Steven K. (36) zadobio je teške povrede glave i tijela nakon što je komšije u Berlinu upozorio na zabranu roštiljanja. Brutalni napad dogodio se u nedjelju poslijepodne u naselju Friedrichsfelde, a žrtva je završila u bolnici s višestrukim prijelomima i hematomima, piše <a href="https://www.bild.de/regional/berlin/berlin-er-hat-dem-nachbarn-gesagt-dass-er-im-hof-nicht-grillen-darf-69f8cda723e6b3dbf3c98e96?t_ref=https%3A%2F%2Fm.bild.de%2Fregional%2Fberlin%2Fberlin-er-hat-dem-nachbarn-gesagt-dass-er-im-hof-nicht-grillen-darf-69f8cda723e6b3dbf3c98e96%3Ft_ref%3Dhttps%253A%252F%252Fwww.google.com%252F">Bild</a>.Lice mu je prekriveno razderotinama, nos mu je slomljen i natečen, dok je područje oko očiju potpuno crveno i ljubičasto. Ispod desne jagodične kosti proteže se veliki podljev krvi od nosa do obraza. Stiven K. stanar je koji je brutalno pretučen u dvorištu stambene zgrade.<h2>Kako je sve počelo?</h2>Prema njegovim riječima, sve je počelo kada je komšije podsjetio na pravilo o zabrani roštiljanja koje važi za sve stanare. Najmanje dvojica muškaraca oca tromjesečne djevojčice pretukla su do neprepoznatljivosti.

Problem s roštiljanjem, kako tvrdi, traje još od prošle godine. Navodi da su isti ljudi redovno protivzakonito pekli meso u zajedničkom dvorištu. Steven K. kaže da dim ulazi direktno kroz prozor dječije sobe zbog čega ga ne mogu ni otvoriti.U nedjelju su pripreme za roštilj počele već oko osam sati ujutro. U dvorište su iznijeli stolove i stolice, nakon čega je Steven K. prišao jednom od stanara, članu porodice iz Rumunije, i upozorio ga na zabranu. Stanar je u početku poslušao i sklonio stvari.Situacija se, međutim, ponovila još dva puta. Stolovi su vraćani u dvorište, a nakon intervencije Stevena K. ponovo uklanjani. Kada je komšija treći put pokušao zapaliti roštilj, Steven K. pozvao je policiju.Službenici su mu preko telefona savjetovali da se vrati u stan zbog vlastite sigurnosti. Ubrzo nakon toga komšija mu je, kako tvrdi, zaprijetio riječima: "Pazi se, moja porodica upravo stiže."Nedugo potom ispred zgrade zaustavio se Opel Corsa. Iz automobila je izašao muškarac, a za njim žena i dijete. Nepoznati muškarac odmah je priskočio u pomoć stanaru i bez upozorenja poprskao Stevena K. biber-sprejom u lice.Nakon toga su ga obojica počela udarati pesnicama, a zatim ga šutirati po glavi i tijelu dok je bespomoćno ležao na zemlji.<h2>Napadači pobjegli</h2>Kada je policija stigla na mjesto događaja, napadači su već pobjegli. Prema informacijama do kojih je došao Bild, istražitelji znaju identitet osumnjičenih, ali oni još nisu uhapšeni.Stiven K. prebačen je u bolnicu gdje su ljekari, osim brojnih hematoma, ustanovili i iščašenje ramena. Sumnja se i na oštećenje tetiva zbog čega će, prema svemu sudeći, morati na operaciju."Nikada nisam mislio da ljudi mogu biti toliko podmukli i brutalni zbog jedne sitnice", izjavio je Stiven K.Policija nastavlja potragu za napadačima koji su pobjegli privatnim automobilom.

Prema njegovim riječima, sve je počelo kada je komšije podsjetio na pravilo o zabrani roštiljanja koje važi za sve stanare

Roštiljanje je zabranjeno na travnjaku u dvorištu ove stambene zgrade

Nijemac upozorio Balkance da ne roštiljaju u dvorištu, pa završio u bolnici unakaženog lica

U zajedničkoj akciji pripadnika Jedinice Granične policije BiH Gorica i Stanice granične policije Imotski Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, 6. maja 2026. godine spriječeno je krijumčarenje osam stranih državljana u graničnom pojasu na području Posušja.Krijumčarenje je otkriveno tokom patrole i kontrole putničkog vozila marke "Pežo", bh. registarskih oznaka, kojim je upravljao A. B. (1999), državljanin Gruzije.Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo krijumčarenje osoba, o slučaju je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva BiH. Po njegovom nalogu, vozač je ispitan u svojstvu osumnjičenog, lišen slobode, a vozilo i drugi dokazni materijali privremeno su oduzeti. Uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, državljanin Gruzije predat je nadležnom tužiocu Tužilaštva BiH.Strani državljani, među kojima su dvojica državljana Turske, pet državljana Azerbejdžana i jedan državljanin Ruske Federacije, predati su Službi za poslove sa strancima BiH, uz prijedlog za donošenje rješenja o njihovom protjerivanju iz zemlje.

