Ruska Državna duma usvojila je u srijedu prijedlog zakona kojim se predsjedniku Vladimiru Putinu omogućava da naredi vojne operacije u inostranstvu pod izgovorom zaštite ruskih državljana.Prema novom zakonu, Moskva će imati zakonsku mogućnost da šalje trupe u druge države radi zaštite ruskih građana koji su uhapšeni, pod istragom, na suđenju ili, kako navode ruske vlasti, izloženi zlostavljanju od stranih država, međunarodnih sudova i organizacija čiji Rusija nije član, prenosi Politico.<h2>"Odgovor na pritiske"</h2>Predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio je da je riječ o odgovoru na, kako tvrdi, pritiske Zapada.- Zapadna pravda pretvorila se u represivnu mašinu za suzbijanje odluka koje nisu u skladu s onima koje nameću evropski zvaničnici. U ovim okolnostima važno je učiniti sve kako bismo zaštitili naše građane u inostranstvu - rekao je Volodin.Vladimir Putin sada ima rok od 14 dana da potpiše zakon kako bi stupio na snagu.Tokom ove godine više evropskih obavještajnih službi označilo je Rusiju kao direktnu prijetnju Zapadu i NATO savezu. Zvaničnici odbrane Evropske unije i pojedini zakonodavci strahuju da bi Kremlj naredne godine mogao iskoristiti za testiranje odlučnosti Zapada i vojnog saveza.Kako je ranije objavio Politico, trojica evropskih političara upoznatih s internim razgovorima navela su da bi taj period mogao trajati dok je Donald Tramp predsjednik SAD-a i dok evropske države ne ojačaju vlastite vojne kapacitete.<h2>Opravdanja za invaziju</h2>Moskva je i invaziju na Ukrajinu 2022. godine djelimično pravdala potrebom zaštite stanovništva koje govori ruski jezik, a koje Kremlj smatra svojim sunarodnicima. Ruske vlasti tvrdile su da je Kijev godinama kršio njihova prava te i dalje insistiraju na vraćanju ruskog jezika i Ruske pravoslavne crkve na državni nivo u Ukrajini kao dijela eventualnog mirovnog sporazuma.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog mjeseca upozorio je da bi baltičke države mogle postati naredna meta Moskve ukoliko Ukrajina ne dobije dovoljnu podršku Zapada. Međutim, Estonija je kasnije odbacila takve procjene.

Prema novom zakonu, Moskva će imati zakonsku mogućnost da šalje trupe u druge države

Putin može napasti koga god želi: Državna duma usvojila zakon koji mu daje odriješene ruke za ratovanje!

Poljska ratna avijacija danas je presrela ruski izviđački avion iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, saopćila je vojska Poljske, navodeći da se let smatra mogućom prijetnjom i provokativnim potezom Rusije.Kako prenosi Reuters, iz poljske vojske su naveli da je ruski avion letio međunarodnim zračnim prostorom bez prijavljenog plana leta i s isključenim transponderima.- Avion je letio međunarodnim zračnim prostorom bez podnesenog plana leta i s isključenim transponderima. Nije bilo narušavanja poljskog zračnog prostora - navedeno je u saopćenju vojske.Ministar odbrane Poljske Vladislav Kosinjak-Kamiš (Władysław Kosiniak-Kamysz) izjavio je da letovi vojnih aviona bez uključenih transpondera mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za ostale letjelice u zraku te je naglasio da će poljski vojni piloti uvijek reagovati u takvim situacijama.- Ovo je još jedna agresivna akcija Ruske Federacije i test naših sistema protivvazdušne odbrane - poručio je Kosinjak-Kamiš.

Ovo je još jedna agresivna akcija Ruske Federacije i test naših sistema protivvazdušne odbrane, poručio je ministar

NATO članica zbog Rusije digla borbene avione

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija izvela jedan od najvećih i najdužih napada od početka rata, lansiravši najmanje 800 dronova širom Ukrajine.Prema njegovim riječima, u napadima je poginulo šest osoba, dok su desetine ljudi povrijeđene u više ukrajinskih oblasti."Sigurno se ne može nazvati slučajnošću to što se jedan od najdužih masovnih ruskih napada na Ukrajinu dešava upravo u vrijeme kada je američki predsjednik stigao u posjetu Kini, od koje se mnogo očekuje. U ovom teškom geopolitičkom trenutku Rusija očigledno pokušava da poremeti cjelokupnu političku atmosferu i skrene pažnju na svoje zlo", napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks.<h2>"Rusi pokretali talase šaheda"</h2>Zelenski je naveo da su ruske snage tokom cijelog dana pokretale "talase šaheda", posebno ciljajući regije u blizini granica zemalja NATO-a, prenosi Tanjug.- Udari su već zabilježeni u Zakarpatju, Lavovskoj oblasti, Volinju, kao i u Ivano-Frankivskoj i Rivnenskoj oblasti. Nažalost, pogođeni su i drugi regioni - Vinjička, Černovička, Hmeljnička, Dnjepropetrovska, Kirovogradska, Zaporoška, Žitomirska, Kijevska, Nikolajevska, Odeska, Sumska, Čerkaska, Harkovska i Hersonska oblast - saopštio je Zelenski.Kako je dodao, među povrijeđenima ima i djece.<h2>Napadi u toku</h2>- Od ponoći je lansirano najmanje 800 ruskih dronova, a napad je i dalje u toku, uz dodatne dronove koji ulaze u vazdušni prostor naše zemlje - rekao je ukrajinski predsjednik.Istakao je da Rusija pokušava preopteretiti sisteme protivvazdušne odbrane i nanijeti "što više tuge i bola" ukrajinskom narodu.

Rusija satima bombarduje Ukrajinu, pogođeni gradovi širom zemlje: Ima mrtvih i ranjenih

- Važno je da se prave namjere Rusije jasno stave do znanja liderima i državama. Važno je izvršiti pritisak na ruskog agresora kako bi ovaj teror bio okončan - poručio je Zelenski.Na kraju je naveo da sve nadležne službe rade na saniranju posljedica napada te je pozvao građane da prate upozorenja o vazdušnim opasnostima.

