Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti Iranu razvoj nuklearnog oružja.Govoreći u Bijeloj kući, istakao je da je to ključni sigurnosni prioritet, naglašavajući da Iran ne smije imati takvu vrstu naoružanja.Njegove izjave dolaze nakon što su američki ratni brodovi raspoređeni u Zaljevu, nakon prolaska kroz Hormuški moreuz u okviru vojne operacije usmjerene na zaštitu pomorskog saobraćaja.Tramp je također naveo da očekuje da će cijene goriva uskoro pasti, posebno nakon smirivanja sukoba s Iranom.Ranije je izjavio i da je američka vojska uništila više iranskih manjih plovila.

Poručio da SAD pojačava vojno prisustvo u Zaljevu

Donald Tramp: Iran neće dobiti nuklearno oružje, cijene goriva će pasti

Na kruzeru u Atlantskom okeanu potvrđen je novi slučaj hantavirusa, nakon što su tri osobe izgubile život. Teško stanje zabilježeno je kod državljanina Velike Britanije, za kojeg se sumnja da je zaražen tokom boravka na brodu.Kompanija koja upravlja brodom MV Hondius saopćila je da su među preminulima bračni par iz Nizozemske i jedan njemački državljanin. Hantavirus je potvrđen kod 69-godišnjeg Britanca koji se nalazi na intenzivnoj njezi u bolnici u Južnoj Africi, a virus je ranije potvrđen i kod jedne preminule Nizozemke. Uzroci smrti ostalih putnika još uvijek nisu zvanično utvrđeni.Ova zarazna bolest prenosi se kontaktom s glodarima, poput miševa i pacova, posebno putem njihovog urina, izmeta ili sline. Rjeđe, zaraza može nastati ugrizom ili ogrebotinom zaraženih životinja.Pored potvrđenog slučaja kod britanskog putnika, među dodatnim sumnjivim slučajevima nalazi se i jedan član posade iz Velike Britanije, dok Svjetska zdravstvena organizacija istražuje ukupno pet potencijalno povezanih infekcija.Nadležne vlasti u Nizozemskoj pripremaju medicinsku evakuaciju dvije osobe iz posade, kao i kontakata preminulog njemačkog državljanina.&nbsp;Prema riječima jednog putnika koji je želio ostati anoniman, avion je već na putu kako bi tri osobe bile hitno prebačene u Evropu na liječenje.

Ova zarazna bolest prenosi se kontaktom s glodarima, poput miševa i pacova

Nakon tri smrti na kruzeru, potvrđen još jedan slučaj zaraze hantavirusom

Bivši američki predsjednik Barak Obama (Barack) upozorio je da Sjedinjene Države riskiraju nanošenje katastrofalne globalne štete ako se njihovi čelnici odreknu temeljnih ljudskih vrijednosti. Obama se time neizravno osvrnuo na prijetnje predsjednika Donalda Trampa (Trump) Iranu, a izjave je dao u intervjuu objavljenom u ponedjeljak za časopis New Yorker.<h2>Isplativost rata</h2>U članku naslovljenom "Barak Obama razmatra svoju ulogu u Trampovoj eri" bivši predsjednik je naglasio: "Vjerujem da američko vodstvo, koje utjelovljuje predsjednik, mora odražavati temeljno poštovanje prema ljudskom dostojanstvu i pristojnosti, kako unutar naših granica, tako i izvan njih".Obama je doveo u pitanje isplativost rata s Iranom te podsjetio kako ga je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu), jednako kao i Trampa, snažno nagovarao na vojni sukob, što je on odbio.&nbsp;- Vjerujem da je moja procjena bila tačna.&nbsp;Netanjahu je dobio šta je želio. No, je li to u konačnici najbolje za izraelski narod, to je vrlo upitno. Dvojim i je li to dobro za Sjedinjene Države. Mislim da su moja neslaganja s gospodinom Netanjahuom dobro dokumentirana - kazao je Obama.<h2>Temeljne vrijednosti</h2>Osvrćući se na Trampovu prijetnju Iranu - "cijela civilizacija će umrijeti večeras, nikada se više neće vratiti" - Obama je, ne spominjući ga izravno, poručio da je takav rječnik u suprotnosti s onim što bi američko vodstvo trebalo predstavljati.- Ako ne zastupamo te temeljne vrijednosti - da postoje nevini ljudi u zemljama s groznim vladama i da nam je stalo do tih ljudi, da možemo pogriješiti ako se ne pazimo oholosti i isključivo vlastitog interesa... Ako se toga ne držimo, svijet bi mogao krenuti u jako lošem smjeru - rekao je.Obama je također ukazao na veliku štetu koju je Tramp nanio odnosima SAD sa saveznicima te upozorio da će obnova tih veza biti golem izazov.- Mislim da će popravak štete nanesene međunarodnom poretku biti još teži od nekih popravaka na domaćem planu - kazao je, opisavši sistem međunarodne saradnje uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata kao "jedan od najsvjetlijih trenutaka Amerike".

