Ubrzani prikaz pomorskog saobraćaja u Hormuškom moreuzu pokazuje značajno smanjenje broja plovila nakon što su Sjedinjene Američke Države u utorak navečer izvele vojne udare na Iran.Američka Centralna komanda objavila je na mreži X da su napadi uslijedili kao odgovor na, kako tvrde, iranske napade na tri trgovačka broda koja su prolazila kroz Hormuški moreuz.Katar je za napad na plovila optužio Iran, među kojima je bio i veliki katarski tanker za ukapljeni prirodni gas Al Rekayyat. Na brodu je tokom noći prijavljen udar drona koji je izazvao požar u mašinskom prostoru.U pomoć pogođenom plovilu pristigao je vatrogasni brod AMS Falcon.U međuvremenu, tokom samita NATO-a u Ankari, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je, prema njegovom mišljenju, primirje s Iranom praktično završeno.- Oni su lažljivci. Napravimo dogovor. Svi se slože, nema nuklearnog oružja. Napravimo dogovor, a oni onda izađu, razgovaraju s novinarima i kažu da o tome nismo ni pričali - rekao je Tramp.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Massive US airforce activity right now over the Strait of Hormuz as strikes are being conducted on southern Iran. <a href="https://t.co/QGm7a7fbks">pic.twitter.com/QGm7a7fbks</a>&mdash; WarMonitor🇺🇦🇬🇧 (@WarMonitor3) <a href="https://x.com/WarMonitor3/status/2074605760986657223?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodao je da s iranskim rukovodstvom "nešto nije u redu", nazivajući ih "ludima", prevarantima i bolesnim ljudima koji uništavaju vlastiti narod.- Povrijedili su svoj narod. Do sada su ubili 54.000 ljudi koji su protestovali. Pitaju se ljudi zašto ih do sada nisu svrgnuli s vlasti? Ne mogu preuzeti vlast jer su mrtvi. Ubili su ih. Niko neće preuzeti vlast. Narod nema oružje, a druga strana ima mitraljeze i ubija ih. Mediji o tome ne izvještavaju - poručio je Tramp.

Katar je za napad na plovila optužio Iran, među kojima je bio i veliki katarski tanker za ukapljeni prirodni gas Al Rekayyat

Saobraćaj kroz Hormuški moreuz naglo smanjen nakon američkih udara na Iran

Vlasti sedam zemalja, uz podršku Europola, provele su veliku akciju protiv seksualnog iskorištavanja djece u kojoj je uhapšeno 28 osumnjičenih i spašeno troje djece.Od kraja maja do sredine juna ove godine akcija je provedena u Kanadi, Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, Švedskoj i Švicarskoj.Zaplijenjeno je više od 460 predmeta, uključujući elektronske uređaje, kriptonovčanike, drogu i velike količine doping sredstava. Iz Europola je saopćeno da je operacija i dalje u toku te da se očekuju nova hapšenja.Svi osumnjičeni su muškarci starosti od 22 do 54 godine. Jedan od njih je, prema navodima istražitelja, intenzivno koristio umjetnu inteligenciju za generiranje nezakonitog materijala. U pojedinim slučajevima žrtve su bile članovi uže porodice osumnjičenih.Istražitelji vjeruju da su osumnjičeni koristili kriptovalute za plaćanje pristupa forumima na dark vebu (web), gdje su mogli preuzimati ili pregledati videosadržaje seksualnog zlostavljanja djece.Suočit će se s optužbama za čuvanje, pribavljanje i dijeljenje materijala seksualnog zlostavljanja djece.Istragu su vodile norveške policijske vlasti, koje su 2025. godine razvile inovativnu metodu za praćenje transakcija kriptovalutama. Ta metoda pomogla je istražiteljima da identificiraju osobe koje su plaćale pristup nezakonitom materijalu. Zahvaljujući toj metodi identificirana su i dva prodavača takvog materijala.Europol je tokom istrage pružio operativnu podršku i koordinaciju. Borba protiv seksualnog iskorištavanja djece ostaje jedan od ključnih prioriteta Europola. Osim podrške u sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, Europol trenutno vodi i dvije značajne inicijative u toj oblasti.

