Majka i šestero djece, uzrasta od tri do 11 godina, poginuli su u eksploziji koja je izazvala požar u porodičnoj kući u Mil Holu u američkoj saveznoj državi Pensilvanija, prenosi AP.Uzrok eksplozije i dalje nije utvrđen i predmet je istrage, a kao jedna od mogućnosti spominje se curenje propana, iako vanjski rezervoari tog plina nisu eksplodirali niti su, prema dosadašnjim informacijama, direktno doprinijeli eksploziji i požaru.Vatrogasci koji su gasili požar izjavili su da po dolasku na mjesto nesreće nije bilo moguće spasiti osobe koje su se nalazile u kući, te da su tijela žrtava pronađena tek nakon što je požar ugašen i izvršena pretraga objekta.

Vatrogasci koji su gasili požar izjavili su da po dolasku na mjesto nesreće nije bilo moguće spasiti osobe koje su se nalazile u kući

Majka i šestoro dece poginuli u eksploziji 

Majka i šestoro djece poginuli u eksploziji u porodičnoj kući

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp tvrdi da će se druga runda pregovora s Iranom održati u Pakistanu u utorak, dok posrednici pokušavaju oživjeti pregovore prije isteka trenutnog, ali krhkog dvosedmičnog prekida vatre.Nedjeljna najava uslijedila je uz oštru eskalaciju retorike. Tramp je upozorio da Iran mora pristati na dogovor "na ovaj ili onaj način – milom ili silom" i zaprijetio da će gađati ključnu infrastrukturu ako pregovori propadnu. Također je ponovio svoju prijetnju napadima na "mostove i elektrane", za što su stručnjaci rekli da bi moglo predstavljati ratne zločine prema međunarodnom pravu, piše <a href="https://www.aljazeera.com/news/2026/4/20/cloud-over-us-iran-talks-what-are-the-key-sticking-points">Al Jazeera.com</a>.Iran je, međutim, do sada negirao da će učestvovati u razgovorima, optužujući SAD za "oružano piratstvo" nakon što su američke snage u nedjelju napale i zaplijenile tanker povezan s Iranom, čime su dodatno pojačane tenzije između dugogodišnjih protivnika.<h2>Šta su saopštile SAD?</h2>U nedjelju je Tramp najavio da će američki pregovarači u ponedjeljak otputovati u pakistanski glavni grad Islamabad na razgovore čiji je cilj okončanje američko-izraelskog rata protiv Irana.U objavi na društvenim mrežama, predsjednik nije naveo koji će zvaničnici biti poslani na razgovore. Prva runda razgovora prošlog vikenda, na kojoj je potpredsjednik Džej Di Vens predvodio američku delegaciju, završena je bez dogovora.Tramp je optužio Iran za kršenje dvosedmičnog prekida vatre, koji bi trebao isteći u srijedu, otvaranjem vatre u subotu u Hormuškom moreuzu. Američki predsjednik je zaprijetio uništavanjem civilne infrastrukture u Iranu ako ne prihvati uvjete dogovora koji nude SAD.- Nudimo veoma pošten i razuman dogovor, i nadam se da će ga prihvatiti jer, ako to ne učine, Sjedinjene Američke Države će uništiti svaku pojedinačnu elektranu i svaki pojedinačni most u Iranu - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.U daljoj eskalaciji, Tramp je rekao da su američke snage u Omanskom zaljevu "zaustavile" brod pod iranskom zastavom zvan Touska "tako što su raznijele rupu u strojarnici". Rekao je da je brod pokušavao proći američku pomorsku blokadu iranskih luka.Američke snage su se ukrcale na brod i preuzele fizičku kontrolu nad plovilom.<h2>Kako je Iran odgovorio?</h2>Iranski vojni štab Khatam al-Anbiya potvrdio je američki napad na tanker pod iranskom zastavom i naveo da će "uskoro odgovoriti".Zatim je iranska novinska agencija Tasnim izvijestila da su iranske snage poslale dronove u pravcu američkih vojnih brodova.Ebrahim Azizi, šef Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, izjavio je za Al Jazeeru da se Iran u svojim akcijama tokom razgovora sa SAD-om strogo vodi nacionalnim interesima i sigurnošću.Na pitanje da li Teheran namjerava učestvovati u razgovorima u Islamabadu, rekao je: "Iran djeluje na osnovu nacionalnih interesa. Trenutne pregovore vidimo kao nastavak bojnog polja, i u ovome ne vidimo ništa drugo osim bojnog polja - rekao je on.&nbsp;- Ako to donese rezultate koji održavaju one s bojnog polja, onda je pregovaračka arena također prilika za nas... ali ne ako Amerikanci namjeravaju ovo pretvoriti u polje pretjeranih zahtjeva zasnovanih na njihovom siledžijskom pristupu - dodao je.<h2>Koje su sada ključne tačke spora?</h2>Od početka rata 28. februara, pojavio se niz novih tačaka spora – uz stare izazove:Centralni spor vodi se oko Hormuškog moreuza, ključne globalne pomorske rute koja povezuje Zaljev s Arapskim morem. Petina svjetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog plina (LNG) transportovana je kroz ovaj moreuz prije početka rata.Iran insistira na suverenitetu nad plovnim putem, koji se nalazi unutar teritorijalnih voda Irana i Omana i ne spada u međunarodne vode, te je naveo da mogu proći samo brodovi koji "nisu neprijateljski". Također su iznijeli ideju o naplati putarine, dok Vašington zahtijeva potpunu slobodu plovidbe.Nakon što je počeo rat, Iran je faktički zatvorio moreuz zabranom tranzita, napadima na brodove i navodnim postavljanjem morskih mina. Od tada je pomorski saobraćaj opao za 95 posto.Prije sedam dana, SAD su sprovele vlastitu blokadu. Njihova mornarica blokira iranske luke kako bi izvršila pritisak na Teheran da ponovo otvori vitalni plovni put, dodajući time još jednu prepreku pregovorima.Prema Robu Geistu Pinfoldu, predavaču međunarodne sigurnosti na King's koledžu u Londonu, Trampov stav o moreuzu se promijenio tokom sukoba i ostaje nejasan.