Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) proglasio je 8. maj 2026. godine Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu, objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.U proglasu je naveo da se obilježava "monumentalna pobjeda Amerike nad tiranijom i zlom u Evropi", koju su, kako stoji u dokumentu, predvodile američke oružane snage zajedno sa saveznicima.<h2>Prekretnica u historiji</h2>Tramp je u dokumentu podsjetio da su se 8. maja 1945. godine "željezne stege nacističke Njemačke slomile" te da se vijest o pobjedi proširila Sjedinjenim Američkim Državama i svijetom, označivši prekretnicu u historiji slobode.U dokumentu se navodi da su američki vojnici, predvodili savezničku borbu kroz sjevernu Afriku i zapadnu Evropu sve do konačnog sloma nacističkog režima.- Njihova žrtva, zajedno s nepokolebljivom odlučnošću miliona muškaraca i žena na domaćem frontu, bacila je tiraniju na koljena i otvorila put savezničkim silama prema uvjerljivoj pobjedi nad imperijalnim Japanom gotovo četiri mjeseca kasnije - navodi se u dokumentu.

Tramp je istakao i da je borba za slobodu imala ogromnu cijenu. Prema proglasu, više od 250.000 Amerikanaca položilo je živote u borbi protiv nacističkog režima.- Njihova herojska žrtva podsjeća nas da se sveta sloboda koju cijenimo stječe žrtvom i mora se snažno braniti kod kuće i u inostranstvu - piše u dokumentu.<h2>"Sjetimo se miliona nevinih duša"</h2>Tramp je pozvao na sjećanje ne samo na američke vojnike, već i na "milione nevinih duša koje su pretrpjele užasne zločine i izgubile živote od ruke nacionalsocijalizma".U proglasu je obilježavanje pobjede u Drugom svjetskom ratu povezao i s 250. godišnjicom američke nezavisnosti, poručivši da Sjedinjene Američke Države nastavljaju čuvati nasljeđe poginulih tako što osiguravaju da njihove oružane snage ostanu "najdominantnije na svijetu", spremne da štite američki suverenitet, suprotstave se svakoj prijetnji i očuvaju "plamen slobode".

U proglasu je naveo da se obilježava "monumentalna pobjeda Amerike nad tiranijom i zlom u Evropi

