Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) uputio je liderima Evropske unije neformalni dokument "non-paper" u kojem predlaže novi pristup proširenju EU, koji bi mogao imati značajne posljedice i za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.Kako navodi portal Nova.rs, Merz u prijedlogu zagovara uvođenje modela "pridruženog članstva", koji bi državama kandidatima omogućio ranije uključivanje u pojedine institucije i procese odlučivanja Evropske unije, i to prije formalnog punopravnog članstva.<h2>Približavanje EU&nbsp;</h2>Iako je fokus prijedloga prvenstveno na Ukrajini, dokument sadrži i okvir koji definiše mogući status zemalja Zapadnog Balkana u okviru novog sistema postepenog približavanja EU.Dokument, upućen predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Kosti (Costi), predsjedniku Vijeća Evropske unije Nikosu Hristodulidesu (Christodoulidesu) i predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejn (Ursuli von der Leyen), nastao je u trenutku kada u Briselu raste frustracija zbog sporog procesa proširenja, ali i zbog rata u Ukrajini te sve snažnijeg geopolitičkog pritiska na evropski kontinent.Merc u pismu otvoreno navodi da EU više nema vremena za odlaganje i da je potrebno pronaći "novu dinamiku" za Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana.Već u uvodnom dijelu dokumenta njemački kancelar ocjenjuje da je proširenje Evropske unije postalo pitanje geopolitičke sigurnosti Evrope.- Proces proširenja traje predugo. To razumljivo izaziva frustraciju i među državama kandidatima i među državama članicama - navodi se u dokumentu koji potpisuje Merc.On posebno insistira na ubrzanju evropskog puta Ukrajine zbog rata s Rusijom, ali istovremeno naglašava da novi model treba obuhvatiti i zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju. Njemački kancelar predlaže model koji naziva "pridruženo članstvo", a koji bi predstavljao korak između statusa kandidata i punopravnog članstva.Prema prijedlogu iz "non-papera", države kandidati dobile bi mogućnost da uđu u pojedine strukture Evropske unije i prije formalnog prijema. Za Bosnu i Hercegovinu, to bi između ostalog podrazumijevalo:Prisustvo predstavnika BiH na sjednicama Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije, ali bez prava glasa,Učešće bosanskohercegovačkih predstavnika u radu Evropske komisije,Posebne predstavnike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja,Postepeno uključivanje pravosuđa i institucija BiH u pravni sistem Evropske unije,Djelimičan pristup evropskim fondovima i zajedničkom tržištu, što bi predstavljalo značajnu ekonomsku injekciju,Jače sigurnosne garancije i bliže usklađivanje s vanjskom politikom Evropske unije.Merc naglašava da se ne bi radilo o "olakšanom članstvu", već o političkom i institucionalnom približavanju koje bi državama poput Bosne i Hercegovine omogućilo da mnogo ranije postanu dio evropskih procesa.<h2>Jasna poruka za Zapadni Balkan</h2>U dokumentu se precizira da je prijedlog prvenstveno motivisan ratom u Ukrajini, ali Merz insistira da to ne smije usporiti evropski put država Zapadnog Balkana. Naprotiv. Njemački kancelar piše da Evropska unija mora ostati pri obećanju datom zemljama regiona još na Solunskom samitu 2003. godine.- Trebamo tražiti inovativna rješenja i za zemlje kandidate koje se već dugo pripremaju za članstvo i ubrzati njihov pristupni proces - navodi Merz.U nastavku predlaže da i zemlje Zapadnog Balkana dobiju privilegovan pristup evropskom tržištu i bliže veze s evropskim institucijama i prije formalnog članstva.To bi moglo značiti da bi Bosna i Hercegovina mnogo ranije bila uključena u dio procesa odlučivanja unutar EU. Za BiH, koja se suočava sa specifičnim unutrašnjim izazovima i blokadama, ovakav status bi mogao predstavljati ključni podsticaj za bržu implementaciju reformi i jaču integraciju u evropski sistem, nudeći konkretne nagrade za postignuti napredak u realnom vremenu.U završnom dijelu dokumenta njemački kancelar upozorava da bi nastavak sporog procesa proširenja mogao dodatno oslabiti evropski utjecaj na kontinentu.On navodi da bi novi model mogao poslužiti kao snažan politički signal državama kandidatima, ali i podstaći nove reformske procese. Merz predlaže i formiranje posebne radne grupe koja bi razradila detalje novog modela i omogućila brzo političko usaglašavanje unutar Unije.- I Ukrajina i ostali kandidati moraju što prije osjetiti konkretne koristi približavanja Evropskoj uniji -&nbsp; zaključuje njemački kancelar.

Iako je fokus prijedloga prvenstveno na Ukrajini, dokument sadrži i okvir koji definiše mogući status zemalja Zapadnog Balkana 

