Da Bosanaca i Hercegovaca ima diljem svijeta, potvrđuje i primjer sa dalekog Islanda, ostrvske zemlje na samom sjeveru Evrope. Zemlja vulkana i polarne klime dom je Travničanina Zvjezdana Jovi&scaron;ića jo&scaron; od 1993. godine.

Radnu i boravi&scaron;nu vizu dobio je na osnovu rukometa. Kako obja&scaron;njava, iako na Islandu nema profesionalnog sporta, i polu-profesionalni angažman podrazumijeva puno radno vrijeme i treninge.

Iako egzaktnih brojeva nema, pretpostavlja da na Islandu živi stotinjak građana porijeklom iz BiH, a može ih se naći u svim slojevima dru&scaron;tva, od građevinarstva do bankarstva.

- Većina Bosanaca na Islandu su tu posredstvom sporta ili su vezani s nekim ko je već duže tu. Uglavnom su tu kraće od mene i neizostavno izgube dah i &bdquo;iskolače&ldquo; oči kad im kažem koliko dugo sam tu &ndash; kaže Jovi&scaron;ić na početku razgovora.&nbsp;

Težak jezik 

Upitan kako izgleda prvi Bosanac s ovom, po mnogo čemu specifičnom zemljom, te da mli se te&scaron;ko navići na potpuno drugu klimu, kulturu, jezik, životni stil...Jovi&scaron;ič kaže da Bosanci i Islanđani ipak imaju dosta zajedničkog.

- Imamo vrlo sličan smisao za humor, smijemo se istim stvarima. Solidarnost nam je, također, zajednička, kao i suosjećanje, gostoljubivost... Imamo jo&scaron; sličnosti: lopovluk i korupcija su samo malo finije zapakovani ovdje, ali sličnosti su neminovne i neosporne &ndash; kaže Jovi&scaron;ić.&nbsp;

Priznaje da je previ&scaron;e i razlika, najprije jezik, koji je jedinstven i težak&nbsp;i subpolarna klima. Slikovito, Jovi&scaron;ić to obja&scaron;njava kao &bdquo;stanovati na Jahorini na kojoj nema &scaron;ume&ldquo;. Također, ljeto je surovije i ki&scaron;ovitije. Međutim, očaran je prirodom, koja je nedirnuta i nezagađena.

<img alt="zvjezdan-jovisic-3" src="/media/old/553df499-0598-4193-8b7d-744bb0094cfb-zvjezdan-jovisic-3.jpg" title="zvjezdan-jovisic-3" />

Zvjezdan Jovi&scaron;ić

- Ovdje nikome ne bi palo na pamet da baci kesu smeća u rijeku ili, ne daj Bože, u more. Turizam je od pro&scaron;le godine najveća privredna grana, veća od ribarstva, iako je ribarstvo je nesto na čemu se cijela država i narod bazira, kako kulturno, tako i materijalno. Ove godine Island će posjetiti vi&scaron;e od milion turista. Islanđana je, inače, 320.000 &ndash; kaže Jovi&scaron;ić. &nbsp;

I druzenje na Islandu je, kako kaže, drugačije nego u Bosni.

- Niko nema vremena za ispijanje kafa i hodanja čar&scaron;ijom. Uglavnom su to praznici, rođendani, godi&scaron;njice... &Scaron;to se tiče nostalgije, i onoga &scaron;to nam ovdje nedostaje iz Bosne &nbsp;nije to ni vegeta niti rakija ni pivo, niti i&scaron;ta materijalno. Dodu&scaron;e ćevapi bi dobro do&scaron;li. Meni, a vjerovatno i većini ostalih, fali ljeto kao kod nas. Toplo sunčano ljeto. Naravno, nedostaje mi i familija i neki dragi ljudi s kojima bi popio kafu. Hvala Bogu &scaron;to postoji Faceboook, mada bi bilo jo&scaron; bolje uživo &ndash; kaže Jovi&scaron;ić.

<img alt="zvjezdan-jovisic" src="/media/old/553df51b-7db0-441e-bb6a-7454b0094cfb-zvjezdan-jovisic.JPG" style="height: 704px; width: 600px;" title="zvjezdan-jovisic" />

Zvjezdan Jovi&scaron;ić: Nema ispijanja kafa i hodanja čar&scaron;ijom

Ipak, ima sreću da u ovoj dalekoj zemlji ima bliže članove porodice. Njegov brat Srđan Jovići&scaron; sa suprugom Draganom Petrović-Jovi&scaron;ić i dvoje djece, također živi na Islandu. U razgovoru za na&scaron;, kažu da &bdquo;kada prvi put sleti&scaron; na aerodrom na Islandu, imas osjećaj da si sletio na Mars&rdquo;.

Ponosni na porijeklo

Pijesak&nbsp; je crn, lava sa mahovinom posvuda, a planine gole, nigdje &scaron;ume. Međutim, sve je prelijepo, priroda, okean&hellip;Velika je razlika između BiH i Islanda. Zime su&nbsp; hladne i duge, ljeta ki&scaron;ovita, hladna, kao neko na&scaron;e toplije proljeće. Zapravo, i nema podjele godi&scaron;njih doba, nego ima&scaron; zimu i &bdquo;ljeto&ldquo;.Možda zvuči kao da je to depresivno, ali naprotiv. Sve ima svoje čari, zimi imamo polarnu svjetlost ili aurora borealis, zbog koje doleze mnogi turisti. Ljeti uživamo u zalasku sunca čak i iza ponoći. Vidi se cijelu noć, kao neki sumrak &ndash; klažu Dragana i Srđan.&nbsp;

Podcrtavaju da su na&scaron;i ljudi i na Islandu snalažljivi i vrijedni, otvoreni da uče jezik, da se obrazuju, prilagođavaju&hellip;

- To je rezultiralo time da se na&scaron;i ljudi bave raznim poslovima ovdje, od radnika u raznim firmama do profesionalnih trenera, ronilaca, privatnih preduzetnika, uredskih poslova, advokata, prevodilaca. Možemo biti ponosni na na&scaron;e drzavljane, pogotovo koja su vrijedna da rade, obrazuju se, bave sportom i drže do svog porijekla, jezika i kulture&nbsp; &ndash; kažu supružnici Jovi&scaron;ić.

Kažu da Bosanci u ovoj zemlji, nemaju poseban klub ili udruženje koje ih okuplja, ali se mnogo druže privatno.

- Iz Bosne nam fali mnogo toga. Mi smo generacija koja je nekako između. Korijeni su ti na jednom mjestu, a živi&scaron; i adaptira&scaron; se na drugom. Najvi&scaron;e nam fali na&scaron;a uža obitelj, roditelji, da nam djeca rastu uz baku i djeda. Fali nam i na&scaron;a klima, priroda, gradovi. Trudimo se da posjetimo Bosnu i Hercegovinu, dolazimo jednom godi&scaron;nje i provedemo uglavnom mjesec dana &ndash; kažu Dragana i Srđan Jovi&scaron;ić.

<img alt="dragana-i-srdjan-jovisic" src="/media/old/553df441-1f74-4de0-a60f-4655b0094cfb-dragana-i-srdjan-jovisic.JPG" title="dragana-i-srdjan-jovisic" />

Dragana i Srđan Jovi&scaron;ić: Iz Bosne nam fali mnogo toga

Govoreći o Islandu, zanimljo je, kako dodaju, da se ne &scaron;tedi na energiji ni toploj vodi, jer je imaju na poretek, te se grije sve, čak i neki dijelovi ulica. Tako je zima, iako mnogo o&scaron;trija nego na&scaron;a, daleko podno&scaron;ljivija.