Tramp proglasio 8. maj Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu

Ponekad se kaže, ne najmanje od strane predsjednika Donald Trump, da su Amerika i Kina danas G2 — dvojac supersila koje predvode svijet. To je sumorna pomisao. Jedna ima lidera koji saveznike tretira kao naivce i razara institucije koje su decenijama bile temelj globalne stabilnosti. Druga ima autoritarni režim koji maltretira svoje susjede i tiho raspiruje strane sukobe koje bi mogao pomoći smiriti.<h2>Tehnološke i trgovinske veze</h2>Još gore, dvije zemlje svoje međusobne tehnološke i trgovinske veze tretiraju kao sigurnosni rizik. Zato će ulozi biti ogromni kada Trump 14. i 15. maja posjeti Xi Jinping u Pekingu, što će biti prvi od četiri očekivana sastanka do kraja 2026. godine. Narednih šest mjeseci moglo bi oblikovati odnose godinama unaprijed, s posljedicama od umjetne inteligencije do lanaca snabdijevanja, te od Tajvana do Irana. Napetosti između dvije vlade toliko su duboke da bi bilo naivno očekivati veliki proboj. Da imaju više vještine i poniznosti, Trump i Xi mogli bi spriječiti najopasnije sukobe i pronaći područja u kojima bi mogli sarađivati na korist cijelog svijeta. Zabrinjava to što će toliko toga zavisiti od Trumpa, koji je čas Xija nazivao dragim prijateljem, a čas neprijateljem. Xi-jevi stavovi su stabilniji, ali to je problem samo po sebi: uvjeren je da Amerika slabi i da se svijet treba prilagoditi rastućoj Kini. Razgovori u Pekingu bit će fokusirani na trgovinu. Gotovo deset godina dvije zemlje vode povremeni trgovinski rat. Početkom 2025. činilo se da je potpuni raskid neizbježan, dok su međusobne carine podizane iznad 100 posto. Od tada su carine smanjene u onome što neki nazivaju primirjem, ali što je zapravo zastoj zasnovan na međusobnoj ranjivosti. Kina može zakočiti globalnu industriju ograničavanjem izvoza rijetkih minerala, dok Amerika može koristiti razorne sankcije protiv visokotehnološke robe i finansijskih tokova. Takav zastoj je nestabilan. Dok Amerika pokušava slomiti kinesku dominaciju nad rijetkim mineralima, Kina ulaže u proizvodnju poluprovodnika i pokušava se osloboditi zavisnosti od dolara. Za sada bi dobar ishod samita bio da obje strane obećaju predvidivost. Trumpovo pogrešno povjerenje u carine čini njihovo značajno smanjenje nerealnim, ali bi zadržavanje na sadašnjem nivou barem omogućilo kompanijama da normalno posluju. Amerikanci žele formirati Trgovinski odbor za upravljanje ekonomskim odnosima dvije zemlje. To bi bilo nezgrapno i malo bi pomoglo reindustrijalizaciji Amerike. Mehanizam redovnog dijaloga bio bi bolja opcija. <h2>Pogrešna procjena</h2>Očigledna opasnost je pogrešna procjena. Američki trgovinski zvaničnici istražuju industrijske viškove i prisilni rad u Kini, što bi moglo poslužiti kao izgovor za nove carine u narednim mjesecima. Kina je 2. maja uvela “blokirajuću mjeru” koja prijeti finansijskim kaznama kompanijama koje poštuju određene američke sankcije. Također je zaprijetila kompanijama koje premještaju lance snabdijevanja u druge zemlje, upravo ono što Amerika traži. Peking tako postavlja test poslušnosti zasnovan ne na zakonu nego na sili. Globalni direktori morat će birati koje se vlade više boje. Američki pregovarači fokusirali su pripreme samita na trgovinu, a ne sigurnost. Ali Kinezi vide priliku u nepredvidivosti američkog predsjednika. Možda su u pravu. Kao što se kineski savjetnici boje proturječiti Xiju, tako i zvaničnici Bijele kuće popuštaju Trumpu u svemu što se tiče Kine, uključujući Tajvan. Upravo bi na pitanju Tajvana Trump mogao pomisliti da može smiriti tenzije popuštanjem. Kineski zvaničnici nagovještavaju da će Kina više dati u trgovini što Trump više popusti po pitanju Tajvana. Nadaju se da bi mogao smanjiti prodaju oružja ostrvu ili reći da je protiv tajvanske nezavisnosti. Ne bi smio nasjesti na to. Bilo bi pogrešno izdati demokratskog partnera i neodgovorno ugroziti najvažnijeg svjetskog proizvođača čipova. Osim toga, sadašnji aranžman funkcioniše, iako Xi to nikada ne bi priznao: Tajvan je prosperitetan, Kina u usponu, a Azija uglavnom mirna. Svijet se suočava i s drugim ozbiljnim sigurnosnim izazovima. Američki napad na Iran bio je strateška greška, a Kina je zadovoljno posmatrala kako Amerika ubire posljedice vlastitih poteza. Kina je sada počela eksperimentirati s diplomatijom, sastajući se ove sedmice s iranskim ministrom vanjskih poslova. Trebala bi izvršiti pritisak na iranski režim da pregovara ili ga pokušati navesti da odustane od nuklearnog programa ponudom sigurnosnih garancija, ali je sputava njena averzija prema stranim krizama. I kakvu god moralnu prednost Kina mislila da ima po pitanju Irana, ona je potkopana njenom ulogom u omogućavanju Vladimir Putin da vodi rat u Ukrajini, kupovinom ruskog gasa i prodajom tehnologije dvojne namjene. Trump bi trebao izvršiti pritisak na Xija da iskoristi svoj utjecaj u Moskvi kako bi pomogao okončanju rata u Ukrajini. Umjesto toga, ta tema jedva da će biti dio razgovora. Pravi državnički lideri pronašli bi mnogo više tema za saradnju. Američke i kineske kompanije nalaze se na samom vrhu razvoja umjetne inteligencije. Njihove vlade bi zato trebale predvoditi borbu protiv rizika koje ona nosi, poput biološke sigurnosti. Klima, nekada rijetko područje saradnje, sada će biti slijepa tačka jer Trumpova administracija odbacuje svaku ozbiljnu politiku o globalnom zagrijavanju. I zajednički rad na sprečavanju pandemija, nekada rutinska stvar, postao je opterećen zbog kineskog protivljenja pitanjima o tome da li je virus covid-19 procurio iz laboratorije u Wuhanu. <h2>Sklopili sporazume na vrhuncu</h2>Supersile ne moraju biti prijatelji da bi razgovarale o svemu tome. Na vrhuncu Hladnog rata Amerika i Sovjetski Savez sklapali su sporazume o nuklearnom oružju, svemirskim istraživanjima, evropskim granicama i istraživanju raka. Američke trgovinske veze s Kinom daleko su jače nego što su ikada bile sa Sovjetima. Nažalost, oba lidera vjeruju da je saradnja zamka u kojoj bi im druga strana mogla nametnuti pravila. Takva logika dominaciju stavlja ispred globalnog interesa. Zato će samit vjerovatno donijeti malo više od prisilnih osmijeha. Takav nedostatak ambicije zabrinjava. Savjetnici na obje strane tvrde da je važno barem razgovarati, ali da bi saradnja opstala i nakon Trumpove administracije, potrebni su konkretni rezultati. Umjesto toga, jedino što Ameriku i Kinu drži za istim stolom jeste strah od ekonomske štete koju jedna drugoj mogu nanijeti. G2 ne predvodi svijet toliko koliko ga drži kao taoca.&nbsp;

Dvije zemlje svoje međusobne tehnološke i trgovinske veze tretiraju kao sigurnosni rizik

Samit Trumpa i Sija razotkrit će disfunkcionalni dvojac

Svjetske cijene hrane nastavile su rasti treći mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj FAO, uz upozorenje da poremećaji u snabdijevanju energijom povezani s krizom u Hormuškom moreuzu značajno povećavaju troškove proizvodnje i transporta hrane.Indeks cijena hrane u aprilu je iznosio 130,7 bodova, što je 1,6 posto više nego u martu i dva posto više nego u istom periodu prošle godine.Najveći rast zabilježen je kod biljnih ulja, čije su cijene porasle za 5,9 posto i dostigle najviši nivo od jula 2022. godine. Poskupjeli su palmino, sojino, suncokretovo i repičino ulje, uz pojačanu potražnju i više cijene energenata.Rast cijena zabilježen je i kod žitarica, uključujući pšenicu i kukuruz, dok je riža također poskupjela zbog većih troškova proizvodnje i transporta.Indeks cijena mesa dostigao je rekordni nivo, uz rast od 1,2 posto u odnosu na mart, dok su cijene mliječnih proizvoda i šećera zabilježile pad.Uprkos poremećajima na tržištu, FAO navodi da globalna proizvodnja žitarica i dalje pokazuje rast, uz blago povećane procjene za 2025. godinu.