Krijumčarenje je otkriveno tokom patrole i kontrole putničkog vozila marke "Pežo", bh. registarskih oznaka, kojim je upravljao A. B. (1999)

Na području Posušja spriječeno krijumčarenje stranih državljana 

Njemački Bundestag vodio je raspravu o produženju mandata njemačkih vojnika u okviru misije EUFOR "Altea" u Bosni i Hercegovini. Iako većina parlamentaraca podržava ostanak Bundeswehra u BiH, debata je ponovo pokazala duboke političke razlike u Berlinu kada je riječ o budućnosti zemlje.Dok dio vlasti upozorava na secesionističke politike, ruski utjecaj i vanjske pritiske, političke opcije s krajnje desnice i ljevice traže povlačenje njemačkih trupa.Aktuelni mandat do 50 njemačkih vojnika u mirovnoj misiji ističe 30. juna 2026. godine, a Bundestag treba odlučiti o njegovom produženju. Iako je rasprava trebala trajati pola sata, pretvorila se u širu analizu sigurnosne i političke situacije u Bosni i Hercegovini.Vladajuće stranke BiH posmatraju kao važno sigurnosno pitanje za Evropu, uz upozorenja na ruski utjecaj i nestabilnost. Zeleni su u raspravi govorili o ratnim zločinima i neobilježenim stratištima u Republici Srpskoj, uz upozorenja na političke aktivnosti Donalda Trampa mlađeg u tom entitetu. AfD i Ljevica ostali su pri stavu da misija treba biti okončana, uz tvrdnje da međunarodno vojno prisustvo ne rješava unutrašnje političke probleme.<h2>Sjećanje na Srebrenicu i krhka stabilnost</h2>Državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Florian Han otvorio je raspravu podsjećanjem na genocid u Srebrenici, poručivši da se takvi zločini nikada ne smiju ponoviti.On je naglasio da je sigurnosna situacija trenutno stabilna, ali politička i dalje veoma krhka, posebno u kontekstu Republike Srpske.- Pokušaj otcjepljenja Republike Srpske prošle godine je spriječen, a državne institucije su pokazale sposobnost djelovanja smjenom bivšeg predsjednika Dodika. Ipak, reformski proces ne napreduje dovoljno brzo, uprkos najavama evropskog puta - rekao je Han, upozorivši da bi povlačenje međunarodnih snaga otvorilo prostor ruskom utjecaju.Sličan stav iznio je i Sebastijan Hartman iz Ministarstva odbrane, koji je upozorio na secesionističke tendencije koje, prema njegovim riječima, i dalje predstavljaju rizik za stabilnost BiH.<h2>Od Vlasenice do Trampa mlađeg</h2>Poslanik Zelenih Niklas Vagener iznio je lično svjedočenje iz Vlasenice, govoreći o posljedicama rata i nedostatku obilježavanja mjesta stradanja.- Ušli smo u prostoriju u kojoj su i dalje bile vidljive krvave mrlje. Tamo su ubijene i silovane hiljade ljudi, a nema nikakvog spomen-obilježja. Život se odvija kao da se ništa nije dogodilo - rekao je Vagener, obrazlažući potrebu za međunarodnim prisustvom.On je upozorio i na političke i ekonomske interese u BiH, spominjući i posjetu Donalda Trampa mlađeg Republici Srpskoj, koju je povezao s lobističkim aktivnostima.<h2>AfD i Ljevica protiv misije</h2>AfD i Ljevica odbacuju produženje mandata, ali iz potpuno različitih političkih polazišta.Tobijas Tajh iz AfD-a smatra da je misija izgubila smisao.- Nakon više od 20 godina, rezultati nisu vidljivi. EUFOR stvara iluziju stabilnosti i zavisnost od stranog prisustva. Stabilnost ne dolazi od vojske, već od funkcionalnih institucija - rekao je Tajh.S druge strane, Gokej Akbulut iz Ljevice kritikovala je cijeli postdejtonski sistem i ulogu međunarodne uprave.- Bosna i Hercegovina ostaje nefunkcionalna država u kojoj etničke elite blokiraju napredak. Visoki predstavnik Kristijan Šmit ima previše moći i donosi odluke bez demokratskog legitimiteta. Rješenje nisu vojnici, nego borba protiv korupcije i ulaganje u mlade - poručila je Akbulut.<h2>Upozorenja o globalnim posljedicama</h2>Peter Bajer iz CDU/CSU branio je ulogu visokog predstavnika Kristijana Šmita, naglašavajući da međunarodni angažman i dalje ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti.On je upozorio i na šire geopolitičke posljedice mogućeg povlačenja Zapada.- Ako se mi povučemo i ako Sjedinjene Američke Države smanje prisustvo, nastaje prostor za destabilizujuće utjecaje. Evropska perspektiva ostaje najbolji put za stabilnost regiona - rekao je Bajer.Nakon rasprave, prijedlog vlade upućen je u dalju proceduru, a prema trenutnim procjenama, većina u Bundestagu sklona je produženju mandata njemačkih vojnika u Bosni i Hercegovini i nakon 2026. godine.

Dok dio vlasti upozorava na secesionističke politike, ruski utjecaj i vanjske pritiske, političke opcije s krajnje desnice i ljevice traže povlačenje

Napeta rasprava u Bundestagu o njemačkim vojnicima u BiH: Spominjalo se povlačenje SAD i otcjepljenje RS