- S djecom posjećujemo bazene i kupamo se vani, jedemo sladoled&hellip; tokom cijele godine. Također, djeca u &scaron;kolama i vrtićima idu vani da se igraju svaki dan, bez obzira kakvo je vrijeme &ndash; kaže Dragana, obja&scaron;njavajući da pak svi imaju imaju veoma dobru opremu, kao &scaron;to su skafanderi i kabanice.&nbsp;

Slatki&scaron;i samo subotom 

Dodaje da su Islanđani obiteljski, liberalan, te vrijedan narod. Položaj žene je&nbsp; voma za&scaron;tićen, pazi se na jednakost spolova, na porodiljski otpust, sigurnost radnog mjesta, mjesto u vrtiću za djecu, dječiji doplatak&hellip;

- Zahvaljujuci toj kvalitetnoj socijalnoj politici, mladi ranije zasnivaju obitelj u odnosu na vr&scaron;njake u BiH. Mnogo se ulaže se u obrazovanje, &scaron;kole, sport, pa je nevjerovatna činjenica da djeca u ovako maloj zemlji mogu&nbsp; trenirati skoro svaki sport. Država se brine da roditeljima pomogne u određenom procentu oko plaćanja. Također, mladi rano pocinju da rade, čak sa 16 godina preko ljetnog raspusta, naravno poslove prilagođenje mladima. Kriminala ima, ali mnogo manje nego kod nas i općenito se osjeća&scaron; slobodnim &ndash; obja&scaron;njava nam Dragana, dodajući jo&scaron; da se alkohol pije uglavnom samo vikendom, da se slatki&scaron;i jedu samo subotom, i to je takozvani nami-dan te da pu&scaron;enje nije dozvoljeno u blizini &scaron;kola i bolnica.

&nbsp;Doći na Island za građane čije zemlje nisu u Schengen zoni je veoma te&scaron;ko, gotovo je nemoguće dobiti papire, osim ako se ne radi o spajanju porodice, studiranja&hellip;

- Nema ba&scaron; nekog priliva na&scaron;ih građana na Islandu, ali ko se odluči, dobro nam do&scaron;ao &ndash; zaključuje Dragana Petrović &ndash; Jovi&scaron;ić.&nbsp;

<h2>Stari znaju za Tita, mladi za BiH čuju samo na Evroviziji </h2>

Upitan kako Islanđanu na pomen Bosne i Hercegovine, Jovi&scaron;ić kaže da stariji znaju i za Jugoslaviju i za Tita, ljudi srednjih godina se sjećaju ratnih slika iz vijesti, dok mladi ljudi nemaju pojma. Njima je to sve &quot;istočna Evropa&quot; i&nbsp;za na&scaron;u zemlju znaju samo posredstvom&nbsp; Evrovizije.

<h2>Visok životni standard, posla opet ima</h2>

<h2>Govoreći dalje o ovoj zemlji, Zvjezdan Jovi&scaron;ić kaže da ima dobar socijalni sistem, da su građani sigurni, da imaju niskus topu nezaposlenosti, da po&scaron;tuju ljudska prava...</h2>

- Standard života je veoma visok u poređenju s balkanskim drzavama, mada se Island jo&scaron; oporavlja od bankovne krize iz 2008. Kriza je pro&scaron;la i sad opet ima dovoljno posla &ndash; obja&scaron;njava Jovi&scaron;ić.

I Dragana i Srđan dodaju da je standard na Islandu je prilično visok, daleko vi&scaron;i nego u BiH te ako dvoje rade mogu si priu&scaron;titi prilično pristojan život.

<h2>Laguna, lava, taktonske ploče</h2>

Dragana Petrović-Jovi&scaron;ić podcrtava da se na Islandu velika pažnja posvećuje očuvanju prirode, koja je čista i netaknuta, a jedino zagađenje dolazi od automobila. Govoreći o prirodnim ljepotama, pominje Geysir, vodopade, lavu, plavu lagunu, Pingvalavatn-Thingvalavatn - mjesto gdje dvije tektonske ploče izlaze na povrsinu iz okeana i može se stajati između, ronjenje u Silvri,&nbsp; jednom od najpopularnijih mjesta u Evropi.&nbsp;

Prvi utisak je kao da ste sletjeli na Mars, ali polarna idila ubrzo očara

Kako Bosanci I Hercegovci žive na Islandu, na samom sjeveru Evrope

Pro&scaron;log vikenda, u austrijskom gradu Althofen, održan je Izbor za kraljicu i kralja austrijske narodne no&scaron;nje za regiju Karnten.

Takmičilo se vi&scaron;e od 70 takmičara iz raznih austrijskih gradova, a među njima je bila i Bosanka Amina Majetić iz Klagenfurta, koja je uspje&scaron;na studentica, pjevačica sevdalinki i zabavnih pjesama, spisateljica, radio voditeljica i promotorka na promocijama knjiga.

<img alt="majetic" src="/media/old/5538f6bb-9d78-4de1-a33a-12e8b0094cfb-majetic.JPG" style="height: 1422px; width: 800px;" title="majetic" />

Majetić je osvojila treće mjesto. Po&scaron;to je žiri, osim lijepe narodne no&scaron;nje, od takmičara tražio da pokažu i neki svoj talent, zapjevala je pjesmu koja ih je odu&scaron;evila.

Ovu tradicionalnu manifestaciju organizirao je Alpen Adria Manufaktur Strohmeier.

Inače, Majetić ovih dana privodi kraju pisanje nove knjige i snimanje novog singla. 
&nbsp; 
&nbsp;

Izbor za kraljicu i kralja austrijske narodne nošnje

Amina Majetić osvojila treće mjesto u Klagenfurta

Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih &scaron;kola Bosne i Hercegovine na kome je usvojen izvje&scaron;taj o radu u prva četiri mjeseca ove godine i plan rada u narednom periodu, održan je jučer u &Scaron;tutgartu. 
&nbsp; 
Aktivisti BiH u SR Njemačkoj su u posljednjih &scaron;est godina na polju dopunskog obrazovanja djece građana BiH na maternjem jeziku postigli fantastične rezultate, saopćeno je iz Saveza dopunskih &scaron;kola BiH.

<img alt="stutgart" src="/media/old/55376fc6-7504-48d6-9c62-76adb0094cfb-stutgart.jpg" title="stutgart" /> 
 
Iako rade volonterski i bez adekvatne pomoći države BiH, uspjeli su otvoririti 30 dopunskih &scaron;kola u kojima se nastava izvodi po planu i programu Ministarstva civilnih poslova BiH, a na kraju &scaron;kolske godine, u većini &scaron;kola, ocjena iz svjedočanstva o pohađanju dopunske nastave unosi se djeci u njemačka svjedočanstva, u redovnim njemačkim &scaron;kolama. 
 
Na sastanku su pozitivnim&nbsp;ocijenjene&nbsp;aktivnosti Saveza na otvaranju dopunskih &scaron;kola BiH u Rosenheimu, Hamburgu, Rottenburgu, Pfalzgrafenweileru i Reutlingenu u kome dopunska nastava na bosanskom jeziku počinje u petak, 24. aprila u prostorijama njemačke &scaron;kole Matthaus-Beger-Schule, kao i sve veći interes i podr&scaron;ka građana BiH u Njemačkoj i svijetu ovom projektu. 
 