FAO upozorava na rast troškova proizvodnje i transporta, biljna ulja dostigla najviši nivo u skoro dvije godine

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

U okrugu Arvajler (Ahrweiler) u njemačkoj saveznoj zemlji Falačko-Porajnje (Rheinland-Pfalz) u toku je velika policijska operacija nakon što je u jednoj poslovnici banke u Sinzigu došlo do talačke krize. Pretpostavlja se da je kao talac uzet vozač vozila koje prevozi novac.Prema saopćenju policije, jutros u devet sati zaprimljena je dojava o incidentu u poslovnici Volksbanke u središtu Sinziga, nakon čega su na teren odmah upućene brojne policijske snage.- I dalje su u toku opsežne mjere na području Sinziga - navela je policija.Policijski glasnogovornik na terenu izjavio je za t-online da se ispred banke nalazi i blindirani transportni kamion za prijevoz novca. Prema trenutnim informacijama, postoji sumnja da je vozač tog vozila uzet kao talac. Policija za sada ne iznosi broj mogućih talaca niti detalje o počiniteljima.Glasnogovornik je naglasio da se u ovakvim situacijama ne može isključiti mogućnost da počinitelji prate medijsko izvještavanje, zbog čega se informacije objavljuju ograničeno i kontrolirano.Cijeli centar Sinziga je blokiran, a područje oko banke osiguravaju naoružani policijski službenici. Očevici navode kako je u gradu prisutan veliki broj policijskih vozila te da iznad područja kruži policijski helikopter.Jedan svjedok potvrdio je za t-online da su ulice u centru grada zatvorene i da je situacija izrazito napeta, uz pojačanu prisutnost hitnih službi.Vatrogasne i hitne službe također su u pripravnosti, dok se operacija nastavlja. Banka u kojoj je došlo do incidenta nalazi se u samom središtu Sinziga, grada s blizu 17.000 stanovnika, koji se nalazi približno 30 kilometara sjeverozapadno od Koblenza.Policija zasad ne iznosi dodatne informacije o mogućim zahtjevima počinitelja niti o eventualnom napretku pregovora, piše Fenix-magazin.

Pretpostavlja se da je kao talac uzet vozač vozila koje prevozi novac

Talačka kriza u banci: Policija blokirala središte grada

Ženama ISIL-ovaca iz Sirije koje su stigle u Australiju odbijena je kaucija nakon što su se danas pojavile pred sudom suočene s optužbama za ropstvo i terorizam. Policija ih povezuje s Islamskom državom, a dio su grupe od četiri žene i trinaestero djece koja je jučer stigla u Australiju iz kampa Roj na sjeveroistoku Sirije, gdje su godinama bile zatočene uprkos upozorenjima vlade da bi se mogle suočiti s krivičnim progonom, piše Euronews.<h2>Optužbe za ropstvo i terorizam</h2>U Melbourneu se 53-godišnja Kawsar Abbas i njena 31-godišnja kćerka Zeinab Ahmed terete da su za 10.000 dolara kupile jezidsku ženu kao robinju. Abbas je optužena po četiri tačke za zločine protiv čovječnosti, a Ahmed za dva krivična djela ropstva.Za svako od tih djela predviđena je kazna do 25 godina zatvora. U Sydneyju je 32-godišnja Janai Safar optužena za članstvo u terorističkoj organizaciji i za ulazak na područje pod kontrolom takve grupe. Sudija joj je odbio kauciju iako je njen advokat tražio puštanje na slobodu zbog vanrednih okolnosti, pozivajući se na situaciju u kojoj se nalazi njeno dijete.<h2>Put u Siriju</h2>Policija navodi da su žene otputovale u Siriju između 2014. i 2015. godine, na vrhuncu moći takozvanog kalifata Islamske države. Kasnije su ih zarobile kurdske snage i držale u kampu Roj, gdje su smještene uglavnom žene i djeca s bivših područja pod kontrolom ISIL-a.Premijer Anthony Albanese izjavio je kako za žene nema “nimalo suosjećanja”, ali je izrazio zabrinutost za djecu, koju je opisao kao žrtve odluka svojih roditelja. Vlasti nastavljaju istragu o navodnoj umiješanosti australskih državljana u zločine počinjene u Siriji. U kampu i dalje boravi više od 20 australskih žena i djece koji čekaju moguću repatrijaciju.

U Melbourneu se 53-godišnja Kawsar Abbas i njena 31-godišnja kćerka Zeinab Ahmed terete da su za 10.000 dolara