Izjavio je danas da je Rusija izvela jedan od najvećih i najdužih napada od početka rata

Zelenski: Rusija izvela jedan od najvećih napada od početka rata, lansirano najmanje 800 dronova

Rusija je danas poslijepodne pokrenula masovan i dugotrajan kombinovani napad na kritičnu i civilnu infrastrukturu širom Ukrajine, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je riječ o jednom od najdužih napada od početka invazije.Prema njegovim riječima, od jutros je lansirano najmanje 800 dronova, dok novi talasi bespilotnih letjelica i dalje pristižu. U napadima je poginulo najmanje šest osoba, dok su desetine ranjene, među njima i djeca.Prve sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se oko 11 sati po lokalnom vremenu, nakon čega su vlasti u centralnoj, zapadnoj i južnoj Ukrajini prijavile eksplozije i djelovanje protivvazdušne odbrane.Najmanje jedan ukrajinski sistem za praćenje zabilježio je oko 200 dronova tipa Shahed u ukrajinskom vazdušnom prostoru, piše The Kyiv Independent. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo oko podneva je detektovalo osam grupa dronova koje su i dalje bile u letu, uključujući novu eskadrilu koja je pristizala iz Crnog mora.Zelenski je ocijenio da Moskva ovim napadom namjerno pokušava "pokvariti cjelokupnu političku atmosferu" tokom posjete američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) Kini.Govoreći na samitu u Rumuniji, Zelenski je pozvao Trampa da tokom sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping) pokrene pitanje okončanja rata.- U stalnom smo kontaktu s našim američkim partnerima. Zahvalni smo im i nadamo se da će se pitanje rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine spomenuti i tom prilikom kada američki predsjednik bude u Kini - rekao je Zelenski.<h2>Napadi širom Ukrajine</h2>Talasi dronova pogodili su brojne ukrajinske regije.U zapadnoj Rivnenskoj oblasti ruski dron pogodio je stambenu zgradu, pri čemu su poginule tri osobe, a šest ih je ranjeno.U susjednoj Volinskoj oblasti napadnuti su Luck i Kovel, gdje je povrijeđeno najmanje pet osoba. U Lucku je pogođena nestambena zgrada, dok je u Kovelu oštećena stambena zgrada u blizini objekta kritične infrastrukture.U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok su u Hmeljnickoj oblasti još tri osobe hospitalizovane u stabilnom stanju.

<blockquote class="twitter-tweet">In response to Ukraine&#39;s agreement to a ceasefire on May 9, Putin is currently launching drone strikes on residential buildings in cities across western Ukraine. There is destruction, injuries, and deaths in Rivne and Ivano-Frankivsk. <a href="https://t.co/3hGdqbPAbR">pic.twitter.com/3hGdqbPAbR</a>&mdash; Денис Казанський (@den_kazansky) <a href="https://twitter.com/den_kazansky/status/2054592782946172987?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U napadu na Odesu ranjene su najmanje dvije osobe, a izbio je i požar koji je zahvatio nekoliko automobila. Krhotine drona pale su na krov devetospratnice, izvijestio je guverner Oleh Kiper (Oleh Kiper).Po prvi put od početka rata meta napada bio je i Užgorod u Zakarpatskoj oblasti, u blizini granica sa Slovačkom i Mađarskom.U Lavovskoj oblasti pogođen je objekat kritične infrastrukture u gradu Žovkva, koji je ostao bez električne energije.U Ivano-Frankivsku pogođena je stambena zgrada, ali detalji o eventualnim žrtvama nisu objavljeni.Krhotine oborenog drona pale su i u kijevskoj četvrti Obolon, no nije bilo prijavljenih povrijeđenih.<h2>Ruska taktika i upozorenje obavještajaca</h2>Ukrajinska obavještajna služba HUR saopštila je da je Rusija pokrenula "kombinovani, produženi vazdušni napad" s ciljem preopterećenja ukrajinske protivvazdušne odbrane.Prvi talas činili su brojni dronovi, a obavještajci upozoravaju da bi mogli uslijediti i napadi krstarećim i balističkim projektilima.

<blockquote class="twitter-tweet">A Russian Shahed drone has directly struck a residential neighborhood in Lutsk, western Ukraine. The city is still under continuous drone attack. <a href="https://t.co/zfrvHOJLdj">pic.twitter.com/zfrvHOJLdj</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2054522815995392194?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zelenski je upozorio da Rusija raketnim udarima nakon talasa dronova pokušava izazvati "što više tuge i boli".Napadi su teško pogodili i ukrajinsku željezničku infrastrukturu, gdje su tokom dana zabilježena 23 udara.Savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitro Litvin izjavio je da su ekipe uspjele zaustaviti i evakuisati vozove, čime su spriječene žrtve među putnicima.Ipak, dvojica željezničkih radnika poginula su dok nisu bili na dužnosti.U napadima su oštećene lokomotive, vagoni, depoi i mostovi, ali je željeznički saobraćaj nastavljen.<h2>Saradnja s Latvijom</h2>Na samitu u Bukureštu ukrajinski predsjednik govorio je i o jačanju odbrane od dronova.Najavio je da će Kijev poslati stručnjake u Latviju kako bi pomogli u zaštiti vazdušnog prostora te zemlje, nakon što su, prema navodima ukrajinskih vlasti, dronovi koji su ušli iz Rusije pogodili infrastrukturu u toj državi.Zelenski je dodao da Ukrajina želi potpisati i širi sporazum o saradnji s Latvijom u oblasti bespilotnih letjelica.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je riječ o jednom od najdužih napada od početka invazije