Prisutni su podržali zaključak s Kongresa Svjetskog saveza dijaspore BiH i zadnjeg sastanka rukovodstva krovne organizacije dijaspore BiH koji je nedavno održan u Italiji, da se u saradnji s nadležnim ministarstvima BiH održi tematska konferencija o dopunskom obrazovanju na maternjim jezicima za djecu građana BiH u dijaspori i potrebi da se država BiH aktivnije uključi u adekvatno rje&scaron;avanje ove za njene građane značajne oblasti.

<img alt="stutgart1" src="/media/old/55376fdb-9998-4b5b-913c-579eb0094cfb-stutgart1.jpg" title="stutgart1" /> 
 
- Sve čestitke onima koji vode i pomažu ovaj veoma važan i human projekt. Većina nas koji živimo izvan granica Bosne i Hercegovine rije&scaron;ila je svoje egzistencijalne probleme. Poslije familije i zdravlja nama je najpreča &scaron;kola, dopunska &scaron;kola na bosanskom jeziku u kojoj će na&scaron;a djeca naučiti svoj maternji jezik i znati vi&scaron;e o BiH - rekla je Aida Đulić, jedna od koordinatorica Bosanske dopunske &scaron;kole u Rottenburgu, ističući želju da i u gradu u kome živi uskoro počne nastava na maternjem jeziku.

Njemačka

ŠTUTGART Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih škola BiH

Fahrudinu Čongo 31. mart bio je posljednji radni dan na dobroj poziciji u poznatoj holandskoj tvornici bicikla &ldquo;Gazelle&rdquo; iz Dierena.

Za razliku od mnogih sunarodnjaka iz domovine koji gledaju prvu priliku da odu, ovom Sarajliji napokon se obistinio san o povratku iz iseljeni&scaron;tva u rodni grad.

- Povratak u Bosnu i Hercegovinu je moj lični izbor. Mislim da imam tu rijetku sreću da mogu slijediti svoje želje i snove. Nakon 47 godina života, od kojih sam 25 proveo živeći, obrazujući se i radeći u Njemačkoj i Holandiji, moja želja i moj izbor je da se vratim u svoj rodni grad Sarajevo - pojasnio je Čongo svoju odluku za &quot;Dnevni avaz.&quot;

On je svjestan razlika između Holandije i BiH, uz sve prednosti i nedostatke te priznaje da odluka nije bila laka.

- U Holandiji ostavljam jedan uređen dru&scaron;tveni sistem, lijepo životno okruženje i prijatelje Bosance i Holanđane, divne kolege i poziciju &scaron;efa odjeljenja Proizvodni Inženjering u simbolu holandskoga privredni&scaron;tva i tehnike &ldquo;Kraljevska Gazelle&rdquo;. Isto tako sam svjestan da u BiH postoje čestiti i plemeniti ljudi, profesionalci sa kojima ću dobiti priliku da primjenim stečeno znanje i iskustvo, a od kojih ću isto tako naučiti jo&scaron; mnogo toga i sa kojima ću moći postati jo&scaron; bolji čovjek i radnik - uvjeren je Sarajlija.

Bojazni od povratka nema.

- Jedino o čemu ponekad razmi&scaron;ljam su moguče predrasude koje pojedini ljudi imaju o povratnicima ili dijaspori općenito. Mislim da su u pravu za jedan dio Bosanaca koji žive u svijetu. Ali isto tako znam da postoji priličan broj nas koji svoje Bosance i BiH neizmjerno mnogo cijene i vole. Vjerujem u ljude u BiH. Vjerujem u svoje članove porodice i prijatelje. Vjerujem u radne kolege, pa stoga znam da je moja odluka da živim i radim sa svojim narodom u rodnoj zemlji ispravna - dodao je Čongo.

Odluku o njegovom trajnom povratku u Sarajevo ubrzala je poslovna ponuda iz jedne bh.kompanije u glavnom gradu BiH.

Fahrudin Čongo o povratku iz Holandije u BiH

Nakon 25 godina vraća se u Sarajevo

East West Centar Sarajevo na čelu s poznatim bosanskohercegoačkim režiserom Harisom Pa&scaron;ovićem ovih dana se nalazi na &scaron;vedskoj turneji na kojoj su već izveli poznatu predstavu &quot;Ruže za Annu Terezu&quot; u tri &scaron;vedska grada. Domaćin, čuveni &scaron;tokholmski Riksteatern u saradnji s Spektrum Teater &amp; Konst &nbsp;iz Lind&scaron;opinga izveli su predstavu &quot;Ruže za Annu Terezu&quot; u glavnom pozori&scaron;tu u Geteborgu (Stora Teatern) pro&scaron;le sedmice koja je mnoge ostavila bez daha.

Obzirom da živimo u vremenu i s ljudima punih raznih trauma i predrasuda, da li se to radilo o ratu, psihičkom ili fizičkom nasilju, alkoholičarima te drugih poroka i uvjerenja.

Pa&scaron;ović nam je svojom genionalno&scaron;ću pokazao da je ova predstava jedna veoma dobra rehabilitacija, instrument i način rada čovjeka na samom sebi kako bi na jedan jedinstven način pobjedili strah od doživljenog, razumjeli ono (ne)poznato, reagovali na (ne)ljudsko pona&scaron;anje, a najvi&scaron;e shvatili da kolektivno dru&scaron;tvo traži spas na pogre&scaron;nim mjestima kao &scaron;to su kafane, u alkoholu, muzici i pjesmama u kojima je mno&scaron;tvo skrivenih poruka itd.

<img alt="sopranistica-aida-corbadzic-i-plesaci-na-sceni" height="410" src="/media/old/552e1d3e-a7d8-40d4-a648-6e85b0094cfb-sopranistica-aida-corbadzic-i-plesaci-na-sceni.jpg" title="sopranistica-aida-corbadzic-i-plesaci-na-sceni" width="619" />

Foto: Dž. Me&scaron;trovac (Sopranistica Aida Čorbadžić sa plesačima na sceni)

Pored mnogobrojnih de&scaron;avanja u ovome gradu najveću pozornost dobila je Pa&scaron;ovićeva predstava u kojoj pjeva&nbsp;sopranistica Aida Čorbadžić, bh. operska diva, a ple&scaron;u Thomas Steyaert, Ulisse Romano, Ibrahim Outtara, Aydar Valeev i Gaj Žmavc. Perkusionista je singapurski muzičar Jenson Koh. Koreograf je Edward Clug, kompozitor Philip Tan, kostime su uradile Irma Saje i Vanja Ciraj, a scenograf je Vedad Orahovac. Izvr&scaron;ni producent East Westa je Ismar Hadžiabdić, a projektna menadžerica je Lejla Abazović.

Pop-folk spektakl &nbsp;&quot;za one koji vole kafanu vi&scaron;e od pozori&scaron;ta&quot;&nbsp;okupila je publiku u Geteborgu iz svih djelova svijeta među kojima su u najvećem broju bili &scaron;veđani i bh. građani te su dugim aplauzom počastili fantastičnu grupu ljudi na sceni, koji su svojom profesionalno&scaron;ću, uporno&scaron;ću, radom i trudom uspjeli objasniti ljudima (na nepoznatom jeziku za mnoge), da kulture nikad nije dosta!