- Imali smo situaciju da je Tramp rekao da bi bio otvoren za zajedničku kontrolu Hormuškog moreuza s Iranom, gdje bi obje strane naplaćivale putarinu za brodove - primijetio je Geist Pinfold, nazivajući ovo "potpuno drugačijim od pismenih zahtjeva SAD-a, ali i zahtjeva američkih regionalnih saveznika poput zaljevskih država i Izraela,... koji bi svaki dogovor koji učvršćuje iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom smatrali... nožem u leđa".- Ovo nije samo stvar između SAD-a i Irana. Ovdje se radi o tome da SAD moraju zadržati svoje regionalne saveznike na svojoj strani - rekao je Geist Pinfold za Al Jazeeru.<h2>Obogaćeni uranijum</h2>Još jedno ključno pitanje je iranski nuklearni program, posebno njegove zalihe obogaćenog uranijuma.SAD i Izrael insistiraju na nultom obogaćivanju uranijuma i optužuju Iran da radi na izgradnji nuklearnog oružja, dok za svoje tvrdnje ne pružaju nikakve dokaze.Iran insistira na tome da su njegovi napori za obogaćivanje isključivo u civilne svrhe. On je potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1970. godine.SAD su 2015. godine bile potpisnice Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA) pod tadašnjim američkim predsjednikom Barakom Obamom. U tom sporazumu, Iran se obavezao da će ograničiti obogaćivanje uranijuma na 3,67 posto, što je znatno ispod nivoa potrebnog za oružje, te da će se povinovati inspekcijama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kako bi se osiguralo da ne razvija nuklearno oružje. U zamjenu za to, ukinute su međunarodne sankcije Iranu.Međutim, 2018. godine, tokom svog prvog mandata, Tramp je povukao SAD iz JCPOA uprkos tome što je IAEA izjavila da je Iran do tog trenutka poštovao sporazum.U martu 2025. godine, Tulsi Gabard, američka direktorica nacionalne obavještajne službe, svjedočila je pred Kongresom da SAD "nastavljaju s procjenom da Iran ne pravi nuklearno oružje".Mjesec dana kasnije, IAEA je procijenila da Iran posjeduje 440 kg 60-postotno obogaćenog uranijuma. Iako je to također ispod nivoa za oružje, to je mali korak do postizanja čistoće od 90 posto potrebne za proizvodnju atomskog oružja.U nedjelju, u oštro sročenim komentarima, iranski predsjednik Masud Pezeškijan je izjavio da Tramp nema nikakvo opravdanje da "liši" Iran njegovih nuklearnih prava.Marjam Jamšidi, profesorica prava na Univerzitetu u Koloradu u Boulderu, rekla je da se iranski stav o obogaćivanju zasniva na članu IV NPT-a, "koji priznaje da sve države potpisnice [sporazuma] imaju neotuđivo pravo na istraživanje, razvoj i korištenje nuklearne energije u miroljubive svrhe".- Zahtijevajući od Irana da nema obogaćivanje, Sjedinjene Američke Države uskraćuju Iranu njegova prava prema ovom sporazumu - izjavila je za Al Jazeeru.- Insistiranjem na očuvananju svog prava na obogaćivanje, Iran izražava razumnu želju da bude tretiran isto kao i svaka druga država prema međunarodnom pravu - dodala je.<h2>Liban</h2>Dva dana nakon prvih američko-izraelskih napada na Teheran 28. februara, u kojima je ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, grupa Hezbolah u Libanu koju podržava Iran počela je ispaljivati rakete i dronove na sjeverni Izrael, a Izrael je uzvratio pokretanjem invazije na južni Liban.Iran je nepokolebljiv u stavu da se njegov prekid vatre sa SAD-om proteže i na Liban te zahtijeva od Izraela da okonča svoju ofanzivu protiv njihovog saveznika Hezbolaha i invaziju na Liban.Nakon što je prvobitno negirao da dvosedmični prekid vatre uključuje Liban, Izrael je prihvatio desetodnevno primirje koje je počelo u četvrtak navečer nakon direktnih pregovora između Izraela i Libana. Međutim, taj prekid vatre također je na rubu propasti usred obnovljenih neprijateljstava.U ponedjeljak je izraelska vojska tvrdila da je tokom noći pogodila napunjeni lansirni sistem u oblasti Kfarkela u južnom Libanu, dok je Hezbolah preuzeo odgovornost za višestruke eksplozije za koje je rekao da su pogodile konvoj od osam izraelskih oklopnih vozila, također u južnom Libanu.Hezbolah je najmoćniji saveznik Teherana u regiji i centralni dio njegove "osovine otpora", mreže oružanih grupa širom Bliskog istoka koje su uz Iran udružene protiv Izraela. Mreža također uključuje jemenske Hute i skup oružanih grupa u Iraku.