Ukazao na veliku štetu koju je Tramp nanio odnosima SAD sa saveznicima 

Obama: Netanjahu je i mene nagovarao na rat s Iranom, odbio sam, sad je dobio šta je želio

Nakon više incidenata u Hormuškom moreuzu, plan Bijele kuće da pruži dodatnu sigurnost brodovima nazvan "Projekt sloboda", dao je kontraefekte.Iranski napad na Ujedinjene Arapske Emirate, kao i na brod pod zastavom Južne Koreje, je dodatno zabrinuo kompanije čiji se brodovi nalaze u Perzijskom zaljevu.<h2>Izbjegavanje prolaska</h2>Dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) obećao siguran prolazak, iranski napadi koji su se desili jučer razbili su iluziju da će američki lider pružiti neku vrstu dodatne zaštite brodovima koji žele proći kroz Hormuški moreuz.- Moreuz je i dalje izuzetno opasan i očekujem da će većina brodova nastaviti izbjegavati prolazak dok obje strane ne ponude nešto konkretnije - rekao je Tim Haksli (Huxley), predsjednik kompanije Mandarin Shipping, za CNN.Čak i ako se postigne sporazum, moglo bi proći vrijeme dok se političke izjave i vojne inicijative ne pretvore u sigurne i funkcionalne operativne uslove za brodove i posade u prenapučenim i spornim vodama, stava je Angad Banga, izvršni direktor The Caravel Group, koja nadgleda drugu najveću kompaniju za upravljanje brodovima na svijetu.- U međuvremenu, desetine hiljada civilnih pomoraca i dalje rade pod rizicima koje nisu izabrali, a globalna trgovina ovisi o njima. Njihova sigurnost i dobrobit moraju ostati prioritet u svakoj fazi odgovora - dodao je Banga.Nakon ovih napada nije došlo ni do porasta pomorskog saobraćaja. SAD su navele da su dva američka trgovačka broda prošla kroz moreuz, što je Iran negirao. SAD su također saopćile da su uništile najmanje šest manjih iranskih plovila, što je Iran također demantirao.<h2>Nema preciznih informacija</h2>Američki plan ostavio je rukovodioce u pomorskoj industriji zbunjenima, jer su Tramp i američka Centralna komanda pružili vrlo malo detalja, dok Iran tvrdi da komercijalni brodovi i tankeri moraju koordinirati s njegovim oružanim snagama.- Nema preciznih informacija o tome koje su zemlje zatražile ovu humanitarnu misiju, niti kako bi ona mogla biti koordinirana s Iranom, ako je to i moguće - rekao je Simon Kaye, globalni direktor za reosiguranje u NorthStandard, koji pruža osiguranje od odgovornosti za veliki dio svjetske trgovačke flote.Ove okolnosti su tako razbile plan da se na ovaj način deblokira Hormuški moreuz, te će cijene energenata i dalje ostati na visokom nivou, što je poseban problem za Trampa u SAD, gdje se na jesen održavaju izbori.Cijena goriva u Americi je već izrazito visoka, što je naljutilo mnoge osobe koje su glasale za Trampa, nadajući se da će on uspjeti da ih smanji.

Iranski napadi koji su se desili jučer razbili su iluziju da će američki lider pružiti neku vrstu dodatne zaštite 

Trampov plan za moreuz doživio neuspjeh: Kompanije zabrinute za svoje brodove

Prema informacijama koje dolaze iz izvora povezanih s državnim medijima, a pripisuju se visokim iranskim vojnim dužnosnicima, Iran jasno poručuje da nije imao plan napasti Ujedinjene Arapske Emirate.Vojni izvori navode da ti napadi nisu bili usmjereni iz Irana niti su izvedeni s iranskog teritorija.

CNN: Izraelski sistem oborio iranski projektil iznad Emirata

Podsjetimo, Ujedinjeni Arapski Emirati ranije su objavili da su iz Irana prema njihovoj teritoriji ispaljena četiri projektila. Ministarstvo odbrane UAE saopćilo je da su tri krstareća projektila presretnuta, dok je četvrti pao u more. Snažne detonacije koje su uznemirile građane kasnije su objašnjene kao djelovanje sistema protivzračne odbrane.Manje od sat vremena nakon tog napada, Ministarstvo odbrane je saopćilo da je u toku odbrana od novog udara, ovaj put kombinacijom projektila i dronova. U emiratu Fujairah dron je pogodio naftno postrojenje, što je izazvalo požar, dok su istovremeno pristizali izvještaji o zapaljenim brodovima kod obale Dubaija i drugih dijelova UAE.