"Zlatna kupola" američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) mogla bi se pokazati znatno skupljom nego što se prvobitno mislilo.Novi izvještaj nestranačkog Kongresnog budžetskog ureda (CBO) procjenjuje da će postavljanje i korištenje sistema protivraketne odbrane "Zlatna kupola" u periodu od 20 godina koštati nevjerovatnih 1,2 biliona dolara, što je znatno više od ranijih procjena, kako je ranije prenio CNN.<h2>Brz rast troškova</h2>To je, također, dvostruko više od procjene CBO-a iz prošle godine, koja je iznosila 542 milijarde dolara, i čak sedam puta više od brojke koju je Bijela kuća navela kada je projekat najavljen u maju 2025. godine (175 milijardi dolara).Takozvana "Zlatna kupola za Ameriku" (GDA) zamišljena je kao štit koji bi štitio Sjedinjene Američke Države od balističkih i hipersoničnih raketa i drugih zračnih prijetnji. Sistem bi sadržavao napredne satelite za praćenje raketa, kao i presretače u svemiru — satelite sposobne da obaraju rakete usmjerene ka SAD-u, koji bi po planu američkih Svemirskih snaga trebali biti spremni do 2028. godine.Međutim, ti okvirni zaključci su u osnovi sve što je poznato; detalji arhitekture sistema nisu objavljeni. Zbog toga je CBO morao napraviti vlastitu procjenu troškova, popunjavajući praznine u izvršnoj uredbi iz 2025. godine kojom je predviđena izgradnja "Zlatne kupole"."Nacionalni sistem protivraketne odbrane koji posjeduje sposobnosti uglavnom u skladu s onima navedenim u izvršnoj uredbi koštao bi 1,2 biliona dolara za razvoj, raspoređivanje i operativno funkcionisanje tokom 20 godina, procjenjuje CBO", navodi se u izvještaju od 12 stranica.<h2>Četiri sloja presretača</h2>Taj zamišljeni sistem ima četiri sloja presretača, od kojih je jedan svemirski."Sistem NMD također uključuje dodatne senzore, komunikacijske sisteme i sisteme za upravljanje borbom kako bi se koordinisalo zajedničko djelovanje među slojevima", navodi se u izvještaju. "Slojevita struktura cjelokupnog sistema omogućila bi istovremeno djelovanje protiv više projektila koje lansira protivnik. Svaki sloj mogao bi djelovati nezavisno ako bi komunikacija s nacionalnim komandnim i kontrolnim sistemima bila poremećena".Najveći dio cijene od 1,2 biliona dolara odnosio bi se na troškove nabavke — razvoj, izgradnju i implementaciju presretača i sistema za praćenje, kao i istraživanja za unapređenje sistema.- Najskuplja komponenta je presretački sloj baziran u svemiru, koji čini oko 70 posto troškova nabavke i 60 posto ukupnih troškova - navodi CBO.<h2>7.800 satelita</h2>Taj svemirski sloj u CBO-ovoj verziji "Zlatne kupole" sastoji se od 7.800 satelita u gotovo polarnoj niskoj Zemljinoj orbiti — dovoljno letjelica "da se uključe u napad od 10 gotovo istovremeno lansiranih interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) tokom njihove faze lansiranja. Sposobnost lansiranja do 10 ICBM u brzom slijedu smatra se reprezentativnom za sposobnosti regionalnog protivnika", navodi se u izvještaju."Regionalni protivnik" označava državu s ograničenim vojnim kapacitetima — na primjer Sjevernu Koreju, čiji nuklearni arsenal rapidno raste. Izvještaj također razmatra i "ravnopravne ili gotovo ravnopravne protivnike" — države vojno jednake Sjedinjenim Državama, poput Kine i Rusije.U izvještaju se navodi da je ukupna procjena od 1,2 biliona dolara znatno veća od one koju su nedavno iznijeli zvaničnici Ministarstva odbrane (DoD) — 185 milijardi dolara u narednih 10 godina.- Ta razlika sugeriše ili da je stvarna arhitektura GDA ograničenija od nominalnog NMD sistema CBO-a ili da Ministarstvo odbrane očekuje značajno finansiranje iz drugih budžetskih izvora za GDA (ili oboje) - navodi se.&nbsp;- Na primjer, nabavka presretača mogla bi se finansirati direktno kroz budžete vojnih službi za raketnu odbranu umjesto iz fonda GDA.<h2>Potpuna zaštita – neprocjenjiva</h2>Prema izvještaju, skupi model koji je CBO analizirao mogao bi "u potpunosti odgovoriti" na napad regionalnog protivnika.- Međutim, sistem bi mogao biti preopterećen masovnim napadom koji bi izveo ravnopravni ili gotovo ravnopravni protivnik - navodi se.&nbsp;- Također, 'potpuno angažovanje' nije isto što i 'potpuni poraz', jer nijedan odbrambeni sistem ne funkcioniše savršeno svaki put.Zaključuje se da bi potpuna zaštita bila izuzetno skupa — praktično neprocjenjiva u oba značenja te riječi.

"Zlatna kupola" američkog predsjednika Donalda Trampa mogla bi se pokazati znatno skupljom nego što se prvobitno mislilo

Trampova "Zlatna kupola" mogla bi koštati 1,2 biliona dolara

SAD gradi kupolu s 7.800 satelita: Koštat će nevjerovatnih 1,2 biliona dolara kako bi se odbranila od dvije države

Njemački pedijatar u bolnici u blizini Berlina optužen je za 130 seksualnih krivičnih djela, uključujući seksualno zlostavljanje i silovanje djece, od kojih su se mnogi dogodili u bolničkom okruženju, saopćili su tužioci u srijedu, javlja njemačka agencija dpa.<h2>Pedijatar se nalazi u istražnom zatvoru od novembra</h2>To uključuje, između ostalog, optužbe za teške oblike seksualnih napada na maloljetnike i silovanje, koje se navodno dešavalo tokom 12-godišnjeg perioda koji završava u novembru 2025., izjavilo je državno tužilaštvo u Potsdamu.Pedijatar se nalazi u istražnom zatvoru od novembra, a tužioci navode kao razlog rizik od ponavljanja krivičnog djela.<h2>Zlostavljanje u bolnici u Rathenowu</h2>U januaru je objavljeno da je ljekar navodno seksualno zlostavljao dijete na svom radnom mjestu, u bolnici u Rathenowu, zapadno od Berlina. Nakon prijave majke djeteta policija je izvršila pretres, a istražitelji su zaplijenili brojne uređaje za pohranu podataka.Tužilaštvo u Potsdamu potom je istraživalo da li ima još žrtava. Prema navodima tužilaštva, do 130 prijestupa navodno je počinjeno između početka decembra 2013. i novembra 2025.- Optuženog se tereti da je većinu krivičnih djela počinio tokom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti - naveli su iz tužilaštva.

Istraga obuhvata 130 slučajeva seksualnih krivičnih djela

Muškarac iz Zagreba osuđen na samo dvije i po godine zatvora za silovanje vlastite poćerke

Pedijatar optužen za silovanje i zlostavljanje djece u bolnici

Evropska unija usvojila je nove restriktivne mjere protiv ekstremističkih izraelskih doseljenika koje se dovode u vezu s nasiljem i zastrašivanjem palestinskog stanovništva na okupiranoj Zapadnoj obali, potvrdila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas (Kallas) nakon sastanka šefova diplomatija u Briselu.<h2>Zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u zemlje članice EU</h2>Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u zemlje članice EU, a obuhvataju i pojedince povezane s Hamasom, koji je na listi terorističkih organizacija Evropske unije.Odluka je donesena nakon što je nova vlada Mađarske promijenila raniji stav i time omogućila deblokadu procesa koji je dugo bio u zastoju.- Prešli smo iz dugotrajne političke blokade. Nasilje i ekstremizam uvijek imaju posljedice - poručila je Kalas, naglašavajući da je raniji veto vlade Viktora Orbana spriječavao usvajanje mjera.<h2> "Ilegalno širenje naselja" </h2>Peter Mađar (Magyar), novi premijer Mađarske, kao prvi vanjskopolitički potez ukinuo je tu blokadu.Portparol Ureda UN-a za ljudska prava Thameen Al-Kheetan ranije je djelovanje izraelskih doseljenika opisao kao "ilegalno širenje naselja" i pokušaj pripajanja dijelova okupirane Zapadne obale.Na tom području živi oko tri miliona Palestinaca, dok međunarodna zajednica već godinama smatra izraelska naselja nezakonitim prema međunarodnom pravu.EU je i ranije uvodila sankcije pojedincima i grupama povezanim s nasiljem nad Palestincima.<h2>Gideon Sar kritikovao je ovu odluku</h2>Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar (Saar) kritikovao je ovu odluku, navodeći da su sankcije politički motivisane.- Izrael je stajao, stoji i nastavit će braniti pravo Jevreja da žive u srcu naše domovine - poručio je Sar.