Među publikom gosti su bili Figen Solmaz muzički producent iz Riksteatra &Scaron;tokholm i Amir Bahtijarević &quot;Croatian Roots Music&quot; iz Zagreba.Na adresu udruženja Spektrum Teater &amp; Konst svkodnevno pristižu pohvale i čestitke od zadovoljnih posjetilaca koji na ovu predstavu gledaju &scaron;irokog uma i otvorenih očiju. Najče&scaron;ći komentar koji čujemo je pohvala na profesionalizmu rada Harisa Pa&scaron;ovića kao i cijelog tima kazali su iz ovog udruženja.

East West Centar Sarajevo nastupio je u &scaron;vedskoj kraljevskoj operi u &Scaron;tokholmu (Kungliga Operen) u nedelju, 12.4.2015. u 19h i to je prvi put u tradiciji ove slavne operske kuće da jedna strana kompanija nastupa na njenoj pozornici. East West će izvesti sljedeću predstavu &quot;Ruže za Annu Teresu&quot; u režiji Harisa Pa&scaron;ovića u gradu Kalmaru na jugu &scaron;vedske. 
 
&nbsp;

Na čelu s bosanskohercegoačkim režiserom Harisom Pašovićem

East West centar Sarajevo na turneji po Švedskoj

Vi&scaron;e od dva miliona građana BiH živi izvan granica domovine. Bh dijaspora najveći ulagač u BiH i ogroman neiskori&scaron;teni potencijal. Dokle će vlasti u BiH imati ignorantski odnos prema dva miliona svoga stanovni&scaron;tva

Pod pokroviteljstvom Ambasade BiH u Rimu i Generalnog konzulata BiH u Milanu, u organizaciji ovogodi&scaron;njeg domaćina Comune di Angolo Terme, asocijacije Bo&scaron;njaka &bdquo;Ljiljan&ldquo; i udruženja &bdquo;Bosna Erzegovina Oltre Confini&ldquo; iz Piacenze, od 10. do 13. aprila 2015. godine, u Angolo Terme održan je sastanak rukovodstva Svjetskog saveza dijaspore BiH. &nbsp;

Često zapostavljeni

- Dijaspora je resurs koji se često zapostavlja od strane države BiH i diplomatskih predstavnika BiH, &scaron;to ne bi trebalo. Ja na&scaron;u dijasporu doživljavam kao važan faktor bh zajednice. Službovala sam u dosta zemalja i svugdje nailazila na&nbsp; pohvale o na&scaron;im ljudima. Na&scaron;i ljudi u svijetu su vrijedni i po&scaron;teni i kapacitet koji oni posjeduju ne koristimo dovoljno, posebno kada je u pitanju promocija Bosne i Hercegovine na polju ekonomije, politike, kulture i obrazovanja. BiH po mom mi&scaron;ljenju treba generalno mijenjati stav prema svojoj dijaspori. Do sada se bh dijaspora doživljava na jedan pogre&scaron;an način da su to neki ljudi koji su oti&scaron;li vani, koji su se etablirali, kojima je dobro i koji svremena na vrijeme dođu u BiH i o kojima ne treba voditi računa. Ta percepcija se mora mijenjati i to je uloga političara - istakla je u svom obraćanju ministrica savjetnica u Ambasadi BiH u Rimu Vesela Planinić.

<img alt="sastanak" src="/media/old/552ce890-950c-4c8f-b62a-6e67b0094cfb-sastanak.JPG" title="sastanak" />

Ona je pročitala i toplo pismo dobrodo&scaron;lice ambasadora BiH u Italiji Nerkeza Arifhodžića koji veoma cijeni i podržava rad dijaspore Bosne i Hercegovine.

- Dijaspora BiH posjeduje ogromni potencijal, posebno za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Dijaspora BiH broji oko dva miliona stanovnika, &scaron;to je polovina ukupnog stanovni&scaron;tva BiH. BiH je u odnosu na broj stanovnika na prvom mjestu u Evropi po broju dijaspore. &nbsp;Novčane doznake dijaspore prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH iznose tri i po milijarde, &scaron;to je vi&scaron;estruko vi&scaron;e od strane pomoći BiH i stranih investicija u BiH. Sve ove godine one su stabilne i veće. Ima op&scaron;tina u BiH, poput Sanskog mosta i Goražda u kojima su glavni investitori dijaspora BiH. Na&scaron;a dijaspora je mlada, dobro obrazovana i odlično integrisana u država u kojima živi. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sarađuje i radi sa bh dijasporom, ali u rad sa dijasporom treba i moraju da se uključe i druga ministarstva i institucije BiH, jer dijaspora BiH svojim značajem i aktivnostima zaslužuje da država BiH sistemski uredi odnos prema svojoj dijaspori - istakla je u svom obraćanju&nbsp; pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić.

U svojim obraćanjima predstavnici domaćina i italijanskih vlasti pohvalno su govorili o bh zajednici u Italiji, ističući da su jedna od najbolje integrisanih grupacija stranaca u njihovoj zemlji sa kojima nemaju nikakvih problema.

Buduće aktivnosti

Organizaciju i aktivnosti krovne organizacije dijaspore BiH bh asocijacijama u Italiji i domaćinima Italijanima predstavio je Hasan &Scaron;ehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Nakon sastanka sa domaćinima i organizatorima održan je sastanak rukovodstva Svjetskog saveza dijaspore BiH na kome je analiziran dosada&scaron;nji rad krovne organizacije bh dijaspore i plan rada u narednom periodu, a članovi GO SSD BiH prezentovali su rad u svojim zemljama.

Prva naredna aktivnost je održavanje Svjetskog prvenstva dijaspore BiH u malom fudbalu, u Danskoj, od 5. do 7. juna 2015. godine i Festival folklora dijaspore BiH koji je planiran za period od 11. do 14. juna u Bihaću.

Krajem ove ili početkom naredne godine Svjetski savez dijaspore BiH će sa nadležnim ministarstvima organizirati i konferenciju o dopunskom obrazovanju djece građana BiH u svijetu. Donijeta je i odluka o posjeti delegacije SSD BiH predstavnicima novih vlasti u BiH na kojima će nadležne upoznati sa aktivnostima dijaspore BiH, svojim dugogodi&scaron;njim zahtjevima na koje se dosada&scaron;nja vlast oglu&scaron;avala i zatražiti bolji odnos prema populaciji građana BiH koji žive izvan njenih granica.

U subotu navečer predstavnici dijaspore BiH prisustvovali su monodrami italijanske umjetnice Roberte Biagiarelli posvećene dvadesetogodi&scaron;njici od genocida nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici.

- Za nas koji živimo u Italiji ovo je veliki događaj. Sretni smo &scaron;to smo mogli biti domaćini Svjetskom savezu dijaspore BiH i ljudima koji godinama aktivno rade za bh zajednicu u svijetu i promociju BiH u zemljama u kojima žive. Ovo je novi podstrek za na&scaron;e buduće aktivnosti - istakla je Tamara Smajlović, član GO SSD BiH iz Italije i Ramo Kadrić, predsjednik asocijacije &bdquo;Bo&scaron;njak&ldquo; iz Angolo Terme koja je bila domaćin Svjetskom savezu dijaspore BiH.

