Mnoge zgrade u Majdal Zounu danas su pretvorene u ruševine. Šiitsko stanovništvo ovog malog grada na jugu Libana pobjeglo je pred izraelskim zračnim napadima. Struja je isključena, a jedina svjetla dolaze iz malog komandnog centra Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), koje su zauzele grad 7 kilometara sjeverno od granice, te iz velikog tunela dugog 170 metara ispod centra grada.<h2>Proizvodna linija za iranske dronove</h2>Uz zidove tunela složeni su redovi uskih sivih trupova letjelica s malim propelerima, hrpe trokutastih krila i cilindričnih eksplozivnih punjenja. Prema tvrdnjama IDF-a, riječ je o proizvodnoj liniji za iranske komplete dronova koji su krijumčareni u selo i tamo sastavljani od strane Hezbollaha, šiitske milicije koju podržava Iran. Dronovi su potom lansirani s različitih lokacija u selu i putem GPS-a navođeni prema ciljevima u Izraelu.Izraelske obavještajne službe vjeruju da su među njima bili i dronovi koji su u oktobru 2024. pogodili izraelsku vojnu bazu za obuku, usmrtivši četiri vojnika, te oštetili obalnu vilu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.The Economist je posjetio fabriku dronova u pratnji IDF-a, koji nastoji pokazati da Hezbollah i dalje posjeduje značajne vojne kapacitete. Fabrika je bila meta izraelskog zrakoplovstva krajem 2024. godine, ali iako su ulazi zatrpani ruševinama, Hezbollah je uspio nastaviti lansirati dronove iz sela i drugih lokacija. Izrael tvrdi da mora nastaviti operacije na jugu Libana kako bi uklonio takve prijetnje svojoj sigurnosti.Teoretski, Sjedinjene Države, Iran, Izrael, Liban i druge zemlje Bliskog istoka posvećene su miru. U stvarnosti, stabilnost tog mira ostaje neizvjesna. Predstavnici SAD-a i Irana započeli su pregovore u Švicarskoj 21. juna. Oni su uslijedili nakon prošlosedmičnog potpisivanja memoranduma o razumijevanju između dvije zemlje, koji bi, barem na papiru, trebao okončati blokadu Hormuškog moreuza, odmrznuti iransku imovinu i otvoriti 60-dnevne pregovore o budućnosti iranskih zaliha obogaćenog uranija.<h2>Dokument od 14 tačaka</h2>Dokument od 14 tačaka uključuje i obavezu prekida vatre u Libanu, na čemu je insistirao Iran.Međutim, 19. juna Hezbollahov dron pogodio je izraelski tenk i ubio četiri vojnika, među kojima i jednog komandanta bataljona. Kao odgovor, Izrael je pokrenuo novi val zračnih udara na ciljeve za koje tvrdi da pripadaju Hezbollahu, pri čemu je poginulo najmanje 47 Libanaca. Iran je potom zaprijetio povlačenjem iz pregovora sa SAD-om, što je izazvalo nove američke zahtjeve prema Izraelu da obustavi napade.Pregovori su počeli, ali ostaje otvoreno pitanje u kojoj će mjeri Izrael, pod vodstvom Netanyahua, pokušati iskoristiti situaciju u Libanu kako bi potkopao mogućnost dugoročnog mirovnog sporazuma.Jedan oficir IDF-a u Majdal Zounu izjavio je da njegove trupe poštuju prekid vatre od potpisivanja memoranduma, „iako znamo da Hezbollah djeluje svuda oko nas“. U drugim područjima uz granicu, posebno istočno kod grada Nabatije, izraelske snage nastavile su napade na ono što opisuju kao ogroman podzemni kompleks ispod planinskog grebena Ali Taher, koji nadgleda teritorij Izraela.Netanyahuov ured objavio je ratoborno saopćenje u kojem se navodi da će Izrael „ostati u sigurnosnoj zoni u Libanu onoliko dugo koliko bude potrebno radi zaštite sjeverne granice“ te da je premijer „naredio IDF-u da snažno odgovori na svaki Hezbollahov napad“. Istovremeno, upravo je IDF bio taj koji je izraelskoj javnosti saopćio da je Izrael prihvatio još jedan prekid vatre s Hezbollahom.Za Izrael i Liban ovo je izuzetno osjetljiv trenutak. Prekid vatre, koji je nametnut pod američkim pritiskom, znači da će Hezbollah zadržati značajan dio svog arsenala, dok libanska vojska i dalje nije sposobna da ga razoruža. Ako Hezbollah ponovo upotrijebi ove dronove, Izrael će odgovoriti silom, što bi moglo izazvati novi rat u Libanu.No, izraelska zabrinutost ide i dalje. Memorandum, kako ga trenutno tumače i Washington i Teheran, dao je Iranu veću mogućnost da utiče na prilike u Libanu. Izrael strahuje da će mu to ograničiti mogućnost zaštite vlastitih granica te pružiti svojevrsni imunitet Hezbollahu i drugim iranskim saveznicima. Tokom posljednje dvije i po godine Izrael je vodio ratove na više frontova kako bi ozbiljno oslabio iransku regionalnu mrežu. Sada strahuje da bi mnogi od tih rezultata mogli biti poništeni.Istovremeno, Sjedinjene Države pojačavaju javni pritisak. Donald Trump je već ranije kritikovao Netanyahua, rekavši da „nema nikakvu prosudbu“. Dana 18. juna njegov potpredsjednik, J. D. Vance, dodatno je pojačao ton.„Predsjednik je jedini šef države na svijetu koji u ovom trenutku ima razumijevanja za Izrael“, rekao je Vance. Podsjetio je Izrael na njegovu zavisnost od američkog oružja i finansijske pomoći te poručio izraelskim liderima da se „probude i shvate realnost situacije u kojoj se njihova zemlja nalazi“.<h2>Odbacili Bidenove pozive</h2>Kada je Izrael nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. pokrenuo ratove na više frontova, Netanyahu je odbacio pozive administracije Joea Bidena i dijela vlastitog vojnog vrha da ponudi diplomatsko rješenje za rat u Gazi. Njegovi krajnje desni koalicioni partneri otvoreno su zagovarali uništenje Gaze i izgradnju izraelskih naselja na toj teritoriji.Po povratku u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, Trump je predstavio plan prema kojem bi dva miliona Palestinaca bilo preseljeno iz Pojasa Gaze, a na mediteranskoj obali izgrađeno veliko turističko odmaralište. Netanyahu je taj prijedlog s oduševljenjem prihvatio kao dio strategije svoje vlade.Trump je kasnije promijenio kurs i predstavio novi plan za Gazu od 20 tačaka koji uključuje izraelsko povlačenje. Razlike između Washingtona i Tel Aviva po pitanju Irana još su dublje.Izrael se sada suočava s ozbiljnom dilemom: insistiranje na onome što Netanyahu naziva egzistencijalnim nacionalnim interesima moglo bi ga dovesti u direktan sukob s Trumpom.Za samog Netanyahua to predstavlja trostruki politički udarac uoči vjerovatnih izbora u oktobru. Njegovi glavni argumenti biračima bili su da je decenijama radio na suprotstavljanju iranskoj prijetnji, da je nakon katastrofe iz oktobra 2023. promijenio odnos snaga na Bliskom istoku i da ima jedinstveno blizak odnos s Trumpom.Danas su sve te tvrdnje ozbiljno dovedene u pitanje, dok njegova tvrda desničarska i ultraortodoksna koalicija bilježi pad podrške u anketama. No, problem nadilazi samog Netanyahua. Bez obzira na ishod izbora, Izrael se nalazi u strateškom ćorsokaku koji će predstavljati ozbiljan izazov svakom budućem premijeru.