Promjena stava u Briselu

Mađarska deblokirala EU sankcije protiv izraelskih doseljenika

Saudijski borbeni avioni bombardovali su u Iraku ciljeve moćnih šiitskih milicija koje podržava Teheran, a osvetnički udari pokrenuti su i s teritorije Kuvajta, potvrdilo je više nezavisnih izvora. Ovi napadi dio su šireg vojnog odgovora u Zaljevu koji je uglavnom ostao neprimijećen tokom sukoba koji je zahvatio širi Bliski istok nakon zajedničkih izraelsko-američkih udara na Iran 28. februara.Ti su napadi izazvali iranske uzvratne udare na zaljevske države i Izrael, što je uzdrmalo globalnu ekonomiju i dovelo do zatvaranja Hormuškog moreuza, ključnog prolaza za petinu svjetske nafte i utkapljenog prirodnog gasa, piše Reuters.<h2>Udari na proiranske milicije</h2>Informacije o napadima iz Saudijske Arabije i Kuvajta potiču od tri iračka sigurnosna i vojna zvaničnika, jednog zapadnog zvaničnika te još dvije osobe upućene u dešavanja. Saudijske zračne snage izvele su napade na ciljeve milicija povezanih s Iranom u blizini sjeverne granice kraljevstva s Irakom.Prema riječima zapadnog zvaničnika, dio napada dogodio se oko 7. aprila, u vrijeme kada je na snazi bio prekid vatre između SAD-a i Irana. Gađane su lokacije s kojih su pokretani napadi bespilotnim letjelicama i projektilima na Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države.Pozivajući se na vojne procjene, irački izvori navode da su raketni napadi s kuvajtske teritorije na Irak izvedeni u najmanje dva navrata. Jedna serija udara u aprilu pogodila je položaje milicija u južnom Iraku, pri čemu je ubijeno nekoliko boraca i uništen objekat za komunikaciju i upravljanje dronovima koji je koristila proiranska milicija Kataib Hezbollah.Nije bilo moguće utvrditi jesu li projektile iz Kuvajta ispalile kuvajtske oružane snage ili američka vojska, koja tamo ima značajno prisustvo. Američka vojska odbila je komentarisati slučaj, dok kuvajtsko ministarstvo informisanja i iračka vlada nisu odmah odgovorili na upite.<h2>Saudijska Arabija napala i Iran</h2>Zvaničnik saudijskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Saudijska Arabija teži deeskalaciji, suzdržanosti i "smanjenju napetosti u potrazi za stabilnošću, sigurnošću i prosperitetom regije", ali nije komentarisao napade u Iraku. Glasnogovornik iračkog Kataib Hezbolaha također nije odgovorio na zahtjev za komentar.Ranije je objavljeno da je Saudijska Arabija tokom sukoba izvela i direktne osvetničke udare na iransku teritoriju, što je bio prvi poznati takav slučaj. Slične napade na Iran izveli su i Ujedinjeni Arapski Emirati, potvrdile su tri osobe upoznate sa situacijom.Međutim, stotine bespilotnih letjelica koje su ciljale Zaljev lansirane su iz Iraka, složni su svi izvori. Kanali na Telegramu povezani s milicijama tokom sukoba su više puta objavljivali da su napali ciljeve u zaljevskim državama, uključujući Saudijsku Arabiju i Kuvajt, no autentičnost tih tvrdnji nije nezavisno potvrđena.Uporni napadi iz Iraka doveli su do toga da je strpljenje Saudijske Arabije i Kuvajta bilo na izmaku. Zbog prekograničnih napada Kuvajt je tokom sukoba tri puta pozivao na razgovor iračkog predstavnika, a protestovao je i zbog upada u svoj konzulat u Basri 7. aprila.<h2>Odnosi Iraka i Zaljeva</h2>Saudijska Arabija pozvala je iračkog ambasadora 12. aprila kako bi također izrazila protest zbog napada. Odnosi zaljevskih arapskih država s Irakom dugo su obilježeni nepovjerenjem. Veze su ozbiljno narušene 1990. godine kada su snage tadašnjeg iračkog predsjednika Saddama Husseina napale Kuvajt i ispalile projektile Scud na Saudijsku Arabiju, a napetosti su trajale decenijama.Američka invazija na Irak 2003. godine produbila je zabrinutost Zaljeva jer je ojačala šiitske političke frakcije i oružane grupe usko povezane s Teheranom, čime je Irak postao ključno čvorište u iranskoj regionalnoj mreži posrednika. Zaljevske države su više puta optuživale Bagdad da ne uspijeva obuzdati te grupe, koje djeluju s velikom autonomijom.Popuštanje napetosti između Irana i Saudijske Arabije 2023. godine, postignuto uz posredovanje Kine, budilo je nadu u širu regionalnu stabilizaciju. No, izbijanje rata ozbiljno je iskušalo ta postignuća, uvukavši zaljevske države u sukob koji su nastojale izbjeći i razotkrivši granice diplomatskog napretka.<h2>Milicije nastavljaju s izviđanjem</h2>U martu su Saudijska Arabija i Kuvajt diplomatskim putem upozorili Bagdad da zaustavi raketne napade i napade dronovima koje proiranske grupe izvode na njihove teritorije, tvrde dvojica iračkih sigurnosnih zvaničnika i jedan vladin savjetnik za sigurnost.Iračke snage tvrde da su presrele some pokušaje napada, uključujući zapljenu raketnog lansera zapadno od Basre koji je bio usmjeren na saudijska energetska postrojenja.Ipak, proiranske milicije nastavljaju s nadzornim letovima bespilotnih letjelica duž iračkih granica s Kuvajtom i Saudijskom Arabijom, provodeći izviđanje i dostavljajući obavještajne podatke Iranu, navode četiri iračka sigurnosna izvora i jedna osoba upućena u dešavanja.- Prikupljaju informacije o tome šta je oštećeno, a šta još uvijek funkcioniše. Pripremaju se za sljedeći udar - rekao je jedan od izvora.

