Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu sporazuma postignutih u Istanbulu 2022. godine, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.- Kao što je više puta rečeno, Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom, na osnovu sporazuma koji su postignuti još u Istanbulu i, da podsjetim, parafirani od strane ukrajinske delegacije u to vrijeme. Dakle, sa njima je sve bilo u redu. Ne vidim razlog da odstupimo od ovih sporazuma, rekao je Putin na sjednici Vlade.On je dodao da “mirovne pregovore sa Ukrajinom treba voditi na osnovu realne situacije na terenu”.Putin je rekao da ruske vojne jedinice svakodnevno napreduju i da Kijev gađa civilne mete u Rusiji da bi stvorio utisak navodno jake pozicije za nastavak pregovora.On je istakao da ukrajinski teroristički napadi, uključujući udare na civilne ciljeve, ne mogu da utiču na situaciju na frontu, gdje ruske oružane snage oslobađaju teritoriju za teritorijom, te dodao da se režim u Kijevu može opisati samo kao neonacistički.- Ovakvi napadi, posebno napadi na djecu, svakako podstiču naše vojnike na bojnom polju da izvršavaju zadatke koje im je postavila zemlja, jer oni vide i shvataju s kim imamo posla, rekao je ruski predsjednik.&nbsp;

Mirovne pregovore sa Ukrajinom treba voditi na osnovu realne situacije na terenu

Putin: Spremni smo za mirovne pregovore na osnovu sporazuma iz Istanbula

Palestinski knjižar Mohammed Ramadan Saad, raseljen iz sjevernog dijela Pojasa Gaze zbog izraelskih napada, ponovo je pokrenuo improviziranu biblioteku u šatorskom naselju.On je, nakon što je bio prisiljen napustiti svoj dom, uspio spasiti dio knjiga iz ruševina vlastite kuće. Od tih knjiga formirao je malu biblioteku u šatoru, čime je pokušao obnoviti prostor za čitanje i učenje u uslovima potpunog razaranja i raseljavanja.Saadova priča dio je šireg fenomena u Gazi, gdje raseljeni stanovnici pokušavaju sačuvati kulturni i obrazovni život uprkos teškim humanitarnim uslovima. Biblioteka u šatoru postala je simbol otpornosti i pokušaja očuvanja normalnosti u ratnim okolnostima.Prema izvještajima humanitarnih organizacija, veliki broj porodica u Gazi živi u improviziranim skloništima nakon višemjesečnih sukoba. U takvim uslovima, knjige i obrazovanje često postaju jedini oblik psihološke i društvene stabilnosti.Lokalne inicijative poput Saadove biblioteke sve češće se pojavljuju kao način očuvanja identiteta i kulture.UN i druge organizacije ranije su upozoravale na razaranje civilne infrastrukture, uključujući škole i kulturne institucije. Priče poput ove svjedoče o pokušajima stanovnika Gaze da, uprkos ratu, zadrže elemente svakodnevnog života i obrazovanja.

Knjižareva priča dio je šireg fenomena u Gazi, gdje raseljeni stanovnici pokušavaju sačuvati kulturni i obrazovni život uprkos teškim humanitarnim uslovima.

Gaza: Knjižar u šatoru ponovo otvara biblioteku od spašenih knjiga

Austrijske vlasti uhapsile su 30-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, osumnjičenog za važnu ulogu u međunarodnoj mreži trgovine drogom povezanoj s kriminalnim strukturama sa zapadnog Balkana.Muškarac, koji je imao prijavljeno prebivalište u bečkom okrugu Landstraße, uhapšen je u Mađarskoj, a početkom maja 2026. izručen je Austriji.<h2>Deseci kilograma droge i velika količina gotovine</h2>Prema informacijama bečke policije, osumnjičeni se smatra jednim od važnijih ljudi u kriminalnoj grupi koja je, kako se sumnja, djelovala preko više država.Istragu je vodila posebno formirana radna grupa "Achilles", koja je mjesecima prikupljala dokaze protiv osumnjičenog. Tereti ga se za posjedovanje 42 kilograma kokaina i 15 kilograma kanabisa, kao i za namjeru daljnje distribucije droge.Prema sumnjama istražitelja, kupcima je nudio i dodatne količine droge, među kojima jedan kilogram kokaina i deset kilograma speeda.Policija sumnja i na značajne novčane transakcije. Osumnjičeni je, prema navodima istražitelja, oko 100.000 eura proslijedio zasad nepoznatim osobama, dok je od jednog kupca navodno preuzeo 430.000 eura gotovine.<h2>Kriptirani telefoni i veza sa zapadnim Balkanom</h2>Austrijska policija navodi kako je 30-godišnjak bio dio organizovane kriminalne grupe koja je djelovala izvan granica Austrije, s uporištem na prostoru zapadnog Balkana.U fokusu istrage bili su i kriptirani mobilni telefoni koje su članovi mreže, prema sumnjama istražilaca, koristili za komunikaciju, organizaciju krijumčarenja i prikrivanje novčanih tokova.Zbog ozbiljnosti optužbi Državno tužilaštvo u Beču izdalo je međunarodni nalog za hapšenje. Osumnjičeni je potom lociran i priveden u Mađarskoj, nakon čega je izručen Austriji.Nakon dolaska pred istražitelje bečkog kriminalističkog odjela iskoristio je pravo na šutnju. Po nalogu tužilaštva nalazi se u istražnom zatvoru.<h2>Poveznica s ranijim slučajem</h2>Tokom dalje obrade istražitelji su došli i do poveznice s velikim predmetom iz 2024. godine, kada je 37-godišnji austrijski državljanin uhapšen u Barceloni temeljem međunarodne potjernice.Taj muškarac tada se sumnjičio za prodaju 55 kilograma kokaina vrijednih oko dva miliona eura. Prema novim saznanjima, navodno je pripadao istoj kriminalnoj grupi kao i sada uhapšeni državljanin BiH.Policija sumnja da je 30-godišnjak i prije tog hapšenja primao novac povezan s trgovinom drogom, što bi moglo upućivati na njegovu logističku i financijsku ulogu unutar mreže, prenosi Kroativ.Austrijske vlasti poručuju kako istraga nije završena. Policija i tužiteljstvo nastavljaju raditi na identifikaciji osoba uključenih u nabavu, transport, distribuciju droge i moguće pranja novca.