<h2>Koji su se zahtjevi SAD-a promijenili?</h2>Prije američko-izraelskog rata protiv Irana, Teheran je uvijek insistirao da pregovori budu isključivo fokusirani na iranski nuklearni program.Zahtjevi SAD-a su se, međutim, proširili i izvan nuklearnog dosjea. Prije rata, Vašington i Izrael su zahtijevali stroga ograničenja na iranski program balističkih raketa. Iran je rekao da je njegova sposobnost održavanja raketnih kapaciteta nešto o čemu se ne može pregovarati.Državni sekretar SAD-a Marko Rubio upozorio je 25. februara da je odbijanje Irana da razgovara o svom raketnom programu "veliki problem".Ipak, otkako je 8. aprila najavljen dvosedmični prekid vatre i otkako su počeli pregovori uz posredovanje Pakistana, SAD nisu spomenule iranske balističke rakete, koje su bile glavna karakteristika iranske odmazde protiv američkih i izraelskih snaga.<h2>Promjena vlasti u Iranu</h2>SAD i Izrael također ne kriju svoju želju za promjenom vlasti u Iranu. Upitan dvije sedmice prije početka rata da li priželjkuje svrgavanje vlasti u Teheranu, Tramp je rekao: "Čini se da bi to bila najbolja stvar koja bi se mogla desiti."Nakon ubistva Hamneija i više drugih visokih iranskih lidera, Tramp je ustvrdio da je američko-izraelski rat u stvari donio "smjenu režima", tvrdeći da su ključni slojevi rukovodstva "desetkovani".Stručnjaci su, međutim, osporili Trampove tvrdnje, rekavši da je vlast u velikoj mjeri netaknuta, ako ne i jača.Salar Mohandesi, profesor na Bowdoin koledžu u Mejnu, tvrdi da uprkos američkim tvrdnjama, ono što se dešava u Iranu ne ispunjava nijednu ozbiljnu definiciju "smjene režima".- Osnovne strukture Islamske Republike su netaknute, a novi lideri su lojalisti režima koji su vjerovatno još tvrđih stavova od svojih ubijenih prethodnika - izjavio je on za Al Jazeeru.Mohandesi je rekao da je rat vjerovatno ojačao Korpus Čuvara Islamske Revolucije (IRGC), nešto što predstavlja "ubrzanje postojećeg" trenda i ne mora nužno značiti smjenu režima, "sigurno ne na način na koji to Tramp misli".- Trampova izjava da je uspio u "smjeni režima" samo je retorički potez kojim pokušava proglasiti pobjedu tamo gdje je nema - dodao je on.<h2>Prekid podrške proksi grupama</h2>Tri dana prije početka rata, tokom svog obraćanja o stanju nacije u američkom Kongresu, Tramp je optužio Iran i "njegove ubojite proksi grupe" za širenje "ničega osim terorizma, smrti i mržnje".SAD i Izrael već dugo zahtijevaju od Irana da prestane podržavati svoje nedržavne saveznike – prvenstveno Hezbolah u Libanu, Hute u Jemenu i brojne grupe u Iraku.Teheran je do danas odbijao ući u bilo kakav dijalog o ograničavanju svoje podrške ovim oružanim grupama.Ali u petak je Tramp tvrdio da je Iran pristao na gotovo sve američke zahtjeve, uključujući podršku svojim proksi grupama.Saopćenje iranskog Ministarstva vanjskih poslova odbacilo je postojanje bilo kakvog takvog sporazuma, uz navode: "Amerikanci previše pričaju i stvaraju buku oko ove situacije. Ne dajte se zavarati!"<h2>Može li se premostiti jaz?</h2>U nedjelju je glavni iranski pregovarač i predsjednik parlamenta, Mohamad Bager Galibaf, priznao da iako su u vezi s nekim pitanjima doneseni zaključci, "daleko smo od konačnog dogovora".Analitičar Geist Pinfold rekao je za Al Jazeeru da duboke podjele između SAD-a i Irana čine sveobuhvatan dogovor malo vjerovatnim u bliskoj budućnosti, uprkos nekim otvaranjima koja su proizašla iz Trampovog mijenjanja stavova.- Glavna komplikacija koja bi značila da je dogovor manje vjerovatan, ali ujedno i jedno od potencijalnih iznenađenja koje bi dogovor učinilo vjerovatnijim, jesu dvosmislenosti Trampove administracije u pogledu toga šta su zapravo njene crvene linije - rekao je on.- U ovom trenutku, jaz izgleda nepremostiv - dodao je Geist Pinfold, ističući da bi "najbolji mogući scenarij bio produženje prekida vatre, a ne stvarni dogovor."Pregovori između SAD-a i Irana suočavaju se sa velikim strukturalnim preprekama uprkos sve većim špekulacijama o dogovornom kraju trenutne krize, smatra Mohandesi sa Bowdoin koledža.- Donald Tramp osjeća da mora nekako pretvoriti ovaj katastrofalni poraz u neku vrstu pobjede“, napomenuo je on, dodajući: "Nejasno je kako bi to izgledalo za pregovaračkim stolom."Što se tiče iranske strane, Mohandesi vidi malo prostora za kompromis o ključnim strateškim pitanjima.&nbsp;- Iran apsolutno neće napustiti svoj raketni program. Neće prestati podržavati svoje saveznike u regiji, i gotovo sigurno neće pristati na nulto obogaćivanje - izjavio je on.Akademik je doveo u pitanje da li bi čak i obnova pomorskog saobraćaja predstavljala značajan uspjeh za Vašington. Čak i ako bi Tramp "nekako uspio ubijediti Iran da vrati Hormuški moreuz na predratni status quo, nejasno je kako bi to bila velika pobjeda s obzirom na to da je moreuz bio otvoren prije nego što je on započeo rat", rekao je Mohandesi.