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se javnosti putem video poruke na društvenim mrežama, u kojoj je oštro kritikovao Rusiju zbog odbijanja prijedloga o prekidu vatre. Istakao je da je Moskva na inicijativu za mir odgovorila isključivo novim napadima širom Ukrajine.- Zahvaljujem svakoj državi i lideru koji je podržao prijedlog Ukrajine za potpuni prekid vatre. Rusija je na to odgovorila samo novim udarima i napadima. Tokom cijelog dana, gotovo svakog sata, stizali su izvještaji o napadima iz različitih regija Ukrajine - izjavio je Zelenski, dodajući da će Ukrajina odgovoriti na isti način.<h2>"Rusija zna kako da nas kontaktira"</h2>Zelenski je naglasio da je Kijev uputio jasan prijedlog o primirju i diplomatskom rješenju, te da Moskva dobro zna kako uspostaviti kontakt s Ukrajinom ili međunarodnim partnerima radi dogovora o detaljima. Ipak, kako je naveo, rusko rukovodstvo ima druge prioritete.- Ako jedna osoba u Moskvi, koja ne može da živi bez rata, brine samo o jednoj paradi i ničemu drugom, to je druga stvar. Ukrajina je spremna da radi za mir i želi dostojanstven kraj ovog rata. Rusija se dovela u fazu da im čak i glavna parada sada zavisi od nas. Ovo je jasan signal: dosta je bilo - poručio je ukrajinski predsjednik.<h2>Prva parada bez tenkova od 1945. godine</h2>Ove izjave dolaze u trenutku kada se Moskva priprema za obilježavanje Dana pobjede 9. maja u znatno izmijenjenim okolnostima. Prema najavama, tradicionalna vojna parada na Crvenom trgu bit će znatno smanjena. Po prvi put od završetka Drugog svjetskog rata, neće biti prikazane teške borbene mašine, tenkovi ni raketni sistemi, već će događaj biti ograničen na marširanje vojnih jedinica.Takva odluka tumači se kao posljedica velikih gubitaka ruske vojske na ukrajinskom ratištu. Analitičari smatraju da Kremlj nema dovoljno ispravne i moderne opreme koju bi mogao povući s fronta samo za potrebe parade, dok su sigurnosni rizici od mogućih napada dronovima dodatno pojačali oprez.U Moskvi je istovremeno primjetna napeta atmosfera. Ankete među građanima pokazuju da su mnogi zbunjeni izostankom tenkova, a dio javnosti to doživljava kao svojevrsno poniženje.Zelenski je upravo te okolnosti iskoristio u svom obraćanju, poručivši da sigurnost same ruske proslave sada, kako tvrdi, zavisi od ukrajinskih poteza i odluka o „odgovoru na agresiju“.

Ove izjave dolaze u trenutku kada se Moskva priprema za obilježavanje Dana pobjede 9. maja u znatno izmijenjenim okolnostima

Zelenski: "Rusija je u fazi rata u kojoj im glavna parada u Moskvi ovisi o nama"

Visoki iranski zvaničnik poručio je da Teheran neće prihvatiti američki plan koji predviđa ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, nazivajući ga nerealnim, niti će dozvoliti da se Sjedinjene Američke Države povuku iz sukoba bez plaćanja odštete za, kako navodi, nanesenu štetu Iranu, prenosi iranska državna televizija Press TV.Mohsen Rezai, dugogodišnji savjetnik pokojnog vrhovnog vođe Ali Hamnei, komentarisao je američki prijedlog od 14 tačaka koji je Washington preko posrednika dostavio Iranu. Plan Sjedinjenih Američkih Država, kako se navodi, ima za cilj uspostavljanje okvira za sporazum koji bi omogućio ponovno otvaranje strateški važnog plovnog puta i okončanje sukoba.Rezai je istakao da svaki prihvatljiv ishod pregovora između Teherana i Vašington mora donijeti "konkretnu korist", a ne, kako je rekao, "svečanu i praznu gestu" koju, prema njegovim tvrdnjama, nude Sjedinjene Američke Države.Dodao je i da će Iran nastaviti tražiti svoja prava i ratnu odštetu čak i u slučaju povlačenja američkih snaga iz regije.- Trpimo ih 47 godina i nastavit ćemo putem otpora - rekao je Rezai, prema navodima državnih medija.

Dodao je i da će Iran nastaviti tražiti svoja prava i ratnu odštetu čak i u slučaju povlačenja američkih snaga iz regije.

Iranski zvaničnik odbacio američki plan: "Trpimo ih 47 godina i nastavit ćemo putem otpora" 

Ukrajinske snage sinoć su izvele su udare na niz važnih ruskih vojnih ciljeva, među kojima su manji raketni brod i skladišta. Informacije o udaru je objavio Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine, piše Ukrainska Pravda.Glavni štab izvijestio je da je pogođen višenamjenski mali raketni brod klase Karakurt, projekt 22800, u blizini pomorske baze Kaspijsk u ruskom Dagestanu. Riječ je o plovilu koje može lansirati krstareće rakete Kalibr, kojima Rusija redovito napada civilne ciljeve u Ukrajini.Ukrajinske snage također su napale rusko zapovjedno mjesto u Sosnivki u Luhanskoj oblasti i zemaljsku kontrolnu stanicu u blizini Jasne u Doneckoj oblasti.Pogođeno je i skladište streljiva u Kalmikivki te skladište goriva i maziva kod Smoljaninove u Luhanskoj oblasti. Ukrajinske postrojbe izvele su i udare na skupine ruskog osoblja u blizini Dersove u Doneckoj oblasti i mjesta Smile u Zaporiškoj oblasti.

Glavni štab izvijestio je da je pogođen višenamjenski mali raketni brod klase Karakurt, projekt 22800, u blizini pomorske baze Kaspijsk

