Argentinski predsjednik Havijer Milei izjavio je u četvrtak da se njegova vlada "iz dana u dan sve više približava" povratku suvereniteta nad Malvinskim ostrvima, čime je dodatno zaoštrio diplomatski spor koji je izbio nakon pobjede Argentine nad Engleskom u polufinalu Svjetskog prvenstva ranije ove sedmice.Objavom na društvenoj mreži X, Milei je ismijao britanske reakcije na slavlje argentinske reprezentacije.- Dok su neki zauzeti ispadima dostojnim tinejdžera, mi se diplomatskim putem svakim danom sve više približavamo povratku Malvinskih ostrva, Južne Džordžije, Južnih Sendvičkih ostrva i okolnog pomorskog prostora - napisao je.Njegova objava uslijedila je kao odgovor na poruku Marka Zela, predsjednika ogranka Republikanske stranke SAD u Izraelu, koji je pozvao administraciju predsjednika SAD Donalda Trampa da preispita dugogodišnju američku politiku prema Folklandskim ostrvima i podrži argentinski zahtjev za suverenitetom.Tokom polufinalne utakmice Svjetskog prvenstva u srijedu, argentinski fudbaleri su nakon pobjede nad Engleskom razvili transparent s natpisom: "Las Malvinas son Argentinas" ("Malvinska ostrva su argentinska").<h2>Britanske osude</h2>Britanski ministar za poslovanje Piter Kajl ocijenio je da je takav potez potpuno neprimjeren te je pozvao FIFA-u da provede istragu, dok je portparol premijera Kira Starmera poručio:- Svjetsko prvenstvo možda nije naše, ali Folklandska ostrva svakako jesu.Uoči utakmice, argentinska potpredsjednica Viktorija Viljaruel opisala je Veliku Britaniju kao "pirate uzurpatore".FIFA je u četvrtak saopćila da njen nezavisni disciplinski komitet razmatra izvještaje s utakmice i okolnosti incidenta prije nego što odluči hoće li pokrenuti disciplinski postupak, prenosi Politico.Fudbalski savez Argentine kažnjen je još 2014. godine nakon što je isti slogan bio istaknut uoči prijateljske utakmice protiv Slovenije.<h2>Dugogodišnji spor</h2>Folklandska ostrva, koja se u Argentini nazivaju Malvinska ostrva, već decenijama su predmet spora između dvije države.Velika Britanija i Argentina vodile su kratkotrajni rat 1982. godine zbog ovog arhipelaga u južnom Atlantiku, nakon čega je London zadržao kontrolu nad ostrvima.Milei je stao u odbranu poteza argentinskih fudbalera, ocijenivši da transparent predstavlja legitimno iskazivanje nacionalnih osjećaja.- Malvini su argentinski, vratit ćemo ih i učinit ćemo to diplomatskim putem - rekao je predsjednik za radio El Observador.Samo dan ranije, Milei je pozvao Argentince da ne miješaju fudbal sa sporom o suverenitetu, odbacivši ovakve poruke kao "neukusne".

Dodatno je zaoštrio diplomatski spor koji je izbio nakon pobjede Argentine nad Engleskom 

Ne smiruju se tenzije nakon polufinala SP: Milei poručio da će Argentina vratiti Folklandska ostrva

Bivši direktor CIA-e i umirovljeni američki general David Petraeus ocijenio je da je Ukrajina ostvarila veliku prednost u razvoju i upotrebi bespilotnih letjelica, ističući da Sjedinjene Američke Države trenutno nemaju ništa usporedivo s ukrajinskim sistemom masovne proizvodnje i primjene dronova.Govoreći na panelu, Petraeus je naveo da Ukrajina dnevno koristi više od 10.000 dronova te da je prošle godine proizvela oko 3,5 miliona bespilotnih letjelica, dok je američka proizvodnja iznosila oko 300.000.

<blockquote class="twitter-tweet">Former CIA Director, General David Petraeus: &quot;Look, Ukraine is now using 10,000 or more drones per day. This is just staggering. Last year, they produced 3.5 million drones. We in the United States produced 300,000. We have nothing like what they have.&quot; <a href="https://t.co/EHuLNWvWby">pic.twitter.com/EHuLNWvWby</a>&mdash; Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) <a href="https://x.com/BohuslavskaKate/status/2078088928905592921?ref_src=twsrc%5Etfw">July 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema njegovim riječima, ključ njihove učinkovitosti nije samo broj dronova, već i razvijeni sistemi zapovijedanja i kontrole koji omogućavaju precizne udare na ratištu.Rat u Ukrajini postao je prvi veliki sukob u kojem jeftini FPV (first-person view) dronovi predstavljaju jedno od glavnih taktičkih oružja. Letjelice vrijedne nekoliko stotina ili hiljada eura koriste se za uništavanje tenkova i druge vojne opreme vrijedne milione eura te značajno otežavaju izvođenje klasičnih vojnih manevara.