<h2>Prisutni na sastanku</h2>

Sastanku su prisustvovali članovi Glavnog odbora krovne organizacije bh dijaspore iz Italije (Tamara Smajlović), Velike Britanije (Anes Cerić i Faruk Tičić), Slovenije (Dinka Hrustanović), &Scaron;vedske (Smajo Murguz), Danske Medo Huremović), Turske (Hasan &Scaron;ehović), Njemačke (Haris Halilović i Ismet Hasanović) i predstavnica asocijacija žena iz BiH u svijetu Hiba Čelik.

Među gostima na sastanku predstavnika bh. dijaspore u Italiji bili su i: pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić, ministar savjetnik u Ambasadi BiH u Rimu Vesela Planinić, generalna konzulica BiH u Milanu Nermana Hadžijahić, počasni generalni konzul BiH u Turskoj (Izmir) Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Italiji (Treviso) Diego Moscheni, načelnik općine Angelo Terme dr. Alessandro Morandini, načelnik općine Artogne Gian Pietro Cesari, mar&scaron;al di Darfo Boario Terme Matteo Lorandini, episkop provincije don Danilo Vezzoli i paroh di Angolo Terme don Attilo Mutti.

&nbsp;

U Italiji održan sastanak rukovodstva Svjetskog saveza dijaspore BiH

BiH na prvom mjestu po broju dijaspore u Evropi

Aiman Mazyek, predsjednik Krovne organizacije muslimana u Njemačkoj (ZRM), u pratnji Abdulsameda El-Yezida, predsjednika ZRM-a za pokrajinu Hessen, posjetio je gradili&scaron;te bo&scaron;njačke džamije u Mainzu.

Na gradili&scaron;tu su Aimana dočekali predstavnici džemata, imam Halil ef. Makić i predsjednik džemata Rifat Halilović, te članovi građevinskog odbora - predsjednik Nusret Faković, potpredsjednik Abidin Makić i član &Scaron;evket Zukić. Predsjednik mesihata IZBNJ Edin Atlagić je zbog poslovnih obaveza u posljednji čas otkazao svoje prisustvo.

Aiman nije krio odu&scaron;evljenje, koje je bilo vidljivo na njegovom licu, i sa onim sto vidi, kao i činjenicom da je bo&scaron;njački džemat Mainz u tako kratkom vremenu za nepune dvije godine, uz pomoć svojih džematlija i prijatelja izvan džemata uspio da uradi, pogotovu &scaron;to finansijsku pomoć do sada nisu dobili ni od jedne institucije sa strane.

Posebno ga je odu&scaron;evila ideja da se prednji dio džamije uradi u obliku otvorene knjige, visoke 6 metara, a &scaron;iroke 13 metara, blago nagete naprijed, te da pored simbolike i značaja knjige u Islamu to simbolizira i prvu od&scaron;tampanu Gutenbergovu knjigu koja je &scaron;tampana u Mainzu. I sam Aiman je rekao da i njemu nije poznato da postoji i jedna džamija u svijetu sa ovakvim čelom i mihrabom.

Ovo je prva džamija (u pravom džamijskom obliku) sa kubetom u njemačkoj pokrajini Rheinlad -Pfalz.

- Stvarno sam pozitivo iznenađen kako brzo napreduju radovi i koliko ste mnogo toga uradili u kratkom vremenu. Neka vam dragi Allah da snagu da sve ovo zavr&scaron;ite do 2017. godine kako ste i planirali. Mi želimo da vam svi pomognemo, jer ova džamija će za sve muslimane u Mainzu i okolnim gradovima biti kao drugi dom. Muslimani u Njemačkoj su shvatili da je ta država njihova kuca, njihov prag, a svaka ova izgrađena džamija je veoma važna spona svega toga - rekao je na kraju svoje posjete Aiman.

Gradilište džamije posjetili predstavnici Krovne organizacije muslimana u Njemačkoj

Gradnja džamije u Mainzu teče po planu

Nakon Enese Hrustić, holandski mediji pi&scaron;u o jos jednoj nestaloj osobi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ovaj put iz grada Tilburg. Riječ je o Fati Hidanović, 17-godi&scaron;njakinji koja se u policijskom registru nestalih osoba vodi od četvrtka.

Djevojka ima niži koeficijent inteligencije kako navodi &ldquo;Omroepbrabant&rdquo;, a kući se nije pojavila nakon odrađenog stažiranja u jednom frizerskom salonu, a majka joj je jako zabrinuta.

- Ona je luda za njenim iPhonom, ali je on od četvrtka isključen. Jako se bojim, to mi je jedina kćerka, rekla je Halida Hidanovic, Fatina majka, koja sumnja da joj je kćer oti&scaron;la u inozemstvo.

Ovo nije prvi put da Fata nestane, navodi se u tekstu, ali se do sada uvijek vraćala kući nakon jednog dana. Posljednji je put vidjena na autobuskoj stanici i nakon toga joj se gubi svaki trag.

Fata Hidanovic je visoka 160 centimetara ima tamno crvenu kosu i tamnosmeđe oći i ima pirsing u jeziku. U danu nestanka nosila je zlatni prsten sa slovom D i zlatni lanac, tamnoplavu jaknu i farmerke.

&nbsp;

Nestala još jedna Bosanka u Holandiji

Fata Hidanović od četvrtka se nije javila majci

U noći na subotu u bečku traumatolo&scaron;ku bolnicu UKH Meidling dovezen je Miroslav C., (39) iz Bosne i Hercegovine sa mnogobrojnim te&scaron;kim povredama opasnim po život, pi&scaron;e bečki list &Ouml;sterreich.

Kako list navodi, njega je brutalno izbola djevojka Austrijanka Bettina&nbsp;E. (25).

Inače, u krvavom obračunu i Bettina je zadobila teže povrede zbog kojih je prebačena na&nbsp;bolničko liječenje u Op&scaron;tu univerzitetsku bolnicu Beča.

Zanimljivo da je policiji ovaj par poznat od ranije jer je bilo prijava zbog nasilja, a čak su i zabranili Miroslavu da ulazi u stan svoje 14 godina mlađe djevojke zbog nasilja.

Prema Facebook statusima oni su se u međuvremenu pomirili.

&quot;Lijepa Bečlijka dala je jo&scaron; jednu &scaron;ansu čoveku očigledno sklonom nasilju, ultranacionalisti, huliganskom navijaču beogradskog Partizana, koji ima dvoje djece sa drugom ženom&quot;, pi&scaron;e &Ouml;sterreich.&nbsp;

Prema prvom policijskom izve&scaron;taju, Miroslav je napao u njenom stanu i udarao po licu, a onda je Bettina u bijesu dohvatila nož i 15 puta izbola Miroslava po grudima.

Svađa do krvi

ZLOČIN U BEČU Djevojka nožem izbola navijača Partizana iz Bosne i Hercegovine!

Bosanskohercegovačka dijaspora u Melbournu je iskoristila protekli vikend i praznike za jo&scaron; jedno druženje. Naime, u subotu i nedjelju 4. i 5. aprila, u organizaciji Sportskog dru&scaron;tva Đerzelez, održan 16. nogometni turnir bh. timova u Viktoriji.

Utakmice su odigrane u zapadnom dijelu Melbourna na stadionu Đerzeleza, koji ove godine obilježava 20 postojanja i rada.