Ukrajinci razorili ruski raketni brod

Povjerljiva procjena američkih obavještajnih službi, dostavljena Bijeloj kući, pokazuje da Iran može mjesecima izdržati američku pomorsku blokadu te da su zadržali značajan arsenal projektila i dronova.Ovi podaci u suprotnosti su s optimističnim tvrdnjama predsjednika Donalda Trampa.Prema ekskluzivnom izvještaju Washington Posta, CIA procjenjuje da Teheran može preživjeti blokadu Hormuškog moreuza najmanje tri do četiri mjeseca prije nego što se suoči s ozbiljnijim ekonomskim posljedicama. To dovodi u pitanje Trampove izjave o brzom završetku rata i mogućoj kapitulaciji Irana.Analiza američke obavještajne zajednice, koja se često smatra realističnijom od javnih političkih istupa, navodi i da Iran i dalje posjeduje značajne balističke kapacitete uprkos sedmicama američkog i izraelskog bombardovanja.<h2>Sačuvano 70 posto projektila</h2>Prema podacima američkih zvaničnika, Iran je sačuvao oko 75 posto svojih predratnih mobilnih lansera i oko 70 posto zaliha projektila. Također se navodi da je uspio ponovo aktivirati gotovo sva podzemna skladišta, popraviti oštećene rakete i sastaviti nove koje su bile u fazi proizvodnje.Ovi nalazi u suprotnosti su s Trampovim izjavama iz Ovalnog ureda, gdje je rekao: "Njihovi projektili su uglavnom uništeni, vjerovatno imaju 18 ili 19 posto onoga što su imali, što nije mnogo."Predsjednik Tramp, ministar odbrane Pit Hegset i drugi zvaničnici predstavljaju rat kao američku vojnu pobjedu. Tramp je blokadu nazvao "nevjerovatnom" i "čeličnim zidom", tvrdeći da iranska ekonomija propada, da je valuta bezvrijedna i da država ne može finansirati vojsku.Glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli izjavila je da Iran gubi oko pola milijarde dolara dnevno zbog pomorske blokade i sankcija nazvanih "Ekonomska furija". Međutim, CIA procjenjuje da Iran može izdržati između 90 i 120 dana, a moguće i duže.Teheran je, uprkos gubicima visokih vojnih i političkih zvaničnika, pokazao visoku otpornost. Iran skladišti naftu na tankerima, smanjuje proizvodnju na bušotinama kako bi ih očuvao, a američki zvaničnici smatraju da razmatra i krijumčarenje nafte kopnenim i željezničkim pravcima kroz centralnu Aziju.<h2>Zatvoren Hormuz i prijetnja dronovima</h2>Od početka rata 28. februara, Iran drži zatvorenim Hormuški moreuz, ključnu rutu za izvoz nafte iz Persijskog zaljeva. Iako se vode pregovori uz posredovanje Pakistana, stručnjaci upozoravaju na opasnost od jeftinih iranskih dronova koje je teško otkriti.- Dovoljno je da jedan dron pogodi brod i niko više neće htjeti osiguravati naftne tankere - rekao je Deni Citrinovič, istraživač Instituta za studije nacionalne sigurnosti u Izraelu i bivši šef odjela za Iran u vojnoj obavještajnoj službi.On upozorava da se iransko rukovodstvo ne osjeća prisiljenim na predaju te da bi, uprkos vojnim uspjesima SAD-a i Izraela, ishod rata mogao predstavljati strateški neuspjeh za Sjedinjene Američke Države.- Ono što je počelo kao rat usmjeren na rušenje režima i uništavanje njegovih nuklearnih i balističkih kapaciteta, moglo bi završiti jačim iranskim režimom nego prije — osnaženim ukidanjem sankcija, sa očuvanim raketnim kapacitetima i nastavkom obogaćivanja uranija na vlastitoj teritoriji - zaključio je Citrinovič.

Ovi podaci u suprotnosti su s optimističnim tvrdnjama predsjednika Donalda Trampa

Procurili podaci CIA-e: Iran može mjesecima izdržati Trampovu blokadu, zadržali su većinu oružja

Papa Lav XIV i američki državni sekretar Marko Rubio založili su se danas na sastanku za unapređenje odnosa između Vatikana i Vašingtona, u trenutku pojačanih verbalnih napada predsjednika Donalda Trampa na Papu.Lav i Rubio "obnovili su zajedničku posvećenost njegovanju dobrih bilateralnih odnosa", saopćio je Vatikan nakon prvog susreta pape i visokog zvaničnika Trampove administracije u gotovo godinu dana, u atmosferi pojačanih tenzija s Vašingtonom.Prvi američki papa izazvao je Trampovo nezadovoljstvo nakon što je postao oštar kritičar američko-izraelskog rata protiv Irana i tvrde antiimigracione politike Trampove administracije. Tramp je proteklih sedmica nastavio niz javnih napada na Papu, što je izazvalo reakcije hrišćanskih lidera širom političkog spektra.Rubijev susret s Lavom predstavljen je kao simbol "snažnog“ odnosa Vatikana i SAD-a, rekao je portparol State Departmenta Tomi Pigot. Rubio je proveo oko dva i po sata u Vatikanu prije nego što je u konvoju pod jakim osiguranjem napustio područje. Američki državni sekretar sastao se i s visokim vatikanskim zvaničnicima, uključujući kardinala Pjetra Parolina.Tokom razgovora razmijenjeni su i pokloni. Američka ambasada pri Svetoj Stolici objavila je na mreži X da su Lav i Rubio razgovarali o "temama od zajedničkog interesa na zapadnoj hemisferi". Vatikan je naveo da su dvojica zvaničnika "razmijenili mišljenja" o globalnoj situaciji i razgovarali o "potrebi neumornog rada u korist mira".Rubio je Papi poklonio malu kristalnu fudbalsku loptu i u šali rekao da zna kako je Lav, porijeklom iz Čikaga i poznat kao navijač White Soxa, više "bejzbol tip". Papa Lav je Rubiju uzvratio poklonom male olovke izrađene od drveta masline, koju je nazvao "biljkom mira".

