Sporazum o prekidu sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana je blizu, a trebao bi uključivati i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.To je za državnu televiziju izjavio iranski ministar vanjskih poslova Sejed Abas Aragči (Seyed Abbas Araghchi), navodeći da dogovor predviđa i ukidanje američke blokade Irana, dok bi se razgovori o iranskom nuklearnom programu vodili naknadno, piše BBC.Sukob je počeo 28. februara američkim i izraelskim napadima širom Irana, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i američke saveznike u Zaljevu. Iran je potom zatvorio Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za svjetsku opskrbu naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Iako je u aprilu postignuto primirje, SAD i Iran su povremeno nastavili razmjenjivati vatru, uključujući i dva uzvratna napada tokom ove sedmice.<h2>Detalji sporazuma</h2>Američki zvaničnici potvrdili su pojedine detalje sporazuma. Prema njihovim navodima, Hormuški moreuz bio bi ponovo otvoren u zamjenu za ukidanje američke blokade iranskog pomorskog saobraćaja, a obje mjere stupile bi na snagu gotovo odmah.Nakon toga uslijedio bi period od 60 dana pregovora fokusiranih na iranski obogaćeni uranij, ključnu komponentu za izradu nuklearnog oružja.Kako navode zvaničnici, cilj je uništenje cjelokupnog materijala na licu mjesta, a potom i njegovo uklanjanje iz zemlje, iako način provođenja tog plana još nije definiran. Kada je riječ o ekonomskim pitanjima, američki zvaničnici ističu da neće biti unaprijed isplaćenog novca, odbacujući ranije tvrdnje Irana o odmrzavanju dijela državne imovine prije početka pregovora.Umjesto toga, predviđena je postepena reintegracija Irana u svjetsku ekonomiju, kroz fazno ukidanje sankcija i odmrzavanje imovine. Sporazum također predviđa da Iran obustavi finansiranje posredničkih grupa u regiji, među kojima je i Hezbolah.<h2>Proturječne izjave</h2>Američki zvaničnici naglašavaju da memorandum o razumijevanju nije zasnovan na povjerenju ili obećanjima, već na konkretnom provođenju dogovorenih mjera. To znači da bi Iran ekonomske pogodnosti ostvarivao tek nakon potvrde da je ispunio svoje obaveze.Predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je u četvrtak da je otkazao „planirane napade“ na Iran jer su pregovarači „upravo postigli veliko rješenje“. Međutim, nakon što su iranski mediji u petak objavili detalje navodnog sporazuma u 14 tačaka, Trump je poručio da to „nema nikakve veze s dogovorenim uslovima“ i da „nema nikakve veze s istinom“.Nekoliko sati kasnije premijer Pakistana Šebaz Šarif (Shehbaz Sharif), čija je zemlja učestvovala u posredovanju, potvrdio je da je Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana usaglašen te da se čeka njegova finalizacija.Uprkos nejasnoćama, Aragči je izrazio optimizam.- Čim se završe posljednje faze naših pregovora, ovaj sporazum bit će potpisan i objavljen. To bi se moglo dogoditi idućih dana. Vrlo sam optimističan - poručio je.<h2>Iranska i izraelska stajališta</h2>Iranski ministar istakao je da je ukidanje američke pomorske blokade prva tačka memoranduma.&nbsp;Govoreći o Hormuškom moreuzu, rekao je da njegovo upravljanje „više neće biti kao prije“. Iran od zatvaranja moreuza insistira na naplati prolaska brodova, dok SAD zahtijeva slobodan prolaz za sav pomorski saobraćaj.Aragči je također naveo da memorandum predviđa i okončanje sukoba između Izraela i Hezbolaha u Libanu (Lebanon). Ranije su američki izvori tvrdili da Liban možda neće biti obuhvaćen sporazumom, što je, prema tim navodima, bio zahtjev Irana. Dodao je i da Iran sebe smatra pobjednikom rata sa SAD-om.Izrael nije uključen u pregovore, a izraelski premijer poručio je da će njegova zemlja napasti Hezbolah ukoliko nastavi s napadima na sjever Izraela.Zapadne države već decenijama optužuju Iran da nastoji razviti nuklearno oružje, što vlasti u Teheranu negiraju, tvrdeći da je njihov nuklearni program isključivo miroljubive prirode.Iako iz SAD-a, Irana, kao i iz Pakistana i Katara (Qatar), koji imaju ulogu posrednika, stižu poruke opreznog optimizma, put do konačnog sporazuma još nije završen. Slični dogovori propadali su i ranije u završnim fazama pregovora. Prema tvrdnjama američke administracije, razlika je ovog puta u većem optimizmu i većoj otvorenosti kada je riječ o sadržaju sporazuma.

Čim se završe posljednje faze naših pregovora, ovaj sporazum bit će potpisan i objavljen, poručio je

Dogovor na pomolu: Iran najavio skoro otvaranje Hormuškog moreuza i kraj američke blokade