Na turniru je učestvovalo osam ekipa. Sa po dva tima su nastupili BH Centar Springvale (Heatherton United), KUD Dandenong (Springvale City) i Đerzelez (Balmoral FC), te Bosna Melbourne (Maribyrnong Greens) i Podrinje 11. juli Srebrenica sa po jednim timom.

U subotu su odigrane utakmice po grupama i u polufinale su se plasirali BH Centar Springvale, KUD Dandenong, Bosna Melbourne i Podrinje.

<img alt="najbolji-igrac-turnira-armin-kerla-u-duelu" src="/media/old/552394fb-1dbc-47dd-9d6e-159eb0094cfb-najbolji-igrac-turnira-armin-kerla-u-duelu.jpg" title="najbolji-igrac-turnira-armin-kerla-u-duelu" />

Armin Kerla najbolji igrač turnira

U nedjelju, u prvom polufinalnom susretu, koje je po mnogima bio finale prije finala, sastali su BH Centar Springvale i KUD Dandenong. BH Centar je golovima Tarika Sivića i Armina Kerle poveo sa 2-0, ali je krajem poluvremena KUD Dandenong iz penala smanjio na 2-1. Drugo poluvrijeme je donijelo puno uzbuđenja pred oba gola. Pobjednik je odlučen tek u zavr&scaron;nici kada je Zijo Bajrektarević postigao treći gol za BH Centar.

U drugoj polufinalnoj utakmici sastale se ekipe Podrinja i Bosne Melbuorne. Nakon dobre igre i postignutog gola u prvom dijelu utakmice očekivala se sigurna pobjeda Bosne Melbourne. Ipak, upornost igrača Podrinja se isplatila i pet minuta prije kraja susreta su iz penala izjednačili na 1-1 &scaron;to je bio i konačan rezultat regularnog dijela. Bolji izvođači sa bijele tačke su bili igrači Podrinja i tako se po prvi put plasirali u finale jednog takmičenja.

U finalnom susretu igrači Podrinja su počeli dobro protiv BH Centra i nakon 10 minuta igre poveli sa 1-0. Ipak, kako je vrijeme odmicalo, spremnost i kvalitet igrača BH Centra dolazi sve vi&scaron;e do izražaja, koji brzo postižu 4 gola i na odmor odlaze sa tri gola prednosti. &nbsp;

<img alt="drugo-mjesto-podrinje" src="/media/old/55239516-59f0-49aa-8e6c-15ceb0094cfb-drugo-mjesto-podrinje.jpg" title="drugo-mjesto-podrinje" />

Pehar za ekipu Podrinja

Drugo poluvrijeme nije imalo rezultatsku neizvjesnost, ali se i dalje igralo dopadljivo i borbeno, uprkos umoru svih igrača. Konačan rezultat: BH Centar Springvale-Podrinje 9-3. 
Ubrzo nakon zavr&scaron;ene finalne utakmice u prostorijama Đerzeleza održana je mala svečanost i&nbsp; najuspje&scaron;nijim igračima i timovima su uručeni pehari.

Za najboljeg golmana progla&scaron;en je Steve Ancevski (BH Centar), najbolji strijelac, sa 10 postignutih golova, je Ali Sanad (BH Centar), najbolji igrač turnira Armin Kerla (BH Centar), ekipa Djerzeleza je dobila pehar za fair-play, drugoplasirana ekipa Podrinje i prvo mjesto BH Centar Springvale.

Osim sporta, bilo je vremena za sevdah, nastup folklora, susret sa prijateljima i naravno neizbježne ćevape.

Održan 16. nogometni turnir bh. timova u Viktoriji

Melburn: Uz sport sevdah, folklor i ćevapi

U glavnoj borbi večeri u subotu 4. aprila u &scaron;vicarskom gradu Luzenu Bosanac Enver &Scaron;ljivar boriće se za titulu svijetskog &scaron;ampiona u taljlandskom boksu u kategoriji K1 - superte&scaron;ka kategorija.

Ovaj Kraji&scaron;nik, tačnije iz Sanskog mosta koji poslednjih osam godina sportsku karijeru gradi u &Scaron;vicarskoj ali pod bh. zastavom poslednjih godina zna samo za uspijehe.

Najprije je prije tri godine, odnosno 2012. postao prvak &Scaron;vicarske, pa 2013. prvak Evrope u WKU verziji da bi pro&scaron;le godine u ISKA verziji postao također evropski prvak u&nbsp; K1 superte&scaron;koj kategoriji.&nbsp;

Njegov protivnik u subotu bit će Cris Cooper iz Irske koji važi za neprikosnovenog borca.

Ali to za &Scaron;ljivara izgleda ne predstavlja prepreku.

- Marljivo treniram već mjesecima za ovaj meč života i mislim da sam potpuno spreman za meč. Vjerujem u veliki broj mojih navijača koji če me bodriti i nadam se da ćemo na kraju zajedno slaviti titulu. Drago mi je i neizmjerno sam sretan &scaron;to ću time promovisati i svoju zemlju Bosnu i Hercegovinu - rekao je &Scaron;ljivar.

U dosada&scaron;njij karjeri on je imao 28 borbi i od toga 26 rije&scaron;io u svoju korist i to 16 nokautom.

U kategoriji K1

Šljivar u subotu za svjetsku tittulu protiv Cris Coopera iz Irske

Bihaćki kaligraf Sinanudin Bajrić, koji radi i stvara duže od jedne decenije, izlagao je svoje radove &scaron;irom BiH i van nje.

<img alt="radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-3" src="/media/old/551963d6-3e08-4c01-b804-6ddfb0094cfb-radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-3.jpg" title="radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-3" />

Posljednja njegova izložba organizovana je u austrijskom gradu Gracu, u sklopu obilježavanja godi&scaron;njice bo&scaron;njačkog džemata koji tamo egzistira.

<img alt="radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-2" src="/media/old/551963d3-8848-4f1a-be05-6dafb0094cfb-radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-2.jpg" title="radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-2" />

Bajrić se tamo&scaron;njim ljubiteljima radova iz oblasti islamske umjetnosti kaligrafije predstavio sa kolekcijom svojih radova koji su nastajali u različitim vremenskim periodima i sa različitim motivima.

<img alt="bajric-kolekcija-predstavlja-moj-visegodisnji-rad" src="/media/old/551963cb-1760-4700-9930-6df7b0094cfb-bajric-kolekcija-predstavlja-moj-visegodisnji-rad.jpg" title="bajric-kolekcija-predstavlja-moj-visegodisnji-rad" />

Foto: Avaz (Bajrić: Kolekcija predstavlja moj vi&scaron;egodi&scaron;nji rad)

Radovi su bili izloženi dva dana u bosanskoj sobi, koja se nalazi u sklopu prostorija džemata Bo&scaron;njak u Gracu.

<img alt="radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-1" src="/media/old/551963d0-1f90-4506-9e0a-678cb0094cfb-radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-1.jpg" title="radovi-izlozeni-u-bosanskoj-sobi-privukli-ljubitelje-islamske-kaligrafije-1" />

Prema utiscima posjetitelja radi se o veoma lijepim umjetničkim radovima, koji na svojevrstan način predstavljaju samog autora i njegov 12-ogodi&scaron;nji rad u ovoj oblasti.