Od početka rata 28. februara, pojavio se niz novih tačaka spora – uz stare izazove

Zbog ova četiri razloga dogovor SAD i Irana visi o koncu

Škole u Engleskoj uskoro će biti obavezne uvesti potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona, prema novim planovima vlade koji postojećim smjernicama daju zakonsku snagu, piše Sky News. Iako Ministarstvo obrazovanja (DfE) već preporučuje da se telefoni ne koriste u školama, uprave škola do sada su mogle ignorisati te preporuke.Sada se amandmanom na Prijedlog zakona o dobrobiti djece i školama predlaže da zabrana postane zakonska obaveza. Nastavnici već duže vrijeme upozoravaju da pametni telefoni ometaju učenike tokom nastave te mogu doprinijeti problemima poput vršnjačkog nasilja. Dom lordova je danas, većinom od 107 glasova, podržao uvođenje zabrane telefona tokom školskog dana.Očekuje se da će Donji dom o ovom amandmanu glasati prekosutra. Prijedlog, koji je predstavila ministrica obrazovanja u sjeni barunica Baran (Barran), uključuje i moguće izuzetke za učenike završnih razreda, one s medicinskim potrebama, kao i za pojedine internate.<h2>Sindikati su zadovoljni</h2>Sindikat učitelja NASUWT i sindikat direktora NAHT podržali su ovu zakonsku promjenu. Generalni sekretar NAHT-a Pol Vajtmen (Paul Whiteman) izjavio je da će to donijeti "jasnoću" i "ukloniti svaku dvosmislenost ili razlike u načinu na koji škole pristupaju pravilima o pametnim telefonima".- Škole će nakon toga samo morati odlučiti kako provesti i primijeniti zabranu u cijeloj svojoj zajednici, a vlada im mora pružiti svu podršku koja im je potrebna da to učine učinkovito - dodao je Vajtmen.<h2>Konzervativka preuzela zasluge</h2>Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da su njihovi stavovi dosljedni.&nbsp;- Stalno smo jasno isticali da mobilnim telefonima nije mjesto u školama, a većina ih već i zabranjuje - rekao je glasnogovornik DfE-a.&nbsp;- Ovaj amandman postojećim smjernicama daje zakonsku snagu i ozakonjuje ono što škole već provode u praksi - dodao je.S druge strane, ministrica obrazovanja u sjeni iz redova konzervativaca Laura Trot (Laura Trott) ovaj potez predstavila je kao pobjedu svoje stranke.&nbsp;- Oduševljena sam što smo prisilili laburiste da se urazume i promijene stav. Ovo je fantastična vijest za direktore, roditelje i učenike širom zemlje - izjavila je.

Iako Ministarstvo obrazovanja (DfE) već preporučuje da se telefoni ne koriste u školama, uprave škola do sada su mogle ignorisati te preporuke

Engleska uvodi potpunu zabranu mobitela u školama

Kineski nosač aviona “Liaoning” prošao je kroz Tajvanski moreuz, saopćilo je Ministarstvo odbrane Tajvana, kineskog regiona.

<blockquote class="twitter-tweet">China PLA Navy’s Liaoning aircraft carrier (CV-16) transited the Taiwan Strait today. (Photo from Taiwan forces) <a href="https://t.co/NivFR6GcMv">https://t.co/NivFR6GcMv</a> <a href="https://t.co/mRKwD2mU7q">pic.twitter.com/mRKwD2mU7q</a>&mdash; MenchOsint (@MenchOsint) <a href="https://twitter.com/MenchOsint/status/2046155065514185048?ref_src=twsrc%5Etfw">April 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U saopćenju se navodi da je ovo prvi prolazak kineskog nosača aviona kroz Tajvanski moreuz od kraja prošle godine, prenosi Reuters.Ministarstvo je navelo da je “Liaoning” prošao kroz moreuz te da su tajvanske oružane snage tokom njegovog kretanja održavale “pažljiv i kontinuiran nadzor”.“Liaoning” je najstariji od tri operativna nosača aviona u Kini.

U saopćenju se navodi da je ovo prvi prolazak kineskog nosača aviona kroz Tajvanski moreuz od kraja prošle godine

Kineski nosač aviona prošao kroz Tajvanski moreuz

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poruku u kojoj je žestoko kritikovao svoje prethodnike Baraka Obamu (Barack Obama) i Džoa Bajdena (Joe Biden) zbog ranijeg nuklearnog sporazuma s Iranom.Tramp je u objavi u svom prepoznatljivom stilu opisao taj sporazum, iznoseći teške optužbe na račun bivših američkih predsjednika. Istovremeno je poručio da će novi sporazum na kojem se trenutno radi donijeti mir i stabilnost, ne samo na Bliskom istoku.

- Sporazum koji pravimo s Iranom bit će mnogo bolji od JCPOA, poznatijeg kao "Iranski nuklearni sporazum", koji su sastavili Barak Husein Obama i Pospani Džo Bajden, što je jedan od najgorih sporazuma ikada napravljenih, a koji se tiče bezbjednosti naše zemlje. To je bio zagarantovan put do nuklearnog oružja, što se neće i ne može dogoditi sa sporazumom na kojem mi radimo. Oni su im zapravo dali 1,7 milijardi dolara u gotovini, utovareno u Boing 757 i odletjeli u Iran da bi iransko rukovodstvo to trošilo kako god želi. Ispraznili su sav keš iz banaka u Vašingtonu, Virdžiniji i Merilendu. Ti bankari su rekli da nikada ranije nisu vidjeli ništa slično. Pored toga, Iranu su isplaćene stotine milijardi dolara. Da ja nisam raskinuo taj "sporazum", nuklearno oružje bi bilo upotrijebljeno protiv Izraela i širom Bliskog istoka, uključujući i naše cijenjene američke vojne baze. Lažne vijesti, poput onog nebitnog "novinara" Vashington Posta Dejvida Ignejtiusa (David Ignatius), vole da pričaju o JCPOA, iako znaju da je bio opasan i potpuna sramota za našu zemlju. Ako se dogovor postigne pod "Trampom", on će garantovati mir, bezbjednost i sigurnost, ne samo za Izrael i Bliski istok, već i za Evropu, Ameriku i svuda drugo. To će biti nešto na šta će cijeli svijet biti ponosan, umjesto godina sramote i poniženja koje smo bili primorani da trpimo zbog nesposobnog i kukavičkog rukovodstva! Predsjednik Donald J. Tramp - objavio je američki predsjednik na Truth Social.