Pojavili se detalji Mercovog plana koji bi mogao promijeniti put BiH ka EU

Organizacija za ljudska prava Hengaw saopćila je da su iranske vlasti pogubile četvoricu muškaraca bez prethodnog obavještavanja njihovih porodica i bez mogućnosti posljednjeg susreta.&nbsp;Među pogubljenima su dvojica kurdskih političkih aktivista i dvojica iračkih državljana.Prema navodima iranskih pravosudnih institucija, kurdski aktivisti Ramin Zale i Karim Maroufpour osuđeni su zbog optužbi za oružanu pobunu, ugrožavanje nacionalne sigurnosti i povezanost s Demokratskom strankom iranskog Kurdistana, koju Teheran smatra terorističkom organizacijom.Međutim, organizacije za ljudska prava osporavaju zakonitost procesa, tvrdeći da su suđenja bila kratka i nepravedna, te da su optuženi bili izloženi pritiscima i mučenju tokom pritvora. Navodi se i da im nije omogućen adekvatan pristup advokatima po vlastitom izboru.Hengaw je također objavio da su dvojica iračkih državljana pogubljena zbog navodne špijunaže. Organizacije koje prate stanje ljudskih prava tvrde da ni u njihovom slučaju porodice nisu bile obaviještene, a da su mjesecima bili u pritvoru bez pravičnog sudskog postupka.Prema podacima organizacije Iran Human Rights, broj pogubljenja u Iranu nastavlja rasti, dok je Amnesty International naveo da je tokom 2025. godine u toj zemlji izvršeno više pogubljenja nego bilo gdje drugo u svijetu. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da iranske vlasti sve češće koriste optužbe za terorizam, pobunu i špijunažu protiv političkih protivnika i aktivista.

Prema navodima iranskih pravosudnih institucija, kurdski aktivisti Ramin Zale i Karim Maroufpour osuđeni su zbog optužbi za oružanu pobunu

Nema milosti u Iranu: Broj pogubljenja dostigao alarmantne razmjere

Savezni sud Australije potvrdio je u četvrtak novčanu kaznu protiv kompanije X u vlasništvu Elona Maska (Muska) zbog kršenja propisa o sigurnosti djece na internetu, čime je okončena trogodišnja pravna bitka između tehnološkog giganta i vlade u Kamberi (Canberri).Prema australskom zakonu, regulator eSafety može kazniti kompanije koje ne dostave tražene informacije o mjerama zaštite djece na mreži.Twitter je u februaru 2023. godine dobio zahtjev da objasni kako se bori protiv širenja sadržaja seksualnog zlostavljanja djece. Nakon što je u martu iste godine spojen u novu kompaniju X Corp, regulator je ocijenio da su odgovori bili nepotpuni i izrekao kaznu.Sud je u oktobru 2024. presudio da X mora odgovoriti na zahtjev, a u četvrtak je kompaniji naloženo da plati kaznu od 464.900 američkih dolara.- Kazna blizu maksimuma je primjerena u slučaju ovako velike korporacije, kako bi djelovala kao stvarna mjera koja djeluje, a ne samo kao trošak poslovanja - izjavio je sudija&nbsp;Majkl Vilehen (Michael Wheelahan).Australija je među predvodnicima globalnih napora da se obuzda moć velikih tehnoloških kompanija, uključujući i zakone kojima je prošle godine zabranjen pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina. Prema dokumentima do kojih je došao AFP, slične mjere razmatraju Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i Novi Zeland, nakon konsultacija s australskim vlastima.- Značajna transparentnost je ključna za odgovornost tehnoloških kompanija - poručila je šefica eSafety-a Džuli Inmen Grant (Julie Inman Grant), naglašavajući da presuda pruža javnosti važne informacije o tome kako se kompanije bore protiv najgorih sadržaja na svojim platformama.

Kompanija Elona Muska kažnjena sa 464.900 dolara zbog nedovoljne saradnje s regulatorom eSafety

Australski sud potvrdio kaznu protiv X-a zbog kršenja pravila o zaštiti djece na internetu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) ponovo je javno govorio u pozitivnom tonu o turskom lideru Redžepu Taipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), naglašavajući da između njih postoji posebno dobar i stabilan odnos.Tokom obraćanja medijima, Tramp je rekao da je nedavno razgovarao s Erdoanom te da njihova komunikacija i saradnja funkcionišu veoma dobro. Istakao je da smatra kako ima jedinstven odnos s turskim predsjednikom, kakav, prema njegovim riječima, drugi lideri nemaju.Tramp je Erdoana opisao kao čvrstog i odlučnog političara, ali i kao pouzdanog saveznika s kojim može uspješno sarađivati, uprkos izazovima u međunarodnim odnosima.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Trump praises President Erdogan: I had a very good call with President Erdogan. We have a very good relationship. Isn&#39;t it nice that I have relationships with some very tough people? He is a tough guy, but I have a relationship with him that nobody else does. He&#39;s actually… <a href="https://t.co/ltKJBGx2Kk">pic.twitter.com/ltKJBGx2Kk</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2057172377348264170?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodao je da ga smatra važnim partnerom SAD-a i liderom koji uživa veliko povjerenje u svojoj zemlji, naglašavajući da Turska ima stabilno i snažno rukovodstvo.Na kraju svog obraćanja, Tramp je ponovio da cijeni Erdoanovu ulogu i doprinos odnosima između dvije zemlje, ističući da su njihovi bilateralni odnosi bolji nego što to neki očekuju ili smatraju.

Tokom obraćanja medijima, Tramp je rekao da je nedavno razgovarao s Erdoanom te da njihova komunikacija i saradnja funkcionišu veoma dobro

Tramp o Erdoanu: "Čvrst lider i veliki saveznik"