Povodom obilježavanja godišnjice osnivanja bošnjačkog džemata u Austriji

U Gracu održana izložba radova bihaćkog kaligrafa Sinanudina Bajrića

Nogometni klub SV Bosna iz njemačkog grada Frankfurta u zadnjoj odigranoj utakmici protiv ekipe SV Viktoria Preussen uspjela je da pobjedi minimalnim, ali veoma važnim rezultatom od 1:0.

U dvadesettrogodi&scaron;njoj dugoj sportskoj i nogometnoj tradiciji Sv Bosna iz Frankfurta igrala je mnoge veoma važne i izuzetno bitne fudbalske utakmice, a ova zadnja bila im je veoma važna,pa je samim tim i pobjeda bila od velikog značaja.

U goste im je dosla prvoplasirana ekipa Viktoria Preussen koja je&nbsp; u trinaest utakmica zaredom bila neporažena. Viktoria je Bosni na tabeli bježala za &scaron;est poena, a sada nakon ove utakmice razlika je smanjena na tri poena.

Sjajna atmosfera koja je vladala među fudbalerima Bosne prije početka utakmice prenijela se i na teren,pa je tako sa prvim zviždukom sudije Yannic Kalka utakmica započela veoma dinamično. Nogometa&scaron;i Bosne su svojom igrom na samom početku dominirali na terenu, pa tako u 33. minuti Nikola Anđelić sam izlazi pred golmana Viktorie, ali isti uspjeva da odbrani.

Ekipa Viktoria Preussen u prvom poluvremenu nije imala ni jednu &scaron;ansu da se bliže priblizi golu Bosne, a drugo poluvrijeme za Bosnu je započelo veoma lo&scaron;e.

Kapiten ekipe Sead Kavgić dobio je crveni karton,nakon toga Alen Tahirovic zbog prigovora sudiji dobio je odmah crveni karton,a u 55. minuti utakmice Bosna nastavlja igru sa dva igrača manje, ali u tom momentu započinje sportska bajka za Bosnu.

U 55.minuti Adem Brajanac izvodi sa 40 metara slobodni udarac, &scaron;alje loptu u &scaron;esnaesterac prema Adisu Pita, i nakon toga lopta zavr&scaron;ava u golu Viktorie Preussen. Tako Bosna uspjeva da povede rezultatom od 1:0.

Posljednjih 35 minuta utakmice nogometa&scaron;i Bosne čine sve da zadrže vodstvo i to im uspjeva sve do zavr&scaron;etka utakmice. Viktoria Preussen nije u tom vremenu uspjela da stvori ni jednu &scaron;ansu za gol, a ponosni Bosanci iz ove utakmice izasli su kao pobjednici, a ta pobjeda im mnogo vise znači od bilo koje pobjede do sada.

Utakmica je odigrana u okviru Kreisoberlige grada Frankfurta, a zbog ki&scaron;nog vremena nije bilo mnogo navijača Bosne, ali oni koji su tu bili radovali su se pobjedi njihovog tima.

Sastav: Ahmed Selimović, Nikola Anđelić, Remzudin Vunić, Alexandru Panainte, Kenan Kovačević, Alen Tahirović, Sead Kavgić, Nedim Polimac, Adem Brajanac, Adis Pita i&nbsp; Sadedin Kahrović.

Trijumf nad ekipom  SV Viktoria Preussen

Pobjeda nogometnog kluba SV Bosna u okviru  Kreisoberlige grada Frankfurta

U gradu Minhenu ove godine su se po deveti put održali Dani Balkana u organizaciji &bdquo;Čovjek čovjeku&ldquo;, humanitarne organizacije koju vodi Bosanka Sadija Klepo. Građani ovog grada, a i &scaron;ire, su od 12. do 24. marta imali prilike da vide i učestvuju u raznolikom programu čija je glavna tema bila Romi.

Manifestacija je započela sa otvaranjem tri izložbe fotografija o životu Roma, da bi bili nastavljeni sa raznovrsnim romskim folklorima i muzičarima u muzičkim večerima. Bila je tu naravno i Esma Redžapova. Uz sve to su danima publici nuđena predavanja i tribina raznih visokih političara, književne večeri i razne radionice i balkanska kuhinja.

16. marta je bilo svečano otvaranje filma. Publika je imala prilike da vidi raznovrsne filmove, poput &bdquo;Skupljača perja&ldquo;, &bdquo;Doma za vešanje&ldquo;, &bdquo;Epizode u životu berača željeza&ldquo;, &bdquo;Otok ljubavi&ldquo; od Jamile Žbanić i drugi.

Na zavr&scaron;nici Dana Balkana u Minhenu glavna atrakcija je bila Bosanska, glumica Luna Zimić Mijović. U utorak, 24. Marta je prikazan njen film &bdquo;Traumland&ldquo; u režiji Petre Biondine Volpe. Film je pobudio veliko intersovanje minhenske publike, koja je poslije filma imala prilike da razgovara sa glavnom glumicom filma Lunom Zimić Mijović. Mlade glumica koje se sjećamo iz fima &bdquo;Grbavica&ldquo;, koja sada iza sebe ima preko 12 filmova, odgovarala je na raznovrsna pitanja publike, počev od detalja iz filmu, čija je tema prostitucija, do situacije u Bosni.

- Iako je situacija sa filmom u Bosni veoma te&scaron;ka, i godi&scaron;nje se pravi samo 1,7 filmova, ja ipak ostajem u svojoj domovini i boriću se da se pobolj&scaron;a stanje u njoj. Ja mogu otići negdje i snimiti film, ali ću se uvijek vratiti svom domu u Bosni - rekla je na kraju mlada glumica, koja je ovom prilikom imenovana za Prvu ambasadoricu Dana Balkana. Ona je ovom prilikom potpisala ugovor sa glavnim organizatorom Dana Balkana Sadijom Klepom, koja je bila odu&scaron;evljena kako lijepom, talentovanom i veoma obrazovanom mladom glumicom, tako i samim protokom Dana Balkana.

-Dani su bili nevjerovatno posjećeni. Na hiljade ljudi su imali priliku da vide raznovrsni program koji smo godinama pripremali. Sretna sam &scaron;to smo odabrali Lunu za prvu ambasadoricu Dana Balkana. Znamo da će ona Dan Balkana najbolje drugima osvijetliti &ndash; izjavila je tom prilikom glavna organizatorka Dana Sadija Klepo.

&nbsp;

Manifestacija humanitarne organizacije "Čovjek čovjeku"

Luna Zimić Mijović prva ambasadorica Dana Balkana u Minhenu

U organizaciji Bosanskog kulturnog centra Offenbach održan je tradicionalni turnir u malom nogometu, a koji je po već ustaljenoj tradiciji privukao veliki broj ekipa koje su se takmičile, gledalaca i zaljubljenika u fudbal. Ovaj put ovo takmičenje podržalo je vi&scaron;e udruženja iz okruga, a između ostalih KUD Sevdah Frankfurt, Udruženje Sandžak iz Ofenbaha, turski centar &quot;Yavuz Selam&quot; i mnogi drugi.

Prijavilo se ukupno 14 ekipa. BKC Offenbach, BKZ Sandzak i &quot;Yavuz Selim&quot; prijavili su po dvije ekipe, a pored njih jo&scaron; su se takmičile ekipe Sevdah-Frankfurt, &nbsp;MNK Una, &nbsp;Lavin Stockstadt, &nbsp;Bosnian United, &nbsp;Asterix, &nbsp;FC Weiher i dvije italijanske ekipe FC Sizilia i Master of Disaster. Kompletno malonogometno takmičenje proteklo je u odličnom raspoloženju, bez ijednog incidenta i u prijateljskom i sportskom druženju.