Katar je tokom rata vodio tajne pregovore s Iranom, nudeći pomoć u destabilizaciji svjetskih energetskih tržišta kako bi Teheran zauzvrat poštedio njegovo ključno plinsko postrojenje Ras Laffan.&nbsp;Tako piše The Washington Post, pozivajući se na izjave američkih zvaničnika.Prema navodima lista, Iran nije dao čvrstu garanciju da neće napasti postrojenje koje osigurava petinu svjetske proizvodnje prirodnog plina. Ipak, Katar je vjerovao da bi mogao postići prešutni dogovor s iranskom stranom.<h2>Obustava rada</h2>Doha je, navodno, ponudila obustavu proizvodnje plina, što bi izazvalo poremećaje na globalnom energetskom tržištu i povećalo pritisak na Sjedinjene Američke Države (United States) i Izrael. Rad postrojenja zaista je bio obustavljen trećeg dana rata.Američki zvaničnici, na koje se poziva The Washington Post, tvrde da su Centralna obavještajna agencija (CIA) i visoki zvaničnici administracije Donalda Trampa (Donald Trump) bili upoznati s katarskom ponudom upućenom Iranu.&nbsp;<h2>Presretanje komunikacije</h2>Do tih saznanja došli su nakon presretanja komunikacije iranskih čelnika tokom američkih nadzornih operacija.The Washington Post navodi da je Iran u martu ipak izveo napad na postrojenje. Tom prilikom uništeni su dijelovi objekta, kao i ključna infrastruktura odgovorna za 20 posto njegove proizvodnje ukapljenog prirodnog plina.&nbsp;Time su dovedeni u pitanje međunarodni ugovori vrijedni više milijardi dolara.

Time su dovedeni u pitanje međunarodni ugovori vrijedni više milijardi dolara

Katar je tokom rata vodio tajne pregovore s Iranom

Tajni dogovor u sjeni rata: Katar nudio potres na energetskom tržištu da spasi plinskog giganta

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) neće prisustvovati prvoj utakmici svoje reprezentacije protiv Paragvaja, koja se igra u noći sa petka na subotu po našem vremenu. Umjesto dolaska na stadion, Tramp je telefonom uputio poruku podrške ekipi SAD-a.- Navijat ćemo svi za vas. Nema pritiska, on je nestao. Zabavite se - poručio je Tramp, kako prenose američki mediji.Selektoru Maurisiju Poketinu rekao je: "Ti si fantastičan čovjek i fantastičan trener. Imamo dobre šanse da osvojimo Svjetsko prvenstvo. Želim vam svima sreću."

Navijat ćemo svi za vas, poručio je

Tramp nazvao reprezentativce SAD-a prije utakmice: "Imamo dobre šanse za osvajanje SP-a"