Petraeus je naveo da Ukrajina dnevno koristi više od 10.000 dronova te da je prošle godine proizvela oko 3,5 miliona, a Amerikanci 300.000 

SAD nema ništa slično: Bivši direktor CIA-e tvrdi da su ukrajinski dronovi promijenili tok rata

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) izjavio je u petak da će Peking produbiti saradnju s Ujedinjenim nacijama i nastaviti doprinositi očuvanju svjetskog mira i razvoja.Si je to rekao tokom sastanka s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom (Guterresom), koji boravi u Šangaju povodom Svjetske konferencije o umjetnoj inteligenciji 2026. i sastanka na visokom nivou o globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom.<h2>Produbljivanje saradnje</h2>Prema saopćenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Si je rekao da je Gutereš tokom protekle decenije odlučno predvodio Ujedinjene nacije u očuvanju multilateralizma, suočavanju s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, unapređenju globalnog upravljanja u novim oblastima, uključujući umjetnu inteligenciju, te promoviranju reforme UN-a.Dodao je da Kina visoko cijeni njegov rad.- Kina će, kao i uvijek, produbljivati saradnju s Ujedinjenim nacijama, unapređivati svjetski mir i razvoj te graditi zajednicu sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo - rekao je Si.Naglasio je da se međunarodna zajednica suočava sa sve većom nestabilnošću i neizvjesnošću te istakao važnost istinskog multilateralizma i jačanja uloge i položaja Ujedinjenih nacija.<h2>Preuzimanje odgovornosti</h2>Pozvao je države da štite pravednost i pravdu, poštuju principe Povelje UN-a i međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, prihvate inovacije, preuzmu odgovornost i proaktivno djeluju u rješavanju globalnih izazova.- Velike sile trebaju preuzeti veću odgovornost i pokazati širu viziju - rekao je Si, dodajući da Kina dosljedno nastoji promovirati miran suživot velikih sila i doprinijeti većoj stabilnosti u svijetu.Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš izjavio je da će Ujedinjene nacije ojačati saradnju s Kinom, protiviti se unilateralizmu i protekcionizmu, podržavati Povelju UN-a i međunarodno pravo, promovirati multipolarni svijet i štititi zajedničke interese međunarodne zajednice.

U Šangaju se sastao s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom tokom Svjetske konferencije o umjetnoj inteligenciji

Si najavio produbljivanje saradnje s UN-om i podršku svjetskom miru

U Kijevu i širom Ukrajine drugi dan zaredom održavaju se protesti protiv smjene Mihaila Fedorova s dužnosti ministra odbrane, javljaju ukrajinski mediji.U Kijevu su građani na protest došli čak i s kućnim ljubimcima, a aktivisti nose transparente s različitim porukama, među kojima su: "Podržavam Fedorova", "Vratite Fedorova" i "Snažnoj zemlji potrebni su snažni ljudi". Okupljeni skandiraju: "Sirskog u penziju", "Fedorov je ministar odbrane Ukrajine" i druge parole, prenosi Ukrinform.Dio demonstranata nosi i žuto-plave balone.U centru Harkova od 9 sati traje skup podrške bivšem ministru odbrane Mihailu Fedorovu, na kojem se okupilo oko stotinu građana.<h2>Podrška prolaznika</h2>Okupljeni nose transparente s porukama: "Možda se trebamo riješiti sovjetskog mentaliteta, a ne inovacija", "Slušajte narod", "Vratite Fedorova" i "Borimo se protiv neprijatelja Ukrajine, a ne protiv patriota".Među učesnicima protesta uglavnom su mladi, dok vozači automobila koji prolaze pored okupljenih trube u znak podrške.I stanovnici Ternopolja danas su se ponovo okupili u blizini zgrade regionalnog vijeća i regionalne administracije, protestujući protiv smjene Mihaila Fedorova s dužnosti ministra odbrane.<h2>"Mijenjajte zarobljenike"</h2>Građani su došli s plavo-žutim zastavama i kartonskim transparentima na kojima, između ostalog, piše: "Mijenjajte zarobljenike, a ne Fedorova" i "Inovacije čuvaju vojnike".

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">This is how Ukraine is recruiting men, some as old as 50, for the West&#39;s war against Russia. More likely Ukrainian&#39;s are protesting because they know more of this awaits them under the new defence minister Yevhenii Khmara, former head of the Secret Service&#39;s Alpha Group……&mdash; war is a racket (@war_racket) <a href="https://x.com/war_racket/status/2077874211243343931?ref_src=twsrc%5Etfw">July 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Među učesnicima protesta uglavnom su mladi, dok vozači automobila koji prolaze pored okupljenih trube u znak podrške.I stanovnici Ternopolja danas su se ponovo okupili u blizini zgrade regionalnog vijeća i regionalne administracije, protestujući protiv smjene Mihaila Fedorova s dužnosti ministra odbrane.Građani su došli s plavo-žutim zastavama i kartonskim transparentima na kojima, između ostalog, piše: "Mijenjajte zarobljenike, a ne Fedorova" i "Inovacije čuvaju vojnike".