Takav potez doveo bi Izrael na put otvorenog sukoba s njegovim najvažnijim saveznikom

Hoće li Izrael potkopati američki mirovni sporazum s Iranom?

Tri osobe su ubijene, a pet ih je povrijeđeno u pucnjavi u školi u centralnim Filipinima, saopštila je filipinska policija. Policija je navela da su dva osumnjičena uhapšena nakon pucnjave u Nacionalnoj srednjoj školi San Hose (San Jose) u gradu Taklobanu (Taclobanu).Do pucnjave je došlo oko 9 sati ujutro po lokalnom vremenu, saopštila je Policijska uprava grada Taklobana, dodajući da je istraga u toku kako bi se utvrdile okolnosti incidenta. Načelnik policije Noelito Getigan rekao je novinarima da su osumnjičeni koristili vatreno oružje kalibra .38 i 9 mm.Jedan osumnjičeni, maloljetni učenik, uhapšen je ubrzo nakon incidenta, dok se drugi kasnije predao vlastima, rekao je Getigan.Policija je navela da su povrijeđeni prevezeni u obližnje bolnice, dok je dodatno osoblje raspoređeno u školi kako bi se osigurala bezbjednost učenika, zaposlenih, roditelja i lokalne zajednice. Vlasti su pozvale građane da ne šire neprovjerene informacije i da sarađuju sa istražiteljima.

Jedan osumnjičeni, maloljetni učenik, uhapšen je ubrzo nakon incidenta, dok se drugi kasnije predao

Učenici pucali po školi: Troje mrtvih i petero ranjenih

Evropsko tržište prirodnog plina suočava se sa sve većim pritiskom zbog pojačane konkurencije iz Azije, dok se zalihe u skladištima smanjuju, a ljetna potrošnja raste.Analitičari upozoravaju da bi centralizirane ekonomije poput Kine, Vijetnama i Južne Koreje mogle imati prednost na globalnom tržištu ukapljenog prirodnog plina (LNG), jer lakše koordiniraju velike kupovine. S druge strane, Evropska unija i dalje funkcioniše kroz fragmentirano tržište u kojem kompanije iz 27 država djeluju samostalno.Iako je EU nakon energetske krize pokušala uspostaviti zajednički mehanizam nabavke, njegova primjena u praksi ostaje ograničena. To povećava rizik od rasta cijena plina i električne energije u narednom periodu.Dodatni pritisak dolazi iz Azije, gdje se zbog visokih temperatura povećava potrošnja energije za hlađenje, što može dovesti do većeg uvoza LNG-a na spot tržištu i dodatno zaoštriti konkurenciju s Evropom.Evropske rezerve trenutno su ispod višegodišnjeg prosjeka, dok propisi zahtijevaju njihovo značajno punjenje prije početka zime. To bi moglo značiti potrebu za većim uvozom u kratkom roku, u nepovoljnim tržišnim uslovima.Stručnjaci upozoravaju da bi istovremeni rast potražnje u Evropi i Aziji mogao izazvati globalnu borbu za isporuke plina, što bi dodatno podiglo cijene na svjetskom tržištu.Posebnu neizvjesnost stvara potencijalni povratak Kine na tržište u većem obimu, s obzirom na njenu ulogu najvećeg svjetskog uvoznika energije, što bi moglo značajno uticati na globalne tokove ponude i potražnje.U takvim okolnostima, Evropa bi se mogla suočiti s otežanim osiguravanjem stabilnih energetskih zaliha uoči predstojeće zime.