Najviši američki general krajem prošlog mjeseca tajno i hitno je posjetio sjedište Središnjeg zapovjedništva SAD-a na Floridi kako bi se lično informisao o vojnim planovima za slanje kopnenih snaga u Iran. Cilj operacije bio je prisilno oduzimanje visoko obogaćenog uranija, ključne komponente za proizvodnju nuklearnog oružja, otkrila su za CNN dva izvora upućena u dešavanja.Sastanci su bili toliko žurni da je načelnik Združenog štaba, general Den Kejn (Dan Caine), 19. maja morao napustiti sastanak visokih zvaničnika NATO-a u Briselu i vratiti se preko Atlantika u Tampu. Visoka razina i hitnost sastanaka, prema izvorima, naglašavaju koliko je administracija bila blizu odobrenja ove kopnene operacije visokog rizika, piše CNN.<h2>Zabrinutost zbog mogućih žrtava</h2>General Kejn je potom izvijestio predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o opcijama za takvu operaciju. Međutim, Tramp je odustao nakon što je upozoren da bi operacija vjerojatno izazvala snažnu iransku odmazdu, produžila rat i gurnula globalno gospodarstvo u daljnje nemire, navode izvori.Tramp je također izrazio zabrinutost zbog mogućeg značajnog broja američkih žrtava. Glasnogovornik Združenog štaba odbio je komentarisati pripreme za potencijalnu operaciju. Napredno planiranje operacije odvijalo se usred opetovanih Trampovih izjava da se SAD i Iran približavaju sporazumu o otvaranju Hormuškog tjesnaca i zaključenju pregovora o iranskom nuklearnom programu.Tramp je jučer izjavio da će SAD i Iran uskoro potpisati sporazum, moguće već tijekom vikenda. No, rasprave o slanju kopnenih snaga u Iran, vođene prošlog mjeseca, pokazuju koliko se SAD približio masovnoj eskalaciji sukoba. "Puno rizika", rekao je jedan od izvora upoznatih s planovima, dodajući kako ne iznenađuje što se Tramp prošlog mjeseca odlučio protiv davanja zelenog svjetla vojsci.<h2>Ključ u Hormuzu</h2>U slučaju neuspjeha pregovora i nastavka rata, Teheran je također planirao ekonomsku "nuklearnu opciju", rekle su za CNN tri osobe upoznate s tim: natjerati Hutiste, glavnu iransku posredničku snagu u Jemenu, da zatvore tjesnac Bab-al-Mandab.Riječ je o ključnom plovnom putu i uskom grlu globalne trgovine koje je služilo kao žila kucavica pomorskog prometa na ulazu u Crveno more usred višemjesečnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca od strane Irana.Visoki dužnosnik administracije u petak je naveo popis uvjeta na koje je Iran navodno pristao u sklopu pregovora. To uključuje uništenje i uklanjanje nuklearnog materijala, demontažu nuklearnog programa, otvaranje Hormuškog tjesnaca i obustavu iranskog financiranja terorističkih posredničkih skupina, a tek bi nakon toga uslijedilo ukidanje sankcija.Iranska verzija dogovora, prema tamošnjim državnim medijima, znatno se razlikuje. Oni navode da se Iran neće obvezati na prepuštanje upravljanja Hormuškim tjesnacem te da svaki sporazum zahtijeva trenutno oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava.<h2>Iranski uranij</h2>Osiguranje iranskog visoko obogaćenog uranija ističe se kao jedan od Trampovih primarnih ciljeva koji do danas nije postignut, ni pregovorima ni vojnom silom. Iako je Tramp više puta nagovještavao mogućnost da bi SAD mogao prisilno zaplijeniti uranij, oklijevao je pokrenuti operaciju koja bi mogla rezultirati velikim brojem američkih žrtava - nešto za što sumnja da bi američka javnost podržala.Unatoč rizicima, misija zapljene iranskog obogaćenog uranija - posebno 970 funti (oko 440 kilograma) materijala visoke koncentracije blizu razine za oružje - nije u potpunosti odbačena.Trampova frustracija rasla je jer je Iran odugovlačio s pristankom na sporazum koji bi zemlju prisilio na značajne ustupke u nuklearnom programu, uključujući dobrovoljno odricanje od zaliha visoko obogaćenog uranija. Te su zalihe, prema CNN-u, raspoređene u nekoliko iranskih nuklearnih postrojenja, prvenstveno kompleksima Isfahan, Natanz i Fordow, i zakopane duboko u tunelima.<h2>Zalihe nuklearnog materijala</h2>Nuklearni stručnjaci izrazili su sumnju da bi američka vojna operacija uopće mogla locirati i provjeriti sav uranij, a kamoli ga sigurno i u potpunosti ukloniti u neprijateljskim uvjetima. Vjeruje se da je materijal i dalje u plinovitom obliku, kao što je bio u vrijeme posljednje provjere Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u lipnju 2025., izvijestio je CNN.Iran je sljedećeg mjeseca uskratio pristup međunarodnim nuklearnim inspektorima nakon zajedničkih zračnih napada SAD-a i Izraela na svoja postrojenja. Ti su napadi oštetili nuklearna postrojenja, ali nisu uništili sav nuklearni materijal, ostavljajući ga u podzemnim tunelima.Osim visoko obogaćenog uranija, Iran ima i značajne zalihe materijala niske kvalitete koji bi se mogao pretvoriti u "prljavu bombu" sposobnu nanijeti znatnu štetu. Dosadašnji pregovori bili su usmjereni na visoko obogaćeni uranij, koji je bliži razini potrebnoj za oružje.<h2>Tehnički detalji</h2>Međutim, fizičko osiguravanje uranija zahtijevalo bi značajne američke kopnene snage, uključujući stotine specijalnih operativaca. "Bilo bi ludo teško pretraživati te tunele i sve spremnike", rekao je jedan izvor. "Morali bismo uspostaviti masivnu prisutnost. U suštini, morali bismo izvesti invaziju."Američki vojni zapovjednici utvrdili su da bi takva operacija spadala u kategoriju "visokog do ekstremnog" rizika, što znači da bi misija mogla rezultirati značajnim brojem američkih žrtava, čak i ako bi bila uspješno provedena.Visoki dužnosnik administracije priznao je u petak da će uklanjanje visoko obogaćenog uranija, čak i ako Iran na to pristane, biti izazovno te da tehnički detalji tek trebaju biti razrađeni.- Iranci se obvezuju uništiti i ukloniti obogaćeni materijal, ali kako to izvesti? Trebat će neko vrijeme da se to osmisli - rekao je dužnosnik.&nbsp;- To je vrlo zapaljiv materijal, vrlo nestabilan. Nećemo samo, znate, ući tamo s bagerom i tipom s ruksakom i početi ga iznositi.<h2>Rizici iranskog odgovora</h2>Ako bi se pokrenula kopnena operacija za zapljenu uranija, rizik od ekonomske štete zbog zatvaranja tjesnaca Bab-al-Mandab, jednog od ishoda na koje su upozoravale obavještajne procjene, mogao bi biti katastrofalan za svjetsko gospodarstvo.Iranska regularna vojska značajno je oslabljena, pa bi najveći rizik za američke trupe, ako bi Tramp naredio operaciju izvlačenja uranija, vjerojatno predstavljali minirani tuneli u kojima se materijal skladišti, kao i rakete zemlja-zrak i prijenosni raketni sustavi, rekao je izvor. Iran također zadržava značajan postotak svojih zaliha dronova i balističkih projektila.General Kejn i drugi vojni čelnici ranije su izražavali zabrinutost zbog razmjera, složenosti i potencijalnih američkih žrtava koje bi mogle proizaći iz produžene vojne operacije protiv Irana. On i drugi u Pentagonu također su, prije nego što je SAD pokrenuo rat protiv Irana, upozoravali da bi dugotrajna vojna kampanja značajno utjecala na američke zalihe oružja i vojnu spremnost.

Cilj operacije bio je prisilno oduzimanje visoko obogaćenog uranija, ključne komponente za proizvodnju nuklearnog oružja

Američka vojska planirala kopnenu operaciju u Iranu radi zapljene uranija, Tramp odustao

Fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine i Kanade večeras u Torontu igraju meč prvog kola grupe B na Svjetskom prvenstvu.Utakmica se s velikim interesovanjem prati i u Tuzli, gdje vlada navijačka atmosfera uoči prvog nastupa Zmajeva.Trg slobode prepun je navijača koji s nestrpljenjem čekaju početak utakmice i nadaju se pobjedi Zmajeva.Cijeli grad je u plavo-žutim bojama, a zastave, dresovi i navijački rekviziti vidljivi su na svakom koraku.Tuzla, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, čeka prvi zvižduk i početak nastupa reprezentacije na Mundijalu.