U emiratu Fujairah dron je pogodio naftno postrojenje, što je izazvalo požar

Iranski vojni izvori tvrde da napadi na UAE nisu došli iz Irana


Danas je Međunarodni dan babica, koji je, 1992. godine, ustanovila Internacionalna konfederacija babica. Grupa babica iz Evrope, uglavnom iz Antverpena u Belgiji, inicirala je 1919. godine formiranje Internacionalne konfederacije babica (ICM). Međunarodni dan babica je podrška babicama svijeta da slave babičanstvo kao profesiju. Inicijativa da se ovaj dan obilježava svake godine prvi put je predstavljena u Nizozemskoj, 1987. godine.Poziv babice smatra se jednim od najplemenitijih, najodgovornijih, ali i najljepših, jer su babice te koje su najbitnije tokom porođaja, ali i nakon njega, te su tako direktno povezane sa zdravljem budućih majki i njihovih beba.Ovaj datum treba da skrene pažnju javnosti na ogromnu ulogu babica u zdravstvenom sistemu, ali i van njega, te posluži kao povod da se babicama oda priznanje za izuzetne napore koje ulažu u svom radu.

Ovaj datum treba da skrene pažnju javnosti na ogromnu ulogu babica u zdravstvenom sistemu, ali i van njega

Međunarodni dan babica

Američka vojna operacija pratnje brodova kroz Hormuški moreuz, koji je Iran zatvorio, vrlo je rizična i nosi opasnost od eskalacije, ocjenjuju stručnjaci. Operaciju "Projekt Sloboda" pokrenuo je Donald Tramp (Trump) kako bi se oslobodili brodovi zarobljeni u moreuzu, a brodarska kompanija Maersk već je potvrdila da je jedan njezin brod uspješno prošao uz američku vojnu zaštitu.<h2>Novi pregovori</h2>Nitija Lab (Nitya Labh), suradnica Programa za međunarodnu sigurnost na londonskom Chatham Houseu, opisala je operaciju kao "iznimno rizičnu".- Smatram da ovo što se događa vodi eskalaciji i ukazuje na to da SAD nije voljan pregovarati o uvjetima ponovnog otvaranja moreuza. SAD je prihvatio da se pomorski promet može nastaviti jedino uz prijetnju silom, unatoč opasnosti od iranskog napada - izjavila je Lab za Sky News.Lab je također naglasila da, čak i ako "Projekt Sloboda" uspije izvući neke brodove, "to će u najboljem slučaju biti privremeno olakšanje" te da će za trajno otvaranje ovog ključnog plovnog puta biti potrebni dugotrajniji napori.<h2>Očigledan rizik</h2>Rizik od eskalacije bio je očigledan od samog početka, budući da je plan predsjednika Trampa proveden bez suglasnosti Irana. Donald Tramp je na društvenim mrežama objavio da će se "s ometanjem, nažalost, morati obračunati silom".Iranska Revolucionarna garda (IRGC) odmah je odgovorila, poručivši da će "sve strane oružane snage, posebno agresivna američka vojska, koje namjeravaju prići ili ući u Hormuški moreuz biti meta".Nedugo zatim, iranske novinske agencije objavile su da je iranska vojska pogodila američki razarač. Tu je informaciju kasnije sama Revolucionarna garda ublažila, navodeći da je riječ o "hicima upozorenja".<h2>Naznake posljedica</h2>Američka centralna komanda (CENTCOM) odlučno je demantiralo da je ijedan njihov brod pogođen. Umjesto toga, saopćili su da su dva broda sigurno prošla Hormuškim moreuzom te da američki razarači sada "djeluju u Zaljevu".Tokom sljedećih nekoliko sati pojavili su se i izvještaji o pogođenim trgovačkim brodovima, kao i o dronovima koji su navodno gađali Ujedinjene Arapske Emirate, ključnog američkog saveznika u regiji.Iako je prerano govoriti o povratku otvorenom sukobu, plan poput "Projekta Sloboda" od početka je nosio značajne rizike eskalacije. Događaji u Hormuškom moreuzu možda su prve naznake tih posljedica.

SAD je prihvatio da se pomorski promet može nastaviti jedino uz prijetnju silom, izjavila je Lab

Upozorenje iz Londona: "Operacija u Hormuškom moreuzu je vrlo rizična i vodi eskalaciji"

Na današnji dan 1818. godine rođen je Karl Hajnrih Marks (Heinrich Marx), njemački sociolog, filozof, politolog, ekonomist, historičar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve internacionale. Utemeljitelj je sociologije, a prema mišljenju mnogih historičara, jedna je od najutjecajnijih ličnosti ljudske historije. Marks je suosnivač filozofskog pravca marksizma, metode socioekonomske analize, kritike političke ekonomije i političke ideologije, koji je po njemu i dobio ime, a temelji se na njegovim i spisima njegovog prijatelja i saradnika Engelsa. <h2>Komunistički manifest</h2>U Parizu, avgusta 1844., Marks je upoznao svog sunarodnjaka, također filozofa, političara i historičara Fridriha Engelsa (Friedrich). Engels mu je pokazao svoju knjigu „Položaj radničke klase u Engleskoj 1844.“, kojom je uvjerio Marksa da će radnička klasa biti agent i instrument konačne revolucije u historiji. Marksovo i Engelsovo najpoznatije zajedničko djelo je politički pamflet „Komunistički manifest“, izdat 21. februara 1848. godine. „Manifest“ iznosi argumente zašto Liga komunista, nasuprot drugim socijalističkim i liberalnim partijama i grupama tog vremena, uistinu djeluje u interesu proletarijata da ukine kapitalističko društvo i zamijeni ga socijalističkim. Glavno Marksovo djelo je „Kapital“ u tri knjige, koje se bavi ekonomskom problematikom.&nbsp;