Protesti protiv smjene Mihaila Fedorova s dužnosti ministra odbrane nastavljeni su drugi dan zaredom u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima

Hiljade Ukrajinaca ponovo na ulicama: Traže povratak ministra odbrane

Kina je odbacila optužbe američkog predsjednika Donalda Trampa o miješanju u američke izbore 2020. godine, ističući kako Peking nema takav interes. Tramp je jučer doveo u pitanje rezultate američkih izbora prije šest godina, optuživši Peking da je imao umiješane prste u to.Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Đian (Jian) tvrdnje je nazvao izmišljotinama koje služe diskreditaciji Kine. Podvukao je da Kina nema interes miješati se u američke izbore te da to nikad nisu činili. Pozvao je Vašington da prestane s neutemeljenim optužbama protiv Kine.Upitan mogu li ovakve optužbe utjecati na očekivanu posjetu kineskog predsjednika Sija Đinpinga (Xi Jinping) SAD-u u septembru, Đian je rekao da SAD treba prestati s takvim optužbama i raditi na onom što doprinosi odnosima dviju zemalja.Tramp se sredinom maja u Pekingu sastao sa Đinpingom. Nakon susreta obje vlade saopćile su da će usvojiti novi okvir za upravljanje bilateralnim odnosima. Tramp je potom pozvao kineskog predsjednika u posjetu SAD-u u septembru, a Peking je potvrdio da je Đinping prihvatio poziv.

Đian je rekao da SAD treba raditi na onom što doprinosi odnosima dviju zemalja

Kina o Trampovim optužbama: To je izmišljotina

Izrael je poduzeo pravni korak ka implementaciji kontroverznog prijedloga ekstremističkog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira da se zatvori u kojima borave palestinski pritvorenici okruže rovovima punim krokodila, prenijeli su u četvrtak hebrejski mediji, piše <a href="https://www.aa.com.tr/en/middle-east/crocodile-filled-moats-could-surround-israeli-prisons-holding-palestinians-reports/4000872">Anadolija</a>.<h2>"Kontrolisane divlje životinje"</h2>Izraelski Kanal 7 objavio je da je ministrica zaštite okoliša Idit Silman potpisala naredbu kojom se krokodili reklasifikuju u „kontrolisane divlje životinje“, što vladinim tijelima, uključujući Izraelsku zatvorsku službu, omogućava da ih drže u svojim objektima pod određenim uslovima.Ovaj potez uklanja ključnu pravnu prepreku koja je kočila plan, budući da su krokodili ranije bili klasifikovani kao zaštićene divlje životinje koje se mogu držati isključivo u licenciranim zoološkim vrtovima, navodi ovaj medij.Kanal 13 je prenio da je ova pravna promjena uslijedila nakon prigovora Izraelske uprave za prirodu i parkove na predloženi projekat, koji su hebrejski mediji prozvali „krokodilski zatvor“.<h2>Ispitivanje izvodljivosti</h2>Ben-Gvir je ovaj prijedlog predstavio prije otprilike šest mjeseci, pozivajući na izgradnju strogo čuvanog zatvora okruženog vodenim kanalima punim krokodila kako bi se odvratili pokušaji bijega palestinskih zatvorenika.Prema pisanju Kanala 7, Izraelska zatvorska služba već je započela ispitivanje izvodljivosti projekta, što uključuje i posjete zoološkim vrtovima kako bi se proučili zahtjevi za rukovanje krokodilima i njihovu njegu.Ovaj medij dodaje kako zvaničnici vjeruju da bi rovovi ispunjeni krokodilima mogli smanjiti troškove osiguranja, dok bi istovremeno ojačali sigurnost zatvora.&nbsp;<h2>Lokacija i implementiranje</h2>Navodi se i da mladi krokodil košta oko 8.000 dolara, dok cijena odrasle jedinke može doseći i do 20.000 dolara.Izraelska zatvorska služba nije odmah komentarisala navedeni plan niti lokaciju na kojoj bi se on mogao implementirati.U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi oko 9.500 Palestinaca, uključujući žene i djecu, u uslovima za koje palestinske i izraelske grupe za ljudska prava navode da uključuju izgladnjivanje, mučenje i medicinsko zanemarivanje, što je dovelo do smrti desetina pritvorenika.

U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi oko 9.500 Palestinaca, uključujući žene i djecu

Ideja Ben-Gvira blizu realizacije: Izrael uvodi krokodile kao obezbjeđenje u zatvorima u kojima drže Palestince

Republikanski kongresmen Andy Ogles objavio je da priprema prijedlog zakona kojim bi se omogućila deportacija stranih državljana za koje smatra da "mrze Ameriku", a kao jedan od primjera naveo je demokratskog političara Zohrana Mamdanija.Na društvenoj mreži X Ogles je napisao:- Imam prijedlog zakona kojim bi se mogao remigrirati Zohran Mamdani i mnogi drugi stranci koji mrze našu zemlju. Usvojite moj 'Remigration Act' - poručio je.

<blockquote class="twitter-tweet">I have a bill that could Remigrate Zohran Mamdani, and a lot of other foreigners who hate our country. Pass my Remigration Act! <a href="https://t.co/39Fi2dXaUO">pic.twitter.com/39Fi2dXaUO</a>&mdash; Rep. Andy Ogles (@RepOgles) <a href="https://x.com/RepOgles/status/2077475241526174033?ref_src=twsrc%5Etfw">July 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Objava je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama, kako među pristalicama republikanskog kongresmena, tako i među njegovim kritičarima.Ogles nije iznio više detalja o samom prijedlogu zakona niti objasnio na koji bi način bio definiran kriterij da neko "mrzi" Sjedinjene Američke Države. Iz njegove objave proizlazi da bi se zakon odnosio na strane državljane, odnosno osobe koje nisu američki državljani.Posebnu pažnju privuklo je to što je kao primjer naveo Zohrana Mamdanija, demokratskog političara progresivnog krila, koji je posljednjih mjeseci često na meti kritika konzervativnih republikanaca zbog svojih stavova o imigraciji, Izraelu i ulozi savezne vlade.Termin "remigracija", koji je Ogles upotrijebio u nazivu zakona, posljednjih godina sve češće koriste pojedini desničarski politički pokreti u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama za politike koje podrazumijevaju vraćanje određenih kategorija migranata u njihove zemlje porijekla.Za sada nije poznato kada bi prijedlog zakona mogao biti službeno predstavljen u Kongresu niti koliku podršku ima među republikanskim zastupnicima.

