;najvati onima sto su pro&scaron;li kroz traume, oni to znaju. A svi oni koji to nisu pro&scaron;li neće nikad razumjeti kako smo se osjećali tada i kako se osjećamo sada&rdquo;

Kako pobjediti traumu

Bo&scaron;kailo je u svom obraćanju jo&scaron; rekao da genocid u Srebrenici&nbsp;nije priča samo o Bosni, već da je &ldquo;Srebrenica univerzalna priča o nepravdi&rdquo;.&nbsp;

Rezolucijama Vijeća sigurnost br.819 ii br.836, u proljeće 1993, UN je proglasio Srebrenicu za&scaron;tićenom zonom (UN Safe Haven), ali prema priznanjima samih djelatnika Svjetske organizacije, kao i po onome &scaron;to je historija zabilježila &ndash; Ujedinjeni narodi su se sasvim obrukali na tom povjerenom zadatku.

Narod je imao neograničeno povjerenje u Ujedinjene Narode i medjunarodnu zajednicu, ali to se pokazalo pogre&scaron;nim. Kad je Ratko Mladic napao Srebrenicu 6. jula 1995, Holandski bataljon je u vi&scaron;e navrata zahtijevao pomoć NATO avijacije, ali ona nikad nije odobrena. Pokolj je trajao svega nekoliko dana od 11. jula 1995, pri čemu je pobijeno preko 8 000 hiljada mu&scaron;akaraca i dječaka, ali i starijih osoba dok je vi&scaron;e desetina žena silovano.

Primjeniti naučene lekcije

Dr. Bo&scaron;kailo je rekao da su Ujedinjeni narodi pali na ispitu pravde i humanizma. Neusvajanje rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog ruskog veta, u cilju suočenja sa pro&scaron;lo&scaron;ću i okretanja ka budućnosti, ipak nije razočaravajuće, jer dolazi od onih istih koji su morali spriječiti genocid u Srebrenici.

Međunarodni sudovi u Hagu (Ha&scaron;ki tribunal i Medjunarodni sud pravde) odavno su presudili da je u Srebrenici počinjen genocid, dok su i Evropski parlamenti i&nbsp; Američki Kongres taj najstra&scaron;niji zločin u Evropi nakon Drugog Svjetskog rata takodjer nazvali genocidom.

Govoreći upravo o tome, dr. Bo&scaron;kailo je naglasio kako svi mi -moramo učiti iz pro&scaron;losti, ali ne smijemo zivjeti&nbsp; u njoj.

&ldquo;Moramo bježati od mržnje, ali ne smijemo bježati od pro&scaron;losti, jer se moramo&nbsp; sjećati da bi pamtili i upozoravali - da se nikad i nikome ne ponovi Srebrenica.&rdquo;

On je kazao da žrtve nastavljaju živjeti sa svojim bolom, &ldquo;a zločinci nastavljaju da žive u mržnji i strahu&rdquo;.

Bosanci i Hercegovci znaju da su prezivjeli genocid, znaju za svoju bol i traume koje nikada nece zaboraviti, ali vrijeme je da se oslobode uloge zrtve I da se okrenu buducnosti zbog sebe, svoje dijece i cijelog drustva i time pokazu da su pobjednici I da ih nikad niko nece uni&scaron;titi.

&ldquo;Normalno je da ocekujemo pravdu i kaznu za zlocince kako bi napokon BiH krenula u procese koji vode prosperitetu I boljem zivotu.&rdquo;

Poruka medijima

No, dr. Bo&scaron;kailo je i izrazio uvjerenje, da će Bo&scaron;njaci kroz medije i javne nastupe biti pažljiviji, birajući riječi kad govore o kom&scaron;ijama. Mi želimo da sačuvamo Bosnu onakvu kakva je bila vijekovima, multietnmičku, posebnu i lijepu &ndash; zemlju u kojoj je oduvijek bilo mjesta za svakoga.

&ldquo;Nije odgovorno da se u na&scaron;im medijima ponekad govori da su Srbi geocidni narod a istovremeno tražimo od Srba da žive sa nama. Moramo jasno reči da nijedan narod nije genocidan&ldquo;, poručio je Bo&scaron;kailo.

U isto vrijeme, on je rekao, kako je&nbsp; i &ldquo;krajnje vrijeme reći, da prija&scaron;nje vlasti u Srbiji i u manjem bh.entitetu RS, koje su odgovorne za genocid u Srebrenici i cijeloj BiH, uistinu bile genocidne.&rdquo;

Bo&scaron;kailo je dodao, da je Milo&scaron;ević umro u Hagu, Karadžić i Mladić godinama su u zatvoru zbog toga čekajući presude Ha&scaron;kog tribunala. Sa žaljenjem je konstatovao kako sada&scaron;nja vlast u Banja Luci i Beogradu &ldquo;negira genocid i, time nastavljaju zločin&rdquo;.