Tuzla, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, čeka prvi zvižduk i početak nastupa reprezentacije na Mundijalu

Pogledajte atmosferu u Tuzli uoči utakmice BiH - Kanada

Administracija Donalda Trampa uvjerena je da će Izrael na kraju prihvatiti sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, izjavio je visoki američki zvaničnik, uprkos dugogodišnjem skepticizmu izraelskog premijera, piše CNN.Zvaničnik je naveo da svi detalji sporazuma još nisu u potpunosti predstavljeni regionalnim saveznicima, ali da u Vašingtonu vjeruju kako će Izrael promijeniti stav nakon što ih upoznaju.- Vjerujemo da će, kada vide sve uslove sporazuma i shvate da Iranci moraju ispuniti svoje obaveze prije nego što im mi pružimo bilo kakve pogodnosti, time biti zadovoljni - rekao je zvaničnik novinarima. Potvrdio je i da je predsjednik Donald Tramp u četvrtak razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.<h2>Netanjahuov skepticizam</h2>Netanjahu je, prema navodima izvora, i ranije bio skeptičan prema mogućnosti dogovora s Iranom, a zabrinutost je posljednjih sedmica dodatno porasla zbog mogućnosti da bi sporazum mogao biti previše blag iz izraelske perspektive.Visoki zvaničnik administracije priznao je "određeni skepticizam" Izraela, koji pripisuje "pogrešno prenesenim informacijama u javnosti".- Uvjereni smo da će sporazum koji na kraju postignemo, ako do njega dođe, biti takav da će njime svi u regionu biti zadovoljni - dodao je.<h2>Moguće akcije u Libanu</h2>Zvaničnik nije isključio mogućnost izraelske vojne akcije u Libanu, koja bi mogla uticati na diplomatske napore SAD-a i Irana. Odgovornost je, kako je naveo, na Hezbolahu i Iranu.Naveo je da "širi regionalni mirovni sporazum" uključuje Liban, Izrael i Zaljev, ali i naglasio: "to ne znači da se odriču prava na samoobranu".- Ako Iranci ne ispune svoj dio obaveza, ne bih očekivao da Izraelci neće odgovoriti - zaključio je zvaničnik.

Zvaničnik nije isključio mogućnost izraelske vojne akcije u Libanu, koja bi mogla uticati na diplomatske napore SAD-a i Irana

Trampova administracija uvjerena da će Izrael pristati na sporazum

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopćio je da je postignut “konačan, usaglašen tekst mirovnog sporazuma” između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

<blockquote class="twitter-tweet">Amid ongoing intense mediation efforts by Pakistan, we are fully aware of incessant misinformation campaign being waged by those who want to sabotage the peace deal. Setting aside the noise, we can confirm that a final, agreed upon text of the peace deal has been reached and…&mdash; Shehbaz Sharif (@CMShehbaz) <a href="https://x.com/CMShehbaz/status/2065467425408405712?ref_src=twsrc%5Etfw">June 12, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U objavi na društvenoj mreži X, Šarif je naveo da Pakistan sada aktivno radi s obje strane na daljoj fazi procesa.- Pakistan sada blisko sarađuje s obje strane na finalizaciji narednih koraka - napisao je Šarif.Zaključio je porukom: "Mir nikada nije bio bliži".

Mir nikada nije bio bliži, poručio je

Pakistanski premijer: Postignut konačan tekst mirovnog sporazuma između SAD i Irana

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će ruske snage pojačati napade na ukrajinsku infrastrukturu s ciljem, kako je naveo, “odvraćanja” udara na ciljeve unutar Rusije. Kako prenose ruski mediji, Putin je to rekao na sastanku s pripadnicima oružanih snaga Rusije.- S obzirom na to šta oni rade, moramo, i to nam je sljedeći zadatak, adekvatno odgovoriti. To činimo i nastavit ćemo da pojačavamo udare na neprijateljsku infrastrukturu kako bismo ih odvratili od napada na naše civilne objekte - rekao je Putin.Dodao je da ukrajinski napadi nanose štetu ruskoj ekonomiji, ali tvrdi da se ona brzo oporavlja.- Što se tiče ekonomije, naravno, šteta se nanosi. Ali sve se brzo oporavlja, neće uspjeti da stvore ozbiljne probleme za nas - naglasio je.Naveo je da je u zoni “specijalne vojne operacije” raspoređeno više od 700.000 ruskih vojnika. Također je istakao da ruske vlasti razmatraju obrazovne programe za učesnike “specijalne vojne operacije”, kao i mogućnosti medicinske rehabilitacije i zapošljavanja nakon povratka iz službe.Putin je priznao da ruske snage u Ukrajini ne napreduju “onoliko brzo koliko bi Moskva željela”, ali je dodao da ipak bilježe postepeni napredak.- Polako, korak po korak, vraćamo naše teritorije pod kontrolu. To ćemo i ostvariti, u to niko ne može sumnjati - rekao je Putin.Ukrajinska ratna avijacija ranije je upozorila da postoji velika vjerovatnoća lansiranja ruskih balističkih projektila s testnog poligona Kapustin Jar u naredna 24 sata.

Izjavio je da će ruske snage pojačati napade na ukrajinsku infrastrukturu s ciljem, kako je naveo, “odvraćanja” udara na ciljeve unutar Rusije

Putin se obratio vojnicima: Ne napredujemo onoliko brzo koliko bismo željeli

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp neće prisustvovati prvoj utakmici reprezentacije SAD-a na Svjetskom prvenstvu, u kojoj će igrati protiv Paragvaja.Susret se igra u Los Anđelesu u noći s petka na subotu po našem vremenu, a prethodi mu svečana ceremonija otvaranja, slična onoj održanoj u Meksiku i onoj koja će biti organizovana pred prvu utakmicu u Kanadi.Utakmici će prisustvovati predsjednik Paragvaja Santiago Pena, dok će umjesto Trampa na tribinama biti američki državni sekretar Marko Rubio.Prvi nastup SAD-a na turniru poklapa se s Trampovim gustim rasporedom tokom vikenda. U nedjelju, 14. juna, obilježit će 80. rođendan, a istog vikenda na travnjaku Bijele kuće održava se i borilačka priredba UFC Freedom 250, povodom 250. godišnjice američke nezavisnosti.Zbog obaveza, Tramp neće prisustvovati fudbalskoj utakmici, ali se očekuje da će prisustvovati UFC događaju.