To će biti nešto na šta će cijeli svijet biti ponosan, umjesto godina sramote i poniženja koje smo bili primorani da trpimo, poručio je

Tramp žestoko opleo po Obami i Bajdenu, pa objasnio kakav sporazum hoće da napravi s Teheranom

Izborni pobjednik i budući premijer Mađarske Peter Mađar (Peter Magyar) izjavio je da bi naredio hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) ukoliko bi došao u Mađarsku.On je naveo: "Jasno sam stavio do znanja da Mađarska namjerava ostati članica Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Ako neko uđe na teritoriju države koja je članica ICC-a, a za tom osobom je raspisana potjernica, onda ona mora biti lišena slobode".Podsjetimo, Mađarska, kojom je ranije upravljao premijer Viktor Orban, u aprilu prošle godine objavila je da se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda. Ta odluka je saopćena svega nekoliko minuta prije nego što je Orban u Budimpešti ugostio Netanjahua.Mađarski mediji su tada izvijestili da je najava povlačenja uslijedila upravo kako bi se omogućila posjeta Netanjahua.- Proces povlačenja bit će pokrenut u četvrtak, u skladu s ustavnim i međunarodnopravnim obavezama Mađarske - izjavio je tada Orbanov glasnogovornik Zoltan Kovač (Zoltan Kovacs).Međunarodni krivični sud izdao je u novembru 2024. godine nalog za hapšenje Netanjahua zbog zločina počinjenih u Pojasu Gaze.

Ako neko uđe na teritoriju države koja je članica ICC-a, a za tom osobom je raspisana potjernica, onda ona mora biti lišena slobode, rekao je

Mađar najavio hapšenje Netanjahua ukoliko dođe u Mađarsku

Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Kaš Patel (Kash Patel) podnio je u ponedjeljak tužbu vrijednu 250 miliona dolara protiv magazina The Atlantic. Patel tvrdi da je tekst u kojem se govori o njegovom navodnom opijanju neistinit i da predstavlja "zlonamjeran napad".Iz The Atlantica su saopćili da u potpunosti stoje iza svog teksta te da će se "oštro braniti od ove neosnovane tužbe".U članku objavljenom u petak na portalu ovog magazina, autorica Sara Ficpatrik (Sarah Fitzpatrick) navodi da Patel strahuje od gubitka posla i da "za to ima dobre razloge – uključujući i ono što su svjedoci opisali kao epizode teškog opijanja".Njegovo ponašanje, koje, kako se navodi, uključuje "očigledno pijanstvo i neobjašnjive izostanke s posla", izazvalo je zabrinutost među zvaničnicima FBI-ja i Ministarstva pravde, piše The Atlantic. Pored magazina, tužbom je obuhvaćena i sama autorica Ficpatrik.U tužbi podnesenoj Okružnom sudu u Vašingtonu (Washington) Patel je negirao sve navode, optuživši magazin da se oslanja na anonimne izvore. S druge strane, Ficpatrik ističe da je razgovarala s više od dvadeset sagovornika kojima je garantovala anonimnost kako bi mogli "slobodno govoriti o osjetljivim informacijama i privatnim razgovorima".- Tuženi ne mogu izbjeći odgovornost za svoje zlonamjerne laži skrivajući se iza izmišljenih izvora - navodi se u tužbi.

Iz The Atlantica su saopćili da u potpunosti stoje iza svog teksta te da će se "oštro braniti od ove neosnovane tužbe"


Direktor FBI-ja Kaš Patel tuži magazin The Atlantic za 250 miliona 

Policija je opkolila park u gradu u Sjevernoj Karolini nakon što je "planirana tuča" eskalirala u masovnu pucnjavu u kojoj su ubijene dvije osobe.Navodi se da je više mladih učestvovalo u tuči u parku Lajnbah u Vinston-Sejlemu, koja je, prema izvještajima, ostavila veći broj povrijeđenih. Državni istražni biro Sjeverne Karoline (NC SBI) saopćio je da je incident, koji se dogodio oko 9.52 po lokalnom vremenu, okarakterisan kao "masovna pucnjava" te da su dvije osobe preminule od posljedica ranjavanja.<h2>Broj žrtava</h2>Policija Vinston-Sejlema još uvijek nije potvrdila ukupan broj žrtava, ali je NC SBI naveo da je "nekoliko osoba" upucano, prenosi Mirror.- NC SBI trenutno reaguje na pucnjavu u ulici Robinhood Road u blizini srednje škole Džeferson", navodi se u objavi na Fejsbuku."Pucnjava se nije dogodila u školi, već u parku Lajnbah. Škola sada normalno radi i otvorena je. Više osoba je upucano, a dvoje je preminulo. Građani bi za sada trebali izbjegavati ovo područje.Istražitelji su zamolili javnost da ne koristi privatne dronove jer to može ometati hitne operacije koje su u toku. Policijski dronovi se koriste za potragu za "osobama umiješanim u incident".<h2>Istraga u toku</h2>Policija je saopćila da je identificirano i locirano nekoliko pojedinaca - i žrtava i osumnjičenih - ali da se, zbog velikog broja uključenih osoba, nastavljaju napori da se svi pronađu.- U ovom trenutku, neki od umiješanih u incident su maloljetnici - saopćila je policijska uprava Vinston-Sejlema.- Prvobitna istraga pokazuje da je planirana tuča u kojoj je učestvovalo više mladih osoba eskalirala u parku, što je dovelo do toga da više osoba puca jedni na druge. Ima više žrtava. Osumnjičeni su i dalje u bijegu. U ovom trenutku, ovo ostaje aktivna istraga koja se nastavlja nakon incidenta s pucnjavom koji je počeo ranije jutros u blizini parka Lajnbah kod ulice Sally Kirk Rd. Veliko prisustvo policije i dalje je u ovom području dok službenici aktivno provode istragu - poručili su.<h2>Poziv građanima</h2>Policija navodi da obližnje škole trenutno rade po redovnom rasporedu, ali je pozvala građane da izbjegavaju to područje kako bi hitne službe mogle nesmetano raditi. Vlasti su također pozvale javnost da ostane na oprezu i prijavi "bilo kakvu sumnjivu aktivnost".Podsjetimo, jučer je u Šrivportu u Luizijani došlo do masovne pucnjave u kojoj je ubijeno osmoro djece.