Do sada je u Hagu samo za Srebrenicu osudjeno 37 ratnih zločinaca i svi su skupa dobili ukupno preko 630 godina robije.

Na pomirenju se mora raditi

Ujedno, američki i bh. novinari pitali dr. Bo&scaron;kaila, kako on vidi&nbsp; mogućnost pomirenja poslije ovih stra&scaron;nih zločina, ali i kakvu ulogu ima ruski veto na Rezoluciju u UN-u na budućnoist u BiH.

&nbsp;&ldquo;Ponekad se čini, kao da vlast u Srbiji jo&scaron; drži srpski narod kao taoce svoje okrutne politike. Na narodu Srbije stoji breme zločina i genocida koje im je njihova vlast stavila na ledja. Nekad (nam) izgleda skoro nemoguće da srpski narod skine to breme sa sebe, jer kako se čini, to im upravo, ta njihova vlast veoma dugo ne dozvoljava. Ta&nbsp; vlast se boji priznanja genocida, jer&nbsp; bi takvim priznanjem potpisali i svoj kraj. Nadati se&nbsp; da će narod Srbiji to prepoznati i sebi olak&scaron;ati budućnost&rdquo;, odgovorio je dr. Esad Bo&scaron;kailo.

Obilježavanje Dana Srebrenice u Arizoni

Dr. Esad Boškailo: Iz prošlosti se mora učiti ali se u njoj ne smije boraviti

Povodom 11. jula, dana obilježavanja godi&scaron;njice genocida nad Bo&scaron;njacima i Bo&scaron;njakinjama u Srebrenici,&nbsp;Udruženje &quot;BiH Omladina Bergen&quot; iz norve&scaron;kog&nbsp;grada Bergen,&nbsp;u saradnji sa Islamskom zajdnicom Bo&scaron;njaka u ovoj zemlji, organizovalo je omladinski iftar na kojem je bilo prisutno dvadesetak momaka i djevojaka.

Ovom prilikom prisutni su učenjem Fatihe odali počast &scaron;ehidima stradalim u srebreničkom genocidu, a prisutnima se obratio i imam za zapadnu obalu Norve&scaron;ke Ibrahim-ef. &Scaron;abić.

Inače, vremeniski period trajanja posta u Norve&scaron;koj je jedan od najdužih u svijetu, čak vi&scaron;e od devetnaest sati postači poste.

Udruzenje &quot;BiH Omladina&nbsp;Bergen&quot; okuplja omladinu i studente koji žive i rade u ovom univerzitetskom gradu, inače drugom gradu po veličini u Norve&scaron;koj.

U organizaciji Udruženja "BiH Omladina Bergen"

BERGEN Najsjeverniji omladinski iftar u Evropi

Nizom manifestacija bo&scaron;njačka zajednica u Australiji obilježila je 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, o čemu su izvijestili i glavni australski mediji.

Ovogodi&scaron;nje komemoracije prevazi&scaron;le su sve dosada&scaron;nje, kako po osmi&scaron;ljenim sadržajima, tako i po zainteresiranosti mladih, koji su putem dru&scaron;tvenih mreža izrazili svoje po&scaron;tovanje prema žrtvama genodica u Pordrinju.

U najvećem australskom gradu Sydneyu, na glavnom trgu, tačno u podne 11. jula počela je prva komemoracija. U saradnji sa bo&scaron;njačkom zajednicom i Australskom unijom bh. asocijacija u pripremi i realizaciji bio je angažovan član Federalnog parlamenta Ed Husić, čiji su roditelji iz Bosne i Hercegovine. Sa skupa je jo&scaron; jednom upućena poruka da mir mora nadvladati zločin i da se Srebrenica vi&scaron;e nikome ne ponovi.

U večernjim satima u BH centru u Sydneyu održan je drugi dio komemoracije, uz rekordan broj posjetilaca. Uz prisustvo predstavnika drugih etničkih zajednica, članova parlamenta Novog Južnog Velsa i Australije, počasnog konzula BiH u Sydneyu Chrisa Maya, i drugih zvanica program je počeo zajedničkim iftarom. &nbsp;

Nakon prigodnih obraćanja, u noći punoj tuge, kroz stihove i prozu Bajrama Redžepagića, Ibre Suhopoljca i Mirsada Kadića&nbsp; borilo se protiv bola i zaborava. Najjače emocija izazvala je Nihada Alemić i gotovo rasplakala prisutne pričom i simboličnim razgovorima sa svojom nenom, nestaloj u srebreničkom pogromu.

U Adelaidu, glavna komemmoracija je održana u Bosanskoherecgovačkoj muslimanskoj zajednici Južne Australije. Ispred prostorija BH centra postavljena je spomen ploča u znak sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, koju je svečano otkrila Angela Keneally, gradonačelnica lokalne općine.