Povećana potražnja u Aziji stvaraju dodatni pritisak na tržište pred zimu

Evropa pod pritiskom: Rast potražnje u Aziji otežava nabavku prirodnog plina

Napadi na civilna plovila u Crnom moru nastavljaju izazivati zabrinutost zbog sigurnosti pomorskog saobraćaja u regiji. Najnoviji incident dogodio se rano jutros kada je, prema navodima ukrajinskih vlasti, ruski dron pogodio teretni brod koji je plovio prema jednoj od ukrajinskih luka.U napadu je smrtno stradao jedan član posade, dok je na brodu izbio požar koji je izazvao značajnu materijalnu štetu. Ukrajinska mornarica i Uprava morskih luka Ukrajine (USPA) saopćili su da je riječ o brodu za prijevoz rasutog tereta VICTRESS, u vlasništvu turske kompanije, koji plovi pod zastavom Paname.Nakon udara bespilotne letjelice, na plovilu je buknuo požar, a ukrajinske pomorske snage odmah su pokrenule akciju spašavanja. Posada je evakuirana na splav za spašavanje, ali je 58-godišnji kuhar izgubio život.- Nažalost, jedan član posade je preminuo. Upućujemo iskreno saučešće njegovoj porodici i najbližima. Preostalih osam mornara uspješno je evakuisano, navedeno je u saopćenju USPA-e.Ukrajinski zvaničnici osudili su napad, ocijenivši ga namjernim djelovanjem protiv civilnog pomorskog saobraćaja te kršenjem međunarodnog prava. Istaknuli su da ovakvi incidenti predstavljaju prijetnju međunarodnim pomorskim rutama i lučkoj infrastrukturi.

<blockquote class="twitter-tweet">The Russian army launched a drone attack on the Panamanian-flagged dry cargo ship VICTRESS, resulting in casualties and a fire. <a href="https://t.co/f4NkMKLpM2">pic.twitter.com/f4NkMKLpM2</a>&mdash; Zmei (@zmei_kt) <a href="https://x.com/zmei_kt/status/2068922507000758668?ref_src=twsrc%5Etfw">June 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ovaj događaj dolazi svega nekoliko dana nakon što je Kijev, 19. juna, izvijestio o još jednom talasu ruskih napada dronovima u Crnom moru. Tada su pogođena dva civilna broda, pri čemu je jedna osoba poginula, dok je više članova posade zadobilo povrede.Potpredsjednik ukrajinske vlade za obnovu i ministar razvoja zajednica i teritorija Oleksij Kuleba izjavio je da je u jednom od tih napada stradao član posade broda pod panamskom zastavom, dok su dvojica mornara povrijeđena, od kojih se jedan nalazi u kritičnom stanju.Prema njegovim riječima, oštećeno je i drugo plovilo koje je plovilo pod zastavom Svetog Kristofora i Nevisa, a tom prilikom tri člana posade zadobila su lakše povrede.Kuleba smatra da su ovi napadi dio šire kampanje usmjerene protiv pomorske trgovine i globalne sigurnosti opskrbe hranom. Naglasio je da su civilne posade i izvozne rute i dalje izložene ozbiljnim rizicima, dok su regionalne vlasti saopćile da luke nastavljaju s radom uz pojačane mjere sigurnosti.

Najnoviji incident dogodio se rano jutros kada je, prema navodima ukrajinskih vlasti

Ruski dron pogodio brod u turskom vlasništvu, izbio požar: Jedna osoba poginula

Evropu je zahvatio snažan toplotni talas koji donosi rekordno visoke temperature i vanredne mjere u više zemalja. Dok su u Francuskoj zbog ekstremnih vrućina zatvorene stotine škola, meteorolozi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj najavljuju temperature koje će narednih dana dosezati i do 40 stepeni Celzijusa.Francuske vlasti proglasile su crveni meteoalarm u desetinama departmana, a gotovo 850 škola i obrazovnih ustanova privremeno je zatvoreno. Očekuju se temperature između 37 i 42 stepena, uz mogućnost obaranja historijskih rekorda.Ni region neće biti pošteđen. Federalni hidrometeorološki zavod najavio je da će od kraja juna do početka jula veći dio BiH biti pod uticajem izraženog toplotnog vala. U Bosni se očekuju temperature do 34 stepena, dok će u Hercegovini živa u termometru dosezati i do 38 stepeni Celzijusa.Slične vremenske prilike očekuju se i u Hrvatskoj, gdje su, osim upozorenja na visoke temperature, izdata i upozorenja zbog mogućih grmljavinskih nevremena i jakog vjetra u pojedinim dijelovima zemlje.Civilna zaštita i zdravstvene službe pozvale su građane da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima.Stručnjaci upozoravaju da visoke temperature mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući dehidraciju i toplotni udar, te savjetuju pridržavanje svih preporuka nadležnih službi.