Ranije je objavljeno da je Saudijska Arabija tokom sukoba izvela i direktne osvetničke udare na iransku teritoriju

Dok je svijet gledao u Iran, Saudijska Arabija tajno bombardovala još jednu državu

Iranski ministar vanjskih poslova Sejed Abas Aragči (Seyed Abbas Araghchi) oglasio se nakon ozbiljnog incidenta u Persijskom zaljevu, optužujući Kuvajt za napad na iranski brod i pritvaranje četvorice iranskih državljana.Aragči je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) direktno optužio kuvajtske vlasti za, kako tvrdi, nezakonitu akciju i pokušaj destabilizacije regiona, povezujući lokaciju incidenta s ranijim američkim vojnim aktivnostima u toj oblasti.- U očiglednom pokušaju izazivanja razdora, Kuvajt je nezakonito napao iranski brod i pritvorio četvoricu naših državljana u Persijskom zaljevu. Ovaj nezakonit čin dogodio se u blizini ostrva koje su Sjedinjene Američke Države koristile za napade na Iran. Zahtijevamo hitno oslobađanje naših državljana i zadržavamo pravo na odgovor - poručio je Aragči.Ovaj događaj dodatno je podigao tenzije u regionu, s obzirom na to da Teheran incident povezuje sa prisustvom američkih snaga i njihovim ranijim operacijama u tom području.Iran je zatražio hitno puštanje uhapšenih državljana, uz upozorenje da zadržava pravo na odgovor, što dodatno komplikuje već napetu sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku.

Zahtijevamo hitno oslobađanje naših državljana i zadržavamo pravo na odgovor, poručio je 

Kuvajt napao iranski brod i zarobio posadu, Aragči se hitno oglasio

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) da tokom sastanka s kineskim liderom Si Đinpingom (Xi Jinping) pokrene pitanje okončanja rata u Ukrajini.- U stalnom smo kontaktu s našim američkim partnerima. Zahvalni smo im i nadamo se da će se pitanje rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine spomenuti tom prilikom kada predsjednik SAD-a bude u Kini - rekao je Zelenski u obraćanju na samitu zemalja srednje Evrope u Rumuniji.<h2>Rat u Ukrajini u drugom planu</h2>Zelenski već mjesecima poziva na jače diplomatske napore, uz posredovanje Vašingtona, kako bi se pronašlo rješenje za rat, ali je proces zapao u zastoj nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.Prošle sedmice kratko primirje između Rusije i Ukrajine, koje su posredovale Sjedinjene Američke Države, prekinuto je međusobnim optužbama za kršenje dogovora.Tramp je u srijedu stigao u Peking, u prvu posjetu jednog američkog predsjednika Kini u gotovo deset godina.Reuters navodi da se očekuje kako će Tramp pokušati uticati na Kinu da ohrabri Iran ka dogovoru s Vašingtonom o okončanju sukoba, iako je ranije izjavio da mu kineska pomoć možda neće biti potrebna.<h2>Samit u Bukureštu</h2>Na samitu u Bukureštu Zelenski je razgovarao i o jačanju odbrane, posebno u segmentu zaštite od dronova.Najavio je da će Kijev poslati stručnjake u Latviju kako bi pomogli u zaštiti njenog zračnog prostora, nakon navodnih incidenata s ukrajinskim dronovima koji su ušli iz pravca Rusije.Ukrajina istovremeno nastoji dogovoriti širi sporazum o saradnji s Latvijom u oblasti dronske tehnologije.

Zahvalni smo im i nadamo se da će se pitanje rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine spomenuti tom prilikom kada predsjednik SAD-a bude u Kin, rekao je

Zelenski: Neka Tramp sa Sijem razgovara o kraju rata u Ukrajini

Francusku političku i društvenu scenu potresaju tvrdnje iz nove knjige novinara magazina Paris Match prema kojima je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) navodno mjesecima razmjenjivao poruke s francusko-iranskom glumicom&nbsp;Golšifte Farahani (Golshifteh Farahani).Autor knjige tvrdi da je riječ o "platonskom flertu", ali navodi da su poruke između Makrona i glumice bile vrlo prisne. Prema pisanju knjige, francuski predsjednik joj je u jednoj poruci navodno napisao "smatram da si jako lijepa".Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje da je upravo ova prepiska bila razlog incidenta iz maja 2025. godine, kada su svjetski mediji objavili snimak iz Hanoja na kojem se činilo da je&nbsp;Bržit Makron (Brigitte Macron) ošamarila supruga po slijetanju aviona.Kako se navodi, Bržit Makron je tokom leta navodno pronašla poruke na predsjednikovom telefonu, nakon čega je uslijedila burna svađa.Iz Elizejske palate brzo su reagovali i odbacili sve navode iz knjige, nazivajući ih neistinitim.S druge strane, glumica&nbsp;Golšifte Farahani još se nije oglasila povodom tvrdnji da je bila u višemjesečnom flertu s francuskim predsjednikom.Ostaje da se vidi hoće li objava knjige dodatno utjecati na politički rejting Emanuela Makrona i izazvati nove reakcije u francuskoj javnosti.

Glumica Golšifte Farahani još se nije oglasila povodom tvrdnji da je bila u višemjesečnom flertu s francuskim predsjednikom