U fokusu istrage bili su i kriptirani mobilni telefoni koje su članovi mreže, prema sumnjama istražilaca, koristili za komunikaciju

U Austriji uhapšen državljanin BiH osumnjičen za veliku trgovinu drogom

Ajfelov toranj je zbog toplotnog talasa danas zatvorena u 16 sati, umjesto u 00.45, saopštio je operater SETE koji održava znamenitost.- Primorani smo da se prilagodimo ekstremnoj vrućini. Prioritet je bezbjednost naših timova i posjetilaca, objasnila je uprava kompanije.Prema riječima operatera, cilj ove mjere je da se obezbijede "najbolji mogući uslovi pristupa" posjetiocima, a spomenik će "vrlo vjerovatno" biti ponovo zatvoren kasnije u srijedu, prenosi BFM.Francuska se suočava sa izuzetno visokim temperaturama, zbog čega je u 54 departmana na snazi crveni, a u 35 narandžasti meteoalarm, a zabilježena je i najtoplija noć u istoriji mjerenja temperature u toj zemlji, piše BFM.Francuski premijer Sebastijan Lekorni (Sébastien Lecornu ) je saopštio danas da je, od 18. juna, preminulo 40 osoba usljed utapanja, a žrtve su uglavnom mlađe osobe.Kompanija SETE je nedavno postavila specijalne sisteme za prskanje sa maglom na platou i u zonama čekanja oko kule, kako bi zaštitila posjetioce od toplotnog udara.

Francuska se suočava sa izuzetno visokim temperaturama, zbog čega je u 54 departmana na snazi crveni, a u 35 narandžasti meteoalarm

Ajfelov toranj zatvoren zbog toplotnog talasa

Premijer Albanije Edi Rama odbacio je optužbe opozicije i učesnika protesta u toj zemlji da stoji iza korupcionaških aktivnosti povezanih sa izgradnjom luksuznog turističkog kompleksa u kojem učestvuju Ivanka Tramp (Ivanka Trump), kćerka američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i njen suprug Džared Kušner (Jared Kushner), ocijenivši da kritičari nisu ponudili dokaze za takve tvrdnje.- Ljudi kažu da sam ja vođa svega ovoga. Kažem im, nosite se. Jednostavno je. Nije na meni da dokazujem da nisam kum mafije, već na njima da dokažu da jesam, rekao je Rama u intervjuu za Financial times.On je odbacio tvrdnje da je albanska ekonomija zasnovana na pranju novca, navodeći da se država danas odlučnije bori protiv korupcije nego ranije.Rama je tvrdio da je njegova vlada dozvolila tužiocima da agresivnije vode slučajeve, što je takođe povećalo percepciju da je zemlja prepuna korupcije i organizovanog kriminala.- U stvari, obrnuto je. Albanija se bori kao nikada ranije i danas je mnogo manje korumpirana nego što je bila, dodao je.On je ocijenio da su protesti djelimično podstaknuti protivnicima američkog predsednika Donalda Trampa.- Postoji veliko interesovanje da se ovaj projekat ukine... zbog Trampa. Da nije Džareda Kušnera... nikoga ne bi bilo briga za flamingose, za Albaniju, ni za šta. Čitava mržnja prema Trampu izaziva svu ovu pažnju, istakao je.Premijer Albanije je izrazio uvjerenje da će planovi za razvoj obale biti nastavljeni uprkos protestima.- Važno je da investitori nisu kriminalci i da nisu umiješani u pranje novca. Oni su veliki investitori. To je istorijska šansa za Albaniju, naglasio je Rama.Kako je naveo, Kušnerove investicije su legitimne i nemaju veze sa tekućom istragom protiv prethodnog zemljoposjednika.

Premijer Albanije je izrazio uvjerenje da će planovi za razvoj obale biti nastavljeni uprkos protestima

Rama: Nisam mafijaški kum

Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je na Truth Socialu da će Hormuški moreuz ostati otvoren, ali je poslao i upozorenje Iranu.- Svi brodovi ostaju na svojim mjestima ukoliko bude potrebno - rekao je.Na taj način je dao do znanja da su SAD spremne reagirati u svakom trenutku. Govoreći o nuklearnom programu Irana, Tramp je kazao da je Teheran napravio veliki ustupak pot pritiskom i da su pristali na nuklearne inspekcije najvišeg nivoa.- Da se nisu složili s ovim, ne bi bilo daljnjih pregovora - naveo je.Tramp je kazao da Teheran neće imati odriješenje ruke u trošenju novca koje će doći od finansijskih olakšica i odmrzavanja sredstava za Iran, nego će ona biti na posebnim računima pod kontrolom SAD.- Ta sredstva će se koristiti isključivo za kupovinu hrane i medicinskih potrepština iz SAD, uključujući kukuruz, pšenicu i soju od naših velikih američkih farmera - istakao je.