Žene ISIL-ovaca stigle u Australiju: Optužene za ropstvo i terorizam

Danas se u Moskvi obilježava 81. godišnjica Dana pobjede, praznika koji obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu i dugo se smatra jednim od najznačajnijih datuma u ruskom nacionalnom kalendaru. Ipak, ovogodišnji događaj će biti drugačiji od bilo kojeg u skorijoj prošlosti, s uobičajenim spektaklom tenkova i raketa zamijenjenim smanjenom paradom koju obilježavaju pojačane mjere sigurnosti, politička odsustva i osjećaj ranjivosti koji se rijetko viđa u Rusiji Vladimira Putina.Po prvi put u dvije decenije, na paradi na Crvenom trgu će biti samo pješadija - bez oklopnih vozila, bez raketa i bez tenkova.Prema pisanju lista The Kyiv Independent , Kremlj nije ponudio zvanično objašnjenje za ovu dramatičnu promjenu, ali razloge je teško previdjeti. Nedavni ukrajinski napadi duboko unutar ruske teritorije otkrili su ratne ranjivosti, a stručnjaci kažu da je Kremlj sada više zabrinut za zaštitu glavnog grada nego za demonstraciju vojne moći.Marija Pjehovska (Maria Piechowska) iz Poljskog instituta za međunarodne odnose rekla je za The Kyiv Independent da smanjenje obima događaja "prvenstveno pokazuje da su ruske vlasti zabrinute zbog ukrajinskih napada".Sigurnosne mjere su bez presedana. 9. maja, mobilni internet će biti potpuno prekinut u Moskvi, a prekidi su već zabilježeni tokom cijele sedmice prije parade. Kremlj želi izbjeći bilo kakve prekide - stvarne ili prividne - na dan koji bi trebao simbolizirati rusku snagu i jedinstvo. Ipak, ironično, ove mjere opreza mogu samo naglasiti trenutne zabrinutosti zemlje.<h2>Bez velikih imena</h2>Još jedan detalj koji je specifičan za ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede u Moskvi je lista zvanica, koja je dosta "osiromašena" u odnosu na prethodne godine, kada je ovaj datum obilježavan grandiozno.Od ukupno devet lidera država i političkih zvaničnika koje je Kremlj najavio nalaze se tri imena iz Republike Srpske: predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske Milorad Dodik sa suprugama, te predsjednik Republike Srpske Siniša Karan. Osim njih ,događaju prisustvuju predsjednik Republike Abhazije Badra Gunba i njegova supruga, predsjednik Republike Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Laoske Narodne Demokratske Republike Thongloun Sisoulith, vrhovni vladar Malezije sultan Ibrahim, premijer Slovačke Republike Robert Fico, i predsjednik Republike Južne Osetije Alan Gaglojev.Parade za Dan pobjede su za Kremlj oduvijek bile više od pukog spektakla - one su pažljivo koreografirana demonstracija moći usmjerena i na domaću i na međunarodnu publiku.<h2>Demonstracija sile</h2>Prema magazinu The Conversation , praznik je poslužio kao "demonstracija sile u Putinovoj Rusiji - posebno usmjerena na ljude izvan Rusije i one postsovjetske zemlje koje nastavljaju slaviti 9. maj". Ali ove godine poruka je nejasna. Smanjenje obima parada, kako je ruski analitičar vanjske politike Andras Racz rekao za The Kyiv Independent , je "bolna i očajnička odluka" za Kremlj, posebno s obzirom na simboličku težinu ovog događaja.Smanjeni obim parade odražava se i na rijetkom broju stranih dostojanstvenika. U proteklim godinama, Dan pobjede je pružao priliku liderima iz bivšeg sovjetskog bloka i šire da se sastanu s ruskim zvaničnicima i poslovnim liderima. Ove godine će biti prisutno samo nekolicina, a očekuje se da će slovački premijer Robert Fico biti jedan od rijetkih značajnih gostiju - iako planira preskočiti samu paradu. Racz tvrdi da je ograničen broj stranih učesnika znak "smanjenja relativnog značaja Rusije i rastuće izolacije".

Još jedan detalj koji je specifičan za ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede u Moskvi je lista zvanica, koja je dosta "osiromašena"

Nešto drugačiji Dan pobjede u Moskvi ove godine: Bez grandiozne parade i zvučnih imena

U blizini Hormuškog moreuzu zabilježen je napad na tanker u kineskom vlasništvu, što se smatra prvim incidentom tog tipa od početka sukoba između Irana i SAD krajem februara.Prema izvorima brodskog saobraćaja, pogođen je brod koji se povezuje s prevozom hemikalija i naftnih derivata, a brod je registriran pod zastavom Maršalova Ostrva. Incident se dogodio u području Zaljeva, blizu obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, u blizini luke Mina Saqr. Na brodu je, prema navodima, izbio požar, a označen je kao kineski brod s posadom.Kinesko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se napad zaista dogodio i izrazilo zabrinutost, navodeći da se na brodu nalaze kineski državljani, ali da nema informacija o povrijeđenima.Zbog sve većih tenzija u regiji, brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz gotovo je zaustavljen. Stotine brodova i desetine hiljada mornara ostali su blokirani unutar Zaljeva, nakon serije napada na brodove.Istovremeno, međunarodni akteri pokušavaju smiriti situaciju. Kina je u Pekingu razgovarala s iranskim zvaničnicima o mogućem ponovnom otvaranju ključne rute za brodski saobraćaj, dok se u pozadini vode diplomatski razgovori o mogućem privremenom prekidu vatre između SAD-a i Irana.