Zbog ove iranske ljepotice je Makron dobio šamar od supruge

U najnapetijim danima Kubanske raketne krize, američki predsjednik Džon F. Kenedi (John F. Kennedy) privatno se pitao ko će prvi popustiti. Vašington i Moskva danima su vodili opasnu igru živaca, uvjereni da imaju prednost, ali i svjesni da bi pogrešan potez mogao dovesti do katastrofe. Ista logika, prema <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/13/politics/hormuz-strait-stalemate-mcgurk-analysis">CNN-u</a>, danas se preslikava na Hormuški moreuz.Iran je, prema navodima, praktično ograničio normalan komercijalni promet kroz moreuz, zahtijevajući da brodovi prolaze pod njegovom kontrolom i plaćaju tranzitne naknade. Sjedinjene Američke Države su odgovorile blokadom iranskih luka, poručivši da, ako svijet ne može slobodno koristiti moreuz, ne može ga kontrolisati ni Iran.Rezultat je, kako se ocjenjuje, pat-pozicija bez jasnog izlaza, u kojoj su sve opcije rizične i potencijalno pogubne.<h2>Prva opcija</h2>Najvjerovatniji scenario je da obje strane ostanu pri svojim pozicijama, uvjerene da vrijeme radi za njih.Iranski lideri poručuju da su spremni izdržati i ekonomski kolaps ako je to cijena očuvanja sistema. Radi se o ideološki vođenom režimu koji se godinama suprotstavlja američkom uticaju na Bliskom istoku i Izraelu, a mnogi njegovi akteri imaju iskustvo i iz ranijih teških sukoba, uključujući rat Irana i Iraka iz osamdesetih.Ipak, ni najotporniji sistemi nisu imuni na slom. Blokada luka i ekonomski pritisak već pojačavaju unutrašnje probleme. Čak i prije ove krize, Iran je bilježio inflaciju od oko 60 posto i duboku ekonomsku nestabilnost, što je ranije izazvalo proteste koji su ugušeni silom.S druge strane, predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) poručuje da ne osjeća "nikakav pritisak". Američka ekonomija jeste otpornija nego ranije, a SAD kao veliki proizvođač nafte manje je ranjiv na šokove s Bliskog istoka.Međutim, nafta se i dalje prodaje globalno, pa poremećaji u isporuci oko 20 posto svjetskih zaliha koje prolaze kroz moreuz vremenom utiču i na SAD.Teheran vjeruje da Tramp neće moći dugoročno izdržati pritisak, posebno u političkom kontekstu. Tako obje strane očekuju da će ona druga popustiti, što povećava rizik da se to ne desi nijednoj.<h2>Druga opcija</h2>Diplomatski sporazumi zahtijevaju kompromise, a trenutno nijedna strana ne pokazuje spremnost za njih.Iran insistira na kontroli nad moreuzom i naplati prolaza, uz povremene napade na brodove koji ne poštuju njegove zahtjeve. Takav pristup direktno je u suprotnosti s principom slobode plovidbe.Sjedinjene Američke Države bi mogle formirati međunarodnu koaliciju protiv takvih poteza, ali za sada nisu poduzele odlučnije korake. U isto vrijeme, Iran pokazuje spremnost da nastavi s pritiscima.Mogući američki ustupci u cilju stabilizacije tržišta nafte promijenili bi odnos snaga u regionu i otvorili nova pitanja o sigurnosti drugih strateških plovnih puteva, uključujući Tajvanski moreuz.<h2>Treća opcija</h2>Treća mogućnost je direktna vojna intervencija SAD-a radi osiguranja slobodne plovidbe.Međutim, takva operacija bi vjerovatno bila dugotrajna, skupa i neizvjesna. Iskustva iz Crvenog mora pokazala su koliko je teško neutralisati prijetnje modernim sredstvima poput dronova i raketa.Današnje prijetnje ne dolaze samo s mora, nego i iz dubine teritorije, uključujući udaljene lansirne položaje u Iranu, što dodatno komplikuje svaku vojnu akciju.Iran bi, s druge strane, mogao odgovoriti napadima na energetsku infrastrukturu u regiji, što bi izazvalo globalne ekonomske potrese.<h2>Dugoročna realnost</h2>Sve ukazuje na mogućnost da Hormuški moreuz ostane dugoročno nestabilan ili djelimično blokiran.Zbog toga zemlje Zaljeva već razvijaju alternativne pravce za izvoz nafte, uključujući naftovode istok–zapad i luke koje zaobilaze moreuz, poput Fujairaha u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Takvi projekti imaju za cilj smanjenje zavisnosti od jedne strateške tačke koju Iran može koristiti kao sredstvo pritiska.Ipak, većina tih alternativa zahtijeva godine da se u potpunosti razviju, što znači da svijet u međuvremenu ostaje u osjetljivoj geopolitičkoj ravnoteži bez jasnog rješenja.

Rezultat je, kako se ocjenjuje, pat-pozicija bez jasnog izlaza, u kojoj su sve opcije rizične i potencijalno pogubne

Ko će prvi popustiti oko Hormuza: Postoje tri opcije, a svaka je gora od prethodne

Pentagon će uskoro objaviti sklapanje okvirnih sporazuma koji otvaraju mogućnost nabavke više od 10.000 jeftinih projektila smještenih u standardne kontejnere, a prve isporuke se očekuju od 2027. godine.U dokumentu u koji je Reuters imao uvid prije objave navodi se da će sporazumi s kompanijama Anduril, CoAspire, Leidos i Zone 5 pokrenuti zajednički program pod nazivom “niskotroškovna kontejnerizirana municija” (LCCM).<h2>Testiranje programa</h2>Faza testiranja programa uključivat će kupovinu probnih projektila od sve četiri kompanije, a početak je planiran već u junu ove godine. Iako nije navedena ukupna vrijednost ugovora niti precizni sistemi naoružanja, naglašeno je da se time otvara put za buduće ugovore o masovnoj proizvodnji po fiksnim cijenama.Vojni vrh u SAD-u već duže vrijeme zagovara kontejnerske sisteme naoružanja kao jeftin i mobilan način raspoređivanja projektila koristeći standardne transportne kontejnere.Istovremeno je najavljen i poseban sporazum s odbrambenim startupom Castelion.<h2>Dvogodišnji ugovor</h2>Prema tom planu, predviđa se dvogodišnji ugovor o minimalnoj godišnjoj kupovini 500 projektila Blackbeard, koji predstavlja prvo hipersonično udarno oružje te kompanije.Ugovor će stupiti na snagu nakon završetka testiranja i validacije sistema. Pentagon, kako se navodi, planira da tokom pet godina nabavi više od 12.000 ovih projektila.Majkl Dafi (Michael Duffey), pomoćnik ministra odbrane SAD-a za nabavku i održavanje, izjavio je da ovi sporazumi pokazuju kako se Vašington okreće i kompanijama izvan tradicionalnog kruga dobavljača kako bi proširio industrijsku bazu.- Sporazumi šalju jasan i dugoročan signal potražnje inovativnim novim igračima na tržištu - rekao je.Emil Majkl (Emil Michael), pomoćnik ministra odbrane za istraživanje i inženjering, naglasio je da će kompanije biti obavezane na isporuke u roku i u okviru budžeta.- Našim vojnicima osigurat ćemo masovnu proizvodnju po pristupačnim cijenama, i to neviđenom brzinom - poručio je Majkl.Pentagon istovremeno povećava zahtjeve prema Kongresu za dodatno finansiranje municije zbog povećane potražnje u kontekstu rata u Iranu.General Den Kejn (Dan Caine), načelnik Združenog štaba, naveo je u svjedočenju da će budžet za fiskalnu 2027. godinu obezbijediti više od 26 milijardi dolara za višegodišnje ugovore o nabavci ključne municije.

Pentagon istovremeno povećava zahtjeve prema Kongresu za dodatno finansiranje municije zbog povećane potražnje u kontekstu rata u Iranu