Svi brodovi ostaju na svojim mjestima ukoliko bude potrebno, rekao je

Tramp: Otvara se Hormuški moreuz, Iran pristao na nuklearne inspekcije

Austrijsku javnost potresao je slučaj iz Ansfeldena, gdje je policija rasvijetlila podmetanje požara u školskoj zgradi za koje je osumnjičen 15-godišnjak iz okruga Linz-Land.Prema navodima istražioca, maloljetnik je u aprilu izazvao požar na ulazu u školu kako bi došlo do prekida nastave i odgode roditeljskog sastanka.<h2>Požar izbio tokom noći</h2>Požar je izbio u noći na 23. april u školi u Ulici Schulstraße. Prema dosad utvrđenim informacijama, 15-godišnjak je oko 1.20 sati došao do škole, oštetio staklo na ulaznim vratima i u unutrašnjost ubacio zapaljivi predmet.Istragom je utvrđeno kako je riječ o Molotovljevim koktelima. Vatra se nije proširila na cijeli objekt, ali su dim i čađ prouzročili veliku štetu u unutrašnjosti škole.Požar je nekoliko sati kasnije uočio školski domar, koji je po dolasku na posao osjetio miris paljevine i alarmirao hitne službe. Vatrogasci su požar brzo ugasili, no zgrada je zbog oštećenja i onečišćenja morala biti zatvorena, a nastava privremeno premještena u zamjenske prostorije.<h2>Policija sedmicama tragala za počiniocem</h2>Slučaj je preuzela kriminalistička policija savezne pokrajine Gornje Austrije, koja je sedmicama radila na otkrivanju počinioca.Istraga je na kraju dovela do 15-godišnjaka iz okruga Linz-Land. Prema policijskim navodima, mladić je tokom ispitivanja priznao djelo i opisao što je učinio.Istražiocima je rekao kako je želio izazvati zatvaranje škole kako bi dobio nekoliko slobodnih dana. Uz to, nadao se da će zbog incidenta biti otkazan i planirani roditeljski sastanak.<h2>Velika šteta, povrijeđenih nije bilo</h2>U trenutku napada u školi nije bilo nikoga pa nitko nije povrijeđen. Ipak, posljedice su bile ozbiljne jer su dim i čađ zahvatili veći dio zgrade, zbog čega se nastava morala organizovati na drugoj lokaciji.Austrijske vlasti zasad nisu objavile tačan iznos materijalne štete, no riječ je o ozbiljnom incidentu s mogućim dalekosežnim posljedicama.Protiv 15-godišnjaka se vodi dalji postupak. Budući da je riječ o maloljetnoj osobi, austrijsko pravosuđe postupat će prema pravilima koja vrijede za mlađe počinioce krivičnih djela, prenosi Kroativ.

Vlasti nisu objavile tačan iznos materijalne štete, no riječ je o ozbiljnom incidentu s mogućim dalekosežnim posljedicama

Maloljetnik zapalio školu kako bi izbjegao nastavu i roditeljski sastanak

Tačno 10 godina nakon referenduma kojim je Velika Britanija odlučila napustiti Evropsku uniju, Brexit i dalje izaziva podjele u društvu. Na referendumu 23. juna 2016. godine 52 posto birača podržalo je izlazak iz EU, čime je okončan višedecenijski proces evropskih integracija zemlje, objavili su strani mediji.<h2>Ilegalni prelasci</h2>Pristalice Brexita tvrdile su da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostvariti ekonomski preporod i preuzeti veću kontrolu nad vlastitim granicama. Međutim, brojni ekonomisti smatraju da se ta očekivanja nisu ostvarila. Trgovina s EU postala je složenija zbog novih administrativnih prepreka, a procjene pokazuju da je britanska ekonomija danas između četiri i osam posto manja nego što bi bila da je zemlja ostala članica Unije.Pitanje migracija, jedno od ključnih tokom kampanje za Brexit, također ostaje izvor nezadovoljstva. Iako je migracija iz zemalja EU značajno smanjena, povećan je broj dolazaka iz drugih dijelova svijeta. Posebnu pažnju javnosti izazivaju ilegalni prelasci Lamanša malim čamcima.Politička scena u međuvremenu se promijenila. Konzervativci su izgubili vlast nakon 14 godina, dok podrška raste stranci Reform UK Najdžela Faraža, jednog od najpoznatijih zagovornika Brexita.<h2>Negativne posljedice</h2>Ankete pokazuju da se raspoloženje građana promijenilo. Istraživanje Ipsosa pokazalo je da bi 52 posto Britanaca danas podržalo povratak u EU, dok 57 posto smatra da je izlazak bio pogrešna odluka.&nbsp;Slični rezultati dolaze i iz istraživanja Evropskog savjeta za spoljne odnose, prema kojem dvije trećine ispitanika vjeruje da je Brexit imao negativne posljedice po ekonomiju i životni standard.Deset godina kasnije, Brexit ostaje jedno od najspornijih političkih pitanja u Velikoj Britaniji.

Britanci sve više preispituju odluku o izlasku iz EU

Velika Britanija i dalje osjeća ekonomske efekte izlaska iz EU

Deset godina Brexita: I dalje izaziva podjele u društvu

Sve veći broj imućnih pojedinaca odlučuje svoj život nastaviti u Italiji, Grčkoj i Švicarskoj, dok zemlje poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske sve više osjećaju izazove u zadržavanju bogatih stanovnika. To pokazuje novo istraživanje kompanije Henley &amp; Partners, međunarodne konsultantske kuće koja se bavi pitanjima boravišta i državljanstva kroz ulaganja.Izvještaj Henley Private Wealth Migration Report 2026 donosi drugačiji pristup dosadašnjim analizama, jer ne prati samo broj milionera koji napuštaju određene zemlje, već države rangira prema Indeksu konkurentnosti mobilnosti bogatstva (Wealth Mobility Competitiveness Score), koji se izražava ocjenama od 0 do 100 bodova.<h2>Više faktora</h2>Što je rezultat veći, to se određena država smatra privlačnijom za preseljenje bogatih pojedinaca. Prilikom ocjenjivanja uzimaju se u obzir faktori poput poreskog sistema, pravne sigurnosti, kvaliteta života i političke stabilnosti.Ipak, stručnjaci upozoravaju da rezultate treba posmatrati s rezervom. Dan Nidl (Neidle), osnivač organizacije Tax Policy Associates i nekadašnji rukovodilac poreskog odjela u advokatskoj firmi Clifford Chance u Velikoj Britaniji, izrazio je sumnju u potpunu pouzdanost podataka o migracijama bogatih koje objavljuju Henley i njihov istraživački partner New World Wealth.Prema njegovom mišljenju, način prikupljanja podataka ne omogućava uvijek dovoljno precizno praćenje stvarnog broja preseljenja milionera.Iz kompanije Henley odgovorili su da njihova istraživanja prvenstveno služe za prikazivanje širih trendova, a ne kao potpuno precizna evidencija svakog pojedinačnog preseljenja.Na evropskoj rang-listi prvo mjesto zauzeo je Kipar sa 73,5 bodova, iza kojeg slijede Nizozemska sa 72,8, Portugal sa 72,5 i Italija sa 72,3 boda. Švicarska je dobila 70,8, dok je Grčka ostvarila 70,5 bodova.Međutim, sama rangiranja ne prikazuju cijelu sliku. Iako su Kipar, Nizozemska i Portugal ostvarili nešto bolje rezultate, izvještaj posebno izdvaja Italiju, Grčku i Švicarsku kao države koje su trenutno među najpoželjnijim destinacijama za bogate doseljenike.Italija, kao treća najveća ekonomija u Evropi, privlači imućne stanovnike zahvaljujući poreskim olakšicama za nove rezidente, povoljnijem okviru oporezivanja nasljedstva i pristupu tržištu Evropske unije. Posebno se ističe Milano, koji sve više postaje važno finansijsko središte i mjesto upravljanja porodičnim bogatstvom.<h2>Najviše profitirali</h2>Grčka se navodi kao jedna od zemalja koje su najviše profitirale od promjena na tržištu investicijskih migracija. Nakon što je Španija ukinula program zlatnih viza, a Portugal promijenio pravila vezana za ulaganja u nekretnine, interes za Grčku dodatno je porastao.Švicarska i dalje privlači bogate pojedince koji traže sigurnost, stabilnost i zaštitu kapitala u vremenu globalnih političkih i ekonomskih neizvjesnosti.S druge strane, nekoliko velikih evropskih ekonomija nalazi se u grupi zemalja koje su i dalje konkurentne, ali pod sve većim pritiskom. Među njima su Njemačka sa 69,7 bodova, Norveška sa 69, Velika Britanija sa 68,3 i Francuska sa 65,7 bodova.Van Evrope, Ujedinjeni Arapski Emirati ostvarili su jedan od najboljih rezultata u istraživanju sa 85,3 boda i zadržali snažnu privlačnost uprkos regionalnim tenzijama. Slijede Singapur sa 79,5 i Novi Zeland sa 75,8 bodova.Sjedinjene Američke Države predstavljaju poseban slučaj. Iako su i dalje najveći svjetski centar stvaranja bogatstva, prema ovom istraživanju ostvarile su samo 62,3 boda, što Henley opisuje kao svojevrsni paradoks.