Ogles nije iznio više detalja o samom prijedlogu zakona niti objasnio na koji bi način bio definiran kriterij da neko "mrzi" Sjedinjene Američke Držav

Republikanac želi protjerati Mamdanija iz SAD: "Pripremam zakon"

Pregovori Beograda i Prištine mogu biti nastavljeni tek nakon što Vlada Kosova ispuni obaveze prema srpskoj manjini, jasno je poručio portparol američkog State Departmenta.Dijalog Kosova i Srbije je suspendovan u septembru prošle godine na neodređeni period nakon zabrinutosti Amerikanaca zbog postupaka Vlade Kosova. State Department je naveo da razgovor ne može biti nastavljen dok ne budu ispunjeni određeni uslovi.<h2>Nisu precizirali uslove</h2>- Ostajemo posvećeni unapređenju zajedničkih interesa SAD i naroda Kosova. Radujemo se uključivanju u strateški dijalog s Kosovom kada budu stvoreni odgovarajući uslovi, uključujući ispunjavanje obaveza Kosova prema kosovskim Srbima - navodi se u odgovoru portparola State Departmenta na upit Radija Slobodna Evropa.U odgovornu nisu dali rok do kada bi trebalo ispuniti uslove, niti su precizirali o kojim je sve uslovima riječ.SAD i Evropska unija godinama pozivaju Kosovo da provede sporazume postignute u dijalogu sa Srbijom koji se vodi uz posredovanje EU.<h2>Zajednica općina sa srpskom većinom</h2>Prvenstveno se to odnosi na uspostavljanje Zajednice općina sa srpskom većinom i osiguravanje određenog nivoa samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, u skladu s Osnovnim sporazumom iz 2023. godine i Ohridskim aneksom.Zapad traži i da Kosovo riješi sporove sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zaštiti vjerske slobode i izbjegava jednostrane poteze na sjeveru zemlje, koji su, prema Vasšngtonu, povećali tenzije sa srpskom zajednicom.

Dijalog  je suspendovan u septembru prošle godine na neodređeni period

Amerikanci poručili: Nema pregovora Beograda i Prištine dok Kosovo ne ispuni uslove

Endi Burnham (Andy Burnham) u petak će i zvanično preuzeti vodstvo britanske vladajuće Laburističke stranke kao jedini kandidat, s podrškom čak 379 od 403 stranačka zastupnika.&nbsp;Time se otvara put da već naredne sedmice, tačnije u ponedjeljak nakon formalne ostavke dosadašnjeg premijera Kira Starmera (Keira Starmera), od kralja Čarlsa (Charlesa III) dobije mandat za sastav nove vlade.&nbsp;

Zašto je Kir Starmer dao ostavku?

Starmer je povlačenje najavio prošlog mjeseca zbog narušenog rejtinga, nakon dvije godine provedene na funkciji, a britanski parlamentarni sistem omogućava ovakvu promjenu na čelu države bez raspisivanja novih općih izbora sve do 2029. godine.Bivši gradonačelnik Velikog Mančestera (Manchestera), koji je zastupnički mandat osvojio na nedavnim vanrednim izborima, najavio je politiku jedinstva, nade i ravnomjernog ekonomskog razvoja.

Posljednja posjeta Kijevu: Starmer potvrdio nastavak britanske podrške Ukrajini prije primopredaje vlasti

U svom prvom liderskom govoru Burnham planira predstaviti planove za rješavanje ključnih, dugo zanemarenih problema.Među njegovim glavnim prioritetima bit će ekonomska obnova, jačanje javnog nadzora nad strateškim sektorima, otvaranje modernih industrijskih radnih mjesta, te reforma sistema socijalne zaštite za starije, bolesne i osobe s invaliditetom.

Lider Reformističke strane oštro kritikovao Starmera: "Najnesposobniji premijer u historiji Velike Britanije"

Burnham pritom kritizira političku centralizaciju i privatizaciju iz 1980-ih, označivši ih kao pogrešan smjer za zemlju.&nbsp;Ipak, novog premijera čekaju teški i već poznati izazovi: stagnirajuća ekonomija, visoki troškovi života uzrokovani globalnim sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, te preopterećen javni sektor.

U svom prvom liderskom govoru Burnham planira predstaviti planove za rješavanje ključnih, dugo zanemarenih problema

Burnham nasljeđuje Starmera: Može li novi premijer popraviti britansku ekonomiju i javni sektor?

Broj poginulih u dva zemljotresa koja su krajem juna pogodila Venecuelu porastao je na 4.930, dok je više od 20.000 ljudi smješteno u privremene kampove, saopćile su danas vlasti.Prema podacima koje je objavio predsjednik Narodne skupštine Horhe Rodrigez (Jorge Rodriguez) na Telegramu, u zemljotresima je povrijeđeno 16.740 ljudi, dok je 6.462 osobe spašeno.