Rubijev susret s Lavom predstavljen je kao simbol "snažnog“ odnosa Vatikana i SAD-a, rekao je portparol State Departmenta

Rubio i papa Lav XIV razgovarali o jačanju odnosa i miru u svijetu

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o ublažavanju pomorske blokade Irana u zamjenu za postepeno obnavljanje plovidbe kroz moreuz, javlja saudijska televizija Al Arabiya, koja se pozvala na pakistanske izvore.- Postignut je sporazum o ublažavanju blokade u zamjenu za postepeno otvaranje Hormuškog moreuza - rekli su izvori za televiziju,

Kineski supertanker vraćen u Hormuški moreuz nakon pokušaja prolaska

Trenutno su u toku intenzivni kontakti o ovom pitanju i da se u narednim satima očekuje proboj u rješavanju pitanja brodova blokiranih u moreuzu, dodali su Međutim, izvori Al Arabije naveli su da trenutno nema dogovora o direktnim sastancima između Iranaca i Amerikanaca", te da se kontakti nastavljaju preko posrednika.

Tankerima poručeno da ne plaćaju Iranu prolaz kroz Hormuški moreuz

Donald Tramp (Trump) također je zatražio od iranske strane da što prije odgovori na prijedlog Vašingtona za deeskalaciju, dodali su izvori.Pregovarački proces odvija se glatko, navela je televizija, dodajući da bi Iran mogao već danas prenijeti svoj odgovor pakistanskim posrednicima.

Pregovarački proces odvija se glatko, navela je televizija, dodajući da bi Iran mogao već danas prenijeti svoj odgovor pakistanskim posrednicima

SAD i Iran dogovorili djelomično otvaranje Hormuškog moreuza

Njemački turist, koji je 2024. godine s obitelji ljetovao na grčkom otoku Kosu, izborio je na sudu u Hanoveru odštetu od gotovo 1.000 eura jer u hotelu nije mogao pronaći slobodnu ležaljku.&nbsp;<h2>Presuda u korist putnika</h2>Iako je aranžman platio više od 7000 eura, muškarac je svjedočio da su sva mjesta uz bazen bila zauzeta peškirima drugih gostiju već u zoru, zbog čega su njegova djeca bila prisiljena ležati na betonu.Sud je presudio u korist putnika, utvrdivši da je za ovaj propust odgovoran njemački turoperator.&nbsp;<h2>Zabrana rezervacije ležaljke</h2>Hotel i turoperator nisu proveli istaknuta pravila o zabrani rezervacije ležaljki, niti su reagirali na pritužbe gosta.Prema strogim pravilima o paket-aranžmanima, turoperator mora osigurati razuman omjer broja ležaljki i gostiju.Sudac je istaknuo da gosti ne bi trebali sami rješavati problem micanjem tuđih peškira, već je dužnost organizatora spriječiti takve situacije.<h2>Nejasno provođenje pravila</h2>Iako je hotel prvobitno ponudio manji povrat novca, sud je odredio iznos od 986,70 eura, smatrajući da je u ovom pojedinačnom slučaju turoperator zakazao u pružanju ugovorene usluge.&nbsp;Iako bonton i kućni red većine hotela zabranjuju rezervacije peškirima, nejasno provođenje tih pravila često dovodi do sukoba koje bi, prema ovoj presudi, trebali rješavati pružatelji usluga, a ne sami turisti.

Iako je aranžman platio više od 7000 eura, muškarac je svjedočio da su sva mjesta uz bazen bila zauzeta peškirima drugih gostiju već u zoru

Nijemac dobio presudu i naplatio 1.000 eura

Muškarac dobio odštetu 1.000 eura jer na ljetovanju nije mogao naći ležaljku

Dvije bespilotne letjelice ušle su u Latviju, članicu NATO-a, iz pravca ruske teritorije i potom se srušile, saopćila je u četvrtak ujutro latvijska vojska.<h2>Oštećeni rezervoari</h2>Ministar odbrane Latvije Andris Spruds izjavio je za nacionalni emiter LSM da se pretpostavlja da su dronovi lansirani iz Ukrajine prema ciljevima u Rusiji.On je dodao da su na teren upućeni vojni avioni multinacionalne NATO misije za nadzor zračnog prostora Baltika.

<blockquote class="twitter-tweet">🇱🇻 Claimed as several drones flew into Latvia from the territory of the Russian Federation: an empty tank at an oil depot in the city of Rezekne was damaged. <a href="https://t.co/asHVohIt4i">pic.twitter.com/asHVohIt4i</a>&mdash; MAKS 25 🇺🇦👀 (@Maks_NAFO_FELLA) <a href="https://twitter.com/Maks_NAFO_FELLA/status/2052292689635299500?ref_src=twsrc%5Etfw">May 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U skladišnom postrojenju u gradu Rezekne, oko 40 kilometara od granice s Rusijom, u četvrtak ujutro oštećena su četiri prazna rezervoara za naftu. Policija i vatrogasci saopćili su da su na lokaciji pronađeni mogući ostaci srušenog drona.Vatrogasne ekipe ugasile su požar koji je zahvatio oko 30 kvadratnih metara jednog od rezervoara.<h2>Upozorenje za stanovnike</h2>Latvijske vlasti su u 4:09 sati po lokalnom vremenu izdale upozorenje na dronove za stanovnike u pograničnom području s Rusijom, uz apel da ostanu u zatvorenim prostorima.Lokalne vlasti saopćile su da će sve škole u Rezekneu u četvrtak biti zatvorene.Krajem marta nekoliko ukrajinskih dronova zalutalo je u Latviju, kao i u susjedne NATO zemlje Estoniju i Litvaniju. Tada je jedan dron udario u dimnjak lokalne elektrane, dok je drugi pao na zaleđeno jezero i eksplodirao.Vjeruje se da su dronovi lansirani s ciljem napada na vojne ciljeve u Rusiji. Ministri vanjskih poslova baltičkih država ranije su naveli da njihove zemlje nikada nisu dozvolile korištenje svog teritorija i zračnog prostora za napade na Rusiju.