<h2>Rođen danski filozof Obi Seren Kjerkegor,&nbsp;</h2>1813. - Rođen danski filozof Obi Seren Kjerkegor (Aabye Soren Kierkegaard), rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "Kopenhaški Sokrat". Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno u protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela i tradicionalne hrišćanske misli, razvio je drukčiji uvid u obilježja ljudskog individualnog bitisanja. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj grijeha, nepojmljivost, bolest nasmrt - uvijek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili - ili", "Pojam strepnje", "Bolest nasmrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice".1821. - Na otoku Sveta Helena umro Napoleon I Bonaparte, francuski vojskovođa, car i vladar. Bonaparte se školovao na Francuskoj vojnoj akademiji, a svoje prve vojničke uspjehe postigao je u francuskim revolucionarnim ratovima, napredujući brzo do čina generala, te je 1796. postao komandant francuskih snaga koje su jug države trebale braniti od Austrijanaca iz Italije. Napoleon je 1799. godine izveo državni udar poslije kojeg se proglasio prvim konzulom i zaveo diktaturu. Godine 1804., proglasio se francuskim carem i osnovao prvo Francusko carstvo. U proljeće 1813. godine, Napoleon se suočio s narodnim ustankom u Njemačkoj i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv njega. Poražen je u bici kod Lajpciga i prisiljen na povlačenje u Francusku, gdje je morao abdicirati i otići u progonstvo na otok Elbu. Nakon godinu Napoleon je uspio preuzeti vlast od kralja Luja XVIII i započeti vladavinu poznatu kao Sto dana. Taj period završio se u junu 1815. godine, nakon poraza u bici kod Waterloa, kada su Napoleona zarobili Britanci i zatvorili na otok Sveta Helena, gdje je umro šest godina kasnije. Godine 1840., njegovi posmrtni ostaci vraćeni su u Francusku, gdje je pokopan u pariskom Dome des invalides, velikoj crkvi s grobnicama francuskih junaka i velikana. Njegov pogreb smatra se jednim od najvećih i najveličanstvenijih u historiji.1846. - Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905. godine. Svjetsku slavu je stekao historijskim romanima. Najpoznatija djela: "Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu" i "Skice ugljenom".2014. - Umro Timoti Džon Bajford (Timothy John Byford), britanski reditelj, scenarista i glumac, koji je veći dio svog radnog vijeka proveo u Srbiji, gdje je postao poznat nakon režiranja dečijih serijala „Neven“ i „Poletarac“.

Danas je utorak, 5. maj/svibanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 240 dana

Prije 208 godina rođen Karl Marks, lider Prve internacionale

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) jučer je izjavila da je oprema za meteorološko praćenje u nuklearnoj elektrani Zaporižje na jugoistoku Ukrajine oštećena dronom.Elektranu Zaporižje, najveću u Evropi sa šest reaktora, zauzele su ruske snage u prvim sedmicama ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Svaka strana od tada redovno optužuje drugu za vojno djelovanje koje bi moglo ugroziti sigurnost u elektrani, koja se nalazi u blizini prve crte ratišta.Objavom na X-u, IAEA je izjavila da je tim njenih stručnjaka posjetio Laboratorij za vanjsku kontrolu zračenja (ERCL) elektrane, dan nakon što je ruska uprava elektrane izjavila da ju je pogodio dron.- Tim je primijetio oštećenje dijela laboratorijske opreme za meteorološko praćenje koja više nije operativna - navodi se u izjavi IAEA-e, UN-ovog tijela za nuklearnu energiju.U izjavi se navodi da je generalni direktor IAEA-e Rafael Grosi (Grossi) uputio novi apel "za maksimalnu vojnu suzdržanost u blizini svih nuklearnih postrojenja kako bi se izbjegli sigurnosni rizici".

<blockquote class="twitter-tweet">IAEA team today visited ZNPP’s External Radiation Control Laboratory (ERCL), a day after the plant said it was targeted by a drone. Team observed damage to some of the lab’s meteorological monitoring equipment which is no longer operational. DG <a href="https://twitter.com/rafaelmgrossi?ref_src=twsrc%5Etfw">@rafaelmgrossi</a> reiterates call for… <a href="https://t.co/bOMRisFt5d">pic.twitter.com/bOMRisFt5d</a>&mdash; IAEA - International Atomic Energy Agency ⚛️ (@iaeaorg) <a href="https://twitter.com/iaeaorg/status/2051412012022833298?ref_src=twsrc%5Etfw">May 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Elektrana, koja sada ne proizvodi električnu energiju, nekoliko je puta pogođena dronovima od početka sukoba.Jedan od vanjskih dalekovoda elektrane, potreban za hlađenje nuklearnog goriva, u kvaru je od kraja marta, a IAEA je prošle sedmice izjavila da pokušava dogovoriti lokalno primirje kako bi se izvršili popravci.Grosi je nekoliko puta posjetio nuklearnu elektranu u Zaporižju otkako je došla pod rusku kontrolu, a IAEA je trajno postavila promatrače u Zaporižje i tri druge funkcionalne ukrajinske nuklearne elektrane.