Policija je opkolila park u gradu u Sjevernoj Karolini nakon što je "planirana tuča" eskalirala u masovnu pucnjavu 

Novi užas u Americi: Opet masovna pucnjava, ima mrtvih i ranjenih

Izraelski i libanski predstavnici održat će drugi krug pregovora u Vašingtonu za tri dana, saopćio je danas glasnogovornik State Departmenta.Kako je navedeno, pregovori će biti održani na nivou ambasadora u sjedištu State Departmenta.Izrael će predstavljati njegov ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Jehiel Lajter (Yechiel Leiter), rekao je jedan izvor za Reuters.Ovo će biti prvi razgovori između dvije strane otkako je stupilo na snagu desetodnevno primirje između Izraela i Libana.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) izjavio je prije četiri dana da je pristao na privremeni desetodnevni prekid vatre u Libanu kako bi se omogućilo vrijeme za oblikovanje inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) za mirovni sporazum između Izraela i Libana.

Kako je navedeno, pregovori će biti održani na nivou ambasadora u sjedištu State Departmenta

Izrael i Libanon održat će drugi krug pregovora za tri dana u SAD-u

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) uputio je poruke koje ukazuju na različite tonove kada je riječ o mogućem učešću Irana u novoj rundi mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).Visoki iranski zvaničnik ranije je izjavio da Teheran “pozitivno razmatra” mogućnost učešća u pregovorima, nakon što je prethodno odbio američki prijedlog za novu rundu razgovora.Međutim, u objavi na mreži X, Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian), ne spominjući direktno pregovore, naveo je da u Iranu i dalje postoji “duboko historijsko nepovjerenje” prema Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).On je naglasio da je poštivanje preuzetih obaveza “temelj smislenog dijaloga”, te upozorio da “nekonstruktivni i kontradiktorni signali” američkih zvaničnika “nose gorku poruku - žele kapitulaciju Irana”.- Iranci se ne pokoravaju sili - poručio je Pezeškijan.

Naveo je da u Iranu i dalje postoji “duboko historijsko nepovjerenje” prema Sjedinjenim Američkim Državama

Pezeškijan poručio da Iran neće pristati na pritiske: "Iranci se ne pokoravaju sili"

Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Kaš Patel (Kash Patel) podnio je tužbu za klevetu protiv magazina The Atlantic i novinarke Sare Ficpatrik (Sarah Fitzpatrick) zbog članka koji je izazvao snažne reakcije u američkoj javnosti. Patel tvrdi da su u tekstu iznesene zlonamjerne neistine koje direktno dovode u pitanje njegovu profesionalnu sposobnost da vodi najvažniju istražnu agenciju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).U spornom tekstu, The Atlantic je citirao izvore koji tvrde da Kaš Patel ima ozbiljne probleme sa zloupotrebom alkohola, što se, prema tim navodima, odražava na njegov radni učinak. Autorica Sara Ficpatrik u tekstu navodi da Patel često izostaje s posla, da je nerijetko nedostupan saradnicima tokom radnog vremena te da njegovo ponašanje narušava operativnu efikasnost FBI-a.Patel je u tužbi, kojom potražuje 250 miliona dolara, naveo da su ovi navodi potpuno izmišljeni i da imaju cilj njegovu političku i profesionalnu diskreditaciju. S druge strane, uredništvo magazina The Atlantic objavilo je kratko saopćenje u kojem navode da stoje iza svakog objavljenog navoda, ističući da su informacije dobili od relevantnih izvora unutar sigurnosnog sektora te da će to dokazati tokom sudskog postupka.Pravni stručnjaci ocjenjuju da bi ovaj proces mogao biti ključan test granica slobode govora i odgovornosti medija kada je riječ o visokim državnim zvaničnicima.

Patel je u tužbi, kojom potražuje 250 miliona dolara, naveo da su ovi navodi potpuno izmišljeni

"The Atlantic" tvrdi da prvi čovjek FBI-a ima problem s alkoholom i bježi sa posla, on traži milionsku odštetu

Američka vojska zvanično je objavila da je od početka blokade, koja je stupila na snagu prošlog ponedjeljka, izdala naredbu za 27 brodova da promijene kurs ili da se vrate u iranske luke.

<blockquote class="twitter-tweet">Since the commencement of the blockade against ships entering or exiting Iranian ports and coastal areas, U.S. forces have directed 27 vessels to turn around or return to an Iranian port. <a href="https://t.co/G8dl96wN4H">pic.twitter.com/G8dl96wN4H</a>&mdash; U.S. Central Command (@CENTCOM) <a href="https://twitter.com/CENTCOM/status/2046234465303728146?ref_src=twsrc%5Etfw">April 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država ranije ovog mjeseca najavile su strategiju presretanja i vraćanja svih plovila koja plove prema iranskoj obali ili iz nje, s ciljem vršenja direktnog pritiska na Teheran putem sprečavanja prihoda od izvoza nafte. Kao odgovor na ove mjere, iranske vlasti su uputile oštro upozorenje da će Hormuški moreuz ostati u potpunosti zatvoren sve dok se nametnuta blokada ne ukine.

Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država ranije ovog mjeseca najavile su strategiju presretanja i vraćanja svih plovila

Američka vojska: Presretnuto 27 brodova od početka blokade

Novoizabrani mađarski premijer u ponedjeljak je najavio da će Budimpešta zaustaviti povlačenje iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS), rekavši da moraju biti uhapšeni oni koji dođu u posjetu zemlji, a koje traži sud, javlja Anadolu.Novoizabrani mađarski premijer Peter Mađar rekao je novinarima u Kongresnom i izložbenom centru Hungexpo u Budimpešti da će zaustaviti povlačenje Mađarske iz Međunarodnog krivičnog suda, proces koji je prošle godine pokrenula odlazeća vlada Viktora Orbana.Napomenuo je da ako neko ko je član MKS-a i tražena osoba uđe u zemlju, treba biti pritvoren, objavio je mađarski novinski portal Telex.- Ne moram vam sve reći preko telefona - rekao je kao odgovor na pitanje da li je o tome razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, kojeg MKS traži zajedno s Joavom Galantom, bivšim ministrom odbrane Izraela.Mađar je prošle sedmice najavio da će poništiti Orbanovu odluku iz juna 2025. o napuštanju MKS-a, koja je donesena nakon što je sud izdao nalog za hapšenje Netanjahua.U međuvremenu, Netanjahu planira prisustvovati ceremoniji u oktobru povodom 70. godišnjice Mađarskog ustanka.

Izjavio da će poništiti odluku Viktora Orbana iz juna 2025. koja je donesena nakon što je sud izdao nalog za hapšenje Netanjahua

Novoizabrani premijer: Mađarska će zaustaviti povlačenje iz Međunarodnog krivičnog suda

Američki predsjednik Donald Tramp danas je demantovao medijske izvještaje prema kojima mu je načelnik pakistanske vojske, general Asim Munir, sugerisao da pomorska blokada Irana predstavlja prepreku u tekućim pregovorima sa Teheranom, javlja agencija Anadolu.Munir "nije preporučio ništa o blokadi", izjavio je Tramp za list The Hill.Ovaj demanti uslijedio je nakon što su pakistanski izvori potvrdili za agenciju Anadolu da je Munir tokom telefonskog razgovora poručio Trampu kako je blokada "prepreka u pregovorima" sa Iranom, te da je Tramp navodno odgovorio da će "razmotriti savjet".Telefonski razgovor obavljen je uoči mogućeg drugog kruga pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Islamabadu, u trenutku dok Pakistan nastavlja da igra ključnu ulogu posrednika između dvije suprotstavljene strane.

Munir nije preporučio ništa o blokadi, izjavio je 

Tramp negira navode o savjetima iz Islamabada: Pakistanski general mi nije preporučio ništa o blokadi Irana

Unutar zidova američkog Ministarstva odbrane bukti neviđen sukob između ministra odbrane Pita Hegseta i sekretara Kopnene vojske Dena Driskola. Tenzije koje tinjaju od početka mandata sada su postale javne, a rezultirale su otpuštanjem cijenjenih generala i opasnom borbom za moć u ključnim trenucima za američku vojsku.Prema pisanju Wall Street Journala, odnosi između dvojice visokih zvaničnika narušeni su od samog početka. Prvi incident dogodio se početkom 2025. godine kada je Driskol, koji je inače dugogodišnji prijatelj potpredsjednika Džej Di Vensa, predložio da on organizuje posjetu Vensa i predsjednika Donalda Trampa vojnicima.Hegset je na to burno reagovao. Prema izvorima upoznatim sa događajem, povisio je ton i naredio Driskolu da "zna gdje mu je mjesto", jasno mu dajući do znanja ko je šef. Sastanak je naglo prekinut, a to je bio samo početak višemjesečne drame.Ono što se dugo dešavalo iza zatvorenih vrata, u javnost je isplivalo prošle sedmice. Hegset je 2. aprila iznenada otpustio generala Rendija Džordža, dotadašnjeg načelnika štaba vojske, i to dok je Driskol bio na odmoru sa porodicom.Prema navodima Wall Street Journala, Hegset je generala otpustio u telefonskom razgovoru koji je trajao manje od minute, bez ikakvog prethodnog upozorenja ili objašnjenja.Driskol nije krio svoje nezadovoljstvo. Pred američkim kongresmenima je javno iskazao ljubav i poštovanje prema otpuštenom generalu, nazivajući ga "nevjerovatnim liderom". Dodao je i da su on i njegova porodica, čim su čuli vijest, otišli pravo do generalove kuće kako bi ga zagrlili i pružili mu podršku.<h2>Čistke, paranoja i misija u Ukrajini</h2>Odnosi u Pentagonu dodatno su narušeni Hegsetovom sumnjom da predsjednik Tramp planira postaviti Driskola na njegovo mjesto. Driskol ima jaku zaštitu u administraciji zbog bliskosti sa potpredsjednikom Vensom (zajedno su studirali na Jejlu), dok se Hegset u proljeće suočio sa nizom skandala, uključujući i curenje povjerljivih ratnih planova u Signal grupi.Kako bi učvrstio svoju poziciju, Hegset je počeo sa čistkom u vojnom vrhu, ciljajući oficire bliske Marku Miliju, bivšem načelniku Združenog štaba koji se ranije sukobljavao sa Trampom. Smijenjeno je nekoliko visokopozicioniranih generala.Dodatni udarac za Hegseta uslijedio je u novembru, kada je Tramp poslao Driskola u Ukrajinu da pomaže u mirovnim pregovorima sa Rusijom. Hegset je bio bijesan što je njegov podređeni dobio tako visok diplomatski zadatak, pa je navodno urgirao kod Bijele kuće da ga povuku sa tog posla, što se privremeno i dogodilo.Kap koja je prelila čašu desila se početkom 2026. godine zbog liste za unapređenje oficira. Hegset i njegovi saradnici tražili su od Driskola da sa liste za unapređenje u čin generala sa jednom zvjezdicom skine nekoliko imena, uključujući Afroamerikance, žene, te pukovnika Dejva Batlera (bivšeg Milijevog portparola).<h2>Podrška Kongresa i "poruka šutnjom"</h2>Driskol je to uporno odbijao. Uslijedio je žestok sastanak koji je trajao duže od sat vremena, tokom kojeg je Hegset naredio Driskolu da otpusti Batlera. Kada je priča o ovom sukobu dospjela u New York Times, Hegset je posumnjao da je upravo general Džordž bio krtica koja je informacije dala novinarima – i ubrzo ga je otpustio.Iako Bijela kuća pokušava smiriti strasti izjavama da obojica zvaničnika imaju punu podršku predsjednika Trampa, republikanski zastupnici u Kongresu javno hvale Driskola, dok izražavaju duboko žaljenje zbog Hegsetovog tretmana vojnog vrha u vrijeme globalnih kriza.Nekoliko dana nakon otpuštanja generala Džordža, Driskol je izdao neobično saopštenje za javnost. Istakao je da mu je čast služiti pod predsjednikom Trampom i poručio: "Nemam namjeru napustiti funkciju ili podnijeti ostavku na mjesto sekretara vojske."Znakovito, u svojoj izjavi svog šefa, ministra odbrane Hegseta, nije ni spomenuo.