Pored mnogobrojnih posjetilaca iz bh. zajednice, komemoraciji su prisustvovali i predstavnici državnih institucija Južne Australije Gerry Kandelaars i David Pisoni, te Tony Zappia, član Federalnog parlamenta Australije.

<img alt="spomen-ploca-adelaide" src="/media/old/55a24d9b-11d8-4b23-b8cd-38e10a0a0a64-spomen-ploca-adelaide.jpg" title="spomen-ploca-adelaide" />

Spomen ploča u Adelaideu

U svom obraćanju Tony Zappia se osvrnuo i na usvajanje rezolucije o Srebrenici u Australijskom parlamentu 16. februara 2012. Zbog svog doprinosa bio je pozvan da prisustvuje komemoraciji u Potočarima, ali spriječen obavezama nije mogao otići, te stoga je na ovaj način izkazao svoje suosjećanje i zajedno sa ostalim zvanicama nosio komemorativni cvijet na reveru.

U pozadini prigodnog programa prožetog svjedočenjima preživjelih i recitacijama najmlađih, prikazan je prenos dženaze za novih136 identifikovanih žrtava.

Ne&scaron;to ranije, u popodnevnim satima, u organizaciji Bosanskohercegovačkog radija ispred Imigraciong muzeja Adelaide položeno je cvijeće, a u obližnjem parku postavljeno 8,372 simbolična ni&scaron;ana u znak sjećanja na isti broj žrtava u Srebrenici.

U Melbournu, komemoracija je održana u novootvorenoj sali Islamskog centra u Noble Parku. Nakon uvodnih riječi imama Ibrahima Omerdića prisutnima se obratio Sean O&rsquo;Reilly, gradonačelnik općine Dandenong.

Selmo Suljić, predsjednik udruženja koje okuplja preživjele iz Srebrenice i Podrinja, je podvukao potrebu da se pored Srebrenice moramo sjećati i drugih mjesta &scaron;irom Bosne i Hercegovine koja su imala sličnu sudbinu, dok je Sead Omerović, koordinator Australske unije bh. asocijacija prokomentarisao političku pozadinu koja je dovela do pada za&scaron;tićene zone UN i ukazao na značaj rezolucije o Srebrenici.

Potresno svjedočenje svoje majke, koja je u Srebrenici izgubila članove najbliže familije, pročitala je Belma Halilović. Program je simolično zavr&scaron;en recitacijom profesorice Niće Smailbegović i učenika bosanske &scaron;kole sa porukom &ldquo;Ne zaboravi&rdquo;.

Dove i tevhidi za žrtve Srebrenice proučene su u bo&scaron;njačkim islamskim centrima u Perthu, Adelaidu, Melbournu, Sydneyu i Brisbanu.

&nbsp;

11. juli 1995 - 11. juli 2015.

Širom Australije obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

Bosanci i Hercegovci okupljeni oko Udruženja Bo&scaron;njaka New Hampshire-a (ABNH) sa svojim prijateljima juče su održali veliki mar&scaron; u kojem su pored bh. građana iz Manchestera učestvovali i volonteri i gosti iz Bostona i okolnih gradova, a bilo je i nekih koji su vozili tri sata da bi bili na mar&scaron;u i da bi odali počast za žrtve genocida.

Veliki broj građana Manchestera je do&scaron;ao da podrži ovaj događaj koji je izvođen na dvije lokacije koji su mar&scaron;om nazvanim &ldquo;mar&scaron; spasa&rdquo; spojeni u jedno. Učesnici mar&scaron;a, njih oko 500 su se skupili u Victory Parku odakle su krenuli u simbolični mar&scaron; u tridesetak minuta udaljeni Derrifield Park gdje je održana centralna svečanost i gdje je od 8372 zastavice napravljen Srebrenički cvijet prečnika 65 metara, sa 761 zastavicom u svakoj latici. Zastavice sa imenom najmlađe žrtve je ostavljena u centar da bi se simbolično pokazala dubina ove tragedije. Ovo je najveći Cvijet Srebrenice ikad napravljen na tlu Sjeverne Amerike, a vjerovatno i u svijetu.

Tokom programa su djeca žrtava genocida u Srebrenici čitala priče svojih roditelja koji su na emotivan način ispričale neke detalje iz života, gubitku najmilijih, mar&scaron;u do slobodne teritorije i logorima. Kroz suze i u nevjerici, posjetioci su pažljivo slu&scaron;ali. Prilikom dolaska na centralnu svečanost dijeljeni su flajeri i bro&scaron;ure sa pitanjima i odgovorima vezanim za srebreničku tragediju, a učesnici mar&scaron;a su se mogli upisati i u knjigu utisaka.