Tim je primijetio oštećenje dijela laboratorijske opreme za meteorološko praćenje koja više nije operativna, navodi se u izjavi

IAEA tvrdi da je dron oštetio opremu u najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi

Sprovedena je nova anketa među američkom javnošću, a otkrila je dubok u vezi sa sposobnošću američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da vodi državu, pri čemu ga je većina proglasi mentalno i fizički nesposobnim za predsjedništvo, dok posljedice rata Washingtona protiv Irana nastavljaju da pogađaju američku ekonomiju.<h2>Nedostaje oštrina</h2>Anketa Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa, objavljena u ponedjeljak, pokazala je da 59 posto ispitanika vjeruje da Trampu nedostaje mentalna oštrina potrebna za efikasno obavljanje funkcije vrhovnog komandanta, u poređenju sa samo 40 posto onih koji su rekli da je osposobljen za tu ulogu.Što se tiče fizičkog zdravlja, 55 posto je reklo da predsjednik nije u dovoljno dobrom stanju da vodi državu, dok se 44 posto nije složilo. Više od polovine ispitanika, 54 posto, reklo je da ne smatraju Trampa snažnim vođom, a upečatljivih 67 posto vjeruje da ne razmatra pažljivo važne odluke, što ukazuje na nepravilno i impulsivno donošenje politika koje je definiralo njegov pristup ratu u Iranu.Druge nedavne ankete pokazuju da Trampove ocjene neodobravanja rastu na nove maksimume, uglavnom potaknute krizom pristupačnosti koju je izazvao rat protiv Irana koji su pokrenule SAD i sveobuhvatne tarife. Američka pomorska blokada Hormuškog moreuza, vitalne prometne tačke kroz koju se prevozi petina globalnih pošiljki nafte, zaustavila je komercijalni saobraćaj, uzrokujući nagli porast cijena energije širom Sjedinjenih Država i šire.<h2>Pogoršanje cijena</h2>Uprkos optimističnim tvrdnjama zvaničnika Trampove administracije, obični Amerikanci su pesimistični. Anketa je pokazala da 50 posto očekuje pogoršanje cijena benzina tokom sljedeće godine, dok samo 21 posto očekuje poboljšanje.Ministar saobraćaja Šon Dafi (Sean Duffy) nedavno je u emisiji "This Week" na ABC-u tvrdio da će cijene pasti "odmah" kada se moreuz ponovo otvori, ali takve izjave zvuče prazno dok blokada i dalje traje.Tramp se prošlog mjeseca pohvalio da će cijene pasti "ogromno" prije međuizbora, ali njegove haotične odluke samo su produžile patnju američkog naroda.Anketa Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa provedena je online od 24. do 28. aprila među 2.560 odraslih osoba u SAD, s marginom greške od ±2,2 procentna poena.

Pokazala da 59 posto ispitanika vjeruje da mu nedostaje mentalna oštrina 

Sprovedena nova anketa među Amerikancima: Evo šta misle o mentalnom zdravlju Trampa

Donald Tramp (Trump), predsjednik SAD objavio je jučer fotografiju na kojoj je prikazan kao "Mandalorian" iz "Ratova zvijezda" franšize, a uslijedio je odgovor iranskih diplomata.- U galaksiji koja zahtijeva snagu - Amerika je spremna. Ovo je način - napisao je Tramp uz svoju objavu.Prvi koji su reagovali na tu fotografiju bili su iz Ambasade Irana u Južnoafričkoj Republici te su objavili fotografiju na kojoj se može vidjeti sasanidski kralj Šapur I na konju, dok ispred njega kleči rimski car Valerijan.- Zapamti... - napisali su iz Ambasade Irana.

<blockquote class="twitter-tweet">Remember... <a href="https://t.co/cX6vHAgOXN">https://t.co/cX6vHAgOXN</a> <a href="https://t.co/ieXA0BUVxn">pic.twitter.com/ieXA0BUVxn</a>&mdash; Iran Embassy SA (@IraninSA) <a href="https://twitter.com/IraninSA/status/2051387792593215538?ref_src=twsrc%5Etfw">May 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Šapur se smatra jednim od najvećih monarha Sasanidskog carstva, koje se nalazilo na području današnjeg Irana.Vladao je tokom trećeg vijeka nove ere. Jedna od njegovih najpoznatijih pobjeda bila je tokom niza kampanja protiv tada snažnog Rimskog carstva, koja je uključivala i hvatanje cara Valerijana 260. godine nove ere – veliki udarac i neviđeno poniženje za Rim.Statua koja je predstavljena 2025. godine otkrivena je u Teheranu, a zvaničnici su rekli kako ona u novijem vremenu simbolizira iranski prkos prema Zapadu, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama.