Stotine brodova i desetine hiljada mornara ostali su blokirani unutar Zaljeva

Kina traži hitno otvaranje moreuza nakon napada na tanker

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u autorskom tekstu za ruski propagandni kanal RT zaprijetio je Njemačkoj „potpunim uništenjem“ njezine „nadaleko hvaljene industrije“ ako dođe do direktnog sukoba. Istovremeno je doveo u pitanje pravo Savezne Republike Njemačke na postojanje te optužio Berlin za militarizam i revanšističke težnje zbog poraza u Drugom svjetskom ratu.Bliski suradnik šefa Kremlja Vladimira Putina (73) napisao je da Njemačkoj preostaje samo izbor između rata i „sramotnog pokopa vlastite državnosti“.&nbsp;- Ako dođe do najgoreg scenarija, vjerojatnost barem međusobnog uništenja je velika – no u stvarnosti bi to značilo kraj europske civilizacije, dok bi naše vlastito postojanje opstalo - jasna je poruka Rusije „njemačkim elitama“.Medvedev tvrdi da nikada nije održan referendum o njemačkom ujedinjenju zbog čega je ono pravno upitno. Stručnjaci se, međutim, ne slažu s time. Referendum nije bio potreban ni prema međunarodnom ni prema ustavnom pravu. Godine 1990. Istočna Njemačka pristupila je Saveznoj Republici Njemačkoj nakon slobodnih izbora za posljednji saziv Narodne komore, u skladu s člankom 23. njemačkog Ustava, piše Bild.<h2>Medvedev napao kancelara</h2>U svom tekstu Medvedev kritizira i njemačko naoružavanje te povratak dobrovoljnog vojnog roka. Za „smanjenu i duhovno oslabljenu Evropu“ militaristička Njemačka nema nikakvu korist. Za Moskvu je takva Njemačka čak „opasna i nepredvidiva“.I ovoga puta Putinov saveznik izravno je napao i kancelara Fridriha Merca ( Friedricha Merza) (70, CDU). Njemačku vladu optužio je da privredu vodi u propast. Merc navodno ne shvaća da naoružavanje ne donosi gospodarski rast. Ono što nije spomenuo jest da u Rusiji čak 40 posto državnih prihoda odlazi na vojsku i sigurnost.<h2>Putinov huškač</h2>Osim toga, Medvedev optužuje Berlin da teži nuklearnom oružju, iako je Merc to više puta odbacio. Međutim, za Kremlj je već sama mogućnost da bi Njemačka mogla nabaviti nuklearno oružje dovoljan razlog za rat, jasno je dao do znanja Medvedev. Trenutačni politički smjer „mogao bi dovesti do gotovo paklenih scenarija“.Tijekom svog mandata od 2008. do 2012. Medvedev je u Kremlju slovio kao nada za liberalizaciju Rusije. No od početka rata u Ukrajini 2022. nastupa kao tvrdolinijaš. Više puta prijetio je nuklearnim napadima na zapadne prijestolnice poput Berlina, Londona ili Pariza. Članak je objavljen dva dana prije nego što se u Rusiji u subotu obilježava „Dan pobjede“ nad nacističkom Njemačkom 1945. godine.

Medvedev tvrdi da nikada nije održan referendum o njemačkom ujedinjenju

Medvedev prijeti Njemačkoj "paklenim scenarijem"

Najmanje tri osobe su poginule u erupciji vulkana Dukono na ostrvu Halmahera u Indonesia, a među stradalima su, prema navodima medija, i strani državljani.Indonežanske vlasti pokrenule su hitnu akciju spašavanja oko 20 planinara koji su se u trenutku erupcije nalazili u blizini vulkana. Među njima je, kako se navodi, i devet državljana Singapura.Vulkan Dukono je posljednjih mjeseci izrazito aktivan, sa gotovo 200 erupcija od marta prošle godine, prema podacima Vulkanološkog zavoda Indonezije. Zbog povećane aktivnosti nalazi se na drugom nivou upozorenja, što označava pojačan oprez i zabranu približavanja krateru.Vlasti su još ranije preporučile izbjegavanje zone u radijusu od četiri kilometra oko glavnog kratera, zbog opasnosti od pepela, lave i izbačenih stijena.Ipak, uprkos upozorenjima, pojedine planinarske grupe i dalje su se odlučivale na uspon na planinu visoku 1.335 metara, što je u više navrata dovodilo do rizičnih situacija.Ostrvo Halmahera, gdje se nalazi vulkan, najveće je ostrvo u sklopu Malučkih ostrva, a akcija spašavanja i dalje traje dok se pokušava doći do svih nestalih planinara.

Vulkan Dukono ponovo eruptirao, vlasti evakuišu grupu od 20 ljudi dok se strahuje za strane državljane

Erupcija vulkana u Indoneziji: Stradali turisti, u toku spašavanje planinara

Laburistička stranka premijera Keira Starmera doživjela je težak poraz, a stranka Reform UK krajnje desnog populista Nigela Faragea izašla je kao pobjednik na lokalnim izborima održanima jučer diljem Velike Britanije.Privremeni rezultati za petinu vijećnićkih mandata, objavljeni dok većina glasova još nije prebrojana, danas pokazuju da Reform na razini cijele Velike Britanije ima 352 vijećnika, dok su laburisti na 245, 249 manje nego prije izbora održanih jučer, prenosi BBC preliminarne rezultate za nešto više od tisuću od oko 5000 lokalnih vijećnićkih mandata. Treći su liberalni demokrati s 238 vijećnika, a slijedi ih nekad vladajuća Konzervativna stranka s 223 vijećnika. Zeleni ih imaju 48, a neovisni 20.

Težak poraz u tradicionalnim uporištimaLaburisti su doživjeli težak poraz u svojim tradicionalnim uporištima u nekadašnjim industrijskim regijama središnje i sjeverne Engleske, kao i u dijelovima Londona, piše Reuters. Farageova antiimigracijska populistička stranka Reform UK osvojila je više od 300 mjesta u Engleskoj te bi mogla postati glavna oporbena stranka u Škotskoj i Walesu.Izbori za 136 lokalnih vijeća u Engleskoj, uz izbore za parlamente u Škotskoj i Walesu, predstavljaju najznačajniji test javnog mnijenja uoči idućih parlamentarnih izbora zakazanih za 2029. godinu. U britanskim medijima već ih se prozvalo 'starmergeddonom'.Zastupnici vladajuće stranke poručili su da će se premijer suočiti s novim pritiscima da podnese ostavku ili odredi datum svog odlaska ako stranka ostvari loš rezultat u Škotskoj, izgubi vlast u Walesu ili ne uspije zadržati velik dio od otprilike 2500 vijećničkih mandata koje brani u Engleskoj.