Toplotni talas zahvatio je veći dio kontinenta, a nadležne službe upozoravaju građane na opasnost od toplotnog udara i pozivaju na dodatni oprez

Evropa na udaru ekstremnih vrućina: U Francuskoj zatvorene stotine škola, u BiH i Hrvatskoj temperature do 40 stepeni

Ukrajina je tokom noći izvela niz napada bespilotnim letjelicama na ciljeve na Krimu i drugim područjima pod ruskom okupacijom, a djelovanje dronova zabilježeno je i u okolici Moskve.&nbsp;Kako prenose kanali na društvenim mrežama, na meti se našla i jedna elektrana.

<blockquote class="twitter-tweet">🇺🇦🇷🇺Ukrainian drones are attacking Russia&#39;s Bryansk region last night. Ukrainian drones have attacked Berdiansk in Russian-controlled Zaporizhzhia region. ➡️ Railway infrastructure has most likely been targeted. <a href="https://t.co/gAOyVqQI6c">pic.twitter.com/gAOyVqQI6c</a>&mdash; War Flash (@WarFlash_2630) <a href="https://x.com/WarFlash_2630/status/2068917944210600355?ref_src=twsrc%5Etfw">June 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Proukrajinski Telegram kanal Crimean Wind izvijestio je o masovnom napadu dronovima na termoelektranu Tavrijska na Krimu, zbog čega je djelovala ruska protuzračna odbrana. Istovremeno, prema kanalu Exilenova Plus, eksplozije su odjeknule i u okupiranim dijelovima Donjecke i Zaporiške oblasti.&nbsp;Isti izvor navodi da je u okupiranom Berdjansku u Zaporiškoj oblasti izbio velik požar.

<blockquote class="twitter-tweet">Bryansk, are you awake? <a href="https://t.co/F6tZRXtgJm">pic.twitter.com/F6tZRXtgJm</a>&mdash; Kvist (@kvistp) <a href="https://x.com/kvistp/status/2068819997812498633?ref_src=twsrc%5Etfw">June 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Protuzračna odbrana djelovala je i kod moskovske rafinerije nafte, dok su očevici, kako prenosi Exilenova Plus, prijavili presretanje dronova i na drugim lokacijama u Moskovskoj oblasti.&nbsp;Zasad nema službene potvrde jesu li ukrajinski projektili ili dronovi u ovim noćnim napadima uspješno pogodili svoje ciljeve.

<blockquote class="twitter-tweet">Moscow&#39;s Mayor, who usually makes up numbers about how many drones they shot down, looked to have a change of heart tonight posting about the glory of Ukraine Then Sobyanin&#39;s account said rude things about Russia. And Moscow&#39;s burning, while he is sat safe in London! Nice hack! <a href="https://t.co/IbXTZkMMhf">pic.twitter.com/IbXTZkMMhf</a>&mdash; Tim White (@TWMCLtd) <a href="https://x.com/TWMCLtd/status/2068866758920781932?ref_src=twsrc%5Etfw">June 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sinoćnji udari nastavak su šire ukrajinske kampanje protiv ruske naftne infrastrukture, koja je već izazvala probleme u opskrbi. Ti napadi pridonijeli su nestašicama i ograničenjima u prodaji benzina širom Rusije i na okupiranim teritorijima.Posebno je pogođen Krim, gdje su benzinske stanice dobile uputu da obustave prodaju goriva civilima zbog pojačanih ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu poluotoka. Ovi događaji uslijedili su nakon što su ukrajinske snage u noći 18. juna pogodile moskovsku rafineriju nafte u četvrti Kapotnja, što su ruske vlasti opisale kao najveći napad na glavni grad od početka rata.

Ti napadi pridonijeli su nestašicama i ograničenjima u prodaji benzina širom Rusije i na okupiranim teritorijima

Ukrajina izvela silovit napad na Krim i okolicu Moskve: Na udaru i termoelektrane