Venecuela nakon zemljotresa: Broj žrtava premašio 4.000

Vlasti navode da je 17.907 ljudi ostalo bez domova, a da je 21.210 osoba smješteno u 107 privremenih kampova.U zemljotresima je oštećeno 856 objekata, od kojih se 190 potpuno urušilo.U saniranju posljedica učestvuje više od 65.000 ljudi, uključujući strane spasioce, pripadnike državnih službi i volontere.

Čudo u Venecueli: Dvanaestogodišnja djevojčica preživjela 32 sata pod ruševinama jedući kečap i sir

Venecuelu su 24. juna pogodila dva zemljotresa magnitude 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale, koji su se dogodili u razmaku od 39 sekundi.Nakon katastrofe, vlasti su proglasile vanredno stanje, a međunarodna zajednica uputila je spasilačku i humanitarnu pomoć.

Nakon katastrofe, vlasti su proglasile vanredno stanje, a međunarodna zajednica uputila je spasilačku i humanitarnu pomoć

Nakon zemljotresa u Venecueli: Skoro 5.000 ljudi poginulo, 20.000 smješteno u kampove

Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država nastavlja se intenzivirati, dok obje strane izvode nove vojne udare širom Bliskog istoka. Iranske oružane snage saopćile su da su u petak izvele nove napade na američke vojne objekte, uključujući, kako tvrde, i prvi direktni napad na američke ciljeve u Siriji. Istovremeno, američka vojska nastavila je zračne udare na iranske vojne položaje.Primirje koje je postignuto prošlog mjeseca praktično je prestalo važiti, a svakodnevni napadi i protivnapadi dodatno povećavaju nestabilnost u regiji. Zbog sukoba gotovo je potpuno zaustavljen brodski saobraćaj kroz strateški važan Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte, što izaziva zabrinutost na međunarodnim tržištima i među investitorima.<h2>Novi američki napadi na Iran</h2>Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da je tokom noći izveden novi val udara s ciljem dodatnog slabljenja iranskih vojnih kapaciteta. Među pogođenim metama bili su vojni objekti na ostrvu Kešm te u blizini Bandar Abasa, gdje se nalazi najveća iranska luka, kao i infrastruktura mornarice i Revolucionarne garde.Prema američkoj vojsci, u operaciji su učestvovali borbeni avioni, bespilotne letjelice i ratni brodovi koji su preciznim projektilima gađali sisteme obalne odbrane, protivzračnu odbranu, logističke centre i pomorske kapacitete Irana.<h2>Iran širi odgovore na američke baze</h2>Iranska novinska agencija Tasnim javila je da je u američkom napadu kod Pasabandara, u blizini lučkog grada Čabahara, poginuo jedan civil. Istovremeno, Teheran tvrdi da je raketama i dronovima gađao američke vojne baze u više zemalja regiona, uključujući Jordan, Bahrein i Kuvajt, dok je prvi put prijavljen i napad na američke ciljeve u Siriji.U glavnom gradu Katara, Dohi, svjedoci su prijavili više snažnih eksplozija, a katarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je jedno dijete povrijeđeno usljed gelera. Situacija u regiji ostaje izuzetno napeta, dok raste bojazan od daljnje eskalacije sukoba.

Primirje koje je postignuto prošlog mjeseca praktično je prestalo važiti, a svakodnevni napadi i protivnapadi dodatno povećavaju nestabilnost u regiji

Sukob se dodatno širi: Iran tvrdi da je prvi put napao američke ciljeve u Siriji 

Nijemac (29) turskog porijekla ošamario je stjuardesu na letu Turkish Airlinesa za njemački Dizeldorf (Düsseldorf) nakon što ga je odbila premjestiti na drugo sjedište.Kako piše njemački list Bild, muškarac nije htio sjesti na svoje označeno sjedište jer je pored njega bila žena. Pozvao se na šerijatski zakon i tražio drugo mjesto, ali ga je stjuardesa odbila premjestiti. Svjedoci navode da ju je u tom trenutku ošamario.Odmah po slijetanju aviona policija je obaviještena o incidentu i sada provode istragu. Muškarac je priznao da je udario stjuardesu. Incident se dogodio 1. jula.

Odmah po slijetanju aviona policija je obaviještena o incidentu

Putnik odbio sjesti pored žene u avionu zbog šerijata, pa ošamario stjuardesu jer ga nije željela premjestiti 

Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) poručio je da Iran nema kontrolu nad Hormuškim moreuzom, objavivši fotografije američkih vojnika tokom operacije u jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza. Istovremeno, Američka centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da su američke snage izvršile pregled komercijalnog tankera u Omanskom zaljevu te nastavile vojne udare na iranske ciljeve.Hegset je na društvenoj mreži X objavio fotografije na kojima se vide američki vojnici na tankeru u Hormuškom moreuzu uz kratku poruku:&nbsp;-Iran ne kontroliše Hormuški moreuz.Iz CENTCOM-a su saopćili da su američki marinci&nbsp;kontrolišu ukrcavanje tankera kod moreuza.