<h2>Raspad dvostranačkog sistema</h2>Prvi rezultati ukazuju na nastavak rasapa tradicionalnog britanskog dvostranačkog sustava, predvođenog laburistima i konzervativcima, u višestranačku demokraciju. Analitičari to opisuju kao jednu od najvećih transformacija u britanskoj politici u posljednjih sto godina.Na desnici je glasove preuzeo Reform, na drugom kraju političkog spektra Zeleni, a u Škotskoj i Velsu nacionalističke stranke koje zagovaraju neovisnost.Farage, političar proslavljen kao antieuropski europarlamentarac, a potom i vodeći zagovornik izlaska Velike Britanije iz EU-a, rekao je da dosadašnji rezultati „daleko nadmašuju” njegova očekivanja i predstavljaju „povijesnu promjenu u britanskoj politici”.Njegova stranka u dijelovima Engleske dovršila je desetljeća dugu vlast laburista. Vladajuća stranka je u Tamesideu, u širem području Manchestera, izgubila vlast prvi put u 50 godina nakon što je Reform osvojio svih 14 mandata.Poraz čak i u bivšoj rudarskoj zajednici u kojoj su vladali dulje od pola stoljećaU obližnjem Wiganu, bivšoj rudarskoj zajednici kojom su vladali dulje od pola stoljeća, laburisti su također izgubili svih 20 mandata u korist Reform UK-a, dok su u Salfordu zadržali samo tri od 16 mandata.Iako se aktualne vlade često muče na sredini svojih mandata, analitičari predviđaju da bi laburisti mogli izgubiti najviše vijećničkih mjesta još od 1995. godine, kada je tadašnji premijer John Major izgubio više od 2000 mandata usred brojnih korupcijskih skandala.Stranka Reform UK osvojila je 300 vijećničkih mandata u Engleskoj, no tek se očekuju rezultati za još oko 4000 vijećničkih mandata. Laburisti su u Engleskoj izgubili 185, a konzervativci 93 mjesta.<h2>Većina rezultata popodne i navečer</h2>Većina rezultata – uključujući mandate u škotskom i velškom parlamentu – očekuje se u petak poslijepodne i navečer. Starmer je izabran 2024. s jednom od najvećih parlamentarnih većina u modernoj britanskoj povijesti, uz obećanje da će donijeti stabilnost nakon godina političkog kaosa.No, njegov mandat obilježili su brojni politički zaokreti, stalne promjene savjetnika i katastrofalno imenovanje Petera Mandelsona za veleposlanika u SAD-u, smijenjenog nakon devet mjeseci zbog povezanosti s osuđenim američkim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.Starmer inzistira na tome da će voditi laburiste na idućim izborima, a stranka u svojoj 125-godišnjoj povijesti nikada nije uspješno smijenila aktualnog premijera.&nbsp;

Reform na razini cijele Velike Britanije ima 352 vijećnika

"Starmageddon" na lokalnim izborima u Velikoj Britaniji: Potop vladajućih, velika pobjeda populističke desnice

Klarisa Strit (Clarissa Street), apsolventica Univerziteta u Manchesteru, preminula je nakon što su u bolnici njene tegobe navodno pripisali panici i pretjeranoj reakciji, iako je imala ozbiljno zdravstveno stanje.Na suđenju u Velikoj Britaniji rečeno je da je 24-godišnjakinja 13. avgusta 2024. godine stigla u bolnicu Royal Oldham žaleći se da ne može disati, ali da je osoblje vjerovalo kako "drami" i ima napad panike.Prema navodima tokom postupka, djevojci je stavljena maska koja nije bila priključena na kiseonik kako bi joj se, navodno, "regulisalo disanje", nakon čega je oko sat vremena provela u hodniku čekajući daljnju pomoć.Kasnije je utvrđeno da je imala plućnu emboliju, odnosno začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom.Medicinska sestra&nbsp;Mišel Nil (Michelle Neill) izjavila je da je od Hitne pomoći dobila informacije da djevojka hiperventilira te da su je smirili razgovorom. Priznala je i da nije trebala dati masku koja nije bila spojena na kiseonik.Tokom suđenja navedeno je da je Klarisa ranije imala problema s plućima i venskom trombozom, zbog čega je godinama koristila terapiju za razrjeđivanje krvi.Njeno stanje se tokom večeri naglo pogoršalo, a uprkos kasnijim pregledima i pokušajima liječenja, preminula je nekoliko sati nakon prijema u bolnicu.Porodica i prijatelji opisali su je kao vedru i srdačnu djevojku, a slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti u Velikoj Britaniji zbog pitanja postupanja medicinskog osoblja prema pacijentima s ozbiljnim simptomima.