Gradonačelnici iz više ukrajinskih gradova posjetili su veliko podzemno civilno sklonište u Helsinkiju, smješteno u stijeni ispod finske prijestolnice, gdje su se upoznali s njegovim kapacitetima i mogućnostima. Riječ je o prostoru koji može primiti oko 6.000 ljudi i koji je privukao pažnju brojnih stranih delegacija.Sklonište Merihaka, jedno od najvećih u Finskoj, postalo je i izložbeni prostor za domaće kompanije koje nude rješenja iz oblasti zaštite i sigurnosti, a interes za njega pokazale su i brojne strane delegacije, uključujući predstavnike velikih kompanija i institucija iz različitih dijelova svijeta.Objekat, izgrađen 2003. godine, prostire se na oko 71.000 kubnih metara i svakodnevno se koristi kao sportski i rekreativni prostor, dok se u slučaju krize može u roku od tri dana pretvoriti u potpuno funkcionalno sklonište sa osnovnom infrastrukturom za preživljavanje.Finska je poznata po razvijenoj mreži civilnih skloništa, što je rezultat historijskog iskustva i zakonske obaveze njihove izgradnje u većim objektima. Zbog toga su domaće kompanije razvile snažnu industriju opreme i sistema za zaštitu, uključujući ventilaciju, sigurnosna vrata i sisteme za hitne situacije.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">❗️🇺🇦Zelensky visited the largest shelter in Helsinki with 🇫🇮Finnish President Stubb, capable of accommodating 6,000 people Finland knows the meaning of shelters. Yesterday, Ukraine and Finland signed a letter of intent, which initiates the creation of a coalition of civil… <a href="https://t.co/XiEjNUs8oh">pic.twitter.com/XiEjNUs8oh</a>&mdash; 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) <a href="https://twitter.com/front_ukrainian/status/1902612401666555970?ref_src=twsrc%5Etfw">March 20, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Interes za finska rješenja raste i na međunarodnom tržištu, posebno u zemljama koje su pogođene sigurnosnim izazovima. Stručnjaci procjenjuju da sektor sigurnosne opreme i skloništa ima značajan potencijal za dalji rast, dok potražnja u nekim regionima već premašuje trenutne proizvodne kapacitete.Finski stručnjaci ističu da interesovanje dolazi i iz Evrope i sa Bliskog istoka, gdje pojedine zemlje planiraju razvoj sličnih sistema zaštite, dok finske kompanije šire proizvodnju i međunarodna partnerstva kako bi odgovorile na sve veću potražnju.

Sklonište Merihaka, jedno od najvećih u Finskoj, postalo je i izložbeni prostor za domaće kompanije

Oko 800 stranih delegacija posjetile sklonište

Finska podzemna skloništa mogla bi se graditi i na Bliskom istoku

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Loran Ninez (Laurent Nunez) najavio je pokretanje pravnih postupaka nakon što je državna agencija za borbu protiv dezinformacija Viginum otkrila navodnu kampanju dezinformacija usmjerenu protiv pro-palestinskih kandidata tokom lokalnih izbora održanih u martu.Zamjenica direktorice Viginuma An-Sofi Diver (Anne-Sophie Dhiver) izjavila je pred francuskim parlamentom da je privatna kompanija sa sjedištem u Izraelu, specijalizirana za online destabilizaciju, ciljala kandidate stranke Nepokorena Francuska (France Unbowed), poznate po podršci palestinskoj strani.Dodala je da nije utvrđeno ko je finansirao operaciju, te da kampanja nije ostvarila značajniji utjecaj tokom izbora. Među političarima koji tvrde da su bili meta nalazi se i poslanik Fransoa Pikmal (François Piquemal), kandidat za gradonačelnika Tuluza, koji je najavio zahtjev za poništenje rezultata drugog kruga izbora zbog stranog miješanja.Pikmal je upozorio da bi slične aktivnosti mogle ugroziti integritet predsjedničkih izbora naredne godine, prenosi Politico.Ninez je potvrdio da su, prema dosadašnjim nalazima, zlonamjerne aktivnosti vođene preko lažnih naloga na društvenim mrežama, uz korištenje vještačke inteligencije za širenje dezinformacija. Ipak, nije imenovao odgovorne niti precizirao da li će izraelski ambasador biti pozvan na razgovor.Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) već je ranije pozvao izraelskog ambasadora zbog drugog incidenta, nakon što je izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir (Itamar Ben-Gvir) objavio video u kojem ismijava aktiviste flotile koja je pokušala dostaviti humanitarnu pomoć Gazi.Viginum i francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova najavili su da će detaljan izvještaj o navodnom stranom miješanju biti objavljen naknadno.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Loran Ninez najavio je pokretanje pravnih postupaka 

Skandal u Francuskoj: Izraelska firma se navodno miješala u lokalne izbore

Tenzije između Irana i SAD ponovo su pojačane nakon novih prijetnji koje stižu iz Teherana i Washingtona, uprkos paralelnim diplomatskim kontaktima između dvije strane.Neimenovani iranski vojni zvaničnik izjavio je za rusku agenciju RIA Novosti da Iran raspolaže naprednim oružjem koje još nije korišteno niti testirano na bojištu.- Proizveli smo vlastito, savremeno oružje koje još nije korišteno na bojištu i zapravo nije ni testirano - rekao je izvor, dodajući da Iran ovog puta "ne namjerava biti suzdržan".Istakao je i da Teheran smatra kako posjeduje dovoljne vojne i odbrambene kapacitete za odgovor na eventualni napad.<h2>Diplomatski kontakti preko Pakistana</h2>U međuvremenu, Pakistan učestvuje u posredovanju između Teherana i Washingtona. Iranski mediji navode da dvije strane razmjenjuju poruke o mogućem sporazumu o prekidu vatre.Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je da se razgovori vode na osnovu prijedloga u 14 tačaka te da Iran trenutno razmatra odgovor američke strane.<h2>Oštre poruke iz Bijele kuće</h2>Iz Bijele kuće su također stigle ozbiljne poruke. Zamjenik šefa ureda Bijele kuće&nbsp;Stiven Miler (Stephen Miller) upozorio je da Iran mora prihvatiti američke uslove ili će se suočiti s ozbiljnim posljedicama.- Mogu se ili složiti s dokumentom koji je prihvatljiv Sjedinjenim Državama ili se suočiti s vojnom odmazdom kakva nije viđena u modernoj historiji - rekao je Miller u razgovoru za Fox News.Nova razmjena prijetnji dodatno je povećala zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba na Bliskom istoku, iako diplomatski kanali između dvije zemlje još nisu potpuno zatvoreni.