Abelardo De La Espriella kolumbijski desničarski kandidat ostvario je tijesnu pobjedu na predsjedničkim izborima, prema preliminarnom prebrojavanju glasova. De La Espriella osvojio je 49,66 posto glasova, dok je njegov suparnik, senator Ivan Cepeda, zaostao s 48,70 posto, prema podacima nacionalnog registra temeljenima na gotovo 100 posto prebrojanih glasova u drugom krugu izbora.Cepeda je obećavao nastavak politika predsjednika Gustava Petra, uključujući državne mirovinske isplate za siromašne, reforme rada uz podršku sindikata, moratorij na nove naftne projekte i nastavak mirovnih pregovora s naoružanim skupinama.De La Espriella je optuživao Petra za ekonomske i sigurnosne probleme zemlje, uključujući širenje oružanih skupina te je obećao prekid pregovora s pobunjenicima i kriminalnim skupinama, jačanje naftnog i plinskog sektora, snižavanje poreza i smanjenje državnog aparata do 40 posto. Ipak, rekao je da će zadržati Petrovo povećanje minimalne plaće od 23 posto i druge popularne socijalne mjere.&nbsp;- Vladat ću za sve Kolumbijce, i za one koji su glasali za mene i za one koji su izabrali drugog kandidata - rekao je.Ranije je proslavio čestitku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji ga je prethodno podržao. De La Espriella je također državljanin SAD i Italije te ima imovinu u više zemalja.Iz Reutersa su naglasili kako se zbog vrlo tijesnog rezultata očekuje da će novi predsjednik morati ublažiti dio svojih politika kako bi osigurao podršku podijeljenog Kongresa. Cepedina stranka ima najviše mjesta u oba doma, ali nema većinu.De La Espriella, koji nema prethodnog političkog iskustva, suočit će se i s visokim javnim dugom. Iako se predstavlja kao poduzetnik, lokalni mediji navode da su mnogi njegovi poslovni projekti bili neuspješni ili u dugovima, istaknuli su. Poslovne udruge čestitale su mu pobjedu, dok su u Bogoti i Medellínu pristaše slavile uz zastave, trubljenje i vatromet. Cepeda je najavio da će pričekati konačnu provjeru glasova te osporava rezultate u dijelu biračkih mjesta. Prema zakonu, konačno prebrojavanje još mora biti potvrđeno.

Iz Reutersa su naglasili kako se zbog vrlo tijesnog rezultata očekuje da će novi predsjednik morati ublažiti dio svojih politika

Trampov saveznik pobijedio na izborima u Kolumbiji

U Švicarskoj su završeni pregovori između SAD i Irana, a tehnički razgovori će se nastaviti ove sedmice nakon što su prijetnje predsjednika Donalda Trampa (Trump) zaustavile napredak, javlja CNN.Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) izjavio je da su sankcije na naftu njegove zemlje ukinute i da je vraćen dio zamrznute imovine u inostranstvu. Također je rekao da je pokrenut veliki plan obnove i razvoja za Iran.Posrednici Pakistan i Katar saopštili su da su se SAD i Iran složili da uspostave Komitet na visokom nivou koji će vršiti politički nadzor nad posredovanjem.Pregovarači koji će izvještavati komitetu vodit će grupe fokusirane na pitanja nuklearnog oružja, sankcije i druga sredstva za sprovođenje sporazuma između SAD i Irana, naveli su posrednici u zajedničkom saopštenju.Medijatori su također rekli da je u pregovorima postignut "ohrabrujući napredak" što je iznenađujući ishod nakon dugog perioda neizvjesnosti.Samo nekoliko sati ranije, iranski izvor je rekao za CNN da su pregovori zastali nakon što je Tramp u intervjuu za Fox News kritizirao Iran. Tramp je zaprijetio da će nastaviti bombardiranje Irana i preuzeti Hormuški moreuz.Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je da je Iran u početku odbio nastaviti nakon što su Trampove prijetnje emitirane, prema državnim medijima.Tramp je ranije predložio da SAD uvedu cestarinu na moreuzu , insistirajući da Iranu to nikada ne smije biti dozvoljeno. Prošle sedmice, Tramp je rekao da će sporazum između SAD i Irana osigurati da moreuz bude "trajno besplatan".Cijene nafte su porasle nakon Trampovih prijetnji.Ali nakon što su razgovori u Švicarskoj završeni, Katar i Pakistan su saopštili da su Iran i SAD formirali liniju komunikacije za upravljanje incidentima u Hormuškom moreuzu, što je povećalo nadu da je stabilnost u ovom grlu trgovine naftom pred vratima.Linija je stvorena kako bi se izbjegli incidenti i nesporazumi s ciljem sigurnog prolaza za komercijalne brodove tokom perioda od 60 dana navedenog u sporazumu između SAD-a i Irana.Međutim, sukob između Izraela i Hezbolaha u Libanu i dalje je neriješen , a nastavio se uprkos nedavnom obnavljanju sporazuma o prekidu vatre.SAD i Iran su se dogovorili o stvaranju "ćelije za dekonflikt" koja bi uključivala Liban, a koju bi posredovali Katar i Pakistan, kako bi se osigurao kraj vojnih operacija u Libanu, rekli su posrednici.

Sankcije na naftu Irana su ukinute i vraćen je dio zamrznute imovine u inostranstvu

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi i

Iran i SAD postigli napredak u pregovorima u Švicarskoj

U industrijskom gradu Ras Laffan u Kataru došlo je do eksplozije u kojoj su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Katara, 54 osobe povrijeđene, a 18 se vodi kao nestalo.Ras Laffan je među glavnim kompleksima za proizvodnju tečnog prirodnog gasa u regionu i već je bio meta napada tokom otvorenog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, s jedne strane, i Irana s druge strane.