Suočit će se s optužbama za čuvanje, pribavljanje i dijeljenje materijala seksualnog zlostavljanja djece

Seksualno zlostavljanje djece u Velikoj Britaniji je u porastu

Europol razbio pedofilsku mrežu, uhapšeno 28 osumnjičenih od kojih su neki žrtve našli u užoj porodici

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u utorak je u Ankari, sa svojim savjetnicima i zvaničnicima drugih država razgovarao o napadu na Iran, tvrde izvori upućeni u te razgovore.Navodi se da se Tramou uoči večere lidera čiji je domaćin bio predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), sastao s američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom (Pete Hegseth), državnim sekretarom Markom (Marc) Rubiom i načelnikom Združenog štaba Denom Kejnom (Dan Caine) kako bi formulisao posljednje američke udare na iranske ciljeve.Ministar finansija SAD Skot Besent je također u Turskoj i savjetovao se s Trampom o ukidanju izuzeća od sankcija koje je omogućilo Iranu da prodaje naftu. Kako se navodi, američki predsjednik bio je frustriran iranskim kršenjem Memoranduma o razumijevanju, koji je potpisan prije tri sedmice. Iran međutim optužuje SAD za kršenje sporazuma.Na večeri je, navodno, Tramp vodio privatan razgovor i sa šefom NATO Markom Ruteom (Rutte), koji je već narednog jutra izjavio da je američka vojna akcija bila "apsolutno neophodna".- Kada imate primirje, a Iran u osnovi krši primirje, mislim da je apsolutno ključno da SAD snažno reaguje - rekao je Rute novinarima prije samita lidera NATO u Ankari.Osvrnuo se i na nove Trumpove prijetnje o vojnoj intervenciji na Grenlandu, ističući da je Tramp potpuno posvećen NATO timu.

Američki predsjednik bio je frustriran iranskim kršenjem Memoranduma o razumijevanju, koji je potpisan prije tri sedmice.

Tramp u Turskoj dogovorio detalje novih napada na Iran

Ukrajina je sinoć nastavila sa napadima na rusku energetsku i vojnu infrastrukturu, a dronovi su ciljali rafineriju nafte u Saratovu i industrijska postrojenja u Tatarstanu.Telegram kanal Exilenova Plus piše da je nakon napada izbio požar u rafineriji nafte u Saratovu. Dva sata poslije ponoći po lokalnom vremenu guverner Saratovske oblasti Roman Busargin objavio je da je rusko Ministarstvo odbrane izdalo upozorenje na prijetnju napadom dronovima. Ubrzo potom privremeno je obustavljen zračni saobraćaj na aerodromu u Saratovu.Oko tri sata ujutro ruski kanali izvijestili su o eksplozijama u blizini rafinerije kojom upravlja državna naftna kompanija Rosnjeft. Riječ je o jednom od najstarijih pogona za preradu nafte u području Volge koji, kako se navodi, opskrbljuje gorivom i rusku vojsku. Saratov se nalazi oko 460 kilometara istočno od granice s Ukrajinom.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️ Ukraine carried out a successful series of overnight strikes on Russia, targeting the Borisoglebsk air base and the Saratov and Nizhnekamsk oil refineries The Nizhnekamsk refinery in Tatarstan — one of Russia&#39;s largest and most modern oil-processing facilities — appears to… <a href="https://t.co/amw04xJqZ6">pic.twitter.com/amw04xJqZ6</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://x.com/nexta_tv/status/2074722686014480746?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istovremeno su ruski OSINT kanali objavili da su dronovi možda pogodili i dva velika industrijska postrojenja u gradu Nižnjekamsku u Tatarstanu – petrohemijski kompleks u Nižnjekamsku i rafineriju TANECO.<h2>Udar na proizvođače goriva </h2>Nižnjekamskneftehim je najveći ruski proizvođač petrohemijskih proizvoda i dio holdinga SIBUR, dok se TANECO smatra jednom od tehnološki najnaprednijih rafinerija u zemlji. Tamo se proizvode benzin, dizelsko gorivo, avionski kerozin i drugi naftni derivati.Nexta piše da je na meti bila i zračna baza Borisoglebsk u Voronješkoj oblasti. Riječ je o bazi koja je i ranije više puta bila izložena napadima dronovima te u kojoj su bili smješteni borbeni avioni Su-34 i Su-25. Tvrdnje o napadima zasad nisu nezavisno potvrđeni.

<blockquote class="twitter-tweet">One of the drones attacking the refinery of Nizhnekamsk, Tatarstan, currently Russia. Like in previous videos you can see the drone executing evasive maneuvers shortly before hitting the target. <a href="https://t.co/4iFDuKDu2G">pic.twitter.com/4iFDuKDu2G</a>&mdash; (((Tendar))) (@Tendar) <a href="https://x.com/Tendar/status/2074720921953222799?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je objavio da je odobrio 40-dnevnu operaciju Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) s ciljem povećanja pritiska na Rusiju i prisiljavanja Moskve da okonča rat protiv Ukrajine.<h2>Napadi duboko na ruskoj teritoriji</h2>Odluka je donesena nakon izvještaja general-majora Jevhena Hmare o planovima Ukrajine za napade dugog i srednjeg dometa koje Kijev naziva "sankcijama", kao i o najnovijim rezultatima SBU-a, posebno Centra za specijalne operacije Alfa, piše The Kyiv Independent.