Susret se igra u Los Anđelesu u noći s petka na subotu po našem vremenu, a prethodi mu svečana ceremonija otvaranja

Tramp neće doći na utakmicu SAD – Paragvaj

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je u petak da je predloženi Islamabadski memorandum o razumijevanju između Irana i SAD-a bliži nego ikad finalizaciji, javlja Anadolu.- Islamabadski memorandum o razumijevanju nikada nije bio bliže - rekao je Aragči na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.Pozvao je medije da se suzdrže od spekulacija o sadržaju sporazuma dok su pregovori još u toku.- Do njegove finalizacije, mediji bi se trebali suzdržati od ulaska u spekulacije o njegovom sadržaju - napisao je.Aragči je rekao da će detalji memoranduma biti objavljeni nakon što se proces završi.- U skladu s našim odgovornim i transparentnim pristupom, svi detalji će biti podijeljeni s javnošću u dogledno vrijeme - dodao je.

Poziva medije da izbjegavaju spekulacije do finalizacije Islamabadskog memoranduma o razumijevanju

Aragči: Memorandum sa SAD-om bliži nego ikad

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je da se epidemija ebole u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo nastavlja širiti, sa 676 potvrđenih slučajeva i 136 smrtnih ishoda, javlja Anadolu.Agencija upozorava da se bolest širi i geografski i po intenzitetu, dok nesigurnost, kretanje stanovništva i ograničen zdravstveni kapacitet otežavaju kontrolu izbijanja.Govoreći iz Benija u provinciji Sjeverni Kivu novinarima u Ženevi, Olivier le Polain, šef odjela WHO-a za epidemiologiju i analitiku za odgovor, rekao je da se epidemija širi i po broju slučajeva i po geografskom širenju.Prema podacima Ministarstva zdravstva Konga, većina slučajeva zabilježena je u provinciji Ituri, iako su infekcije sada identificirane u 34 zdravstvene zone u provincijama Ituri, Sjeverni Kivu i Južni Kivu.- Gotovo svaki dan se slučajevi identificiraju u novim zdravstvenim zonama - rekao je le Polain, dodajući da poznati broj slučajeva vjerovatno predstavlja samo dio epidemije zbog velike mobilnosti stanovništva i stalnih izazova u otkrivanju.WHO i kongoanske vlasti su prioritizirale zdravstvene zone prema nivou rizika, identificirajući 17 žarišnih područja koja zahtijevaju intenziviranu podršku i praćenje lokacija koje se smatraju visokorizičnima, ali još ne prijavljuju slučajeve.Le Polain je rekao da zdravstveni radnici znaju mjere potrebne za suzbijanje epidemije, uključujući sigurne sahrane, prevenciju infekcija u zdravstvenim ustanovama, rano otkrivanje, praćenje kontakata i angažman zajednice.Međutim, upozorio je da nesigurnost, oslabljeni zdravstveni sistem i značajno kretanje stanovništva i dalje komplikuju napore odgovora.- Puni obim epidemije još nije jasan - rekao je, napominjući da se nadzor, praćenje kontakata i testiranje i dalje proširuju.Uprkos izazovima, le Polain je rekao da se mehanizmi odgovora jačaju i da WHO podržava vladu u nadzoru, laboratorijskim kapacitetima, logistici, prevenciji infekcija, kliničkoj njezi i naporima za komunikaciju rizika.

Zdravstvene vlasti upozoravaju da bi stvarni obim epidemije mogao biti veći zbog širenja infekcije u više provincija i otežanog nadzora na terenu

Ebola u Kongu: WHO upozorava na širenje, 676 slučajeva i 136 mrtvih

Godine 1949., dvadeset godina prije prvog slijetanja na Mjesec, svjetski poznati američki pisac naučne fantastike Robert A. Heinlein napisao je kratku priču „Čovjek koji je prodao Mjesec“ (The Man Who Sold the Moon). Priča, prvi put objavljena 1950. godine, prati Delosa Davida Harrimana, briljantnog poduzetnika odlučnog da ostvari prvu ljudsku misiju na Mjesec – bez obzira na cijenu. Harriman insistira da misija ne smije biti organizirana niti finansirana od strane države. Umjesto toga, planira ekspediciju kao privatni, tržišno vođen poduhvat.Njegovi poslovni partneri u početku su skeptični, na što im Harriman odgovara:„Tražite od mene da pokažem brojke za potpuno novu vrstu poduhvata, iako znate da to ne mogu. To je kao da od braće Wright u Kitty Hawku tražite procjenu koliko će jednog dana kompanija Curtiss-Wright zaraditi proizvodeći avione.“<h2>Uspješna historija</h2>Harriman uspijeva dokazati da iza sebe ima uspješnu historiju realizacije „ludih“ ideja koje su mu već donijele veliko bogatstvo. No, kako govori potencijalnom investitoru Donaldu „Danu“ Dixonu, ovo je najveći posao u historiji:„Ovo je najveći nekretninski poduhvat još otkako je papa podijelio Novi svijet. Ne pitaj me na čemu ćemo ostvariti profit; ne mogu ti pojedinačno nabrojati imovinu, ali mogu je sažeti. Ta imovina je jedna planeta – cijela planeta, Dan, koju niko nikada nije dotakao! ... To je kao da ti neko ponudi Manhattan za 24 dolara i sanduk viskija!“Elon Musk suočava se s istim problemom kao Delos David Harriman: u prospektu za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) ne može prikazati brojke koje bi pokazale koliko će SpaceX jednog dana zaraditi na Mjesecu ili Marsu. Ne može pokazati ni koliko će kompanija prihodovati od svemirskog turizma ili rudarenja asteroida. IPO prospekti nisu dokumenti o prilikama i vizijama; oni su dokumenti o rizicima i brojkama. Ali koliko su sadašnji prihodi i profit uopće relevantni kada govorimo o budućem potencijalu SpaceX-a? Tvrdio bih: potpuno su nebitni.Ako SpaceX trenutno gubi novac zato što ulaže milijarde u razvoj najveće svemirske letjelice u historiji, to nisu loše vijesti nego dobre. Kada bih danas morao uložiti novac na to koja će letjelica prva odvesti ljude na Mars, kladio bih se na Starship. Jer Starship je letjelica superlativa.