Izvještaj Henley Private Wealth Migration Report 2026 donosi drugačiji pristup dosadašnjim analizama

U kojim evropskim zemljama bogataši najviše žele živjeti

Premijer Mađarske Peter Mađar (Magyar)&nbsp;najavio je pokretanje procedure za smjenu predsjednika države Tamaša Šuljoka putem ustavnih izmjena, kao i sveobuhvatnu reformu ustava koja bi trebala biti predstavljena tokom jeseni.Obraćajući se parlamentu, Mađar je poručio da njegova vlada priprema niz ekonomskih, političkih i pravnih mjera usmjerenih na jačanje institucija i borbu protiv korupcije.Među najavljenim potezima nalazi se i osnivanje Nacionalnog ureda za zaštitu i povrat imovine, koji bi imao važnu ulogu u provođenju antikorupcijskih politika nove vlasti.Posebnu pažnju izazvala je najava ustavnih izmjena koje bi omogućile smjenu aktuelnog predsjednika Tamaša Šuljoka. Mađar je ranije optuživao predsjednika da je podržavao dugogodišnju vlast bivšeg premijera Viktora Orbana.S druge strane, Šuljok je odbacio takve tvrdnje, navodeći da nije djelovao politički te da je kao predsjednik nastojao očuvati ravnotežu i kontrolne mehanizme unutar političkog sistema.Prema planovima nove vlade, u slučaju smjene predsjednika, parlament bi birao novog šefa države, a mandat bi bio ograničen na najviše pet godina.Najavljene reforme predstavljaju jedan od najvećih političkih zahvata od dolaska nove mađarske vlade na vlast, koja je reformu institucija i obračun s korupcijom postavila među svoje ključne prioritete.

Vlada planira izmjene ustava, borbu protiv korupcije i osnivanje posebnog ureda za povrat imovine

Mađar najavio smjenu predsjednika Mađarske i velike ustavne reforme

Američki pilot borbenog aviona, kojeg su specijalne snage spasile nakon što je u aprilu oboren iznad Irana, opisao je neobičan prizor kojem je svjedočio neposredno prije katapultiranja. Prema njegovim riječima, u zraku se nalazilo mnoštvo iranskih dronova koji su se kretali potpuno sinhronizovano, u formaciji koja ga je podsjetila na meduzu.O ovom svjedočenju ranije nije bilo javnih informacija. Pilot lovca F-15 svoje iskustvo prenio je američkim obavještajnim službama tokom ispitivanja nakon spašavanja, a njegov iskaz izazvao je brojne rasprave unutar obavještajne zajednice.Ukoliko se njegove tvrdnje pokažu tačnim, radilo bi se o značajnom tehnološkom napretku iranskih vojnih sposobnosti.- Više međusobno povezanih dronova kretalo se kao jedno tijelo, dok su se manje letjelice ispod većih dronova ponašale poput nogu - izjavio je za CNN jedan izvor upoznat sa svjedočenjem pilota. Isti izvor naveo je da je prizor opisan kao „pravo vanzemaljsko sranje“.<h2>Minsko polje</h2>Drugi izvor rekao je da je pilot svjedočio nečemu što je podsjećalo na „minsko polje dronova“.Iako se još istražuje tačan uzrok obaranja aviona F-15, preliminarni izvještaji ukazuju na mogućnost da je upravo ova formacija dronova na neki način doprinijela rušenju američkog aviona. To je bio prvi slučaj da je američka letjelica oborena iznad Irana tokom ovog sukoba.U avionu su se nalazila dva člana posade – pilot i oficir za oružane sisteme. Nakon obaranja, američke snage pokrenule su opsežnu akciju spašavanja. Pilot je pronađen nekoliko sati nakon katapultiranja, dok se oficir više od jednog dana skrivao u planinskom području kako bi izbjegao zarobljavanje, prije nego što je i on uspješno evakuisan. Nije poznato da li je i on vidio istu formaciju dronova.Tokom akcije spašavanja oboren je i avion A-10, ali se njegov pilot uspio bezbjedno katapultirati izvan iranskog zračnog prostora.Međutim, američki obavještajci nisu jedinstveni u procjeni pilotovog svjedočenja. Dio njih sumnja da se zbog povreda zadobijenih prilikom obaranja nije mogao precizno prisjetiti svih detalja događaja. Pilot je, naime, pretrpio potres mozga.Dodatnu pažnju izaziva činjenica da mu je ovo bio drugi put da je oboren tokom sukoba s Iranom. Na početku rata njegov avion greškom su oborile kuvajtske snage u incidentu poznatom kao „prijateljska vatra“.- Jeste li potpuno sigurni da ste vidjeli ono što tvrdite? - navodno su ga pitali istražitelji tokom ispitivanja.Tako je ostalo otvoreno pitanje da li je pilot zaista svjedočio dosad nepoznatoj vojnoj tehnologiji, testiranju novog sistema naoružanja ili se radilo o optičkoj varci.<h2>Pomoć Rusije i Kine</h2>Pitanja o iranskom programu bespilotnih letjelica pojavljuju se u trenutku kada Vašington i Teheran vode pregovore s ciljem okončanja sukoba. Prošle sedmice počeo je teći šezdesetodnevni rok za pregovore predviđen sporazumom o primirju.Očekuje se da će glavni fokus razgovora biti iranski nuklearni program, iako su obje strane otvorile i niz drugih tema.Iako američke obavještajne službe ranije nisu procjenjivale da Iran raspolaže ovakvim sposobnostima, brojni izvještaji ukazuju na to da su Kina i Rusija pružale podršku razvoju iranske tehnologije bespilotnih letjelica.Stručni termin za sposobnost koju je pilot opisao jeste „mesh umrežavanje jedan-prema-više“ (meshed networking), tehnologija koja omogućava jednom operateru upravljanje većim brojem dronova istovremeno.Smatra se da Rusija i Kina već raspolažu takvim sistemima, a svaki novi napredak iranskog programa bespilotnih letjelica predstavljao bi ozbiljan izazov za američke snage i njihove saveznike u regionu.Ema Bejts (Emma Bates), stručnjakinja za ratovanje dronovima i modernizaciju odbrane, izjavila je za CNN da bi takva tehnologija mogla značajno promijeniti način vođenja savremenih sukoba.- Potrošit ćemo ogromne količine novca, resursa i, nažalost, ljudskih života kako bismo se zaštitili od sistema koji se može tako precizno koordinirati. Ako se dronovi mogu samostalno organizovati u prepoznatljive formacije, održavati ih tokom leta, nositi eksploziv i istovremeno čuvati rezervne snage za dodatni napad, onda govorimo o izuzetno moćnom i smrtonosnom načinu ratovanja - zaključila je Bejts.