Pentagon kupuje projektile kakve svijet još nije vidio

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute u srijedu je opisao "NATO 3.0" kao viziju za "jaču Evropu u jačem NATO-u", naglašavajući da transatlantski savez ostaje usidren u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok istovremeno potiče evropske saveznike da preuzmu veću odgovornost za vlastitu konvencionalnu odbranu, javlja Anadolu.Govoreći nakon sastanka Bukureštanske devetke (B9), Rute je rekao da Rusija ostaje "najznačajnija i najdirektnija prijetnja" savezu zbog rata u Ukrajini.- Ne smijemo spustiti gard. Uvijek ćemo učiniti ono što je potrebno da odbranimo svaki centimetar NATO teritorije - rekao je, ističući pojačane mjere odvraćanja i odbrane duž istočnog boka NATO-a i na dalekom sjeveru.<h2>Izdvajanja za odbranu</h2>Rute je rekao da savez sada treba dodatno povećati vojne sposobnosti, proizvodnju za odbranu i potrošnju uoči ovogodišnjeg samita NATO-a u Ankari.Objašnjavajući koncept "NATO 3.0", Rute je rekao da model predviđa "jaču Evropu u jačem NATO-u", pri čemu SAD nastavlja pružati nuklearnu i konvencionalnu podršku dok evropske članice preuzimaju veću odgovornost za konvencionalnu odbranu.Rute je još jednom pohvalio američkog predsjednika Donalda Trampa zbog podsticanja saveznika da povećaju izdvajanja za odbranu, nazivajući prošlogodišnji samit NATO-a u Hagu "jednim od najvećih uspjeha vanjske politike" američkog predsjednika.Napomenuo je da neke članice NATO-a sada planiraju premašiti cilj od pet posto prije 2035. godine.<h2>Napetosti s Vašingtonom</h2>Govoreći o zabrinutosti zbog napetosti između Vašingtona i nekih evropskih saveznika u vezi s američkim i izraelskim napadima na Iran, Rute je priznao "razočaranje u Sjedinjenim Američkim Državama" zbog reakcija nekih saveznika, ali je rekao da su evropske zemlje "čule poruku".- Zaista radimo zajedno na ovome - rekao je, ukazujući na saradnju na osiguranju Hormuškog moreuza, uključujući operacije razminiranja i prethodno pozicioniranje vojnih sredstava.<h2>Rat u Ukrajini</h2>Osvrćući se na rat između Rusije i Ukrajine, naglasio je potrebu da se nastavi vojno podržavati Ukrajina dok se čekaju smisleni mirovni pregovori.- Moram reći da je lopta očito na strani (ruskog predsjednika Vladimira) Putina. On mora sudjelovati u mirovnim pregovorima. On to još ne radi. Mora biti spreman učestvovati u mirovnim pregovorima kako bi se zaista uključio u njih - rekao je Rutte.

Kazao je da je "lopta u Putinovom dvorištu"

Rute predstavio "NATO 3.0": Evropa mora više ulagati u odbranu

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) doputovao je u Peking na sastanak s predsjednikom Kine Si Đinpingom (Xi Jinping), a u njegovoj pratnji nalazi se grupa najutjecajnijih direktora američkih kompanija iz oblasti tehnologije, finansija, industrije i avijacije.Očekuje se da će razgovori, osim o Iranu, obuhvatiti i trgovinu te razvoj umjetne inteligencije.Spisak učesnika objavio je neimenovani zvaničnik Bijele kuće, koji nije bio ovlašten za javne izjave, prenosi AP.<h2>Ilon Mask</h2>Ilon Mask (Elon Musk), direktor Tesle i SpaceX-a, ranije je bio na čelu američkog Ministarstva za efikasnost vlade (DOGE) do proljeća 2025. godine, nakon čega je napustio funkciju prije ukidanja privremene agencije.Mask, koji je i vlasnik društvene mreže X, ranije je imao javni sukob s Trampom, uključujući i optužbe bez dokaza o navodnom skrivanju informacija povezanih s Džefrijem Epstinom (Jeffrey Epstein).Kasnije je izrazio žaljenje zbog dijela objava na platformi X. Od tada je fokus ponovo usmjerio na Teslu i druge kompanije koje vodi. Tesla posluje i u Kini, koju je Mask ovom prilikom i posjetio.Takođe se suočava s pravnim postupcima u Francuskoj koji se odnose na sadržaj objavljen na platformi X, uključujući optužbe za dezinformacije i sadržaj seksualnog zlostavljanja djece, kao i druge kontroverze vezane za sistem vještačke inteligencije Grok.U isto vrijeme vodi se i sudski spor s direktorom OpenAI-ja Semom Altmanom (Sam Altman). Mask je u Kinu doputovao predsjedničkim avionom Air Force One zajedno s Trampom.<h2>Tim Kuk&nbsp;</h2>Tim Kuk (Tim Cook), izvršni direktor Applea, nalazi se u završnoj fazi svog mandata na čelu kompanije. Najavljeno je da će 1. septembra funkciju predati Džonu Ternusu (John Ternus), šefu hardverskog inženjeringa.Tokom njegovog mandata, vrijednost Applea porasla je za više od 3,6 biliona dolara, prvenstveno zahvaljujući iPhoneu.Kuk će nakon toga ostati u kompaniji kao izvršni predsjednik. Zbog globalnog lanca proizvodnje, Apple je često bio u središtu trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine tokom Trampovih mandata.Iako je Tramp insistirao na preseljenju proizvodnje iPhonea u SAD, Apple je dio proizvodnje za američko tržište prebacio u Indiju, uz dogovor o investicijama od oko 600 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države.<h2>Džensen Huang</h2>Džensen Huang (Jensen Huang), izvršni direktor Nvidije, posjetio je Peking nekoliko mjeseci nakon što je kompanija dobila uslovno odobrenje za izvoz određenih AI čipova u Kinu.Prema novim pravilima američke administracije, izvoz je moguć uz stroge sigurnosne uslove, uključujući revizije i ograničenja upotrebe u vojne svrhe.Nvidia mora osigurati i da se ne ugrozi domaće tržište SAD-a, dok Kina ne smije preći određene kvote u nabavci čipova. Napredniji modeli nisu obuhvaćeni odobrenjem.Huang je također putovao s Trampom u predsjedničkom avionu.<h2>Robert “Keli” Ortberg</h2>Robert “Keli” Ortberg (Robert “Kelly” Ortberg), izvršni direktor Boeinga, imenovan je 2024. godine i trenutno vodi proces oporavka kompanije koja se suočava s finansijskim i regulatornim problemima.Boeing je ranije bio pogođen trgovinskim tenzijama između SAD-a i Kine, uključujući carine koje su dodatno otežale izvoz aviona.Ipak, kompanija je nastavila pregovore o velikim isporukama kineskim aviokompanijama.<h2>Ostali članovi delegacije</h2>U delegaciji se nalaze i:Lari Fink (Larry Fink) – BlackRockStiven Švarcman (Stephen Schwarzman) – BlackstoneBrajan Sajks (Brian Sikes) – CargillDžejn Frejzer (Jane Fraser) – CitiDžim Anderson (Jim Anderson) – CoherentL. Lorens Kalp (H. Lawrence Culp) – GE AerospaceDejvid Solomon (David Solomon) – Goldman SachsDžejkob Tejsen (Jacob Thaysen) – IlluminaMajkl Mibah (Michael Miebach) – MastercardDina Pauel Makormik (Dina Powell McCormick) – MetaSanjaj Mehrotra (Sanjay Mehrotra) – MicronKristijano Amon (Cristiano Amon) – QualcommRajen Mekinerni (Ryan McInerney) – Visa