-Do danas su američke snage preusmjerile tri komercijalna broda koja su pokušala proći kroz blokadu, onesposobile jedan koji se nije pridržavao naređenja te se ukrcale na jedan brod kako bi osigurale potpuno poštivanje američke pomorske blokade protiv Irana. Hormuški moreuz i okolne vode ostaju slobodni i otvoreni, osim za brodove koji pokušavaju prekršiti američku blokadu - navodi se u saopćenju.CENTCOM je dodao da su američke snage, koristeći borbene avione, bespilotne letjelice i ratne brodove, izvele novu seriju udara na desetine iranskih vojnih ciljeva, uključujući položaje obalne osmatračnice, protivzračne odbrane, logističku infrastrukturu i pomorske kapacitete.

<blockquote class="twitter-tweet">Iran does not control the SoH. cc: <a href="https://x.com/USMC?ref_src=twsrc%5Etfw">@USMC</a> <a href="https://x.com/CENTCOM?ref_src=twsrc%5Etfw">@CENTCOM</a> <a href="https://t.co/mmWGwPJ6yW">pic.twitter.com/mmWGwPJ6yW</a>&mdash; Pete Hegseth (@PeteHegseth) <a href="https://x.com/PeteHegseth/status/2077884375656464402?ref_src=twsrc%5Etfw">July 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema pisanju Reutersa, pojačano američko vojno prisustvo uslijedilo je nakon višednevne razmjene napada između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok Washington navodi da želi osigurati slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi približno petina svjetske trgovine naftom. Agencija navodi i da je povećana napetost izazvala zabrinutost na energetskim tržištima zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju naftom.

CENTCOM tvrdi da su američke snage pregledale komercijalni tanker i nastavile vojne udare na iranske ciljeve

Hegset poručio: Iran ne kontroliše Hormuški moreuz

Američke televizijske mreže ABC, NBC i CNN odbile su na svojim glavnim platformama uživo prenositi govor predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Trumpa) u udarnom terminu, iako je Bijela kuća povukla rijedak potez i formalno zatražila direktan prijenos.&nbsp;<h2>Gnjev administracije</h2>Ovom odlukom mreže su rizikovale gnjev administracije koja vrši neviđen pritisak na medije, a Tramp je situaciju iskoristio za napade.&nbsp;Tokom samog obraćanja oštro je kritikovao NBC i ABC jer nisu prekinule redovni program, poručivši da bi im zbog toga trebalo oduzeti licence za rad. Iako emiteri imaju široka prava iz Prvog amandmana da sami biraju sadržaj, kroz historiju su većinu ovakvih govora prenosili kao informacije od javnog značaja.Za razliku od njih, CBS i Fox su odlučili emitovati govor. CBS je primijenio metodu "sendviča istine", okruživši prijenos provjerom činjenica i kontekstom prije i nakon govora.&nbsp;Fox News je obraćanje prenio u cijelosti unutar emisije Šona Henitija (Seana Hannityja), ali uz velike interne napetosti.Izvori iz Foxa otkrivaju da mnogi unutar mreže nisu željeli ponovo slušati Trampove izborne teorije, jedni su smatrali da je to loša politika za Republikansku stranku, dok su drugi brinuli za poslovanje jer se Fox već suočio s teškim tužbama zbog prenošenja Trampovih izbornih laži nakon 2020. godine.<h2>"Iznošenje laži o izborima"</h2>S druge strane, liberalniji mediji odlučili su da Trampu ne daju prostor uživo bez filtera.&nbsp;CNN je u potpunosti odbio direktan prijenos, a voditeljica Kejtlen Kolins (Kaitlan Collins) pojasnila je da događaj prate iza kulisa, ali bez puštanja uživo zbog Trampove dokumentovane historije iznošenja laži o izborima.&nbsp;MSNBC je prenosio samo prvih 15 minuta govora, nakon čega je prekinuo prijenos radi analize tvrdnji, pri čemu je voditelj Kris Hejes (Chris Hayes) komentarisanje ovog govora slikovito uporedio s raspravom s osobom koja buni u podzemnoj željeznici i tvrdi da je Isus Krist.&nbsp;Na kraju, Trampovo obraćanje naišlo je na ozbiljno prihvatanje isključivo u desničarskim, pro-Trampovim medijskim krugovima, dok su ga svi ostali mediji podvrgli strogoj provjeri činjenica i skepticizmu.

Tokom samog obraćanja oštro je kritikovao NBC i ABC jer nisu prekinule redovni program

Medijski raskol oko Trampovog govora: Zašto su najveće TV kuće odbile direktan prijenos uprkos pritiscima Bijele kuće

Sjedinjene Američke Države nastavile su tokom noći s petka širiti vojnu operaciju protiv Irana, gađajući mostove i luku Čabahar, dok je Teheran uzvratio novim raketnim napadima na američke saveznike u regiji.Nakon što je propao privremeni prekid vatre dogovoren prošlog mjeseca, sukobi između SAD-a i Irana ponovo su eskalirali, a u fokusu ostaje kontrola nad Hormuškim moreuzom.Iranske vlasti tvrde da su u dosadašnjim američkim napadima poginule desetine ljudi, a stotine su ranjene. Novi ljudski gubici prijavljeni su i nakon udara izvedenih u petak.Prema navodima iranske državne televizije, u napadima na Bandar Khamir, u južnoj pokrajini Hormozgan, poginulo je najmanje sedam osoba. Američka Centralna komanda saopćila je da je do zore pogodila desetine ciljeva, čime je izvedena šesta uzastopna noć zračnih udara.Među pogođenim lokacijama bila je i luka Čabahar na Omanskom zaljevu, važna trgovačka tačka za Afganistan. Iran je potvrdio da je kompleks treći put bio meta napada, ali nije potvrdio navode o urušavanju nadzornog tornja za koji tvrdi da služi za kontrolu komercijalnog pomorskog saobraćaja.