Jeste li potpuno sigurni da ste vidjeli ono što tvrdite, navodno su ga pitali istražitelji tokom ispitivanja

Nevjerovatno svjedočenje američkog pilota oborenog iznad Irana: Naišao na "minsko polje dronova"

Analiza britanskog lista The Independent pod naslovom „<a href="https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/israel-netanyahu-vance-trump-iran-war-b2999676.html" style="">The Trump administration is angry with Netanyahu - but it won’t break with Israel’s far right</a>“ bavi se utjecajem izraelske krajnje desnice na američku politiku kroz analizu dva dokumenta za koja autor, urednik za međunarodna pitanja Sam Kiley, tvrdi da su imala značajnu ulogu u oblikovanju američkog pristupa Bliskom istoku. Kiley kroz dokumente „A Clean Break“ iz 1996. godine i „Israel 2048“ razmatra veze između zagovornika izraelske desnice i političkih krugova u Washingtonu. Tekst prenosimo u cijelosti:Donald Trump i njegov potpredsjednik JD Vance posljednjih dana otvoreno izražavaju nezadovoljstvo zbog nastavka izraelskog rata u Libanu, koji bi mogao osujetiti jedinu nadu američkog predsjednika da se izvuče iz rata s Iranom, u koji je ušao zajedno s Benjaminom Netanyahuom.Međutim, Vanceova kritika upućena krajnje desnim članovima izraelske vlade – da je „vaša zemlja od devet miliona stanovnika i da ne možete ubijanjem riješiti svaki sigurnosni problem s kojim se suočavate“ – ne znači nužno da će Izrael prestati biti dominantan partner u tom odnosu.Naznake o tome koliko je izraelska vjerska desnica utjecala na oblikovanje američke politike ne nalaze se u teorijama zavjere, već u dva široko poznata dokumenta koja su Sjedinjene Američke Države dva puta odvela u rat na Bliskom istoku.Prvi od njih, „A Clean Break: A New Strategy for Securing the Realm“ („Čisti raskid: Nova strategija za osiguranje države“), službeno je izrađen kao politički dokument za Netanyahua tokom njegovog prvog premijerskog mandata.Dokument su napisali Amerikanci predvođeni Richardom Perleom, bivšim zamjenikom ministra odbrane. U njemu se zagovaralo da Izrael preuzme inicijativu i primijeni „doktrinu preventivnog djelovanja“ kako bi oslabio prijetnju iz Sirije rušenjem Sadama Huseina, tadašnjeg predsjednika Iraka (da, riječ je o prilično neobičnom argumentu).Wurmser je također koautor novog dokumenta koji Netanyahuu predstavlja nacrt izraelske vanjske politike, a koji Sjedinjene Američke Države pažljivo slijede tokom 2026. godine.Dokument pod nazivom „Israel 2048: A Blueprint for a Rising Asymmetric Geopolitical Power“ („Izrael 2048: Plan za rastuću asimetričnu geopolitičku silu“) zagovara podršku ratu čiji je cilj rušenje vlasti u Iranu.U njemu se navodi da bi se Izrael trebao čvrsto povezati sa zapadnim odbrambenim strukturama te se iz judeo-kršćanske perspektive daje podrška teoriji prema kojoj se Evropa suočava s „civilizacijskim brisanjem“ usljed islamske imigracije – ideji koja je, prema autoru teksta, danas postala dio američke nacionalne strategije.U dokumentu se ne spominje veliki broj palestinskih žrtava u Gazi nastalih tokom izraelskog bombardovanja nakon masakra počinjenih 7. oktobra u Izraelu. Prema navodima brojnih medijskih autora, tokom posljednje tri godine u Gazi je ubijeno najmanje 47.000 žena i djece.<h2>Neuspješna integracija</h2>- Za razliku od SAD-a, kritički odnos Evrope prema Izraelu će se pojačavati zbog kombinacije muslimanske imigracije i neuspješne integracije doseljenika, kao i zbog demografskog pada i gubitka kršćanskog identiteta Evrope - pišu Wurmser i njegov koautor Barak Seener.- Zajedno, ovi trendovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju budućnosti zapadne civilizacije, vodeći njenom slabljenju i mogućem padu - navode.Administracija Donalda Trumpa nastoji se povući iz rata protiv Irana koji je započela zajedno s Izraelom u februaru.Ovaj novi dokument, koji se intenzivno distribuira među političkim krugovima u Washingtonu, pruža teološku i intelektualnu podršku kršćanskim nacionalistima, oslanjajući se na motive iz Starog zavjeta, odnosno Tore. Prvi put ga je objavilo britansko udruženje Henry Jackson Society.Činjenica da je riječ o konzervativnom britanskom think tanku koji distribuira dokument što potencijalno utiče na američku vanjsku politiku u korist Izraela daje mu određeni akademski legitimitet i čini ga manje nalik klasičnom lobističkom projektu. Ukoliko bi iza dokumenta stajalo strano finansiranje, njegovi autori bi prema američkom zakonu morali biti registrirani kao strani agenti.Između dokumenata „A Clean Break“ i „Israel 2048“ postoji jasan idejni kontinuitet. Prema autoru članka, oba podređuju američke interese krajnje desnom religijskom tumačenju interesa Izraela, nekada i danas. Interesi izraelske krajnje desnice u velikoj mjeri podudaraju se s idejama kršćanskog nacionalizma i evangeličkih pokreta koji svoja uvjerenja temelje na Starom zavjetu.Ti kršćanski pokreti u SAD-u među najodanijim su Trumpovim pristalicama. Oni se slažu s tvrdnjom iz novog dokumenta da se „Izrael nalazi na historijskoj prekretnici. Cionizam 2.0 – definiran regionalnom projekcijom moći, tehnološkom nadmoći i ulogom civilizacijskog oslonca Zapada – otvara historijske prilike“.