Dok traju pregovori preko Pakistana, iz Teherana i Washingtona stižu nove prijetnje i upozorenja o mogućoj eskalaciji sukoba

Iran zaprijetio tajnim oružjem: "Nije ni testirano, ali spremni smo ga upotrijebiti"

International Court of Justice u The Hague danas bi trebao objaviti savjetodavno mišljenje o tome da li radnici imaju pravo na štrajk, što bi moglo imati značajan utjecaj na radno zakonodavstvo širom svijeta.Od suda je zatraženo da razriješi dugogodišnji spor unutar International Labour Organization o tome da li jedna od njenih konvencija garantuje pravo radnika na obustavu rada. Pitanje je Međunarodnom sudu pravde upućeno još 2023. godine.Spornu konvenciju do sada je ratificiralo 158 država, a njeni principi uključeni su i u standarde rada Ujedinjenih nacija te međunarodne trgovinske sporazume. United States jeste članica Međunarodne organizacije rada, ali nije ratificirala ovu konvenciju.Iako savjetodavna mišljenja suda nisu pravno obavezujuća, imaju veliku međunarodnu težinu i često utiču na buduće zakone i pravne prakse država članica.Tokom ročišta održanih u oktobru saslušani su predstavnici 18 država i pet međunarodnih organizacija, a većina učesnika podržala je pravo radnika na štrajk.Međunarodni sud pravde prošle godine je donio i značajno savjetodavno mišljenje o klimatskim promjenama, navodeći da države mogu kršiti međunarodno pravo ukoliko ne poduzmu mjere zaštite planete.

Savjetodavna odluka Međunarodnog suda pravde mogla bi imati veliki utjecaj na radna prava i zakone širom svijeta

Sud UN-a danas objavljuje važno mišljenje o pravu radnika na štrajk

Tokom vojne vježbe EFES-2026, turski napredni sistemi protivvazdušne odbrane demonstrirali su visoku efikasnost, pri čemu je sistem ASELSAN KORKUT uspješno neutralisao simulirane zračne ciljeve u zahtjevnoj fazi amfibijskog iskrcavanja.Objavljeni snimci prikazuju noćno djelovanje sistema, gdje su precizni rafali osvjetljavali nebo dok su mete bile uspješno presretane i uništavane. U istoj fazi vježbe korišteni su i modernizirani 35-milimetarski vučni protivavionski topovi, koji su zajedno s KORKUT-om formirali snažan odbrambeni sistem.Vježba EFES smatra se jednom od najkompleksnijih vojnih obuka Oružanih snaga Turske, posebno u segmentu amfibijskih operacija koje zahtijevaju koordinaciju kopnenih, pomorskih i zračnih snaga.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">WATCH: Turkish-made ASELSAN KORKUT air defense systems engage aerial targets during EFES-2026 military exercise’s amphibious landing phase, alongside 35mm modernized towed guns. <a href="https://t.co/RA7HzzPHPo">pic.twitter.com/RA7HzzPHPo</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2057173764954095635?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sistem KORKUT, razvijen od strane turske kompanije ASELSAN, namijenjen je zaštiti pokretnih vojnih jedinica od niskoletećih prijetnji poput helikoptera, dronova, krstarećih projektila i aviona na malim visinama.Ova demonstracija na EFES-2026 vježbi još jednom je potvrdila napredak turske odbrambene industrije i njenu sposobnost da osigura brzu i preciznu reakciju u složenim borbenim uslovima.

U istoj fazi vježbe korišteni su i modernizirani 35-milimetarski vučni protivavionski topovi