Ministar odbrane Latvije izjavio je za nacionalni emiter LSM da se pretpostavlja da su dronovi lansirani iz Ukrajine prema ciljevima u Rusiji

Ukrajinski dronovi lansirani na Rusiju pali u Latviji: Oštećeni rezervoari za naftu, izbio i požar

Turska je prikazala prototip interkontinentalne balističke rakete (ICBM) pod nazivom “Jildirimhan”, u sklopu šire strategije jačanja vojne samostalnosti i pozicioniranja kao važnog odbrambenog aktera na Bliskom istoku i unutar NATO-a.Prema dostupnim informacijama, “Jildirimhan” (munja) ima procijenjeni domet od oko 6.000 kilometara, što joj omogućava djelovanje na ciljeve u Evropi, Africi i Aziji. Ipak, njena serijska proizvodnja još nije počela.<h2>Domet i brzina</h2>Stručnjaci u razgovoru za Al Jazeeru navode da se rakete s dometom većim od 5.500 kilometara svrstavaju u kategoriju interkontinentalnih balističkih projektila.Također se navodi da raketa može dostići brzinu do 25 maha, da koristi četiri pogonska motora, te da se pokreće tečnim gorivom na bazi azot-tetroksida. Njena bojeva glava može nositi teret do 3.000 kilograma.Turski ministar odbrane Jašar Guler izjavio je da Turska nastoji saveznicima ponuditi ne samo oružane sisteme, već i tehnološka rješenja te održiv sigurnosni okvir.Stručnjaci ocjenjuju da je predstavljanje prototipa značajno prvenstveno zbog razvoja domaćih tehnoloških kapaciteta, a ne nužno zbog njegove trenutne operativne upotrebe.Analitičari ističu da je ovaj projekat povezan i s turskim civilnim svemirskim programima, jer se tehnologije balističkih raketa i svemirskih lansiranja djelimično preklapaju.<h2>Globalni uticaj</h2>Predstavnici turske odbrambene industrije smatraju da novi projekat predstavlja iskorak u jačanju vojne tehnologije i odvraćanja, kao i ambiciju Turske da poveća svoj globalni uticaj.Predstavljanje rakete dolazi u periodu pojačanih tenzija na Bliskom istoku, uključujući sukobe oko Irana, situaciju u Gazi i Libanu, te narušene odnose između više regionalnih aktera, navodi Al Džazira.Analitičari ocjenjuju da Turska posljednjih godina razvija strategiju smanjenja zavisnosti od stranih dobavljača i jačanja domaće vojne industrije, koja bilježi snažan rast od 2010-ih godina.Turska je danas jedna od ključnih članica NATO-a, s drugom po veličini stalnom vojskom u savezu i rastućim izvozom naoružanja, koji je 2025. godine premašio 10 milijardi dolara.

Turska je prikazala prototip interkontinentalne balističke rakete (ICBM) pod nazivom “Jildirimhan”

Turska pokazala svoju prvu interkontinentalnu balističku raketu: Ima moćne karakteristike!

Rumen Radev, lider Progresivne Bugarske, koji je pobijedio na izborima, dobio je mandat za formiranje nove vlade, izvijestio je u četvrtak javni emiter BTA.Bugarska predsjednica Iliana Iotova uručila je prvi mandat za formiranje vlade Radevu, kojeg je za premijera nominovala Progresivna Bugarska, najveća parlamentarna grupa u 52. sazivu narodne skupštine.<h2>Očekivanja građana</h2>Nakon konsultacija s parlamentarnim grupama 5. maja, Iotova je rekla da su građani ukazali značajno povjerenje u Progresivnu Bugarsku dajući joj odlučno vodstvo u novoizabranom parlamentu.- Nakon godina uzastopnih političkih kriza, očekivanja bugarskih građana su stabilna i efikasna uprava. To su i očekivanja naših partnera širom Evrope i međunarodno - rekla je Iotova.Radev je rekao da mandat predstavlja veliku odgovornost, dodajući da su birači izrazili jasnu preferenciju za stabilne institucije i efikasnu upravu kroz posljednje izbore.Dodao je da su "nakon godina političke nestabilnosti, bugarski građani donijeli svoj sud na posljednjim izborima i okončali političku krizu".Radev je podnio predloženu strukturu i sastav nove vlade ubrzo nakon što je dobio mandat.<h2>Nacrt kabineta</h2>Nacrt kabineta uključuje premijera i četiri potpredsjednika vlade. Prema prijedlogu, sam Radev bi obavljao funkciju premijera.Potpredsjednici vlade su Galab Donev, koji bi također obavljao funkciju ministra finansija, Aleksandar Pulev, koji bi obavljao funkciju ministra ekonomije, investicija i industrije, Ivo Petrov i Atanas Pekanov.Predloženi kabinet također uključuje Ivana Demerdžijeva kao ministra unutrašnjih poslova, Dimitra Stojanova kao ministra odbrane, Velislavu Petrovu-Čamovu kao ministricu vanjskih poslova i Nikolaja Najdenova kao ministra pravde.Koalicija Progresivna Bugarska pobjedila je na parlamentarnim izborima 19. aprila, osmim od 2021. godine.Radev, bivši komandant Ratne avijacije koji je bio predsjednik Bugarske od 2017. do ostavke 2026. godine, formirao je Progresivnu Bugarsku ranije ove godine, nakon što se povukao s predsjedničke funkcije kako bi se kandidovao na parlamentarnim izborima.