<blockquote class="twitter-tweet">Iran’s Army announces that it has targeted US barracks and logistics centres in Kuwait using Arash drones. Follow Press TV on Telegram: <a href="https://t.co/LWoNSpkc2J">https://t.co/LWoNSpkc2J</a> <a href="https://t.co/9mpUPGVvVO">pic.twitter.com/9mpUPGVvVO</a>&mdash; Press TV 🔻 (@PressTV) <a href="https://x.com/PressTV/status/2077958296992972904?ref_src=twsrc%5Etfw">July 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Također ostvarujemo veliku pobjedu u Iranu i vrlo, vrlo brzo vidjet ćete plodove tog rada - rekao je Trump.Istovremeno, Washington nastavlja vršiti pritisak na Teheran i kroz pomorsku blokadu iranskih luka s ciljem ograničavanja izvoza sirove nafte.Iran je u petak ispalio nove projektile prema Kataru, zbog čega su vlasti te zemlje u dva navrata pozvale građane da potraže zaklon.Iznad glavnog grada odjekivale su eksplozije dok je protivzračna odbrana presretala rakete, a katarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je jedno dijete povrijeđeno usljed pada krhotina.Dodatne tenzije izaziva činjenica da je Teheran, nakon početka rata 28. februara, praktično zatvorio Hormuški moreuz za brodski saobraćaj. Tim prolazom je u mirnodopskim uslovima prolazila približno petina svjetske trgovine naftom i plinom, a podaci kompanije Lloyd’s List Intelligence pokazuju da je sedmični teretni promet početkom mjeseca pao za gotovo četvrtinu.

Iranske vlasti tvrde da su u dosadašnjim američkim napadima poginule desetine ljudi, a stotine su ranjene

SAD proširio napade na Iran, Katar ponovo na meti Teherana

Dok je predsjednik SAD Donald Tramp pokušavao uvjeriti skeptičnu javnost u opravdanost rata s Iranom, uporno se vraćao jednoj tvrdnji: da je nuklearni sporazum s Iranom iz vremena Baraka Obame bio katastrofa i da će on postići mnogo bolji dogovor. Prema analizi transkripata Factbasea kompanije Roll Call, koju je uradio <a href="https://edition.cnn.com/2026/07/16/politics/trump-iran-deal-poll-obama">CNN</a>, Tramp je od početka rata više od tri desetine puta spomenuo Obamin nuklearni sporazum.Međutim, nova anketa Washington Posta i Ipsosa donosi loše vijesti za Trumpa. Naime, samo 23 posto Amerikanaca vjeruje da će Tramp uspjeti postići bolji sporazum s Iranom od onog koji je Obama sklopio 2015. godine. S druge strane, 37 posto ispitanika smatra da će Trampov sporazum biti lošiji.Još 12 posto očekuje da će sporazumi biti "otprilike isti", dok ostali nisu imali stav o tom pitanju. Čak i među republikancima tek nešto više od polovine, njih 54 posto, vjeruje da će Tramp postići bolji sporazum.Takav stav uglavnom dijele njegovi najodaniji pristalice. Među republikancima koji podržavaju pokret MAGA, njih 70 posto vjeruje da će Tramp osigurati bolji dogovor. Kod republikanaca koji se ne identificiraju s MAGA pokretom mišljenja su podijeljena – 27 posto smatra da će Trump postići bolji sporazum, dok 23 posto prednost daje Obaminom.<h2>Teško procijeniti</h2>Među nezavisnim biračima samo 13 posto vjeruje da će Trump postići bolji dogovor. Ovakvi rezultati, na više načina, odražavaju Trampov neuspjeh da uvjeri javnost u opravdanost rata koji mu postaje sve veći politički teret, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/07/16/politics/trump-iran-deal-poll-obama">CNN.</a>Koliko ispitanika zaista zna šta je sadržavao Obamin nuklearni sporazum iz 2015. godine, poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), teško je procijeniti. Tramp je taj sporazum raskinuo prije devet godina, a riječ je o veoma složenom dokumentu. Međutim, to i nije suština.Prije svega, JCPOA nije bio naročito popularan ni u vrijeme kada je potpisan. Iako su neka rana istraživanja pokazivala da su građani otvoreni prema sporazumu, anketa Pew Research Centra iz septembra 2015. pokazala je da ga Amerikanci ne podržavaju u omjeru 49 prema 21 posto. Početkom 2016. godine Gallup je zabilježio još veće protivljenje – 57 posto bilo je protiv, a 30 posto za sporazum.To što Trampov pristup danas izaziva još manje povjerenja dovoljno govori. Osim toga, Tramp je posljednja četiri i po mjeseca gotovo svakodnevno kritikovao taj sporazum, predstavljajući ga kao potpuno popuštanje Iranu koje je toj zemlji otvorilo put ka nuklearnom oružju.– Znate šta su Iranci uradili? – rekao je Tramp prije mjesec dana tokom susreta s predsjednikom Egipta.&nbsp;– Smijali su se Obami i rekli da je glupi kučkin sin.Gostujući u ponedjeljak na Fox Newsu, Tramp je sporazum nazvao "najgorim koji je ova zemlja ikada potpisala", a čak je bez dokaza nagovijestio da su Obamini motivi za njegovo sklapanje bili mnogo problematičniji.Još jedna važna činjenica jeste da malo Amerikanaca vjeruje da će Tramp postići bolji sporazum, iako je u taj cilj uložio daleko više nego Obama. Pokrenuo je rat u kojem je poginulo više od deset američkih vojnika, potrošene su desetine milijardi dolara, a globalna ekonomija ozbiljno je uzdrmana. Uz to, ratu se još ne nazire kraj, posebno nakon što je Iran preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom, čime je otvoren problem koji prije rata nije postojao, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/07/16/politics/trump-iran-deal-poll-obama">CNN.</a><h2>Politički problem</h2>Uprkos svemu tome, čini se da Amerikanci i dalje više cijene sporazum koji je Obama postigao isključivo diplomatskim putem. Rezultat ankete i nije potpuno iznenađenje. Ranija istraživanja pokazala su da oko dvije trećine Amerikanaca ne vjeruje da će rat spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, iako je Tramp tvrdio da mu je cilj trajno otkloniti tu prijetnju.Nova anketa također pokazuje da se Trampov politički problem dodatno produbljuje. Prema istraživanju Washington Posta i Ipsosa, čak 68 posto Amerikanaca smatra da rat s Iranom nije bio vrijedan vođenja, što je veći procenat nego što je ikada zabilježen za ratove u Iraku i Afganistanu. Istovremeno, Trampovo neodobravanje u vezi s Iranom poraslo je na 69 posto, uoči predstojećih međuizbora.Na kraju, anketa jasno pokazuje suštinu njegovog problema: prema kriterijima koje je sam postavio, rat s Iranom mnogim Amerikancima izgleda kao neuspjeh.