U publici su bili i gosti iz javnog i političkog života &nbsp;grada, a specijalni izaslanik Senatorke Jeanne Shaheen, Letizia Ortiz je pročitala pismo koje je Senatorka Shaheen poslala Bosancima i Hercegovcima Manchestera. Za ovaj gest je senatorka i biv&scaron;a guvernerka Savezne Države New Hampshire, koja je iskreni prijatelj Bosne i Hercegovine i koja je danas ponovo bila u Srebrenici u delegaciji sa predsjednikom Clintonom, dobila dugi aplauz.

Mar&scaron; i svečanost je organizovan od stane ABNH i grupe od pedesetak volontera koji su u zadnjih mjesec dana vrijedno radili praveći zastavice i pi&scaron;ući imena svake žrtve na zastavice ali i sve ostale radnje da bi jedan ovakav događaj mogao uspje&scaron;no da se organizuje.

Godišnjica genocida u Srebrenici

New Hampshire: Najveći Cvijet Srebrenice na svijetu

Juče je u organizaciji minhenskih džemata i MIZBNJ u glavnom bavarskom gradu Minhenu&nbsp; povodom godi&scaron;njice genocida koje su srpske snage počinile&nbsp; nad srebreničkim civilima održan &quot;Mar&scaron; mira&quot; na kome je učestvvalo preko 7.000 ljudi među kojima je, pored velikog broja Bo&scaron;njaka iz Bosne i Hercegovine i Sadžaka, bili i Bo&scaron;njaci iz Makedonije, Turske i&nbsp; jedan dio Nijemaca, Albanaca...

Prije samog polaska &quot;Mar&scaron;a mira&quot;&nbsp; sa Theresien Wiese u 16 časova klanjana je dženaza za sve stradale koju su predvodili glavni imam za pokrajinu Bayern Izet ef. Bibić i ef. Mirzet&nbsp; Džafić.&nbsp;

Kolona duga preko dva kilometra kretala se potom glavnim ulicama Minhena ka centralnom minhenskom trgu Karlsplaztz (Stachos) gdje im se pridružio i veliki broj&nbsp; slučajnih prolaznika tako da je to sve davalo jednu impozantnu sliku čitavog događaja.

Na trgu je pu&scaron;teno u vazduh 830 bijelih balona koji je svaki ponaosom nosio imena sa desetoricom stradalih. Skup je otvoren učenjem ilahija koje su učili Anes Mulić i Merim Talalić. Nakon toga je djevojčica Amina Bibić pročitala pismo djetetu iz Srebrence &scaron;to je zazvalo posebne osjećaje kod prisutnih.

Prisutoj masi obratili se i predsjednik me&scaron;ihata IZBNJ Edin Atlagić koji je u svom govoru istakao koliko dana&scaron;nji dan nosi tuge i bola među svima i ponovio da se jedan takav&nbsp; zločin u srcu Evrope i pod za&scaron;titom UN-a nije smio dozvolti.&nbsp; Govorio je i Aiman Mazyok predsjednik&nbsp; Centralnog savjeta muslimana Nemačke iz Berlina i na kraju Izet ef. Bibić. 
Nažalost, skupu zvanično nije prisustvovao niko od predstavnioka generalnog konzulata iz Minhena 
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Povodom godišnjice srebreničkog genocida

Na "Maršu mira" u Minhenu preko 7 hiljada učesnika

Pod motom &quot;JA SAM SREBRENICA-NISAM ZABORAVIO!&quot;, mirnom &scaron;etnjom i prigodnim programom u centru, ispred općine, u &Scaron;tutgartu jučer, 11. jula 2015. godine na dostojanstven način obilježena je 20. godi&scaron;njica genocida u Srebrenici.

<img alt="Šetnja kroz Študgart pod motom " src="/media/old/55a227ae-5898-4e35-b432-176d0a0a0a64-17-n-previewOrg.jpg" style="height: 667px; width: 500px;" title="Šetnja kroz Študgart pod motom " />

Obilježavanju 20. godi&scaron;njice genocida nad Bo&scaron;njacima muslimanima u Srebrenici, u &Scaron;tutgartu prisustvovalo je vi&scaron;e od 2.000 građana. Sve je pro&scaron;lo bez ijednog incidenta, a sve pohvale na dobroj organizaciji zaslužuju bh aktivisti, na čelu sa Abdulahom Novkinićem, Lejlom &Scaron;ahinović i Nerminom Zolj-&Scaron;abanović.

Pod motom "JA SAM SREBRENICA-NISAM ZABORAVIO!"

U Študgartu obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

Lokalna policija i FBI u gradu Spokane u američkoj saveznoj državi Va&scaron;ington istažuju vandalski čin ispisivanja na&scaron;ao anti-muslimanskih grafita na zidu East Spokane Community Center-a.

Ovaj slučaj, koji policija vodi kao zločin iz mržnje dogodio se 4. jula, dok su pripadnici udruženja Bosansko naslijeđe (Bosnian Heritage Club) u centru imali ramazanske aktivnosti. Naime, tokom mjeseca ramazana, ovaj prostor koriste kao molitveni.