- Dok se Zapad suočava s demografskim padom, kulturnom erozijom i unutrašnjom fragmentacijom, Izrael sve više postaje i strateška vrijednost i duhovni oslonac.Crpeći snagu iz svog jevrejskog civilizacijskog naslijeđa, Izrael može obnoviti svoju nacionalnu misiju, pretvoriti moć u legitimitet i utjecaj te do 2048. godine postati ne samo otporna nacionalna država nego i jedan od ključnih civilizacijskih i geopolitičkih stubova svijeta koji se ubrzano preoblikuje.“Međutim, postoje znakovi da bi ovu viziju Izraela i njegovog mjesta u svijetu, kakvu zagovara Trumpova administracija, mogle ugroziti upravo izraelske vojne politike.Dok Trump očajnički pokušava održati primirje za koje se nada da će opstati, ono je ugroženo nastavkom izraelskih napada u Libanu, gdje Iran podržava Hezbollah.Potpredsjednik SAD-a JD Vance prošle sedmice izjavio je za The New York Times:- Vidjeli ste ljude u njihovom sistemu, [krajnje desne ministre] Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha, koji su napali ovaj sporazum.Moj odgovor njima bio bi: - Koji je vaš konkretan prijedlog? Vi ste država od devet miliona stanovnika. Ne možete ubijanjem riješiti svaki problem nacionalne sigurnosti s kojim se suočavate.Međutim, upravo to je, prema autoru članka, ono za šta se zalaže dokument „Israel 2048“.- Izrael će djelovati izvan zida, usvojivši strategiju ‘prevencije’, koja ranije nije bila dio nacionalne sigurnosne doktrine. To podrazumijeva višestruki pristup, uključujući i direktne vojne operacije - navodi se u dokumentu objavljenom u februaru.<h2>Vojska oslabljena</h2>Američko-izraelski napadi na Iran počeli su 28. februara. Sada ih Amerika želi zaustaviti. Iranski režim je i dalje na vlasti, a nijedan od američkih ratnih ciljeva nije ostvaren.S druge strane, neki Netanyahuovi ciljevi jesu ostvareni. Iranska vojska je oslabljena, režim je uzdrman, saveznici Teherana nalaze se pod pritiskom, a područja pod njihovim utjecajem pretrpjela su velika razaranja.Izrael sada kontrolira značajan dio južnog Libana, sigurnosnu zonu u Siriji u blizini Damaska te oko 58 posto teritorije Gaze.Prema autoru, Netanyahu sada treba samo pridobiti američke evangeličke krugove kako bi izvršili pritisak na Vancea, koji je katolik.- Duhovni korijeni Sjedinjenih Država i vjerska obnova u zemlji utiču na kulturno i strateško poistovjećivanje s Izraelom. To je posebno izraženo među evangeličkim kršćanima, koji čine značajan dio američkog biračkog tijela.

Naznake o tome koliko je izraelska vjerska desnica utjecala na oblikovanje američke politike ne nalaze se u teorijama zavjere, već u dva široko poznata dokumenta koja su Sjedinjene Američke Države dva puta odvela u rat na Bliskom istoku.

Trumpova administracija ljuta je na Netanjahua, ali neće prekinuti veze s izraelskom krajnjom desnicom

Mađarski premijer Peter Mađar (Peter Magyar), predstavljajući novu poruku Višegradske četvorke (V4) uoči današnjeg sastanka u Mađarskoj izjavio je kako je srednja Evropa prisutna, snažna i spremna da oblikuje vlastitu budućnostSrednja Evropa je dom za više od 65 miliona ljudi, jedno od najvažnijih industrijskih središta Evrope, ključni pokretač privrednog rasta Evropske unije i sve značajniji faktor u sigurnosti kontinenta, rekao je Mađar parlamentu, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.- Ako dobro obavimo svoj posao, za nekoliko decenija historija srednje Evrope biće ispričana kao priča o usponu, samopouzdanju, miru i saradnji - rekao je Mađar.Dodao je da će ovo razdoblje biti upamćeno kao vrijeme kada su zemlje regiona prepoznale vlastitu snagu, obnovile međusobno povjerenje i zajednički oblikovale budućnost Evrope.Pozvao je četiri države na saradnju, ističući da će, ukoliko budu ujedinjene, biti jače nego ikada ranije.Višegradsku grupu osnovale su 1991. godine Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka s ciljem promovisanja zajedničkih ekonomskih interesa, podsticanja slobodne trgovine, razvoja saobraćajne infrastrukture i saradnje u oblasti energetike.Mađar je početkom juna najavio da će na ovom sastanku predložiti da se u članstvo pozovu Hrvatska, Austrija, Njemačka, Slovenija i Rumunija.Višegradska grupa oslabljena je zbog unutrašnjih podjela još dok je Poljskom upravljala konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), saveznik bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana, a odnosi među članicama dodatno su zahladili zbog rata u Ukrajini.Danas su u obje zemlje na vlasti stranke umjereno desnog centra koje pripadaju Evropskoj narodnoj stranci.