Ne smiruju se tenzije nakon polufinala SP: Milei poručio da će Argentina vratiti Folklandska ostrva

SAD nema ništa slično: Bivši direktor CIA-e tvrdi da su ukrajinski dronovi promijenili tok rata

Si najavio produbljivanje saradnje s UN-om i podršku svjetskom miru

Hiljade Ukrajinaca ponovo na ulicama: Traže povratak ministra odbrane

Kina o Trampovim optužbama: To je izmišljotina

Ideja Ben-Gvira blizu realizacije: Izrael uvodi krokodile kao obezbjeđenje u zatvorima u kojima drže Palestince

Republikanac želi protjerati Mamdanija iz SAD: "Pripremam zakon"

Amerikanci poručili: Nema pregovora Beograda i Prištine dok Kosovo ne ispuni uslove

Burnham nasljeđuje Starmera: Može li novi premijer popraviti britansku ekonomiju i javni sektor?

Nakon zemljotresa u Venecueli: Skoro 5.000 ljudi poginulo, 20.000 smješteno u kampove

Sukob se dodatno širi: Iran tvrdi da je prvi put napao američke ciljeve u Siriji

Putnik odbio sjesti pored žene u avionu zbog šerijata, pa ošamario stjuardesu jer ga nije željela premjestiti

Hegset poručio: Iran ne kontroliše Hormuški moreuz

Medijski raskol oko Trampovog govora: Zašto su najveće TV kuće odbile direktan prijenos uprkos pritiscima Bijele kuće

SAD proširio napade na Iran, Katar ponovo na meti Teherana

Samo 23 posto Amerikanaca vjeruje da će Tramp donijeti bolji sporazum od Obame

Globus

Ne smiruju se tenzije nakon polufinala SP: Milei poručio da će Argentina vratiti Folklandska ostrva

SAD nema ništa slično: Bivši direktor CIA-e tvrdi da su ukrajinski dronovi promijenili tok rata

Si najavio produbljivanje saradnje s UN-om i podršku svjetskom miru

Hiljade Ukrajinaca ponovo na ulicama: Traže povratak ministra odbrane

Kina o Trampovim optužbama: To je izmišljotina

Ideja Ben-Gvira blizu realizacije: Izrael uvodi krokodile kao obezbjeđenje u zatvorima u kojima drže Palestince

Republikanac želi protjerati Mamdanija iz SAD: "Pripremam zakon"

Amerikanci poručili: Nema pregovora Beograda i Prištine dok Kosovo ne ispuni uslove

Burnham nasljeđuje Starmera: Može li novi premijer popraviti britansku ekonomiju i javni sektor?

Nakon zemljotresa u Venecueli: Skoro 5.000 ljudi poginulo, 20.000 smješteno u kampove

Sukob se dodatno širi: Iran tvrdi da je prvi put napao američke ciljeve u Siriji

Putnik odbio sjesti pored žene u avionu zbog šerijata, pa ošamario stjuardesu jer ga nije željela premjestiti

Hegset poručio: Iran ne kontroliše Hormuški moreuz

Medijski raskol oko Trampovog govora: Zašto su najveće TV kuće odbile direktan prijenos uprkos pritiscima Bijele kuće

SAD proširio napade na Iran, Katar ponovo na meti Teherana

Samo 23 posto Amerikanaca vjeruje da će Tramp donijeti bolji sporazum od Obame