Turski PVO sistemi uspješno uništavali zračne mete

ASELSAN KORKUT demonstrirao preciznost tokom noćnih borbenih scenarija

Organizovana kriminalna grupa u Njemačkoj predstavljala se kao poznata špediterska kompanija i preko digitalnih berzi transporta preuzimala vrijedne pošiljke koje nikada nisu stigle do krajnjih kupaca. Prema podacima istrage, ukupna šteta premašila je 800.000 eura, a slučaj je izazvao ozbiljnu zabrinutost u evropskom logističkom sektoru, piše <a href="Organizovana kriminalna grupa u Njemačkoj predstavljala se kao poznata špediterska kompanija i preko digitalnih berzi transporta preuzimala vrijedne pošiljke koje nikada nisu stigle do krajnjih kupaca. Prema podacima istrage, ukupna šteta premašila je 800.000 eura, a slučaj je izazvao ozbiljnu zabrinutost u evropskom logističkom sektoru. Regionalni sud u Dizeldorfu osudio je četiri osobe koje su mjesecima koristile identitet ugledne kompanije iz Bremena kako bi preuzimale međunarodne transporte robe. Nakon utovara, roba je nestajala i dalje se prodavala preko mreže preprodavaca i fiktivnih firmi. Promijenili samo jedno slovo Najzanimljiviji detalj prevare jeste način na koji su kriminalci obmanjivali partnere. Umjesto originalne internet domene kompanije „.de“, koristili su gotovo identičnu adresu sa domenom „.com“. Na taj način predstavljali su se kao zaposleni legitimne špediterske firme i bez problema dobijali transportne naloge. Pošiljaoci su vjerovali da sarađuju sa provjerenim partnerom, dok je roba nakon preuzimanja jednostavno nestajala. Među ukradenim proizvodima bili su mliječni proizvodi, voćni sokovi, čokolada, čelik, deterdženti i hemijska sredstva za čišćenje. Samo jedna pošiljka mliječnih proizvoda vrijedila je oko 80.000 eura, dok je grupa pokušala preuzeti i 380.000 čokoladica ukupne vrijednosti veće od milion eura. Veliko upozorenje za logističke firme Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko su digitalne prevare postale ozbiljna prijetnja transportnoj industriji. Kriminalne grupe danas koriste lažne identitete prevoznika, kompromitovane profile na transportnim berzama, falsifikovanu dokumentaciju i gotovo identične e-mail adrese kako bi prevarile kompanije. Posebno su ugrožene firme koje rade pod pritiskom rokova i prihvataju poslove bez detaljne provjere partnera. Stručnjaci upozoravaju da je danas neophodno provjeravati licence prevoznika, registraciju kompanije, police osiguranja, identitet vozača i registarske oznake vozila. Savjetuje se i dodatna telefonska provjera partnera putem zvaničnih kontakata, jer se isključivo oslanjanje na elektronsku komunikaciju pokazalo kao veliki sigurnosni rizik. Slučaj iz Njemačke predstavlja ozbiljno upozorenje i za logističke kompanije u Bosni i Hercegovini, posebno u vrijeme sve veće digitalizacije transporta i elektronske razmjene dokumentacije. Kako upozoravaju stručnjaci, nekada je dovoljna samo jedna promjena slova u e-mail adresi da nestane cijela pošiljka.">Logistika BiH</a>.Regionalni sud u Dizeldorfu osudio je četiri osobe koje su mjesecima koristile identitet ugledne kompanije iz Bremena kako bi preuzimale međunarodne transporte robe. Nakon utovara, roba je nestajala i dalje se prodavala preko mreže preprodavaca i fiktivnih firmi.<h2>Promijenili samo jedno slovo</h2>Najzanimljiviji detalj prevare jeste način na koji su kriminalci obmanjivali partnere. Umjesto originalne internet domene kompanije „.de“, koristili su gotovo identičnu adresu sa domenom „.com“.Na taj način predstavljali su se kao zaposleni legitimne špediterske firme i bez problema dobijali transportne naloge. Pošiljaoci su vjerovali da sarađuju sa provjerenim partnerom, dok je roba nakon preuzimanja jednostavno nestajala.Među ukradenim proizvodima bili su mliječni proizvodi, voćni sokovi, čokolada, čelik, deterdženti i hemijska sredstva za čišćenje. Samo jedna pošiljka mliječnih proizvoda vrijedila je oko 80.000 eura, dok je grupa pokušala preuzeti i 380.000 čokoladica ukupne vrijednosti veće od milion eura.<h2>Veliko upozorenje za logističke firme</h2>Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko su digitalne prevare postale ozbiljna prijetnja transportnoj industriji. Kriminalne grupe danas koriste lažne identitete prevoznika, kompromitovane profile na transportnim berzama, falsifikovanu dokumentaciju i gotovo identične e-mail adrese kako bi prevarile kompanije.Posebno su ugrožene firme koje rade pod pritiskom rokova i prihvataju poslove bez detaljne provjere partnera. Stručnjaci upozoravaju da je danas neophodno provjeravati licence prevoznika, registraciju kompanije, police osiguranja, identitet vozača i registarske oznake vozila.Savjetuje se i dodatna telefonska provjera partnera putem zvaničnih kontakata, jer se isključivo oslanjanje na elektronsku komunikaciju pokazalo kao veliki sigurnosni rizik.Slučaj iz Njemačke predstavlja ozbiljno upozorenje i za logističke kompanije u Bosni i Hercegovini, posebno u vrijeme sve veće digitalizacije transporta i elektronske razmjene dokumentacije. Kako upozoravaju stručnjaci, nekada je dovoljna samo jedna promjena slova u e-mail adresi da nestane cijela pošiljka.

Među ukradenim proizvodima bili su mliječni proizvodi, voćni sokovi, čokolada, čelik, deterdženti i hemijska sredstva za čišćenje

Lažni prevoznici ukrali robu vrijednu više od 800.000 eura: Jedna promjena u mail adresi bila dovoljna

Egipatsko predsjedništvo navodno je vršilo pritisak na univerzitet Al-Azhar da javno podrži Ujedinjene Arapske Emirate i druge zaljevske države u sukobu s Iranom, tvrde sigurnosni izvori i izvori bliski toj instituciji.Prema njihovim navodima, od početka aktuelnog rata Al-Azhar, vodeća institucija sunitskog islama sa sjedištem u Kairu, objavio je četiri saopćenja. U jednom od njih iranski napadi na UAE osuđeni su kao „agresija Islamske Republike Iran protiv njenog muslimanskog susjeda, Ujedinjenih Arapskih Emirata“.Istovremeno, u saopćenjima nije bilo osude američkih niti izraelskih udara na Iran, što predstavlja odstupanje od ranijih stavova ove institucije.Izvori iz vrha Al-Azhara tvrde da su državne agencije od početka sukoba tražile jasno svrstavanje uz zaljevske zemlje, uz izbjegavanje bilo kakvog spominjanja američkih i izraelskih napada, piše Middle East Eye.- Postoje veliki interesi sa Zaljevom i SAD-om koje ne možemo žrtvovati u trenutnim ekonomskim okolnostima. Ne smije se ponoviti ono što se desilo zbog Gaze, a Al-Azhar bi bio optužen ako bi Egipćani izgubili posao u Zaljevu zbog drugačijeg stava - naveo je jedan od izvora.Prema istim tvrdnjama, sličan pritisak vršen je i prošle godine, kada je Al-Azhar bio primoran povući saopćenje kojim je pozivao na globalnu akciju zbog gladi u Gazi. Navodi se da su zaljevski zvaničnici tada posjećivali velikog imama Ahmeda el-Tajeba (Ahmed al-Tayeb) i iznosili procjene štete koju su njihove zemlje pretrpjele, iako su izvori tvrdili da su ti podaci bili znatno uvećani.Izvori bliski egipatskom predsjedništvu navode da je usklađivanje stavova Al-Azhara bilo neophodno zbog interesa Egipta prema zaljevskim državama, posebno zbog bliskih odnosa predsjednika Abdela Fataha el-Sisija (Abdel Fattah el-Sisi) i vlasti u Abu Dabiju.Middle East Eye navodi da ove tvrdnje nije mogao nezavisno potvrditi, dok Al-Azhar, kao ni uredi predsjednika Egipta i UAE, nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Tražili da javno podrži Ujedinjene Arapske Emirate i druge zaljevske države u sukobu s Iranom