Klarisa Strit više od sat vremena čekala pomoć dok se žalila da ne može disati, a kasnije je utvrđeno da je imala plućnu emboliju

Drama u bolnici završila tragedijom: Djevojci rekli da "pretjeruje", nekoliko sati kasnije je preminula

Državljanin Rumunije osuđen je u Sjedinjenim Američkim Državama na četiri godine zatvora zbog učešća u seriji lažnih hitnih dojava, poznatih kao "swatting", koje su zajedno organizovali on i državljanin Srbije.Tomas Sabo i Nemanja Radovanović optuženi su da su krajem 2023. i početkom 2024. godine pokrenuli talas lažnih prijava o požarima, pucnjavama i bombama na više lokacija u SAD, uključujući i visoke političke ličnosti.Među metama su bili bivši predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden), bivša kandidatkinja Niki Hejli (Nikki Haley), kao i kongresmenka Marjorie Tejlor Grin (Taylor Greene). Posebnu pažnju izazvao je lažni poziv u kojem je prijavljeno da gori Bijela kuća i da su ljudi zarobljeni unutra, iako se ispostavilo da je sve bilo izmišljeno.Prema tužilaštvu, dvojac je u periodu od dvije sedmice poslao više od 150 lažnih dojava, ciljajući političare, policiju, javne ličnosti i institucije. Istraga je pokazala da je cijela operacija bila organizovana putem internetske grupe, gdje su članovi razmjenjivali upute i podatke o metama.Sabo je, prema navodima, priznao krivicu za niz prijetnji i lažnih prijava, dok je Radovanović iz Srbije učestvovao iz svoje zemlje koristeći pripremljene scenarije i kontakte. Za sada nije potvrđeno da li će biti izručen SAD.Istraga je pokazala da su koristili online alate i komunikacione servise kako bi koordinisali akcije, a motiv im je, prema porukama iz grupe, bio izazivanje haosa, a ne politička podrška.Vlasti su upozorile da je “swatting” izuzetno opasan jer često dovodi do intervencije specijalnih policijskih jedinica, a u nekim slučajevima je već rezultirao ozbiljnim povredama ili smrtnim ishodima.

Prema tužilaštvu, dvojac je u periodu od dvije sedmice poslao više od 150 lažnih dojava

Skandal u Americi: Državljani Rumunije i Srbije lažno prijavljivali napade i požar u Bijeloj kući

Donald Tramp (Trump) oštro je reagovao na novinarsko pitanje koje je postavljeno tokom konferencije za medije, u kojem je upitan zašto se administracija bavi obnovom spomenika dok traje rat u Iranu i rastu cijene goriva.Pitanje je nazvao “glupim” i poručio da se radi o “sramoti”, ističući da se projekti obnove u zemlji nastavljaju bez obzira na vanjskopolitičku situaciju.– Zato što želim da naša zemlja ostane lijepa i sigurna. Postavili ste jako glupo pitanje – rekao je Tramp, dodajući da se radi o uređenju važnih nacionalnih spomenika.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">ABC: &quot;Against the backdrop of the war in Iran, why focus on all these projects right now when we&#39;re seeing gas prices soar?&quot; Trump: &quot;Because I want to keep out country beautiful and safe…It&#39;s such a stupid question that you asked. We&#39;re fixing up the Reflecting Pond to the… <a href="https://t.co/6GntcyJfP3">pic.twitter.com/6GntcyJfP3</a>&mdash; The Bulwark (@BulwarkOnline) <a href="https://twitter.com/BulwarkOnline/status/2052557082390392881?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nakon toga je dodatno kritikovao novinarku, navodeći da dolazi iz “lažnih medija” i da postavlja, kako je rekao, neozbiljna pitanja.U nastavku obraćanja ponovo je komentarisao pitanje, tvrdeći da je ulaganje u infrastrukturu i održavanje javnih prostora važno za zemlju i njen imidž.– To je ono što je našu zemlju učinilo velikom – poručio je.

Američki predsjednik burno reagovao nakon pitanja o fokusiranju na infrastrukturne projekte u jeku sukoba s Iranom i rasta cijena goriva

Tramp napao novinarku zbog pitanja o ratu i obnovi spomenika: “To je glupo pitanje”

Tramp napao novinarku na konferenciji: “To je glupo pitanje”

Stjuardesa iz Holandije, koja je bila u kontaktu sa putnikom zaraženim hantavirusom, ipak nije oboljela od ovog virusa, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.Žena, zaposlena u jednoj avio-kompaniji, primljena je u bolnicu u Amsterdamu nakon što je prijavila blage simptome, ali su dodatni testovi pokazali da nije zaražena.Kontakt je imala s putnicom s kruzera koja je kasnije preminula od hantavirusa u Johanesburgu, nakon što je prethodno iskrcana na ostrvu Sveta Jelena.Ta putnica je zajedno sa suprugom, koji je također preminuo, bila dio slučajeva povezanih s epidemijom na kruzeru koji je izazvao veliku međunarodnu zabrinutost.Zdravstvene vlasti na više kontinenata i dalje tragaju za putnicima koji su napustili brod prije nego što je infekcija potvrđena, kako bi se spriječilo moguće dalje širenje virusa.Istrage u više zemalja još pokušavaju utvrditi tačno porijeklo zaraze, dok se sumnja da su se prvi slučajevi možda pojavili tokom boravka putnika u Južnoj Americi prije ukrcavanja na kruzer.