Međutim, kako prenose američki mediji, ovaj prostor od 4. jula pretvorio se u mjesto straha, nakon &scaron;to su vjernici na zidu Centra prona&scaron;li grafit&nbsp; &quot;Smrt islamu&quot;.

- Ovo je vrlo stra&scaron;an događaj za na&scaron;u djecu,&nbsp; rekao je Admir Ra&scaron;ić iz udruženja Bosansko naslijeđe.

Azra Ra&scaron;ić, članica udruženja, kazala je kako javnost treba da čuje snažnu poruku da postoji nulta tolerancija za zločine iz mržnje, &scaron;to je i razlog pozivanja FBi da istraže slučaj.

Podr&scaron;ku bosanskoj zajenici pružili su mnogi zvaniočnici, a u četvrtak su se vjerske zajednice i vođe okupile u znak solidarnosti, pozivajući na na provedbu zakona kako bi se saznalo ko je to uradio. 
 
- Riječi imaju stvarne posljedice, kada se stalno &scaron;iri govor mržnje i teorije zavjere protiv američke manjine, to može podstaći atmosferu koja izaziva zločine iz mržnje, poručio je Arsalan Buhari izvr&scaron;ni direktor va&scaron;ingtonskog odjela Vijeća za Američko-islamske odnose. 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Nakon vaandalskog čina 4. jula

AMERIKA: FBI istražuje čin mržnje prema muslimanima iz BiH

Povodom dvadesete godi&scaron;njice genocida nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici, u njemačkom gradu Offenbachu, u organizaciji bo&scaron;njačkog džemata &ldquo;Firdeus Offenbach e.V&rdquo;na čelu sa imamom Zehrudinom ef. Junuzovićem, održan je &quot;Mar&scaron; mira&quot;.

&quot;Mar&scaron; mira&quot; su podržali predstavnici gradskih vlasti i građani Offenbacha. Na Mar&scaron;u su učestvovali gradonačelnik Offenbacha Peter Schneider, konzul Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Admir Atović, predstavnik Centralnog saveza muslimana u Njemačkoj &quot;Zentralrat der Muslime&quot; Ernes Kalač, imam džemata Firdeus Offenbach Zehrudin ef. Junuzović, predstavnik turske islamske zajednice u regionu Hessen Mehmet Erg&uuml;n i reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa ef. Cerić, predsjednik Svjetskog bo&scaron;njačkog kongresa.

<img alt="11692587-861082120607257-6244528709807617778-n" src="/media/old/559a4498-6758-4658-8994-0be90a0a0a64-11692587-861082120607257-6244528709807617778-n.jpg" title="11692587-861082120607257-6244528709807617778-n" />

Gradske vlasti su pohvalile organizaciju džemata Firdeus. &quot;Mar&scaron; mira&quot;&nbsp; se odvijao uz policijsku pratnju, zaustavljanjem saobraćaja u duzini od 4 kilometra kroz grad Offenbach.&nbsp;

Na &quot;Mar&scaron;u mira&quot; učestvovalo je vi&scaron;e stotina Bo&scaron;njaka. Džemat Firdeus Offenbach je organizovao za učesnike mar&scaron;a zajednicki iftar. Kolona je krenula ispred prostorija džemata, a zavr&scaron;na priredba se odvila na cenralnom trgu u Offenbachu. 
&nbsp; 
&nbsp;

Sjećanje na Srebrenicu

"Marš mira" u Offenbachu

U &Scaron;tutgartu će 11. jula,&nbsp;povodom 20. godi&scaron;njice genocida u Srebrenici, biti upriličena mirna&nbsp;&scaron;etnja kojom će biti odata počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Ovaj događaj pripremilo je troje mladih ljudi porijeklom iz BiH Abdulah Novkinić, Lejla &Scaron;ahinović i Nermina Zolj-&Scaron;abanović, u saradnji s organizacijom BH inicijativa. 
 
Okupljanje je 11. jula u 15 sati ispred&nbsp;Konzulata BiH&nbsp;u &Scaron;tutgartu, odakle učesnici nastavljaju&nbsp;mirnu &scaron;etnju gradom do zgrade općine &Scaron;tutgart, gdje je planirano održavanje&nbsp;prigodnog programa. 
 
- Očekujemo između 600 i 700 učesnika&nbsp;ovog pohoda kroz grad, a već&nbsp;je zabilježen&nbsp;veliki interes&nbsp;- kaže za Fenu jedan od inicijatora ovog događaja Nermina Zolj-&Scaron;abanović. 
 
Navodi da je moto &scaron;etnje &quot;Ja sam Srebrenica-nisam zaboravio!&quot; te&nbsp;ističe da su pozvali posebno&nbsp;mlade ljude da učestvuju i na taj način odaju počast žrtvama i&nbsp;osiguraju da nastavi da živi sjećanje na Srebrenicu.

Povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici

U Štutgartu će 11. jula biti upriličena mirna šetnja

Bosanski kulturni centar u njemačkom gradu Ofenbahu (Offenbach) organizirao je veliki zajednički iftar za džematlije, prijatelje i goste džemata, koji su do&scaron;li samo za ovu priliku iz BiH. Među tim uvaženim gostima bio je poznati bh. pjevač Armin Muzaferija i hafiz Nedžad efendija Ćeman. Prisutni su bili i dvojica nekada&scaron;njih imama BKC Ofenbah Jasmin Dervić i Enver Radžić. Među posebnim gostima iftara bio je Generalni konzul BiH u Frankfurtu Dževad Saldić, koji je dosao u pratnji dvojice istaknutih biznismena Fadila Junuzovića i Rifeta Mesinovića.

- Ovo je bila jedna divna iftarska noć koja se riječima ne moze opisati. Čovjek je morao biti prisutan pa da doživi svu tu ljepotu ramazana i iftara. Znam da bi mnogi večeras htjeli biti među svojim prijateljima i rodbinom u BiH, ali ova noć je bila druženje Bo&scaron;njaka u malom, u stvari bila je ovo BiH u Ofenbahu - rekao nam je Saldić.

Prisutni su nakon klanjanja ak&scaron;am namaza, uz lijepu atmosferu uzivali u raznoraznim poslasticama bosanske kuhinje, koje su pripremile vrijedne džematlijke BKC Offenbacha.

Po obavljanju Teravih namaza program je nastavljen učenjem ilahija u izvedbi Armina Muzaferije i Bilala Čejvanovića. Džematu se potom lijepim i poučnim riječima obratio hafiz Nedžad ef. Ćeman.

- Neka vam dragi Allah u ovom svetom mjesecu da sve najbolje, jer vi to jeste i zaslužili. Daleko ste od domovine BiH, daleko ste od vaćih kućnih ognji&scaron;ta, ali ne zaboravljate va&scaron;e običaje i tradiciju, ne zaboravljate odakle potječete, a sve to prenosite i na najmladje. To i jeste vas sveti put, put ne zaborava i put koji će vam biti osvjetljen samo rado&scaron;ću i srećom - rekao je efendija Ćeman.

Druženje s uvaženim gostima nastavljeno je sve do vremena sehura. Prisutni su u prostorijima BKC-a zapostili i sljedeći dan. Nakon obavljanja sabah namaza zavr&scaron;eno je ovo druženje.

Zajednički iftari za vrijeme mjeseca ramazana u BKC Offenbachu se organizuju svakog petka i subote.

Armin Muzaferija je strpljivo sa osmijehom na licu izlazio u susret mnogobrojnim džematlijama koji su željeli da se slikaju sa njim, a mnogi od njih, posebno oni najmlađi znali su čak i njegove nove pjesme koje su za vrlo kratko vrijeme postale hitovi.

- Svaki moj dolazak u Njemačku, posebno u prostorije džemata Offenbach za mene je poseban doživljaj. Ljudi su toliko dragi, mili i srdačni da nemam riječi da sve to opi&scaron;em. Sretan sam sto sam bio dio ove iftarske noći koja je bila posebna i siguran sam da ćemo ova druženja nastaviti i nakon ramazana jer ja se uvijek rado vraćam u BKC Offenbach i među njihove džematlije - rekao nam je popularni pjevač.

&nbsp;

U Bosanskom kulturnom centru

OFFENBACH Nakon iftara druženje do sabaha

Godinama nekada&scaron;nji istaknuti fočanski sportski radnik Mustafa Ra&scaron;idkadić Polani bezuspje&scaron;no poku&scaron;ava realizirati svoj dugogodi&scaron;nji san, da u svom rodnom gradu ili u Foči Ustikolini on i njegovi istomi&scaron;ljenici izgrade fabriku ili pogon za preradu ljekovitog bilja.

Kada sam o toj ideji, prije desetak godina, prvi put razgovarao s Mustafom Ra&scaron;idkadićem, bio je pun optimizma. Danas nemoćno &scaron;iri ruke i lista pripremljene projekte, općinske i kantonalne odluke, ali nikako da njegov san konačno postane java.

- Registrovali smo u &nbsp;maju 1998. godine Udruženje gradjana samostalnih privrednika u Općini Foča Ustikolina, a&nbsp; &scaron;est godina kasnije i u Bosansko-podrinjskom kantonu. I&scaron;ao sam od poduzetnika do poduzetnika, vukao ljude za rukave. Razgovarao kako doći do rje&scaron;enja, ali se vremenom pokazalo da je ovo, ipak, jedan težak i dug, da ne kažem sizifovski posao - kazao je legendarni Polani.