Podnio je predloženu strukturu i sastav nove vlade ubrzo nakon što je dobio mandat

Pobjednik bugarskih izbora dobio mandat za formiranje nove vlade

Premijerka Italije Đorđa Meloni ugostila je u Rimu budućeg premijera Mađarske Petera Mađara, a razgovor je, prema njegovim riječima, obuhvatio i pitanje zemalja Zapadnog Balkana.Kako je Mađar objavio na društvenoj mreži X, dvije strane su razmatrale brojne oblasti u kojima Italija i Mađarska mogu blisko sarađivati.- Složili smo se da su Italija i Mađarska usklađene po mnogim pitanjima — od odlučne borbe protiv ilegalnih migracija, preko pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, do jačanja konkurentnosti država članica - napisao je Mađar.On je dodao da je Đorđu Meloni pozvao u posjetu Budimpešti.- Pozvao sam premijerku da posjeti Mađarsku, a dogovorili smo i jačanje investicione saradnje između Italije i Mađarske, kao i što skoriji završetak mađarskog logističkog centra u Trstu - rekao je budući premijer Mađarske.Objavu je završio porukom da prijateljstvo Mađarske i Italije treba ostati trajno.

Kako je Mađar objavio na društvenoj mreži X, dvije strane su razmatrale brojne oblasti u kojima Italija i Mađarska mogu blisko sarađivati

Meloni ugostila Mađara: Razgovarali i o Zapadnom Balkanu

Kada bi se ratovi mogli dobiti riječima, sukob Donalda Trampa s Iranom bi odavno bio završen. Ipak, američki predsjednik i dalje ne uspijeva pronaći rješenje za rat koji je u početku trebao trajati najviše mjesec i po dana, a sada je ušao u desetu sedmicu.<h2>Uhvaćen u dvije zamke</h2>Kako piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/07/politics/trump-iran-war-exit-strategy-analysis">CNN</a>, Tramp je ušao u dvije zamke koje je sam stvorio – jednu geopolitičku i jednu unutrašnjopolitičku. Iranova kontrola nad Hormuškim moreuzom i njegovo odbijanje ustupaka otežavaju završetak rata bez visokih vojnih i političkih troškova. Istovremeno, u SAD-u mu podrška pada na oko 30 posto, dok rastu cijene goriva i jača protivljenje javnosti ratu.<h2>Nada u sporazum na jednoj stranici</h2>Posljednja opcija je dokument na jednoj stranici koji se trenutno dogovara uz posredovanje Pakistana. Plan predviđa kraj rata i 30 dana za rješavanje spornih pitanja.Takvo rješenje odgovara Trampovoj sklonosti jednostavnim potezima, ali analitičari upozoravaju da jedan kratki dokument teško može riješiti višedecenijske probleme između SAD-a i Irana, uključujući nuklearni program, raketne sisteme i optužbe za terorizam.<h2>Stvarnost ga stalno demantuje</h2>Iran istovremeno traži ukidanje sankcija kako bi stabilizirao ekonomiju i zadržava interes za kontrolu nad strateškim pomorskim pravcima kroz moreuz.Teheran bi danas trebalo da dostavi odgovor na američki prijedlog preko pakistanskih posrednika. Iako se u pregovorima spominje približavanje dogovoru, Tramp je više puta tvrdio da je sporazum već blizu, što se svaki put pokazalo netačnim.<h2>Haos u Vašingtonu</h2>U Vašingtonu, kako ocjenjuje CNN, vlada strateška zbrka i česte promjene kursa. Ministar vanjskih poslova Marko Rubio je čak izjavio da je operacija “Epski bijes” završena, da bi ubrzo bile predstavljene nove ideje i operacije.Jedan od planova, nazvan “Projekt Sloboda”, ubrzo je zaustavljen nakon minimalnih rezultata, što dodatno pokazuje nedosljednost američkog pristupa.<h2>Strategija “srebrnog metka”</h2>Stručnjaci to opisuju kao vjerovanje da jedan snažan potez može natjerati Iran na popuštanje. Ipak, dosadašnje mjere – od vojnih udara do blokada – nisu donijele strateški rezultat.Iran je, uprkos pritisku, zadržao unutrašnju stabilnost, a Revolucionarna garda nije pokazala znakove slabljenja.<h2>Nema brzog rješenja</h2>Iako SAD ima ogromne vojne kapacitete, teško ih je pretvoriti u politički uspjeh. Iran, s druge strane, koristi asimetrično ratovanje i kontrolu nad moreuzom kao ključnu polugu.Kako navodi Ian Lesli, “postoji ogroman jaz između američkih operativnih sposobnosti i sposobnosti da se iz toga izvuče strateški uspjeh”.<h2>Slabija pregovaračka pozicija SAD-a</h2>Iranova kontrola nad moreuzom dodatno jača njegovu pregovaračku poziciju, dok globalna ekonomija trpi posljedice.Analitičari upozoravaju da trenutni pregovori ne garantuju kraj sukoba.Kako je rekla Anja Manuel, “ovaj sukob nije završen”.CNN ocjenjuje da Trampove neprecizne izjave, stalne promjene pristupa i oslanjanje na brza rješenja otvaraju ozbiljna pitanja o dosljednosti i snazi američke strategije u ratu koji i dalje nema jasan kraj.