Ako dobro obavimo svoj posao, za nekoliko decenija historija srednje Evrope biće ispričana kao priča o usponu, samopouzdanju, miru i saradnji

Mađar želi pozvati nove članice u Višegradsku četvorku: Među njima i Hrvatska

Austrijskom državljaninu Hasanu E. (21), u javnosti poznatom kao saučesnik osuđenog islamističkog teroriste Berana A., prijeti smrtna kazna u Saudijskoj Arabiji nakon što je 2024. godine u Meki nožem izbo pet osoba. Izricanje presude očekuje se ovog utorka, a mladić se suočava s mogućnošću pogubljenja, javlja austrijski Heute.Ovaj 21-godišnjak, kojeg austrijski istražitelji opisuju kao mentora i školskog kolegu teroriste Berana A., koji je 2024. planirao napad na koncert Taylor Swift, optužen je da je u martu 2024. godine, u ime Islamske države (ISIL), izveo krvavi napad hladnim oružjem u samom središtu Meke. Napad na koncert je, podsjetimo, osujećen, a koncert otkazan.<h2>Krvavi planovi u Istanbulu, Dubaiju i Meki</h2>Cijeli slučaj bio je jedna od glavnih tema nedavnog suđenja za terorizam u austrijskom gradu Wiener Neustadt. Prema optužnici, plan je bio da Beran A. i Arda K. istovremeno izvedu napade u Istanbulu i Dubaiju. Ipak, njih dvojica su u posljednjem trenutku odustali od akcije, zbog čega su pred austrijskim sudom osuđeni na 12, odnosno 15 godina zatvora zbog saučesništva u pokušaju ubistva.Tokom sudskog postupka optuženi su upravo Hasana E. opisali kao glavnu pokretačku snagu i mozak cijele terorističke operacije. Za razliku od svojih saradnika koji su odustali, Hasan E. je jedini proveo plan do kraja. Na jednoj pijaci voća i povrća u Meki kupio je nož, otišao ispred Velike džamije Al-Haram te prvo nožem napao zaštitara i ubo ga u vrat. Potom je nasrnuo na još četiri osobe. Svih pet žrtava pukom srećom preživjelo je napad.<h2>U kavezu bez dnevnog svjetla čeka odluku o pogubljenju</h2>Austrijanac se od trenutka hapšenja nalazi u zatvoru u Saudijskoj Arabiji, a u javnost dospijeva vrlo malo informacija o uslovima u kojima boravi. Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da ambasada u Rijadu pruža konzularnu pomoć svom državljaninu i održava redovan kontakt s njim.Međutim, novinarska istraživanja medija Puls24 i Der Standard otkrila su detalje o uslovima u saudijskom zatvoru. Hasan E. je tokom jedne posjete diplomatskih predstavnika ispričao da ćeliju dijeli s još 13 zatvorenika, da ima slomljenu ruku i jake bolove zbog problema sa zubima. U prostoriji navodno nema kreveta niti izvora prirodne svjetlosti, a na svjež zrak smije izaći svega pet minuta sedmično.Uz prijetnju strijeljanjem ili odsijecanjem glave, mladić je već pravosnažno osuđen na plaćanje odštete žrtvama u iznosu od 30.000 saudijskih rijala, što je oko 7.000 eura. Svi dosadašnji pokušaji njegovih advokata da ishoduju izručenje Austriji, čime bi izbjegao smrtnu kaznu, odbijeni su.U cijelom slučaju i dalje važi pretpostavka nevinosti.

Cijeli slučaj bio je jedna od glavnih tema nedavnog suđenja za terorizam u austrijskom gradu Wiener Neustadt

Mentor napadača na koncert Tejlor Svift pred smaknućem: U kavezu moli za izručenje

Danas u Vašingtonu počinje novi krug pregovora Izraela i Libana. Vlasti u Bejrutu insistiraju na nastavku direktnih razgovora uprkos tome što je Iran uključio Liban u vlastite pregovore sa Sjedinjenim Državama.Libanske vlasti smatraju da su pregovori licem u lice s Izraelom jedini način za okončanje sukoba koji traje od 2. marta, kada je Hezbol ah napao Izrael u znak podrške Iranu, nakon čega su uslijedili izraelski zračni i kopneni napadi u kojima je u Libanu poginulo više od 4.000 ljudi.Dosadašnja četiri kruga pregovora nisu donijela trajno primirje. Najduže zatišje zabilježeno je nakon sporazuma Irana i SAD o obustavi borbi na svim frontovima, uključujući Liban. Libanski zvaničnici smatraju da je time njihova pregovaračka pozicija oslabljena te sumnjaju u značajniji napredak tokom novih razgovora.Jedan od glavnih ciljeva Bejruta jeste dogovor o povlačenju izraelske vojske iz južnog Libana, dok Izrael poručuje da će njegove snage ostati na tom području do daljnjeg. Izraelska strana kao prioritet ističe razoružavanje Hezbolaha i postizanje trajnog mirovnog sporazuma.Hezbolah odbacuje mogućnost razoružanja i poziva libansku vladu da odustane od direktnih pregovora s Izraelom.Od kada je uspostavljena država Izrael, napadi Izraela većeg ili manjeg obima na Liban su izvedeni čak sedam puta. Od čega je najkrvaviji i najdugotrajniji bio 1982. godine. Važno je napomenuti da sukobi nisu bili jednostrani: palestinske organizacije, a kasnije Hezbolah, također su izvodili napade na Izrael iz Libana, što je Izrael navodio kao razlog za svoje vojne operacije.&nbsp;

Dosadašnja četiri kruga pregovora nisu donijela trajno primirje

Vašington domaćin novih pregovora Izraela i Libana: Sedam izraelskih vojnih intervencija obilježilo odnose dvije zemlje