Stigli i do Oprah Vinfri

Zahvaljujući nerazumjevanju mnogih i uvriježenoj činovničkoj sporosti i neodlučnosti, Mustafin i san američkih Fočaka, članova Udruženja, da osnuju zadrugu i vi&scaron;e zanatskih radnji, jo&scaron; je na čekanju. On nam je objasnio i za&scaron;to.

- Da se razumijemo, zajednica Fočaka u Čikagu, gdje živim duže od dvije decenije, nema sedam miliona, koliko treba osigurati za ovaj projekat. Međutim, radimo ono &scaron;to mi možemo. Od izrade projektne dokumentacije, do osiguranja lokacije za fabriku i lobiranja ovdje u domovini, u Čikagu i &scaron;ire, po Americi. Poku&scaron;avamo podstaći i čika&scaron;ke biznismene na ulaganja u ovaj projekat. Ranije smo poku&scaron;avali s biv&scaron;im guvernerom Ilinoisa, Srbijancem Rodom Blagojevićem, da potaknemo ove procese, a tražili smo i od čika&scaron;kog medijskog magnata, gospođe Oprah Vinfri, da nam pomogne u medijskoj kampanji bosanskih izbjeglica u Americi - kaže Ra&scaron;idkadić, koji i tokom odmora u domovini kontaktira političke i privredne zvaničnike, komore i udruženja, ne bi li pokrenuo s mrtve tačke priču o ustikoljansko-fočanskoj fabrici ljekobilja.

Razmi&scaron;ljaju, kaže Polani, i o formiranju konzorcija privrednika fočansko-goraždanskog porijekla iz SAD.

Ustikolina, Foča ili Sarajevo

Inače, fočanskoustikoljansko Udruženje gradjana samostalnih privrednika vjeruje da je na području općine Foča-Ustikolina moguće godi&scaron;nje prikupiti izmedju 1.500 do 2.000 tona ljekovitog bilja. U slučaju realizacije projekta, formirale bi se i sabirno-otkupne stanice u selima i izgradile dvije su&scaron;are, kapaciteta 150 tona godi&scaron;nje.

Podsjećamo, oko 480 fočanskih porodica godinama najavljuje &nbsp;povratak u rodni grad i Općinu Foča.&nbsp;

Ukoliko se ne ostvare povratničke vizije, četrdesetak biv&scaron;ih fočanskih zanatlija u posljednje vrijeme sve če&scaron;će pominju mogućnost da se, umjesto u Foču, ubuduće vraćaju u Sarajevo i u na&scaron;em glavnom gradu zasnivaju vlastiti biznis.

&nbsp;

Dugogodišnji američki san na čekanju

POVRATNIČKE DILEME Godinama bezuspješno pokušavaju otvoriti fabriku za preradu ljekovitog bilja

Doktori su mi davali&nbsp; 3-4 mjeseca života&nbsp; a evo borim se veċ trideset mjeseci s bole&scaron;ċu i ne dam se, rekla je u potresnoj ispovijesti dr Alma &ETH;oziċ na promocije njene prve knjige priča &ldquo;Bijeli tunel&rdquo; u Amsterdamu. Priče su nastale u posljednje tri godine, između kemoterapija, operacija i strahovanja za svake naredne nalaze iz bolnice. Životna drama aktualne predsjednice Naučnog kluba BiH &ldquo;NAUK&rdquo; duboko je dirnula njene zemljake&nbsp; u Holandiji &scaron;to je pokazala i prepuna sala bh.kluba &ldquo;Bron&rdquo;.

O Alminoj knjizi i borbi s opakom bolesti pluċa pisali su protekla dva mjeseca listovi i portali od Sarajeva do Zagreba uz neskrivenu želju da &scaron;ira zajednica pomogne njeno liječenje. Iako&nbsp; doktor stomatolo&scaron;kih nauka pisanje proze rođenoj Bratunčanki od malena je, po njenom priznanju, bio najdraži hobi. Da je riječ o vrlom književnom talentu biranim riječima govorili su promotori knjige: bh. književnik Antonije Nino Žalica i pjesnik i književni kritičar Halil Džananoviċ koji smatra da je riječ o književnom događaju decenije bh.dijaspore. Ispred organizatora uspjele promocije o Alminom bogatom životopisu prisutne je upoznao dr Alan Hanjaliċ, potpredsjednik Naučnog kluba BiH NAUK.

Mlada Bosanka iz Amsterdama u debitantskoj knjizi u 14 priča govori o najtežim životnim ku&scaron;njama nakon otkriċa stra&scaron;ne dijagnoze, promi&scaron;ljanjima i pogledima na život gdje dominira neraskidiva veza s dvije kċerke i podr&scaron;ka supruga. Alma ne krije ni snažne veze s domovinom Bosnom a s ponosom pi&scaron;e o pro&scaron;losti familije koja osim Podrinja ima krake od Te&scaron;nja do Sarajeva.