Tramp je ušao u dvije zamke koje je sam stvorio – jednu geopolitičku i jednu unutrašnjopolitičku

CNN: Tramp očajnički želi završiti rat kojeg je sam započeo, nema pojma kako


Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je u trenutnoj epidemiji hantavirusa potvrđeno pet slučajeva, dok se još nekoliko sumnjivih slučajeva nalazi pod istragom.Generalni direktor SZO-a Tedros Gebrejesus rekao je novinarima da je ukupno prijavljeno osam slučajeva, od čega su pet potvrđeni, a tri i dalje sumnjivi.On je pojasnio da se andski soj hantavirusa, koji je povezan s ovom epidemijom, najvjerovatnije prenosi među članovima domaćinstva, bliskim partnerima i osobama koje pružaju zdravstvenu njegu.Prema njegovim riječima, nijedan od preostalih putnika niti članova posade na brodu “MV Hondius” trenutno nema simptome.Ipak, upozorio je da bi zbog inkubacionog perioda koji može trajati i do šest sedmica moglo doći do pojave novih slučajeva.<h2>Mjere na brodu</h2>Brod trenutno plovi prema Kanarskim ostrvima.- Uvjereni smo u kapacitete Španije da upravlja ovim rizikom i pružamo im podršku u tome.&nbsp;Rizik za stanovnike Kanarskih ostrva procjenjujemo kao nizak - rekao je Gebrejesus.SZO je, kako je naveo, izdao upute operateru broda o zdravstvenim mjerama koje se sprovode na plovilu.- Od svih putnika je zatraženo da ostanu u svojim kabinama. Kabine se dezinfikuju, a svako ko razvije simptome biće odmah izolovan -&nbsp;pojasnio je.Gebrejesus je rekao da je u stalnom kontaktu s kapetanom broda, uključujući i jutarnje izvještaje.- Rekao mi je da se moral značajno poboljšao otkako je brod ponovo isplovio - dodao je.Na pitanje kako će SZO podržati brod po dolasku na Kanarska ostrva, Gebrejesus je rekao da je lično uputio pismo španskom premijeru Pedru Sančezu, tražeći da se brodu dozvoli pristajanje, što je odobreno.- Želio bih naglasiti da je, pored smjernica i propisa, solidarnost najvažnija u ovom slučaju. Svako ima moralnu obavezu da brine o ljudima na brodu - rekao je.Dodao je da se nada saradnji i razumijevanju lokalnih vlasti i stanovništva.<h2>Nizak rizik</h2>Šef SZO-a naglasio je da će rizik za stanovnike Kanarskih ostrva ostati nizak i nakon dolaska broda.O prenosu virusa govorila je i stručnjakinja SZO-a Marija van Kerkhove, koja je pojasnila:"Ovo nije kovid, ovo nije grip, širi se na potpuno drugačiji način."Ona je dodala da kod težih slučajeva može doći do ozbiljnih respiratornih komplikacija i potrebe za intenzivnijom medicinskom njegom.SZO je saopštila da nastavlja podršku operaterima broda u sprovođenju mjera zaštite.- Radimo na tome da osiguramo jasne i potpune procedure iskrcavanja kako bismo pomogli vlastima na Kanarskim ostrvima u narednoj fazi zbrinjavanja putnika - zaključila je Kerkhove.

Nijemac upozorio Balkance da ne roštiljaju u dvorištu, pa završio u bolnici unakaženog lica

Na području Posušja spriječeno krijumčarenje stranih državljana

Napeta rasprava u Bundestagu o njemačkim vojnicima u BiH: Spominjalo se povlačenje SAD i otcjepljenje RS

Zelenski: "Rusija je u fazi rata u kojoj im glavna parada u Moskvi ovisi o nama"

Iranski zvaničnik odbacio američki plan: "Trpimo ih 47 godina i nastavit ćemo putem otpora"

Ukrajinci razorili ruski raketni brod

Procurili podaci CIA-e: Iran može mjesecima izdržati Trampovu blokadu, zadržali su većinu oružja

Rubio i papa Lav XIV razgovarali o jačanju odnosa i miru u svijetu

SAD i Iran dogovorili djelomično otvaranje Hormuškog moreuza

Muškarac dobio odštetu 1.000 eura jer na ljetovanju nije mogao naći ležaljku

Ukrajinski dronovi lansirani na Rusiju pali u Latviji: Oštećeni rezervoari za naftu, izbio i požar

Turska pokazala svoju prvu interkontinentalnu balističku raketu: Ima moćne karakteristike!

Pobjednik bugarskih izbora dobio mandat za formiranje nove vlade

Meloni ugostila Mađara: Razgovarali i o Zapadnom Balkanu

CNN: Tramp očajnički želi završiti rat kojeg je sam započeo, nema pojma kako

SZO upozorava na širenje hantavirusa: Povećan broj zaraženih

Globus

Nijemac upozorio Balkance da ne roštiljaju u dvorištu, pa završio u bolnici unakaženog lica

Na području Posušja spriječeno krijumčarenje stranih državljana

Napeta rasprava u Bundestagu o njemačkim vojnicima u BiH: Spominjalo se povlačenje SAD i otcjepljenje RS

Zelenski: "Rusija je u fazi rata u kojoj im glavna parada u Moskvi ovisi o nama"

Iranski zvaničnik odbacio američki plan: "Trpimo ih 47 godina i nastavit ćemo putem otpora"

Ukrajinci razorili ruski raketni brod

Procurili podaci CIA-e: Iran može mjesecima izdržati Trampovu blokadu, zadržali su većinu oružja

Rubio i papa Lav XIV razgovarali o jačanju odnosa i miru u svijetu

SAD i Iran dogovorili djelomično otvaranje Hormuškog moreuza

Muškarac dobio odštetu 1.000 eura jer na ljetovanju nije mogao naći ležaljku

Ukrajinski dronovi lansirani na Rusiju pali u Latviji: Oštećeni rezervoari za naftu, izbio i požar

Turska pokazala svoju prvu interkontinentalnu balističku raketu: Ima moćne karakteristike!

Pobjednik bugarskih izbora dobio mandat za formiranje nove vlade

Meloni ugostila Mađara: Razgovarali i o Zapadnom Balkanu

CNN: Tramp očajnički želi završiti rat kojeg je sam započeo, nema pojma kako

SZO upozorava na širenje hantavirusa: Povećan broj zaraženih