Predsjedništvo Egipta vršilo pritisak na Al-Azhar da se okrene protiv Irana

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro oštro je reagovao na postupke izraelskog ministra nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir nakon objave snimaka na kojima se vide pritvoreni propalestinski aktivisti tokom presretanja humanitarne flotile koja je plovila prema Gazi.Izraelske pomorske snage presrele su "Globalnu Sumud flotilu" nedaleko od Kipra. Riječ je o konvoju koji je prevozio oko 430 međunarodnih volontera s ciljem dostavljanja pomoći i probijanja blokade Pojasa Gaze.Objavljeni snimci prikazuju aktiviste u vezama u improvizovanom pritvorskom centru u luci Ašdod, dok izraelski ministar maše zastavom i poručuje "Dobrodošli u Izrael". Videozapisi su izazvali oštre reakcije širom svijeta, posebno zbog načina postupanja prema pritvorenima.Petro je na društvenim mrežama osudio ponašanje izraelskog zvaničnika, usporedivši ga s nacističkim metodama, tvrdeći da su aktivisti tretirani nehumano samo zato što su pokušali skrenuti pažnju na situaciju u Gazi.Petro je reagovao veoma oštro, uporedivši ponašanje izraelskog ministra s nacističkim metodama."Državni ministar Ben-Gvir ponaša se kao pravi nacista. Tako je postupao s našim sugrađanima, samo zato što su željeli zaustaviti genocid u Gazi", napisao je Petro na društvenoj mreži X.Na jednom od videozapisa vidi se trenutak kada jedan od aktivista uzvikuje "Slobodna Palestina", nakon čega ga izraelske sigurnosne snage obaraju na pod. Snimci su izazvali burne reakcije širom svijeta i dodatno pojačali kritike na račun izraelskih vlasti.Među pritvorenima se nalaze državljani više od 45 zemalja, uključujući i nekoliko kolumbijskih građana, kao i pojedine poznate javne ličnosti, među kojima je i sestra irskog predsjednika.Prema navodima organizatora flotile, dio aktivista započeo je štrajk glađu, tvrdeći da je njihovo pritvaranje u međunarodnim vodama nezakonit čin.Na kritike je reagovao i izraelski premijer Benjamin&nbsp; Netanjahu (Netanyahu), koji je branio odluku o presretanju flotile, navodeći da Izrael ima pravo spriječiti, kako je rekao, "provokativne flotile pristalica Hamasa" da uđu u izraelske teritorijalne vode.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">El ministro del estado Ben Gvir se comporta como un verdadero Nazi. Así trató a nuestras conciudadanas solo porque querían detener el genocidio en Gaza. <a href="https://t.co/3n0oLeuMVi">pic.twitter.com/3n0oLeuMVi</a>&mdash; Gustavo Petro (@petrogustavo) <a href="https://twitter.com/petrogustavo/status/2057123863444512836?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ipak, Netanjahu se istovremeno distancirao od ponašanja Ben-Gvira.- Način na koji je ministar Ben-Gvir postupao s aktivistima flotile nije u skladu s vrijednostima i standardima Države Izrael - naveo je Netanjahu u službenom saopćenju, dodajući da je naredio ubrzanje procesa deportacije pritvorenih aktivista.Globalna Sumud flotila isplovila je prošle sedmice iz Turske s humanitarnom pomoći za stanovnike Gaze, s ciljem skretanja pažnje međunarodne javnosti na sve težu humanitarnu situaciju, nestašicu hrane, lijekova i smještaja u toj palestinskoj enklavi.