Vlasti Katara nisu objavile dodatne detalje o uzroku eksplozije niti o okolnostima pod kojima je došlo do incidenta.Potraga za 18 nestalih osoba je u toku, dok nadležne službe nastavljaju utvrđivati razmjere incidenta.Za sada nije poznato ni u kakvom su stanju su povrijeđeni, kao ni gdje se tačno u okviru Ras Laffan Industrial Cityja dogodila eksplozija.

Nisu poznate okolnosti pod kojima je došlo do incidenta

Stravična eksplozija u Kataru: Povrijeđene 54 osobe, nestalo 18

Američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je oštro kritizirao talijansku premijerku Đorđu Meloni, optuživši je da odbija američke zahtjeve u vezi sa sprječavanjem Irana da dođe do nuklearnog oružja. Oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social, a njegove izjave dolaze u trenutku sve napetijih odnosa između njih dvoje.Tramp je naveo da su Sjedinjene Američke Države potrošile bilione dolara na NATO, te poručio:– Nakon što smo potrošili milijarde dolara na NATO, Italija i njena premijerka ni ne pomišljaju uključiti se u rješavanje problema Islamske Republike Iran i njihove vrlo ozbiljne nuklearne prijetnje. Branimo ih decenijama, ali kada dođe do iskušenja, nema ih da brane nas i ostatak svijeta. To nije dobro.

<blockquote class="twitter-tweet">After spending Trillions of Dollars on NATO, Italy, and its Prime Minister, wouldn’t even think of becoming involved with the Islamic Republic of Iran and their very serious Nuclear Threat. For decades, we defend them but, when tested, they are not there to defend us, and the… <a href="https://t.co/OksQx0VWaI">pic.twitter.com/OksQx0VWaI</a>&mdash; Commentary Donald J. Trump Truth Social Posts On X (@TrumpTruthOnX) <a href="https://x.com/TrumpTruthOnX/status/2068781096247177231?ref_src=twsrc%5Etfw">June 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posljednjih dana dodatno je zaoštrena retorika između Vašingtona i Rima. Meloni je uzvratila optužbama da Tramp iznosi „besmislene“ i „stalne, neprovocirane napade“. Sukob je dodatno eskalirao nakon Trampovih tvrdnji da ga je italijanska premijerka na nedavnom samitu G7 u Francuskoj više puta tražila zajedničku fotografiju.On je također optužio Meloni da ne podržava američke interese u pokušajima da se Iran spriječi u razvoju nuklearnog oružja, te kritikovao Italiju jer Sjedinjenim Državama ne dozvoljava korištenje vojnih zračnih baza, što je nazvao „velikom logističkom neugodnosti“.Tramp je naglasio i da SAD značajno doprinosi sigurnosti Italije kroz NATO, te zaključio da Meloni sada pokušava popraviti odnose nakon što su, kako je naveo, Sjedinjene Države „vojno porazile Iran“, povezujući to s njenim političkim položajem u Italiji.

Nakon što smo potrošili milijarde dolara na NATO, Italija i njena premijerka ni ne pomišljaju uključiti se u rješavanje problema Islamske Republike Iran i njihove vrlo ozbiljne nuklearne prijetnje

Tramp ne prestaje s napadima na Meloni: "Branimo ih decenijama, a od njih ništa"

Dvadesetšestogodišnja djevojka hitno je hospitalizovana u njemačkom gradu Osnabriku nakon što joj je u krvi izmjerena izuzetno visoka koncentracija alkohola od 5,25 promila, saopćila je policija.Prema navodima, pronađena je u subotu ujutro na pješačkoj stazi, nakon čega je prebačena na odjel intenzivne njege. Kako prenosi „Spiegel“, medicinsko osoblje je bilo iznenađeno rezultatima testiranja, a pacijentica je i dalje pod ljekarskim nadzorom.Stručnjaci upozoravaju da stanje opasno po život nastupa već iznad 3,5 promila, dok se vrijednosti preko 4 promila smatraju potencijalno smrtonosnim zbog ozbiljnog uticaja na vitalne funkcije mozga.

Stručnjaci upozoravaju da stanje opasno po život nastupa već iznad 3,5 promila, dok se vrijednosti preko 4 promila smatraju potencijalno smrtonosnim zbog ozbiljnog uticaja na vitalne funkcije mozga

Ljekari šokirani: Policija dovela ženu sa 5,25 promila alkohola

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif izjavio je u nedjelju da je iranska strana „vrlo otvorena“ te da je njeno rukovodstvo upravljalo krizom na Bliskom istoku „s osjećajem dostojanstva“ u nastojanju da smanji tenzije tokom tekućih razgovora u Švicarskoj.- Oni zaista žele promovisati mir u regionu - rekao je Šarif novinarima.- Isto važi i za (američkog) predsjednika (Donalda) Trumpa. Nemam nikakve sumnje da je on čovjek mira. To je pokazao tokom rata između Pakistana i Indije, kada su dvije zemlje bile vrlo blizu nuklearnog sukoba - dodao je.Šarif boravi u Švicarskoj dok delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Irana vode tehničke pregovore nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju u srijedu, s ciljem okončanja višemjesečnog sukoba na Bliskom istoku i ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.Pregovore u Burgenstocku predvode potpredsjednik SAD-a JD Vance, te s iranske strane predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, uz posredovanje Pakistana.