<h2>Revolucionarna letjelica</h2>Kako kaže stručnjak za svemir Eugen Reichl:„Vrlo malo ljudi shvata koliko je ova letjelica zaista revolucionarna. Starship će dominirati svemirskim transportom tokom ostatka 21. stoljeća. Ogromna je, a istovremeno jeftina za proizvodnju. Briše granice između tradicionalne svemirske industrije i brodogradnje te koristi rješenja iz automobilske industrije. Izuzetno je svestrana. Proizvodit će se u širokom spektru konfiguracija i ima potencijal otvoriti čitav Sunčev sistem ljudskom istraživanju.“Kada je SpaceX sastavljao svoj IPO prospekt, suočio se s dilemom: detaljniji prikaz stvarne vizije kompanije učinio bi dokument nalik naučnoj fantastici u očima većine investitora, koji nisu skloni vizionarskom razmišljanju. Vizije se ne mogu kvantificirati.O dugoročnim perspektivama kompanija u prospektu navodi:„Vjerujemo da će naši sadašnji svemirski projekti potaknuti transformativne proboje koji bi mogli preoblikovati zemaljske industrije i dovesti do nastanka novih tržišta vrijednih bilione dolara na Mjesecu, Marsu i šire.“Kritičari te projekte vide samo kao skupe fantazije koje nikada neće donijeti povrat ulaganja. Jay Ritter, profesor finansija sa Univerziteta Floride, kritikovao je ovu strategiju u časopisu Forbes:„Čak i ako Starlink bude generirao desetine milijardi dolara profita godišnje za SpaceX, taj novac bi mogao biti protraćen na slanje ljudi na Mars umjesto da bude isplaćen dioničarima.“To je pogrešno. Naravno da se novac može zaraditi na Marsu i kroz industrije poput rudarenja asteroida i svemirskog turizma. Samo tim temama posvetio sam tri poglavlja svoje knjige „Novi svemirski kapitalizam“ (New Space Capitalism). Ali to su teme o kojima se može raspravljati u knjizi – ne u IPO prospektu.

Dr. Zitelmann za "Avaz": Kako je katastrofa u Černobilu ogolila istinu o sovjetskom sistemu

Dva studenta, Larry Page i Sergey Brin, bili su opsjednuti idejom da stvore najbolji i najnapredniji internet pretraživač na svijetu. Kada su osnovali svoju kompaniju, nisu imali poslovni model. Nisu znali kako će kompanija zarađivati novac, ali su vjerovali da će se načini monetizacije pojaviti ako budu vlasnici najboljeg pretraživača.<h2>Vizionari s vizijom</h2>Suprotno onome što se obično savjetuje studentima biznisa, nisu čak ni napisali poslovni plan. Danas je Google, odnosno njegova matična kompanija Alphabet, među najvrijednijim kompanijama na svijetu.Vizionari poput Henryja Forda, Thomasa Edisona i uspješni poduzetnici poput Jacka Maa imali su velike vizije, ali nikada ne bi pomislili da ih opravdavaju detaljnim brojčanim projekcijama.Prisjetimo se ponovo riječi koje je Robert Heinlein stavio u usta svom junaku:„Tražite od mene da pokažem brojke za potpuno novu vrstu poduhvata, iako znate da to ne mogu. To je kao da od braće Wright u Kitty Hawku tražite procjenu koliko će jednog dana kompanija Curtiss-Wright zaraditi proizvodeći avione.“<a href="https://www.skyhorsepublishing.com/9781510788220/new-space-capitalism/">Rainer Zitelmann autor je knjige „Novi svemirski kapitalizam“ (New Space Capitalism).</a>

Najveće prilike SpaceX-a ne stanu u finansijske projekcije i tabele investicijskog prospekta

Rajner Citelman za "Avaz": Prilike SpaceX-a koje su (gotovo) potpuno izostavljene iz prospekta