Na njoj se može vidjeti sasanidski kralj Šapur I na konju, dok ispred njega kleči rimski car Valerijan

Iranci reagirali na Trampove objave: Uz simboličnu fotografiju kratko poručili "Zapamti..."

U fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan došlo je do eksplozije pri čemu je poginula 21 osoba, a 61 je povrijeđena, što je potaknulo predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) da pozove na detaljnu istragu, izvijestili su u utorak državni mediji. Eksplozija u gradu Changshau dogodila se jučer poslijepodne, prema izvještajima CCTV-a i Xinhue.Videozapisi na kineskim internetskim platformama prikazuju gusti dim koji se diže između urušenih zgrada i krhotina razasutih po području. Reuters nije mogao provjeriti snimku. Gotovo 500 vatrogasaca, spasilaca i medicinskog osoblja izašlo je na mjesto događaja, prema South China Morning Postu.

<blockquote class="twitter-tweet">3 killed and 25 injured in an explosion at a fireworks factory in Liuyang, China. <a href="https://t.co/utkKqcdXJw">pic.twitter.com/utkKqcdXJw</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://twitter.com/Osint613/status/2051309770368307308?ref_src=twsrc%5Etfw">May 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prošle godine Kina je izvezla vatromet u vrijednosti od 1,14 milijardi dolara, što je više od dvije trećine globalne prodaje.Si je također naredio vlastima da pojačaju provjeru rizika i kontrolu opasnosti u ključnim industrijama, poboljšaju javnu sigurnost i osiguraju sigurnost života i imovine ljudi. Si često izdaje "važne upute" lokalnim dužnosnicima nakon velikih nesreća i katastrofa sa smrtnim slučajevima. Prošle sedmice pozvao je na nacionalno jačanje kineskih kapaciteta za odgovor na katastrofe.

Predsjednik Si Đinping pozvao na detaljnu istragu 

Stravična eksplozija u fabrici vatrometa: Poginula 21 osoba, više od 60 povrijeđenih

SAD je objavio da su ciljali šest iranskih brzih brodova, a Iran je negirao te tvrdnje kazavši da nijedan brod IRCG nije pogođen.Umjesto toga, prema lokalnim istragama, kažu da su američke snage otvorile vatru na dva mala civilna broda koji su prevozili robu iz Khasaba u Omanu prema Iranu.- Napad je doveo do mučeničke smrti pet civila na brodu, a SAD moraju biti odgovorne. Ishitrena i nepromišljena akcija odražava pojačani strah i anksioznost među američkim snagama zbog operacija brzih čamaca IRGC-a - navode iranski mediji.

- Iran je uputio nekoliko udaraca nepovezanim nacijama u vezi s kretanjem brodova, PROJEKTOM SLOBODA, uključujući i južnokorejski teretni brod... Oborili smo sedam malih brodova ili, kako ih oni vole nazivati, 'brzih' brodova. To je sve što im je preostalo - poručio je američki predsjednik Donald Trump.CENTCOM se također oglasio te su naveli da nadgledaju brodove i aktivno sprovode blokadu.- Mornarički oficir na brodu USS Tripoli (LHA 7) nadgleda letačke operacije iz kontrolnog tornja dok amfibijski jurišni brod plovi Arapskim morem. Američki ratni brodovi i avioni raspoređeni na Bliskom istoku provode pomorsku blokadu Irana, istovremeno izvršavajući Projekt Sloboda kako bi podržali slobodan protok trgovine kroz Hormuški moreuz - navodi CENTCOM, Američka centralna komanda.Lovački avioni F-16 američkog ratnog zrakoplovstva su među više od 100 kopnenih i pomorskih aviona koji podržavaju Projekt Sloboda. - Tokom odbrambene operacije, ove napredne borbene platforme pomažu u zaštiti američkih snaga i odbrani komercijalnog brodarstva - dodaju iz CENTCOM-a.

Napad je doveo do mučeničke smrti pet civila na brodu, a SAD moraju biti odgovorne, poručili su

Iran negira da je pogođeno šest brzih brodova: Tvrde da su Amerikanci pucali na civilne brodove