Oni zaista žele promovisati mir u regionu, rekao je Šehbaz Šarif novinarima u Švicarskoj

Pakistanski premijer: Iranska strana "vrlo otvorena", traži rješenje u smjeru deeskalacije

Ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan pozdravio je nastavak pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali je upozorio da bi proces postizanja trajnog sporazuma mogao biti dug i složen.Govoreći nakon niza diplomatskih sastanaka održanih u Kairu, Fidan je istakao da dvije strane imaju političku volju za rješavanje ključnih pitanja, ali da ih očekuju brojni tehnički i sigurnosni izazovi.<h2>Nuklearni program</h2>Prema njegovim riječima, među najvažnijim temama su nuklearni program, sankcije te uspostavljanje mehanizama koji bi spriječili buduće sukobe.- Neka od pitanja o kojima se razgovara veoma su složena i tehničke prirode. Timovi moraju raditi na nuklearnim pitanjima, sankcijama i sigurnosnim mehanizmima. Politička volja postoji, ali predstoji još mnogo posla - rekao je Fidan.Ipak, naglasio je da postoje dva ozbiljna izazova koja bi mogla usporiti ili ugroziti pregovore.- Rješavanje tehničkih detalja neće biti lako i moguće su povremene blokade. Drugo, uvijek postoji Izrael koji čeka u prikrajku, spreman da pokuša sabotirati proces kada mu se za to ukaže prilika - upozorio je turski ministar.<h2>Bez nametanja</h2>Fidan je tokom posjete Egiptu učestvovao na sastancima sa zvaničnicima Saudijske Arabije, Egipta, Pakistana i Sjedinjenih Američkih Država, gdje su glavne teme bile američko-iranski pregovori, situacija u Libiji te sigurnosna pitanja u regionu.Govoreći o regionalnoj saradnji, ocijenio je da Turska, Saudijska Arabija, Egipat i Pakistan imaju odgovornost da zajednički rade na rješavanju političkih, sigurnosnih i ekonomskih izazova na Bliskom istoku.Posebno je naglasio važnost oblikovanja budućnosti regiona nakon sukoba bez nametanja rješenja izvan regije.- Kao zemlje regiona radimo na tome da ponudimo vlastitu viziju razvoja i stabilnosti kroz međunarodnu saradnju - poručio je Fidan.

Turski ministar vanjskih poslova poručio da pregovori u Švicarskoj ulaze u osjetljivu fazu te upozorio na moguće pokušaje podrivanja procesa

Hakan Fidan: Izrael čeka priliku da sabotira dogovor SAD-a i Irana

Izraelski predsjednik&nbsp;Ajzak Hercog (Isaac Herzog) poručio je da su zabrinutosti Izraela zbog regionalne sigurnosti i iranskog uticaja "legitimne", posebno u kontekstu odnosa Teherana prema libanskom pokretu Hezbolah.- Definitivno se ne protivimo diplomatskom ishodu rata, ali iznosimo zabrinutosti koje su legitimne i govorimo o njima - rekao je Herzog za Fox News.On je istakao da Iran, prema njegovim riječima, ne bi smio imati uticaj na Liban kroz Hezbolah.- Mora se jasno staviti do znanja da Iran ne može da bude uključen u Liban, jer u suprotnom slabe rukovodstvo te zemlje, koje želi da sklopi mir sa nama, a mi želimo da sklopimo mir sa njima - kazao je Herzog.Govoreći o Hezbolahu, optužio je tu organizaciju za narušavanje sigurnosti i prekidanje primirja.- Kako želite da postignete mir između Izraela i Libana kada Hezbolah otima Liban? Neko mora da obavi posao protiv Hezbolaha, a nažalost, to su naši vojnici - rekao je Herzog.Dodao je da ne vidi drugu opciju osim vojne ili jasne diplomatske neutralizacije Hezbolaha, ukoliko se želi stabilan mirovni sporazum u regionu.

Izraelski predsjednik upozorio na uticaj Irana i Hezbolaha, ističući da su sigurnosne zabrinutosti Izraela opravdane

Hercog oštro poručio: "Neko mora djelovati protiv Hezbolaha"

Američki ambasador u Izraelu&nbsp;Majk Hakabi (Mike Huckabee) izazvao je pažnju javnosti šaljivim komentarom na račun predsjednika Donalda Trampa (Trump), rekavši da je prije svog govora provjerio društvene mreže kako bi se uvjerio da nije smijenjen.- Danas sam, prije nego što sam došao ovdje, uradio nešto što sam smatrao veoma važnim. Provjerio sam društvene mreže predsjednika Trampa kako bih se uvjerio da ovo nije moj posljednji govor u Izraelu. Kao što znate, on obično otpušta ljude usred noći putem društvenih mreža. Zato sam želio biti siguran da postoji razlog da dođem. Drago mi je što mogu reći da je za sada sve u redu - rekao je Hakabi.Ambasador, koji je dugogodišnji podržavalac Izraela i blizak Trampov saradnik, govorio je na međunarodnom političkom samitu u Jerusalemu o odnosima SAD-a i Izraela.U istom obraćanju dotakao se i sigurnosne situacije, ističući da se u Jerusalemu osjeća sigurnije nego u Washingtonu.- Jedva čekam da odem iz ovog ludog grada i vratim se u Jerusalem, gdje se osjećam sigurno. Zaista jedva čekam da odem iz ovog ludog grada i vratim se u Jerusalem jer se tamo osjećam sigurno - poručio je Hakabi, naglasivši da to govori ozbiljno.