Tenzije koje tinjaju od početka mandata sada su postale javne, a rezultirale su otpuštanjem cijenjenih generala i opasnom borbom za moć 

Drama u Pentagonu: Otkriven žestok sukob američkog ministra odbrane i sekretara vojske

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (J.D. Vance) zajedno s američkom delegacijom trebao bi u narednim satima sletjeti u Islamabad, gdje će se voditi razgovori o Iranu. To je u intervjuu za New York Post izjavio američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), dodavši da je spreman i lično se sastati s iranskim čelnicima ukoliko dođe do pomaka.<h2>Iran razmatra učešće u pregovorima</h2>Visoki iranski zvaničnik izjavio je u ponedjeljak da Teheran pozitivno razmatra mogućnost učešća u potencijalnim mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali da konačna odluka još nije donesena.Prema njegovim riječima, Pakistan kao posrednik ulaže konstruktivne napore kako bi se okončala američka blokada i omogućilo učešće Irana u pregovorima.Izvor iz Pakistana, uključen u razgovore, naveo je da dvosedmično primirje ističe 22. aprila u 20 sati prema istočnoameričkom vremenu.<h2>Spor oko Hormuškog moreuza</h2>Sjedinjene Američke Države i Iran i dalje su u dubokom neslaganju kada je riječ o Hormuškom moreuzu. Iran je dodatno pojačao kontrolu nad prometom kroz ovaj strateški morski prolaz, dok SAD nastavlja blokadu iranskih luka.Obje strane međusobno se optužuju za kršenje dvosedmičnog primirja.Iranski predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) ranije je pozvao na korištenje svih mogućih kanala za smanjenje tenzija sa SAD-om, ali je naglasio da su oprez i nepovjerenje Teherana prema Vašingtonu "neporeciva nužnost", prenijela je državna novinska agencija IRNA.

Majka i šestoro djece poginuli u eksploziji u porodičnoj kući

Zbog ova četiri razloga dogovor SAD i Irana visi o koncu

Engleska uvodi potpunu zabranu mobitela u školama

Kineski nosač aviona prošao kroz Tajvanski moreuz

Tramp žestoko opleo po Obami i Bajdenu, pa objasnio kakav sporazum hoće da napravi s Teheranom

Mađar najavio hapšenje Netanjahua ukoliko dođe u Mađarsku

Direktor FBI-ja Kaš Patel tuži magazin The Atlantic za 250 miliona

Novi užas u Americi: Opet masovna pucnjava, ima mrtvih i ranjenih

Izrael i Libanon održat će drugi krug pregovora za tri dana u SAD-u

Pezeškijan poručio da Iran neće pristati na pritiske: "Iranci se ne pokoravaju sili"

"The Atlantic" tvrdi da prvi čovjek FBI-a ima problem s alkoholom i bježi sa posla, on traži milionsku odštetu

Američka vojska: Presretnuto 27 brodova od početka blokade

Novoizabrani premijer: Mađarska će zaustaviti povlačenje iz Međunarodnog krivičnog suda

Tramp negira navode o savjetima iz Islamabada: Pakistanski general mi nije preporučio ništa o blokadi Irana

Drama u Pentagonu: Otkriven žestok sukob američkog ministra odbrane i sekretara vojske

Vens s američkom delegacijom je na putu prema Islamabadu

Globus

Majka i šestoro djece poginuli u eksploziji u porodičnoj kući

Zbog ova četiri razloga dogovor SAD i Irana visi o koncu

Engleska uvodi potpunu zabranu mobitela u školama

Kineski nosač aviona prošao kroz Tajvanski moreuz

Tramp žestoko opleo po Obami i Bajdenu, pa objasnio kakav sporazum hoće da napravi s Teheranom

Mađar najavio hapšenje Netanjahua ukoliko dođe u Mađarsku

Direktor FBI-ja Kaš Patel tuži magazin The Atlantic za 250 miliona

Novi užas u Americi: Opet masovna pucnjava, ima mrtvih i ranjenih

Izrael i Libanon održat će drugi krug pregovora za tri dana u SAD-u

Pezeškijan poručio da Iran neće pristati na pritiske: "Iranci se ne pokoravaju sili"

"The Atlantic" tvrdi da prvi čovjek FBI-a ima problem s alkoholom i bježi sa posla, on traži milionsku odštetu

Američka vojska: Presretnuto 27 brodova od početka blokade

Novoizabrani premijer: Mađarska će zaustaviti povlačenje iz Međunarodnog krivičnog suda

Tramp negira navode o savjetima iz Islamabada: Pakistanski general mi nije preporučio ništa o blokadi Irana

Drama u Pentagonu: Otkriven žestok sukob američkog ministra odbrane i sekretara vojske

Vens s američkom delegacijom je na putu prema Islamabadu