Stravičan scene odigrale su se u ponedjeljak poslijepodne u centru Lajpciga, gdje je 33-godišnji Nijemac automobilom ušao u pješačku zonu i izazvao smrt dvije osobe te povrede kod više prolaznika. Osumnjičeni je uhapšen na licu mjesta.<h2>Nalet vozilom u pješačkoj zoni</h2>U ulici Grimmaische, jednoj od najprometnijih pješačkih zona u Lajpcigu, oko 16:45 sati vladao je uobičajen popodnevni promet. Iznenada je bijeli Volkswagen Taigo skrenuo s trga Augustusplatz i velikom brzinom ušao među pješake.Prema svjedocima, vozilo se kretalo brzinom između 80 i 100 kilometara na sat, udarajući ljude ispred sebe. Vožnja je završila kada je automobil udario u zaštitne stubiće na trgu. Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i zatekla vozača koji se bez otpora predao.<h2>Obiteljski čovjek i trener boksa</h2>Prema pisanju lista Bild, osumnjičeni je Džefri K. (33), tehničar za održavanje iz Lajpciga, oženjen i otac jednog djeteta. Bio je poznat i kao boksački trener u lokalnom klubu.Motiv napada još nije zvanično potvrđen, ali se prema nezvaničnim informacijama spominje svađa neposredno prije događaja. Također, navodi se da je osumnjičeni ranije imao psihičkih problema.<h2>Reakcija hitnih službi i vlasti</h2>Nakon incidenta aktiviran je alarm za masovnu nesreću. Na teren su upućene brojne policijske i medicinske ekipe, kao i spasilački helikopter. Područje je odmah blokirano, a obližnji objekti korišteni su za zbrinjavanje povrijeđenih.Gradonačelnik Lajpciga Burkhard Jung potvrdio je smrt dvije osobe – žene od 63 godine i muškarca od 77 godina, oba njemački državljani.Premijer Saksonije Mihael Krečmer poručio je: „Duboko sam potresen. U mislima sam sa žrtvama i njihovim porodicama. Povrijeđenima želim snagu i brz oporavak.“Ministar unutrašnjih poslova Saksonije Armin Šuster opisao je događaj kao „strašan čin pomahnitalog pojedinca“ i potvrdio da osumnjičeni više ne predstavlja opasnost.<h2>Policija poziva svjedoke</h2>Policija u Lajpcigu i Državna kriminalistička služba Saksonije pozivaju građane koji su bili u centru grada u vrijeme napada da dostave informacije, snimke ili svjedočenja koja mogu pomoći istrazi.

Prema svjedocima, vozilo se kretalo brzinom između 80 i 100 kilometara na sat, udarajući ljude ispred sebe

Otkriven identitet muškarca koji je automobilom usmrtio dvoje ljudi u Lajpcigu

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmail Bagei odgovorio je na pitanje o odnosu Teherana prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovom statusu supersile, naglasivši stav iranskih vlasti u aktuelnim geopolitičkim tenzijama.Na konferenciji za novinare jedan od prisutnih je pitao: "Sjedinjene Američke Države su supersila; kojim sredstvima i podrškom im se možete suprotstaviti, zašto se ne povučete ili ne popustite?"Bagei je kratko odgovorio: "Iran je također supersila, sljedeći."Njegova izjava izazvala je veliku pažnju i protumačena je kao pokazatelj samopouzdanja iranske politike u periodu pojačanih tenzija na međunarodnoj sceni.U širem kontekstu analiza se navodi da je iranski utjecaj na Hormuški moreuz, uključujući mogućnost njegovog zatvaranja, ojačao poziciju Teherana u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon eskalacije odnosa između Vašingtona i Tel Aviva prema Iranu.Teheran smatra da bi eventualne mjere u Hormuškom moreuzu i posljedice po globalno tržište energenata mogle uticati na ublažavanje američkih zahtjeva, koje Iran ocjenjuje kao neprihvatljive u njihovom trenutnom obliku.

Njegova izjava izazvala je veliku pažnju i protumačena je kao pokazatelj samopouzdanja iranske politike u periodu pojačanih tenzija

Ministar vanjskih poslova Irana Esmail Bagei

Bagei odgovorio na pitanje zašto Iran ne popušta SAD-u kao supersili: Kratkom rečenicom pokazao stav Teherana