Konzervativni komentator Taker Karlson (Tucker Carlson) poručio je da prekida sve veze sa Republikanskom strankom, naglasivši da GOP (Grand Old Party) više uopšte ne predstavlja njegove stavove.<h2>Duboke podjele</h2>Ovaj javni raskol jasno oslikava sve dublje podjele unutar široke MAGA koalicije koju je okupio predsjednik Donald Tramp (Trump).&nbsp;Trampov rat sa Iranom, kao i način na koji njegova administracija upravlja ekonomijom, nastavljaju snažno da dijele same republikance.- Odlazim - rekao je Karlson u epizodi podkasta Can't Be Censored.&nbsp;Emisija je emitovana u četvrtak, ali je na internetu masovno odjeknula tek jučer.- A ako sam ja otišao, mislim da odlazi i mnoštvo drugih ljudi, dodao je Taker.<h2>Ne podržava demokrate</h2>Komentator je istakao da je punih 35 godina bio žestok zagovornik i branilac Republikanske stranke, ali da to više jednostavno ne može da radi.S druge strane, Karlson je naglasio da mu ne pada na pamet da podrži ni demokrate, kao i da trenutno ni sam nije siguran za koga će glasati na predstojećim izborima.Karlson pripada struji konzervativaca koji čvrsto vjeruju da su Sjedinjene Američke Države ušle u rat sa Iranom isključivo na nagovor izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua).&nbsp;Tu tezu je, podsjetimo, djelimično podržao i Marko Rubio (Marco Rubio), ubrzo nakon što su napadi počeli.Karlsonovi kritičari već duže vrijeme javno tvrde da su njegovi stavovi antisemitski.<h2>Ko je Taker Karlson?</h2>Taker Karlson (57) jedan je od najuticajnijih i najkontroverznijih američkih desničarskih medijskih komentatora posljednjih decenija.&nbsp;Karijeru je gradio u štampanim medijima i na radiju, ali je planetarnu slavu i ogroman politički uticaj stekao na Fox News-u. Tamo je od 2016. do 2023. godine vodio emisiju Tucker Carlson Tonight, koja je godinama bila najgledaniji program među kablovskim informativnim kanalima.Kroz ovu emisiju oblikovao je agendu američke desnice, otvoreno podržavao politiku Donalda Trampa i postao jedan od ključnih glasova MAGA pokreta, promovišući populističke stavove, oštru antiimigrantsku retoriku i teorije zavjere.Njegova era na Fox News-u naglo je završena u aprilu 2023. godine, kada je dobio otkaz, ubrzo nakon što je ova televizijska mreža pristala da plati odštetu od 787,5 miliona dolara u tužbi za klevetu zbog širenja lažnih tvrdnji o predsjedničkim izborima.Nakon odlaska sa televizije, Karlson je pokrenuo sopstvenu nezavisnu medijsku mrežu i izuzetno gledan podkast na društvenim mrežama.&nbsp;<h2>Dolazak u Moskvu</h2>Iz tog perioda posebno je ostao upamćen njegov odlazak u Moskvu početkom 2024. godine, gdje je uradio dvočasovni intervju sa Vladimirom Putinom, koji je izazvao brojne kritike u javnosti i dodatno učvrstio percepciju njegovih proruskih stavova i protivljenja američkoj pomoći Ukrajini.Iako je godinama važio za najvjernijeg Trampovog medijskog saveznika, Karlson je vremenom počeo javno da preispituje pravac kojim ide Bijela kuća.&nbsp;Njegov najnoviji potez, potpuno okretanje leđa Republikanskoj stranci i napuštanje MAGA koalicije, predstavlja kulminaciju tog dugotrajnog nezadovoljstva, prije svega izazvanog Trampovim ulaskom u rat sa Iranom i ekonomskom politikom njegove administracije.

Putin: Spremni smo za mirovne pregovore na osnovu sporazuma iz Istanbula

Gaza: Knjižar u šatoru ponovo otvara biblioteku od spašenih knjiga

U Austriji uhapšen državljanin BiH osumnjičen za veliku trgovinu drogom

Ajfelov toranj zatvoren zbog toplotnog talasa

Rama: Nisam mafijaški kum

Tramp: Otvara se Hormuški moreuz, Iran pristao na nuklearne inspekcije

Maloljetnik zapalio školu kako bi izbjegao nastavu i roditeljski sastanak

Deset godina Brexita: I dalje izaziva podjele u društvu

U kojim evropskim zemljama bogataši najviše žele živjeti

Mađar najavio smjenu predsjednika Mađarske i velike ustavne reforme

Nevjerovatno svjedočenje američkog pilota oborenog iznad Irana: Naišao na "minsko polje dronova"

Trumpova administracija ljuta je na Netanjahua, ali neće prekinuti veze s izraelskom krajnjom desnicom

Mađar želi pozvati nove članice u Višegradsku četvorku: Među njima i Hrvatska

Mentor napadača na koncert Tejlor Svift pred smaknućem: U kavezu moli za izručenje

Vašington domaćin novih pregovora Izraela i Libana: Sedam izraelskih vojnih intervencija obilježilo odnose dvije zemlje

Taker Karlson napušta Republikansku stranku: "Ne mogu više"

Globus

Putin: Spremni smo za mirovne pregovore na osnovu sporazuma iz Istanbula

Gaza: Knjižar u šatoru ponovo otvara biblioteku od spašenih knjiga

U Austriji uhapšen državljanin BiH osumnjičen za veliku trgovinu drogom

Ajfelov toranj zatvoren zbog toplotnog talasa

Rama: Nisam mafijaški kum

Tramp: Otvara se Hormuški moreuz, Iran pristao na nuklearne inspekcije

Maloljetnik zapalio školu kako bi izbjegao nastavu i roditeljski sastanak

Deset godina Brexita: I dalje izaziva podjele u društvu

U kojim evropskim zemljama bogataši najviše žele živjeti

Mađar najavio smjenu predsjednika Mađarske i velike ustavne reforme

Nevjerovatno svjedočenje američkog pilota oborenog iznad Irana: Naišao na "minsko polje dronova"

Trumpova administracija ljuta je na Netanjahua, ali neće prekinuti veze s izraelskom krajnjom desnicom

Mađar želi pozvati nove članice u Višegradsku četvorku: Među njima i Hrvatska

Mentor napadača na koncert Tejlor Svift pred smaknućem: U kavezu moli za izručenje

Vašington domaćin novih pregovora Izraela i Libana: Sedam izraelskih vojnih intervencija obilježilo odnose dvije zemlje

Taker Karlson napušta Republikansku stranku: "Ne mogu više"