U njegovoj pratnji nalazi se grupa najutjecajnijih direktora američkih kompanija iz oblasti tehnologije, finansija, industrije i avijacij

Tramp u Kinu poveo šefove najmoćnijih američkih kompanija: Evo ko je s njim stigao u Peking

Iranska vojska saopćila je danas da Sjedinjene Američke Države više ne mogu transportovati oružje kroz Hormuški moreuz prema svojim vojnim bazama u regiji, tvrdeći da se ovaj strateški plovni put sada nalazi pod “koordinisanom kontrolom” iranskih oružanih snaga.- Od sada nećemo dozvoliti da američko oružje prelazi Hormuški moreuz i ulazi u regionalne baze. Svaka država koja želi koristiti ovaj plovni put mora to činiti pod nadzorom iranskih oružanih snaga - izjavio je portparol iranske vojske, brigadni general Mohamed Akraminija (Mohammad Akraminia), tokom ceremonije povodom 40 dana od sahrane bivšeg načelnika Generalštaba iranskih oružanih snaga, generala Abdolrahima Musavija (Abdolrahim Mousavi).On je naveo da zapadni dio moreuza kontroliše mornarica Iranske revolucionarne garde, dok je istočni dio pod nadzorom mornarice iranske vojske, prenosi iranski Press TV.<h2>Jačanje utjecaja</h2>Prema njegovim riječima, takav sistem kontrole omogućava jačanje iranskog utjecaja u regiji i može značajno povećati državne prihode.- Ova koordinisana i sinergijska kontrola, uz jačanje iranskog nadzora i suvereniteta nad regionom, generisaće prihode za zemlju i do dvostruko veće od prihoda od nafte - rekao je on.Akraminija je ocijenio i da su “pokušaji neprijateljskih država da oslabe Iran tokom prethodnih godina propali”, uključujući, kako je naveo, američke planove za uništavanje vojnih i nuklearnih kapaciteta zemlje.- Naša vojna doktrina je sada ofanzivna i svaka greška neprijatelja bit će dočekana najtežim odgovorom. Nakon prve revolucije koja je svrgnula šaha i druge revolucije koja je protjerala Ameriku iz Irana, danas ćemo protjerati Ameriku iz cijelog regiona, a njeno prisustvo će biti trajno eliminisano iz ovog područja - upozorio je on.<h2>Oštro upozorenje</h2>U posebnom obraćanju, zamjenik šefa za kulturne i psihološke operacije mornarice Iranske revolucionarne garde Said Sijahsorani (Saeed Sijahsorani) upozorio je predsjednika SAD Donalda Trampa (Donald Trump) na moguće posljedice daljih vojnih poteza u regionu, ističući da Iran nastavlja, kako je rekao, “strategiju asimetričnog ratovanja”.- Ako Amerika i Tramp lično žele učiniti nešto glupo, pretvorićemo Perzijski zaliv u najveće plavo groblje američkih marinaca - poručio je on, dodajući da je Hormuški moreuz postao “moreuz časti islama”.Sijahsorani je naveo i da je 70 posto američkih vojnih baza u regiji, uključujući Arifdžan, Al Udeid, Šeik Isa i Ali Al Salem, “sravnjeno sa zemljom”.Govoreći o strateškom značaju Hormuškog moreuza, istakao je da je kroz njega ranije dnevno prolazilo 20 miliona barela nafte, petina svjetskog gasa, četvrtina globalne nafte i 80 posto poljoprivrednog đubriva.Prema navodima iranskog TV kanala, od američko-izraelskog rata 28. februara, u kojem je ubijen vođa Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei i pogođena civilna infrastruktura, mornarica Iranske revolucionarne garde i mornarica kopnene vojske preuzele su zajedničku kontrolu nad Hormuškim moreuzom.

Putin može napasti koga god želi: Državna duma usvojila zakon koji mu daje odriješene ruke za ratovanje!

NATO članica zbog Rusije digla borbene avione

Zelenski: Rusija izvela jedan od najvećih napada od početka rata, lansirano najmanje 800 dronova

Rusija satima bombarduje Ukrajinu, pogođeni gradovi širom zemlje: Ima mrtvih i ranjenih

SAD gradi kupolu s 7.800 satelita: Koštat će nevjerovatnih 1,2 biliona dolara kako bi se odbranila od dvije države

Pedijatar optužen za silovanje i zlostavljanje djece u bolnici

Mađarska deblokirala EU sankcije protiv izraelskih doseljenika

Dok je svijet gledao u Iran, Saudijska Arabija tajno bombardovala još jednu državu

Kuvajt napao iranski brod i zarobio posadu, Aragči se hitno oglasio

Zelenski: Neka Tramp sa Sijem razgovara o kraju rata u Ukrajini

Zbog ove iranske ljepotice je Makron dobio šamar od supruge

Ko će prvi popustiti oko Hormuza: Postoje tri opcije, a svaka je gora od prethodne

Pentagon kupuje projektile kakve svijet još nije vidio

Rute predstavio "NATO 3.0": Evropa mora više ulagati u odbranu

Tramp u Kinu poveo šefove najmoćnijih američkih kompanija: Evo ko je s njim stigao u Peking

Iran uveo ograničenja u Hormuškom moreuzu: "Nećemo dozvoliti transport američkog oružja"

Globus

Putin može napasti koga god želi: Državna duma usvojila zakon koji mu daje odriješene ruke za ratovanje!

NATO članica zbog Rusije digla borbene avione

Zelenski: Rusija izvela jedan od najvećih napada od početka rata, lansirano najmanje 800 dronova

Rusija satima bombarduje Ukrajinu, pogođeni gradovi širom zemlje: Ima mrtvih i ranjenih

SAD gradi kupolu s 7.800 satelita: Koštat će nevjerovatnih 1,2 biliona dolara kako bi se odbranila od dvije države

Pedijatar optužen za silovanje i zlostavljanje djece u bolnici

Mađarska deblokirala EU sankcije protiv izraelskih doseljenika

Dok je svijet gledao u Iran, Saudijska Arabija tajno bombardovala još jednu državu

Kuvajt napao iranski brod i zarobio posadu, Aragči se hitno oglasio

Zelenski: Neka Tramp sa Sijem razgovara o kraju rata u Ukrajini

Zbog ove iranske ljepotice je Makron dobio šamar od supruge

Ko će prvi popustiti oko Hormuza: Postoje tri opcije, a svaka je gora od prethodne

Pentagon kupuje projektile kakve svijet još nije vidio

Rute predstavio "NATO 3.0": Evropa mora više ulagati u odbranu

Tramp u Kinu poveo šefove najmoćnijih američkih kompanija: Evo ko je s njim stigao u Peking

Iran uveo ograničenja u Hormuškom moreuzu: "Nećemo dozvoliti transport američkog oružja"