Ukrajina će povećati plaće vojnicima i pokušati privući veći broj boraca iz inostranstva, najavio je predsjednik Volodimir Zelenski u petak. Ove mjere dolaze u trenutku kada se ukrajinska vojska, nakon četiri godine rata s Rusijom, suočava s ozbiljnim nedostatkom ljudstva, piše Reuters.Vlada Volodimira Zelenskog još je u maju saopštila da razmatra dodatne korake kako bi povećala broj vojnika, nakon što su pregovori s Rusijom o okončanju rata zapeli. Nakon sastanka s ključnim ministrima, Zelenski je u svom dnevnom obraćanju poručio:- Dogovorili smo kako finansijski ojačati našu odbranu i nastaviti s transformacijom ukrajinske vojske.Dodao je da će vlada usvojiti konkretan mehanizam te da bi prve isplate po novom sistemu mogle početi već u junu.<h2>Veća izdvajanja za odbranu</h2>Ukrajina je od Evropske unije osigurala zajam od 90 milijardi eura, što vladi omogućava da ove godine poveća izdvajanja za odbranu na rekordnih 4,4 biliona hrivnji (oko 82,5 milijardi eura). Očekuje se da sredstva počnu pristizati tokom ovog mjeseca.Zelenski je najavio da će osnovna vojna plaća biti povećana za trećinu, na 30.000 hrivnji (oko 600 eura).Vojni analitičari i ekonomisti navode da je cilj ovog poteza usklađivanje s prosječnom platom u zemlji, koja je zbog manjka radne snage tokom rata stalno rasla. Vojnici pješadije na prvoj liniji fronta mogli bi primati prosječnu mjesečnu plaću od 300.000 hrivnji (oko 6.000 eura), što je značajno povećanje u odnosu na sadašnjih 100.000 do 150.000 hrivnji.Planirano je i uvođenje novih ugovora na određeno vrijeme za borbene zadatke, u trajanju od 10, 14 ili 24 mjeseca.<h2>Regrutacija stranih boraca</h2>Kijev također planira pojačati regrutaciju stranih boraca. Zelenski je poručio da se otvaraju dodatni kanali za njihovo angažovanje.- Naložio sam da se stvori znatno više mogućnosti za regrutaciju stranih dobrovoljaca u ukrajinsku vojsku i da se u tom smislu otvori više kanala za novačenje - rekao je Zelenski.Prema procjenama ukrajinskih vojnih publikacija, od početka rata ukrajinskoj vojsci pridružilo se oko 10.000 stranih dobrovoljaca iz više od 70 zemalja.

Ove mjere dolaze u trenutku kada se ukrajinska vojska, nakon četiri godine rata s Rusijom, suočava s ozbiljnim nedostatkom ljudstva

Ukrajina muku muči s manjkom vojnika: Zelenski diže plaće i traži strance

Iranski državni mediji objavili su ključne tačke nacrta memoranduma o razumijevanju između Teherana i Sjedinjenih Američkih Država, kojim bi se, prema tim navodima, mogao okončati višemjesečni sukob. Iako je američki predsjednik Donald Tramp optimistično poručio da je veliki dogovor postignut, zvanični Teheran i dalje zauzima oprezan stav i ističe svoje “crvene linije”.<h2>Kontrola nad Hormuzom</h2>Suprotno navodima zapadnih medija, Iran jasno poručuje da se u nacrtu sporazuma ne govori o trajnom odricanju kontrole nad Hormuškim moreuzom, jednom od ključnih tačaka globalnog transporta nafte.- Iran se neće obavezati da će se odreći kontrole nad Hormuškim moreuzom. Jedino pitanje koje se spominje u memorandumu o razumijevanju jeste povratak normalne plovidbe kroz Hormuški moreuz nakon završetka rata - prenijeli su iranski državni mediji, uključujući agenciju IRNA.Teheran insistira da je osnovni cilj ovog dokumenta potpuno okončanje rata na svim frontovima, a ne samo “produženje primirja”.Prema nacrtu od 14 tačaka koji je objavila agencija Mehr, ukoliko memorandum bude zvanično potpisan, Vašington bi se obavezao da izvrši pritisak na Izrael kako bi se rat u Libanu okončao i postigao prekid vatre na svim regionalnim frontovima.<h2>Zamrznuta iranska imovina</h2>Kao jedan od ključnih ustupaka Teheranu predviđen je mehanizam za oslobađanje zamrznute iranske imovine. Prema navodima međunarodnih medija, riječ je o oko 24 milijarde dolara. Dio sredstava bio bi oslobođen odmah nakon potpisivanja sporazuma, dok bi ostatak bio postepeno deblokiran tokom prelaznog perioda.Pitanje američkih sankcija i iranskog nuklearnog programa u ovoj fazi ostaje “po strani” i ostavlja se za period nakon potpisivanja memoranduma. Sporazum predviđa rok od 60 dana za intenzivne pregovore o trajnom nuklearnom dogovoru.<h2>Nuklearno pitanje</h2>Zvanični Teheran naglašava da u ovom trenutnom memorandumu ne preuzima obaveze u vezi s nuklearnim pitanjem, niti se druga strana odmah obavezuje na potpuno ukidanje sankcija.Državna agencija IRNA posebno ističe da Iran zadržava pravo na obogaćivanje uranijuma i tokom tog 60-dnevnog roka. S druge strane, Sjedinjene Američke Države očekuju ukidanje pomorske blokade iranskih luka i potpuno uklanjanje podvodnih mina iz moreuza.Iako je Donald Tramp izjavio da je naredio obustavu novih vojnih udara na Iran jer je, kako je naveo, “sporazum uskoro spreman za potpisivanje”, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei bio je znatno oprezniji, poručivši da je tekst uglavnom usaglašen, ali da Teheran još uvijek nije donio konačnu odluku.Prema najnovijim informacijama zapadnih diplomatskih izvora, memorandum bi mogao biti potpisan već u nedjelju, a kao moguća lokacija sastanka delegacija spominje se Švicarska.Očekuje se da bi dokument mogli potpisati američki potpredsjednik Džej Di Vens i predsjednik iranskog parlamenta Muhamed Baker Galibaf.