Za dvije decenije izgradila je respektabilnu karijeru u holandskoj prijestolnici a krasila ju je iznimna upornost i radinost. Ni zbog rata prekinuti studij u Sarajevu, nastavljen kratko u Beču, nije je omeo da u Amsterdamu praktično krene ispočetka i napokon se okiti diplomom stomatologa. Kruna karijere je bila doktorska disertacija i pokretanje vlastite stomatolo&scaron;ke ordinacije. No, taman kada je počela ubirati prve plodove mukotrpnog rada ispriječila se bolest.

Knjigu je izdao te&scaron;anjski Centar za obrazovanje i kulturu a narudžbe suosjeċajnih zemljaka stižu iz svih krajeva&nbsp; bh.dijaspore kao i iz domovine.

Sav prihod od prodaje knjige Alma planira utro&scaron;iti za nabavku skupog eksperimentalnog lijeka, tzv. imunoterapije, koja je nedavno odobrena za liječenje raka pluċa u Americi.

Knjige se mogu naručiti na e-mail: almadozic@yahoo.com.

AMSTERDAM Promocija knjige "Bijeli tunel"

Potresna  priča dr Alme Ðoziċ dirnula cijelu bh. dijasporu

U sklopu programa komemorativnog skupa posvećenog dvadesetoj godi&scaron;njici genocida u Srebrenici na trgu Het Plein u Hagu prvi put će se klanjati i dženaza u odsustvu za srebreničke žrtve iz jula 1995 godine, saznaje Dnevni avaz u Organizacionom odboru komemoracije.

- Od januara smo radili na tome da pored odobrenja za &ldquo;Mar&scaron; mira za Srebrenicu&rdquo; u sklopu komemoracije na Het Pleinu u centru Haga prisutni mogu prvi put i klanjati dženazu u odsustvu po&scaron;to nisu u prilici biti u Srebrenici. Drago nam je da je udovoljeno i tom na&scaron;em zahtjevu,&nbsp; rekao je za Dnevni avaz Hedib Edo Hasanović, član Organizacionog odbora &ldquo;Mar&scaron;a mira&rdquo; u Holandiji.

Dženazu namaz će predvoditi Bakir ef. Halilović, Glavni imam Islamske zajednice Bo&scaron;njaka za zemlje Benelux-a a očekuje se dolazak rekordnog broja kako učesnika &ldquo;Mar&scaron;a mira&rdquo; tako i posjetilaca koji će se pridružiti komemorativnom skupu gdje će uz mimohod, čitanje imena poginulih i kratak program, biti pu&scaron;teni baloni s imenima žrtava genocida. 
&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Fašizam je ponovo vaskrsnuo

FRANKFURT Bajramski koncert i podijela svjedočanstava učenicima škole na bosanskom jeziku

MAINZ Bajram namaz klanjan u novoj džamiji

Dr. Esad Boškailo: Iz prošlosti se mora učiti ali se u njoj ne smije boraviti

BERGEN Najsjeverniji omladinski iftar u Evropi

Širom Australije obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

New Hampshire: Najveći Cvijet Srebrenice na svijetu

Na "Maršu mira" u Minhenu preko 7 hiljada učesnika

U Študgartu obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

AMERIKA: FBI istražuje čin mržnje prema muslimanima iz BiH

"Marš mira" u Offenbachu

U Štutgartu će 11. jula biti upriličena mirna šetnja

OFFENBACH Nakon iftara druženje do sabaha

POVRATNIČKE DILEME Godinama bezuspješno pokušavaju otvoriti fabriku za preradu ljekovitog bilja

Potresna priča dr Alme Ðoziċ dirnula cijelu bh. dijasporu

Den Hag: Prva dženaza u odsustvu za poginule Srebreničane

Dijaspora

Fašizam je ponovo vaskrsnuo

FRANKFURT Bajramski koncert i podijela svjedočanstava učenicima škole na bosanskom jeziku

MAINZ Bajram namaz klanjan u novoj džamiji

Dr. Esad Boškailo: Iz prošlosti se mora učiti ali se u njoj ne smije boraviti

BERGEN Najsjeverniji omladinski iftar u Evropi

Širom Australije obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

New Hampshire: Najveći Cvijet Srebrenice na svijetu

Na "Maršu mira" u Minhenu preko 7 hiljada učesnika

U Študgartu obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici

AMERIKA: FBI istražuje čin mržnje prema muslimanima iz BiH

"Marš mira" u Offenbachu

U Štutgartu će 11. jula biti upriličena mirna šetnja

OFFENBACH Nakon iftara druženje do sabaha

POVRATNIČKE DILEME Godinama bezuspješno pokušavaju otvoriti fabriku za preradu ljekovitog bilja

Potresna priča dr Alme Ðoziċ dirnula cijelu bh. dijasporu

Den Hag: Prva dženaza u odsustvu za poginule Srebreničane