Izraelske pomorske snage presrele su "Globalnu Sumud flotilu" nedaleko od Kipra

Gustavo Petro oštro napao izraelskog ministra: „Ponaša se kao nacista“

Vladajuća mađarska stranka TISZA kasno u srijedu podnijela je u parlamentu ustavni amandman kojim bi mandat premijera bio ograničen na najviše osam godina, čime bi se onemogućio povratak bivšeg premijera Viktora Orbana na tu funkciju.<h2>Osam godina na funkciji</h2>Premijer Peter Mađar (Magyar), koji je na aprilskim izborima nakon 16 godina s vlasti svrgnuo nacionalističkog Orbana, rekao je da će iskoristiti dvotrećinsku većinu u parlamentu kako bi poništio i izmijenio zakone koje je donijela Orbanova stranka Fidesz, uključujući i ustav, s ciljem obnove demokratske ravnoteže između tri grane vlasti.Prema nacrtu amandmana objavljenom na internet stranici parlamenta, osobe koje su ranije obavljale funkciju premijera najmanje osam godina „ne mogu biti birane za predsjednika vlade“. Ovo pravilo odnosilo bi se na mandate premijera nakon 2. maja 1990. godine.Također, premijer bi morao odstupiti nakon ukupno osam godina na funkciji, odnosno nakon dva mandata.<h2>Šta još predviđa amandman?</h2>Amandman otvara put i za ukidanje Ureda za zaštitu suvereniteta, tijela koje je Orban osnovao 2023. godine. Taj ured je vodio evidenciju medija koje je smatrao prijetnjom mađarskom suverenitetu i imao ovlasti da „istražuje aktivnosti koje ugrožavaju suverenitet države“.Magyarova vlada bi, na osnovu amandmana, također mogla preuzeti kontrolu nad fondacijama koje upravljaju s više od 20 univerziteta, a vlada bi imala pravo i da te fondacije raspusti.U tom slučaju, državna imovina vrijedna više stotina milijardi forinti, koju je Orbanova vlada prethodno prenijela na te fondacije, vratila bi se pod direktnu kontrolu države, prenosi Reuters.„Amandman jasno ističe da, iako su fondacije privatni entiteti, njihova imovina predstavlja državnu imovinu“, navodi se u tekstu prijedloga.

Prema nacrtu amandmana objavljenom na internetskoj stranici parlamenta, osobe koje su ranije bile na dužnosti predsjednika vlade najmanje osam godina 

Orban kasno navečer primio neugodnu vijest: Evo šta mu je spremio Mađar

Raul Castro, bivši predsjednik Kube i mlađi brat legendarnog revolucionara Fidela Castra, jedna je od ključnih figura moderne kubanske historije. Čovjek kojeg Washington sada optužuje za odgovornost u rušenju civilnih aviona 1996. godine decenijama je bio drugo lice kubanske revolucije, ali i njen najtvrđi operativac.<h2>Stub komunističkog režima</h2>Rođen 1931. godine, Raul Kastro je zajedno sa starijim bratom Fidelom učestvovao u gerilskom ratu protiv diktatora Fulgencija Batiste, kojeg su podržavale Sjedinjene Američke Države. Nakon revolucije 1959. godine postao je jedan od stubova novog komunističkog režima.Za razliku od karizmatičnog i ideološki dominantnog Fidela, Raul je važio za hladnijeg, organizovanijeg i vojno orijentisanog čovjeka sistema. Godinama je bio ministar odbrane Kube i imao ključnu ulogu u izgradnji kubanskog sigurnosnog i vojnog aparata, uključujući bliske veze sa Sovjetskim Savezom tokom Hladnog rata.Kubanska raketna kriza iz 1962. godine, koja je svijet dovela na ivicu nuklearnog rata između SAD-a i SSSR-a, dodatno je učvrstila njegovu poziciju u vrhu režima.Posebno je ostao upamćen po ulozi u odbijanju invazije u Zaljevu svinja 1961. godine, kada su kubanski emigranti uz podršku CIA pokušali srušiti Kastrovu vlast. Taj događaj postao je jedan od najvećih vanjskopolitičkih poraza SAD-a u Latinskoj Americi.

Da li će se ponoviti scenario Madura: SAD traže doživotnu robiju ili smrtnu kaznu za Kastra

Nakon što se Fidel Kastro teško razbolio, Raul je 2008. godine formalno preuzeo predsjedničku funkciju. Iako je djelovao pragmatičnije od brata i uveo određene ekonomske reforme, nikada nije odustao od jednopartijskog sistema i kontrole države nad društvom.Tokom njegove vladavine Kuba je djelimično otvorila privatni sektor, dozvolila ograničeno poduzetništvo i normalizovala odnose sa SAD-om za vrijeme administracije Baracka Obame. Ipak, nakon dolaska Donalda Trampa (Trump) odnosi dvije zemlje ponovo su naglo pogoršani.Vašington Raul Kastra godinama smatra simbolom represivnog komunističkog aparata, dok ga pristalice na Kubi i među ljevičarskim pokretima širom svijeta vide kao revolucionara koji je decenijama odolijevao američkom pritisku i sankcijama.<h2>Povukao se 2018.</h2>Optužnica koju sada najavljuju američke vlasti odnosi se na incident iz 1996. godine, kada su kubanski borbeni avioni oborili dva aviona organizacije “Brothers to the Rescue”, kubanske grupe u egzilu sa sjedištem u SAD-u. U napadu su poginule četiri osobe.Sjedinjene Države tvrde da je Kastro imao ključnu odgovornost za akciju, dok Kuba godinama insistira da su avioni više puta narušavali njen zračni prostor.Iako se Raul Kastro 2018. formalno povukao s predsjedničke funkcije, i dalje se smatra jednim od najutjecajnijih ljudi kubanskog režima i simbolom ere koju je započeo njegov brat Fidel prije više od šest decenija.