Suprotno navodima zapadnih medija, Iran jasno poručuje da se u nacrtu sporazuma ne govori o trajnom odricanju kontrole nad Hormuškim moreuzom

Pregovori SAD i Irana: Teheran otkrio detalje mogućeg sporazuma i postavio "crvene linije"

Iranski državni mediji objavili su nove informacije o pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da se mogući preliminarni sporazum još uvijek interno razmatra na obje strane. Kako se navodi, time se dodatno pojašnjava stav Teherana o toku pregovora, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp sinoć izjavio: “Sve uključene strane odobrile su rasprave i konačne tačke, i na konceptualnom i na vrlo detaljnom nivou.”Uprkos tome, ostaje nejasno u kojoj fazi se pregovori trenutno nalaze, piše Sky News. U iranskom izvještaju se ističe da konačna odluka još uvijek nije donesena.- Konačna odluka još nije donesena; nadležna tijela moraju zaključiti raspravu o svakom detalju teksta i svakom mogućem dogovoru - navedeno je u izvještaju.U odvojenom saopštenju iranskih državnih medija odbacuju se navodi o mogućem potpisivanju sporazuma ove nedjelje u Ženevi kao “potpuno lažni”.Pozivajući se na “dobro obaviješten izvor”, dodaje se:- Proces razmatranja i odlučivanja u Iranu još nije završen i zbog toga se u potpunosti odbacuju i najava za nedjelju i Ženeva kao mjesto sastanka.

Iranski državni mediji objavili su nove informacije o pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama

Teheran demantuje navode o potpisivanju sporazuma u Ženevi

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp optužio je Iran da iznosi netačne tvrdnje o uslovima nedavno postignutog sporazuma, te je osudio napad dronom na indijske brodove u Hormuškom moreuzu. Svoje tvrdnje iznio je u objavi na društvenoj mreži Truth Social.<h2>Spor oko uslova sporazuma</h2>Tramp tvrdi da dokumenti koje je Iran dostavio medijima ne odgovaraju onome što je zaista dogovoreno.- Uslovi koje je Iran dostavio lažnim vijestima nemaju nikakve veze s onim što je dogovoreno u pisanom obliku - napisao je Tramp.Dodao je da se, kako kaže, radi o pogrešnom predstavljanju sporazuma.- Ono što su izjavili, uključujući njihovu slabu i patetičnu objavu o postizanju dogovora, nema nikakve veze s istinom - poručio je.Iranske zvaničnike nazvao je nečasnim ljudima.- Riječ je o vrlo nečasnim ljudima. S njima se ne može poslovati u dobroj vjeri. Nevjerovatno - poručio je Tramp.<h2>Incident u Hormuškom moreuzu</h2>U nastavku objave osvrnuo se i na sigurnosni incident u regionu.- Također, njihov sinoćnji napad dronom na indijske brodove koji su napuštali Hormuški moreuz, koji je u potpunosti odbijen, potpuno je neprihvatljiv - naveo je Tramp.Objavu je zaključio upozorenjem Teheranu: “Bolje im je da se saberu, i to brzo!”

Dogovor na pomolu: Iran najavio skoro otvaranje Hormuškog moreuza i kraj američke blokade

Tajni dogovor u sjeni rata: Katar nudio potres na energetskom tržištu da spasi plinskog giganta

Tramp nazvao reprezentativce SAD-a prije utakmice: "Imamo dobre šanse za osvajanje SP-a"

Američka vojska planirala kopnenu operaciju u Iranu radi zapljene uranija, Tramp odustao

Pogledajte atmosferu u Tuzli uoči utakmice BiH - Kanada

Trampova administracija uvjerena da će Izrael pristati na sporazum

Pakistanski premijer: Postignut konačan tekst mirovnog sporazuma između SAD i Irana

Putin se obratio vojnicima: Ne napredujemo onoliko brzo koliko bismo željeli

Tramp neće doći na utakmicu SAD – Paragvaj

Aragči: Memorandum sa SAD-om bliži nego ikad

Ebola u Kongu: WHO upozorava na širenje, 676 slučajeva i 136 mrtvih

Rajner Citelman za "Avaz": Prilike SpaceX-a koje su (gotovo) potpuno izostavljene iz prospekta

Ukrajina muku muči s manjkom vojnika: Zelenski diže plaće i traži strance

Pregovori SAD i Irana: Teheran otkrio detalje mogućeg sporazuma i postavio "crvene linije"

Teheran demantuje navode o potpisivanju sporazuma u Ženevi

Tramp: Uvjeti koje je Iran objavio su lažni, bolje im je da se saberu, i to brzo

Globus

Dogovor na pomolu: Iran najavio skoro otvaranje Hormuškog moreuza i kraj američke blokade

Tajni dogovor u sjeni rata: Katar nudio potres na energetskom tržištu da spasi plinskog giganta

Tramp nazvao reprezentativce SAD-a prije utakmice: "Imamo dobre šanse za osvajanje SP-a"

Američka vojska planirala kopnenu operaciju u Iranu radi zapljene uranija, Tramp odustao

Pogledajte atmosferu u Tuzli uoči utakmice BiH - Kanada

Trampova administracija uvjerena da će Izrael pristati na sporazum

Pakistanski premijer: Postignut konačan tekst mirovnog sporazuma između SAD i Irana

Putin se obratio vojnicima: Ne napredujemo onoliko brzo koliko bismo željeli

Tramp neće doći na utakmicu SAD – Paragvaj

Aragči: Memorandum sa SAD-om bliži nego ikad

Ebola u Kongu: WHO upozorava na širenje, 676 slučajeva i 136 mrtvih

Rajner Citelman za "Avaz": Prilike SpaceX-a koje su (gotovo) potpuno izostavljene iz prospekta

Ukrajina muku muči s manjkom vojnika: Zelenski diže plaće i traži strance

Pregovori SAD i Irana: Teheran otkrio detalje mogućeg sporazuma i postavio "crvene linije"

Teheran demantuje navode o potpisivanju sporazuma u Ženevi

Tramp: Uvjeti koje je Iran objavio su lažni, bolje im je da se saberu, i to brzo