Sudije turnira su bili Sanel Halilčević i Juro Marić, a i jedan i drugi su nam izjavili da im je bilo veliko zadovoljstvo suditi na ovom turniru, jer je bilo sportsko i fer takmičenje.

Prvo polufinale su igrale ekipe BKC Offenbach i MNK Una. Regularno vrijeme je zavr&scaron;eno bez pogodaka, te je odluka pala u izvođenju sedmeraca. U finale se plasirala ekipa MNK Una, rezultat 2:1 nakon izvođenja sedmeraca.

Drugo polufinale su igrale ekipe Master of Disaster i Lavin Stockstadt. Pro&scaron;logodi&scaron;nji finalisti, ekipa Lavin iz Stockstadt-a nije uspjela ponoviti plasman i ove godine. Poraženi su rezultatom 1:0 od ekipe Master of Disaster.

Utakmica za 3. mjesto je odlučena izvođenjem sedmeraca. Bolji u izvođenju sedmeraca bila je ekipa Lavin Stockstadt, koja je porazila domaćina BKC Offenbach rezultatom 3:2.

Ekipe MNK Una i Master of Disaster su odmjerili snage u finalu turnira. Ekipa MNK Una je bila ubjedljivo bolja, porazila je ekipu Master of Disaster rezultatom 5:1.

Najboljim igračem turnira progla&scaron;en je Adin Hajdarbegovic, igrač pobjedničke ekipe MNK Una. Nagradu za najboljeg golmana dobio je Denis Hornung iz ekipe Lavin Stockstadt, a nagradu za Fair-Play je dobila ekipa Bosnian United.

Domaćin bosanski kuturni centar iz Offenbach-a se uz pomoć udruženja Sevdah Frankfurt pobrinuo za razne poslastice i osvježenja kako za igrače tako i za mnogobrojne gledaoce.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

U organizaciji Bosanskog kulturnog centra

Održan tradicionalni malonogometni turnir Offenbach

Povodom osnivanja odjeljenja dopunske &scaron;kole BiH na bosanskom jeziku, sutra će u prostorijama IK &bdquo;Bo&scaron;njak&ldquo; u Pfalzgrafenweileru (&Scaron;varcvald) bit će održana&nbsp;tribina o&nbsp;temi: Značaj očuvanja maternjeg jezika&nbsp;i sastanak sa roditeljima zainteresiranim za pohađanje dopunske nastave na bosanskom jeziku.

Gosti građana BiH u ovom gradu i okolini koji će govoriti&nbsp;bit će: konzul BiH u &Scaron;tutgartu Dag Đumrukčić&nbsp;i predsjednik Saveza dopunskih &scaron;kola BiH Haris Halilović. Početak tribine je u 15 sati, a ulaz je slobodan.

&bdquo;Projekat očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u svijetu kroz dopunske &scaron;kole BiH jedan je od najuspje&scaron;nijih projekata dijaspore BiH zadnjih desetak godina. Posebno u Njemačkoj u kojoj živi vi&scaron;e od 200.000 građana iz Bosne i Hercegovine, u kojoj je zadnjih &scaron;est godina otvoreno 30 odjeljenja u kojima se izvodi dopunska nastava za djecu &scaron;kolskog uzrasta na bosanskom jeziku. To je izuzetan, skoro nevjerovatan uspjeh koji su postigli bh. aktivisti, u uslovima bez adekvatne pomoći države BiH. Od DKP-a BiH u Njemačkoj u ovim aktivnostima najvi&scaron;e nam pomažu Generalni konzulati BiH u &Scaron;tutgartu, a zadnje dvije godine i Frankfurtu. Posebno Generalni konzulat BiH u &Scaron;tutgartu. Aktivnosti uposlenih u Ambasadi BiH u Berlinu i Generalnog konzulata BiH u Minhenu u ovoj oblasti kao i ukupnoj saradnji sa dijasporom svedeni su na nulu, &scaron;to sve vi&scaron;e iritira građane koji nam se svakodnevno javljaju i žale &scaron;to im nadležni neće ni da odgovore na njihove dopise ili njihove gluhe telefone na koje se rijetko javljaju, pa je tim putem te&scaron;ko dobiti bilo kakvu informaciju. Nadamo se da će nova vlast u BiH prepoznati značaj dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku djece građana BiH u svijetu, cjelokupni značaj dijaspore za državu BiH i promijeniti na bolje svoj odnos prema vi&scaron;e od dva miliona svojih građana. Nastava u dopunskim &scaron;kolama BiH u Njemačkoj odvija se po planu i programu i udžbeniku za dopunsko obrazovanje djece u iseljeni&scaron;tvu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine&ldquo;, kaže Haris Halilović, predsjednik Saveza dopunskih &scaron;kola BiH, biv&scaron;i generalni konzul BiH u &Scaron;tutgartu.

Kako Bosanci I Hercegovci žive na Islandu, na samom sjeveru Evrope

Amina Majetić osvojila treće mjesto u Klagenfurta

ŠTUTGART Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih škola BiH

Nakon 25 godina vraća se u Sarajevo

East West centar Sarajevo na turneji po Švedskoj

BiH na prvom mjestu po broju dijaspore u Evropi

Gradnja džamije u Mainzu teče po planu

Fata Hidanović od četvrtka se nije javila majci

ZLOČIN U BEČU Djevojka nožem izbola navijača Partizana iz Bosne i Hercegovine!

Melburn: Uz sport sevdah, folklor i ćevapi

Šljivar u subotu za svjetsku tittulu protiv Cris Coopera iz Irske

U Gracu održana izložba radova bihaćkog kaligrafa Sinanudina Bajrića

Pobjeda nogometnog kluba SV Bosna u okviru Kreisoberlige grada Frankfurta

Luna Zimić Mijović prva ambasadorica Dana Balkana u Minhenu

Održan tradicionalni malonogometni turnir Offenbach

U Njemačkoj sutra tribina o značaju očuvanja maternjeg jezika

Dijaspora

Kako Bosanci I Hercegovci žive na Islandu, na samom sjeveru Evrope

Amina Majetić osvojila treće mjesto u Klagenfurta

ŠTUTGART Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih škola BiH

Nakon 25 godina vraća se u Sarajevo

East West centar Sarajevo na turneji po Švedskoj

BiH na prvom mjestu po broju dijaspore u Evropi

Gradnja džamije u Mainzu teče po planu

Fata Hidanović od četvrtka se nije javila majci

ZLOČIN U BEČU Djevojka nožem izbola navijača Partizana iz Bosne i Hercegovine!

Melburn: Uz sport sevdah, folklor i ćevapi

Šljivar u subotu za svjetsku tittulu protiv Cris Coopera iz Irske

U Gracu održana izložba radova bihaćkog kaligrafa Sinanudina Bajrića

Pobjeda nogometnog kluba SV Bosna u okviru Kreisoberlige grada Frankfurta

Luna Zimić Mijović prva ambasadorica Dana Balkana u Minhenu

Održan tradicionalni malonogometni turnir Offenbach

U Njemačkoj sutra tribina o značaju očuvanja maternjeg jezika