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan uputio je oštru poruku Evropskoj uniji, upozorivši na, kako je naveo, “stratešku sljepoću” prema Turskoj koja je i dalje prisutna u brojnim institucijama Unije.- Strateška sljepoća prema Turskoj, nažalost, i dalje jasno postoji u mnogim institucijama Unije - poručio je Erdoan, dodajući da Evropska unija bez Turske kao punopravne članice neće postati globalni akter niti centar privlačnosti.Istakao je da Turska nije zemlja čija se vrijednost prepoznaje samo kada je potrebna, niti država na čija se vrata kuca u određenim momentima, dok se u drugim zanemaruje.- Mi nismo zemlja čija se vrijednost pamti samo kada je potrebna, na čija se vrata kuca kada je nužno, a koja se u drugim vremenima stavlja po strani. Nikada nismo bili i nikada nećemo biti - naglasio je.Dodao je da Evropska unija mora u potpunosti prepoznati konstruktivan stav Turske i ne zloupotrebljavati ga.- Evropska unija mora u potpunosti cijeniti konstruktivan stav Turske i ne smije ga zloupotrebljavati. Treba se suzdržati od poteza i retorike koji bi to doveli u pitanje - rekao je Erdoan.Upozorio je i na promjene u globalnom poretku, ističući da se svijet ubrzano mijenja.- Neka se ne zaboravi: niti je Turska više stara Turska, niti je svijet isti svijet ograničen sferom uticaja zapadnih država - poručio je.<h2>Novi svijet</h2>Prema njegovim riječima, gradi se novi svijet u kojem regionalna saradnja dobija na značaju, pojavljuju se novi akteri, a globalni sistem se brzo razvija prema multipolarnosti.- Gradi se novi svijet, svijet u kojem regionalna saradnja dobija na važnosti, pojavljuju se novi akteri, a globalni sistem se ubrzano razvija prema multipolarnosti - kazao je.Erdoan tvrdi da je Turska među najjačim državama koje su spremne postati jedan od polova novog globalnog sistema.- Turska je među najjačim državama koje su spremne postati jedan od polova ovog novog sistema - istakao je.Govoreći o odnosima Evrope i Turske, naveo je da je potreba Evrope za Turskom danas veća nego obrnuto.- Danas je potreba Evrope za Turskom veća nego potreba Turske za Evropom. I ta potreba će sutra biti još veća - rekao je.<h2>Evropa na prekretnici</h2>Na kraju je upozorio da se Evropa nalazi na prekretnici.- Evropa je na raskrsnici: ili će rastuću moć i globalnu težinu Turske vidjeti kao priliku da prevaziđe svoje zastoje, ili će dopustiti da isključiva retorika zamrači budućnost Evrope - poručio je.Izrazio je nadu da će evropski donosioci odluka napustiti političke i historijske predrasude te se fokusirati na razvoj iskrenih i ravnopravnih odnosa s Turskom.- Naša nada je da će donosioci odluka u Evropi napustiti političke i historijske predrasude i fokusirati se na razvoj iskrenih, stvarnih i ravnopravnih odnosa s Turskom - zaključio je Erdogan, dodajući da bi takav odnos koristio cijelom evropskom kontinentu, čiji je Turska nerazdvojni dio.

Donald Tramp: Iran neće dobiti nuklearno oružje, cijene goriva će pasti

Nakon tri smrti na kruzeru, potvrđen još jedan slučaj zaraze hantavirusom

Obama: Netanjahu je i mene nagovarao na rat s Iranom, odbio sam, sad je dobio šta je želio

Trampov plan za moreuz doživio neuspjeh: Kompanije zabrinute za svoje brodove

Iranski vojni izvori tvrde da napadi na UAE nisu došli iz Irana

Međunarodni dan babica

Upozorenje iz Londona: "Operacija u Hormuškom moreuzu je vrlo rizična i vodi eskalaciji"

Prije 208 godina rođen Karl Marks, lider Prve internacionale

IAEA tvrdi da je dron oštetio opremu u najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi

Sprovedena nova anketa među Amerikancima: Evo šta misle o mentalnom zdravlju Trampa

Iranci reagirali na Trampove objave: Uz simboličnu fotografiju kratko poručili "Zapamti..."

Stravična eksplozija u fabrici vatrometa: Poginula 21 osoba, više od 60 povrijeđenih

Iran negira da je pogođeno šest brzih brodova: Tvrde da su Amerikanci pucali na civilne brodove

Otkriven identitet muškarca koji je automobilom usmrtio dvoje ljudi u Lajpcigu

Bagei odgovorio na pitanje zašto Iran ne popušta SAD-u kao supersili: Kratkom rečenicom pokazao stav Teherana

Erdoan: Evropa treba Tursku više nego što Turska treba Evropu

Globus

Donald Tramp: Iran neće dobiti nuklearno oružje, cijene goriva će pasti

Nakon tri smrti na kruzeru, potvrđen još jedan slučaj zaraze hantavirusom

Obama: Netanjahu je i mene nagovarao na rat s Iranom, odbio sam, sad je dobio šta je želio

Trampov plan za moreuz doživio neuspjeh: Kompanije zabrinute za svoje brodove

Iranski vojni izvori tvrde da napadi na UAE nisu došli iz Irana

Međunarodni dan babica

Upozorenje iz Londona: "Operacija u Hormuškom moreuzu je vrlo rizična i vodi eskalaciji"

Prije 208 godina rođen Karl Marks, lider Prve internacionale

IAEA tvrdi da je dron oštetio opremu u najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi

Sprovedena nova anketa među Amerikancima: Evo šta misle o mentalnom zdravlju Trampa

Iranci reagirali na Trampove objave: Uz simboličnu fotografiju kratko poručili "Zapamti..."

Stravična eksplozija u fabrici vatrometa: Poginula 21 osoba, više od 60 povrijeđenih

Iran negira da je pogođeno šest brzih brodova: Tvrde da su Amerikanci pucali na civilne brodove

Otkriven identitet muškarca koji je automobilom usmrtio dvoje ljudi u Lajpcigu

Bagei odgovorio na pitanje zašto Iran ne popušta SAD-u kao supersili: Kratkom rečenicom pokazao stav Teherana

Erdoan: Evropa treba Tursku više nego što Turska treba Evropu