Kroz humor govorio o Trampovoj praksi smjena putem društvenih mreža, uz poruke o sigurnosti i odnosima SAD - Izrael

Američki ambasador u Izraelu u šali o Trampu: Provjeravao sam mreže da vidim jesam li smijenjen

Republikanski senator Lindzi Grem, poznat po oštrim stavovima prema Iranu, podržao je prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa da bi Sjedinjene Američke Države mogle preuzeti kontrolu nad Hormuškim moreuzom ukoliko diplomatski napori s Iranom ne uspiju.Grem, jedan od Trampovih najbližih saveznika, otkrio je da je u petak proveo više od četiri sata s predsjednikom nakon postizanja preliminarnog američko-iranskog sporazuma za koji administracija smatra da bi mogao otvoriti prostor za dalje pregovore o ukidanju iranskog nuklearnog programa.– Ako ovaj sporazum propadne, predsjednik Tramp silom će preuzeti Hormuški moreuz. Sjedinjene Države kontrolirat će Hormuški moreuz i naplaćivati naknadu svima koji njime prolaze kako bi pokrile troškove operacije – rekao je Grem u emisiji „Face the Nation“ na CBS-u.Govoreći o mogućim narednim koracima, Tramp je za Fox News kazao da bi SAD mogao preuzeti kontrolu nad strateški važnim moreuzom i naplaćivati prolaz ukoliko ne postigne dogovor s Iranom.Grem je istovremeno upozorio da bi američki napadi na Iran mogli biti nastavljeni ako diplomatski proces ne donese rezultate.– Ako Iran ospori američku kontrolu nad Hormuškim moreuzom, potpuno ćemo ih uništiti. Ako Iran nastavi napadati Izrael i Liban, nova politika bit će da ćemo napasti Iran – poručio je.

Hoće li Izrael potkopati američki mirovni sporazum s Iranom?

Učenici pucali po školi: Troje mrtvih i petero ranjenih

Evropa pod pritiskom: Rast potražnje u Aziji otežava nabavku prirodnog plina

Ruski dron pogodio brod u turskom vlasništvu, izbio požar: Jedna osoba poginula

Evropa na udaru ekstremnih vrućina: U Francuskoj zatvorene stotine škola, u BiH i Hrvatskoj temperature do 40 stepeni

Ukrajina izvela silovit napad na Krim i okolicu Moskve: Na udaru i termoelektrane

Trampov saveznik pobijedio na izborima u Kolumbiji

Iran i SAD postigli napredak u pregovorima u Švicarskoj

Stravična eksplozija u Kataru: Povrijeđene 54 osobe, nestalo 18

Tramp ne prestaje s napadima na Meloni: "Branimo ih decenijama, a od njih ništa"

Ljekari šokirani: Policija dovela ženu sa 5,25 promila alkohola

Pakistanski premijer: Iranska strana "vrlo otvorena", traži rješenje u smjeru deeskalacije

Hakan Fidan: Izrael čeka priliku da sabotira dogovor SAD-a i Irana

Hercog oštro poručio: "Neko mora djelovati protiv Hezbolaha"

Američki ambasador u Izraelu u šali o Trampu: Provjeravao sam mreže da vidim jesam li smijenjen

Republikanac: Ako sporazum propadne, Tramp će silom preuzeti Hormuški moreuz

Globus

Hoće li Izrael potkopati američki mirovni sporazum s Iranom?

Učenici pucali po školi: Troje mrtvih i petero ranjenih

Evropa pod pritiskom: Rast potražnje u Aziji otežava nabavku prirodnog plina

Ruski dron pogodio brod u turskom vlasništvu, izbio požar: Jedna osoba poginula

Evropa na udaru ekstremnih vrućina: U Francuskoj zatvorene stotine škola, u BiH i Hrvatskoj temperature do 40 stepeni

Ukrajina izvela silovit napad na Krim i okolicu Moskve: Na udaru i termoelektrane

Trampov saveznik pobijedio na izborima u Kolumbiji

Iran i SAD postigli napredak u pregovorima u Švicarskoj

Stravična eksplozija u Kataru: Povrijeđene 54 osobe, nestalo 18

Tramp ne prestaje s napadima na Meloni: "Branimo ih decenijama, a od njih ništa"

Ljekari šokirani: Policija dovela ženu sa 5,25 promila alkohola

Pakistanski premijer: Iranska strana "vrlo otvorena", traži rješenje u smjeru deeskalacije

Hakan Fidan: Izrael čeka priliku da sabotira dogovor SAD-a i Irana

Hercog oštro poručio: "Neko mora djelovati protiv Hezbolaha"

Američki ambasador u Izraelu u šali o Trampu: Provjeravao sam mreže da vidim jesam li smijenjen

Republikanac: Ako sporazum propadne, Tramp će silom preuzeti Hormuški moreuz