Iako je bila u kontaktu sa zaraženim putnikom s kruzera, testovi su pokazali da stjuardesa iz Holandije nije pozitivna na hantavirus

Stjuardesa nije zaražena hantavirusom nakon kontakta s oboljelim putnikom

Građani Švicarske 14. juna izlaze na referendum na kojem će odlučivati o prijedlogu da broj stanovnika zemlje bude ograničen na 10 miliona do 2050. godine.Prema najnovijoj anketi agencije GfS Bern za javni servis SRG, javnost je potpuno podijeljena. 47 posto ispitanika podržava inicijativu, dok je isti procenat protiv. Ostatak građana nije izrazio stav.Prijedlog zagovara SVP stranka, najveća desničarska stranka u zemlji, koja smatra da brzi rast stanovništva stvara pritisak na infrastrukturu, stanovanje i javne usluge.Inicijativa predviđa da stalno nastanjeno stanovništvo ne smije premašiti 10 miliona prije 2050. godine, a ukoliko bi se ta granica približila, Švicarska bi trebala raskinuti sporazum o slobodi kretanja s EU.Vlada Švicarske protivi se prijedlogu, upozoravajući da bi takav potez mogao ozbiljno narušiti odnose s Evropskom unijom, koja je najvažniji trgovinski partner zemlje, te negativno utjecati na ekonomiju i tržište rada.Prema zvaničnim podacima, stanovništvo Švicarske nedavno je premašilo devet miliona, a strani državljani čine više od 27 posto ukupnog broja stanovnika.Debata o migracijama i odnosima sa Evropskom unijom dodatno je pojačana nakon sporazuma između Berna i EU iz 2024. godine, kojim je predviđeno produbljivanje ekonomske saradnje. Vlada smatra da je jačanje odnosa s EU ključno za zaštitu ekonomije u vrijeme globalne trgovinske neizvjesnosti i novih američkih carina.

Vlada upozorava da bi prijedlog mogao ugroziti odnose s Evropskom unijom i nanijeti štetu ekonomiji zemlje

Švicarci podijeljeni: Referendum o ograničavanju broja stanovnika izazvao burne reakcije

Papa Lav XIV ponovo je privukao pažnju javnosti, ali ovoga puta ne zbog govora ili crkvenih aktivnosti, već zbog modnog detalja koji je izazvao brojne reakcije na društvenim mrežama.U traileru za dokumentarni film "Leo in Rome" papa se pojavio u Nike patikama, što nije promaklo korisnicima društvene mreže X, posebno pripadnicima generacije Z koji su njegov stil odmah proglasili "neočekivano modernim".

"Ko kaže da papa ne može biti kul?", "Čovjek može napustiti Čikago, ali Čikago nikada ne napušta čovjeka" i "Ovo ni Paolo Sorrentino ne bi režirao", samo su neki od komentara koji su preplavili mreže nakon objave trailera.

<blockquote class="twitter-tweet">📸 Papa Leão XIV aparece vestindo tênis da Nike. <a href="https://t.co/GbJKBiZ2Xo">pic.twitter.com/GbJKBiZ2Xo</a>&mdash; République (@republiqueBRA) <a href="https://twitter.com/republiqueBRA/status/2052468904946028926?ref_src=twsrc%5Etfw">May 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dokumentarac prati gotovo dvije decenije života koje je papa proveo u Rimu prije nego što je postao poglavar Katoličke crkve, a film donosi svjedočanstva njegovih prijatelja, svećenika i porodice, uz brojne arhivske fotografije i lične priče.Iako je riječ o starijem snimku, detalj s patikama bio je dovoljan da papa postane prava internet senzacija i neočekivana modna tema dana.

Tramp proglasio 8. maj Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu

Samit Trumpa i Sija razotkrit će disfunkcionalni dvojac

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

Talačka kriza u banci: Policija blokirala središte grada

Žene ISIL-ovaca stigle u Australiju: Optužene za ropstvo i terorizam

Nešto drugačiji Dan pobjede u Moskvi ove godine: Bez grandiozne parade i zvučnih imena

Kina traži hitno otvaranje moreuza nakon napada na tanker

Medvedev prijeti Njemačkoj "paklenim scenarijem"

Erupcija vulkana u Indoneziji: Stradali turisti, u toku spašavanje planinara

"Starmageddon" na lokalnim izborima u Velikoj Britaniji: Potop vladajućih, velika pobjeda populističke desnice

Drama u bolnici završila tragedijom: Djevojci rekli da "pretjeruje", nekoliko sati kasnije je preminula

Skandal u Americi: Državljani Rumunije i Srbije lažno prijavljivali napade i požar u Bijeloj kući

Tramp napao novinarku na konferenciji: “To je glupo pitanje”

Stjuardesa nije zaražena hantavirusom nakon kontakta s oboljelim putnikom

Švicarci podijeljeni: Referendum o ograničavanju broja stanovnika izazvao burne reakcije

Papa Lav oduševio internet: Zbog jednog detalja svi pričaju o njegovom stilu

Globus

Tramp proglasio 8. maj Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu

Samit Trumpa i Sija razotkrit će disfunkcionalni dvojac

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

Talačka kriza u banci: Policija blokirala središte grada

Žene ISIL-ovaca stigle u Australiju: Optužene za ropstvo i terorizam

Nešto drugačiji Dan pobjede u Moskvi ove godine: Bez grandiozne parade i zvučnih imena

Kina traži hitno otvaranje moreuza nakon napada na tanker

Medvedev prijeti Njemačkoj "paklenim scenarijem"

Erupcija vulkana u Indoneziji: Stradali turisti, u toku spašavanje planinara

"Starmageddon" na lokalnim izborima u Velikoj Britaniji: Potop vladajućih, velika pobjeda populističke desnice

Drama u bolnici završila tragedijom: Djevojci rekli da "pretjeruje", nekoliko sati kasnije je preminula

Skandal u Americi: Državljani Rumunije i Srbije lažno prijavljivali napade i požar u Bijeloj kući

Tramp napao novinarku na konferenciji: “To je glupo pitanje”

Stjuardesa nije zaražena hantavirusom nakon kontakta s oboljelim putnikom

Švicarci podijeljeni: Referendum o ograničavanju broja stanovnika izazvao burne reakcije

Papa Lav oduševio internet: Zbog jednog detalja svi pričaju o njegovom stilu