Posebno je ostao upamćen po ulozi u odbijanju invazije u Zaljevu svinja 1961. godine

Ko je Raul Kastro čiju glavu traže SAD: Već ih je jednom vojno porazio

Američki nosač aviona USS Nimitz zajedno s pratećim ratnim brodovima uplovio je u Karipsko more, što se tumači kao dio šire strategije administracije Donalda Trampa (Trumpa) za pojačavanje pritiska na Kubu .Južna komanda SAD-a objavila je dolazak udarne grupe na mreži X, ističući da se radi o formaciji koja predstavlja visoku razinu borbene spremnosti i velik operativni domet. U sastavu grupe nalaze se nosač aviona USS Nimitz, više tipova borbenih i izviđačkih aviona, razarač USS Gridley te tanker za dopunu goriva USNS Patuxent, što omogućava dugotrajno djelovanje na velikim udaljenostima.Američki vojni zvaničnici naglasili su da ova udarna grupa simbolizira snažno prisustvo i sposobnost SAD-a da djeluje globalno, uz tvrdnje da je Nimitz ranije učestvovao u operacijama koje su, prema njihovim riječima, doprinosile stabilnosti u različitim regijama svijeta.Dolazak ovog vojnog rasporeda poklopio se s objavom optužnice američkog Ministarstva pravde protiv bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra (Raúla Castra), kao i s porukama američkih zvaničnika upućenim kubanskoj javnosti, u kojima se sugeriše mogućnost novih odnosa između Vašingtona (Washingtona) i Havane.Također, američki mediji navode da je prethodno direktor CIA-e Džon Ratklif (John Ratcliffe) boravio na Kubi radi razgovora sa zvaničnicima, što dodatno ukazuje na intenziviranje aktivnosti prema ostrvu.Prema izvorima iz američke administracije, udarna grupa će se u regiji zadržati još nekoliko dana, a njen boravak se opisuje više kao demonstracija sile nego kao priprema za konkretne vojne operacije.

Američki vojni zvaničnici naglasili su da ova udarna grupa simbolizira snažno prisustvo i sposobnost SAD-a da djeluje globalno

Američka mornarica uplovila u Karipsko more

Američka mornarica demonstrira snagu u Karipskom moru: "Dobrodošli na Karibe, udarna skupino Nimitz"

Snažan zemljotres jačine 4,4 stepena pogodio je rano jutros šire područje Napulja u Italiji. Prema podacima italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, epicentar potresa bio je u zalivu Pozzuoli, na dubini od tri kilometra.Podrhtavanje tla osjetilo se širom napuljske regije, a brojni građani objavili su svoja iskustva na društvenim mrežama. Za sada nema informacija o povrijeđenim osobama niti većoj materijalnoj šteti.Zbog sigurnosti građana vlasti u gradovima Pozzuoli, Bacoli i Quarto odlučile su zatvoriti škole.Područje Campi Flegrei, gdje se dogodio zemljotres, poznato je kao jedno od seizmički najaktivnijih područja u Italiji i nalazi se iznad velikog supervulkana.

Potres jačine 4,4 stepena uznemirio je građane, a vlasti su iz predostrožnosti zatvorile škole u nekoliko gradova

Snažan zemljotres pogodio područje Napulja

Pojavili se detalji Mercovog plana koji bi mogao promijeniti put BiH ka EU

Nema milosti u Iranu: Broj pogubljenja dostigao alarmantne razmjere

Australski sud potvrdio kaznu protiv X-a zbog kršenja pravila o zaštiti djece na internetu

Tramp o Erdoanu: "Čvrst lider i veliki saveznik"

Finska podzemna skloništa mogla bi se graditi i na Bliskom istoku

Skandal u Francuskoj: Izraelska firma se navodno miješala u lokalne izbore

Iran zaprijetio tajnim oružjem: "Nije ni testirano, ali spremni smo ga upotrijebiti"

Sud UN-a danas objavljuje važno mišljenje o pravu radnika na štrajk

ASELSAN KORKUT demonstrirao preciznost tokom noćnih borbenih scenarija

Lažni prevoznici ukrali robu vrijednu više od 800.000 eura: Jedna promjena u mail adresi bila dovoljna

Predsjedništvo Egipta vršilo pritisak na Al-Azhar da se okrene protiv Irana

Gustavo Petro oštro napao izraelskog ministra: „Ponaša se kao nacista“

Orban kasno navečer primio neugodnu vijest: Evo šta mu je spremio Mađar

Ko je Raul Kastro čiju glavu traže SAD: Već ih je jednom vojno porazio

Američka mornarica demonstrira snagu u Karipskom moru: "Dobrodošli na Karibe, udarna skupino Nimitz"

Snažan zemljotres jačine 4,4 stepena pogodio područje Napulja

Globus

Pojavili se detalji Mercovog plana koji bi mogao promijeniti put BiH ka EU

Nema milosti u Iranu: Broj pogubljenja dostigao alarmantne razmjere

Australski sud potvrdio kaznu protiv X-a zbog kršenja pravila o zaštiti djece na internetu

Tramp o Erdoanu: "Čvrst lider i veliki saveznik"

Finska podzemna skloništa mogla bi se graditi i na Bliskom istoku

Skandal u Francuskoj: Izraelska firma se navodno miješala u lokalne izbore

Iran zaprijetio tajnim oružjem: "Nije ni testirano, ali spremni smo ga upotrijebiti"

Sud UN-a danas objavljuje važno mišljenje o pravu radnika na štrajk

ASELSAN KORKUT demonstrirao preciznost tokom noćnih borbenih scenarija

Lažni prevoznici ukrali robu vrijednu više od 800.000 eura: Jedna promjena u mail adresi bila dovoljna

Predsjedništvo Egipta vršilo pritisak na Al-Azhar da se okrene protiv Irana

Gustavo Petro oštro napao izraelskog ministra: „Ponaša se kao nacista“

Orban kasno navečer primio neugodnu vijest: Evo šta mu je spremio Mađar

Ko je Raul Kastro čiju glavu traže SAD: Već ih je jednom vojno porazio

Američka mornarica demonstrira snagu u Karipskom moru: "Dobrodošli na Karibe, udarna skupino Nimitz"

Snažan zemljotres jačine 4,4 stepena pogodio područje Napulja