<blockquote class="twitter-tweet">Ukrainian attack drones hit Russia’s Saratov oil refinery tonight, setting it ablaze. <a href="https://t.co/dfo5Xz0fQs">pic.twitter.com/dfo5Xz0fQs</a>&mdash; OSINTtechnical (@Osinttechnical) <a href="https://x.com/Osinttechnical/status/2074643397374071150?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mnoge od ukrajinskih vojnih operacija usmjerene su na rusku naftnu industriju, jedan od ključnih izvora prihoda i logističke podrške ruskim ratnim operacijama. Ukrajina redovno izvodi napade na vojnu infrastrukturu duboko na ruskoj teritoriji i na okupiranim područjima kako bi oslabila sposobnost Moskve za nastavak rata.Podsjetimo, tokom noći s ponedjeljka na utorak ukrajinski projektili pogodili su i aerodrom u Belgorodu te objekat za upravljanje plinovodom, a u Belgorodskoj oblasti je zabilježen nestanak električne energije, izvijestile su lokalne vlasti i kanali na društvenim mrežama.

Ciljem je povećanje pritiska na Rusiju i prisiljavanje Moskve da okonča rat protiv Ukrajine

Zelenski naredio 40 dana udara, gori širom Rusije

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) izjavio je za CNN da Turska nije prijateljska zemlja Sjedinjenim Američkim Državama, nekoliko sati nakon što je Donald Tramp (Donald Trump) pohvalio Redžep Tajip Erdoan (Recepa Tayyipa Erdogana).Netanjahu je rekao da je uoči Trampove posjete Ankari nekoliko puta razgovarao s američkim predsjednikom o potrebi da se Turska zadrži izvan programa F-35. Prema njegovim riječima, lični odnos Trampa i Erdoana ne mijenja karakter odnosa Ankare prema Vašingtonu (Washingtonu).- Ja mu ne bih vjerovao. On nije prijatelj Sjedinjenih Američkih Država. Istina, postoje lični odnosi u međunarodnoj areni i ja to ne zanemarujem, predsjednik Tramp ima takav odnos s Erdoanom. S druge strane, on također ima takav odnos i s diktatorom Sjeverne Koreje, pa to ne čini Sjevernu Koreju prijateljem Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Netanjahu.S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp je jučer nakon sastanka s Erdoanom rekao da će ukinuti sankcije Turskoj i razmotriti nastavak prodaje aviona F-35 Ankari.&nbsp;Turskog predsjednika opisao je kao prijatelja i dodao:- Imamo bolji odnos s Turskom te da je Turska na mnogo načina bila mnogo lojalnija nego druge zemlje - rekao je on.Netanjahu je potom optužio Tursku da je "inficirana" Muslimanskim bratstvom, da prijeti državama Evropske unije, okupira Kipar, skriva Hamas te da političke protivnike i novinare baca u zatvor. Za Erdoana je rekao i da prijeti uništenjem Izraela.

Netanjahu je rekao da je uoči Trampove posjete Ankari nekoliko puta razgovarao s američkim predsjednikom

Netanjahu o odnosu Trampa i Erdoana: On ima dobre odnose i s Kim Jong-unom, ali ga to ne čini prijateljem SAD

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u intervjuu za CNN oštro je kritikovao američke demokratske zastupnike zbog sve slabije podrške Izraelu unutar njihove stranke.Posebno se osvrnuo na gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija zbog njegovih ranijih izjava u kojima je rekao da podržava Izrael "kao državu jednakih prava", ali da ne može podržati "nijednu državu koja daje prednost jednoj vjeri nad drugom".- To je smiješno i apsurdno - rekao je Netanyahu, dodajući da je Izrael, iako "nesavršena demokratija", ipak "sto puta bolji od diktatura i užasnih tiranija koje Mamdani i njegovi pristaše podržavaju".Također je rekao da time Mamdani i njegovi pristaše podržavaju Hamas, koji je, kako je naveo, "ubijao ljude i djecu te ih spalio".Netanyahu je kritikovao i zastupnicu Haley Stevens, demokratkinju jevrejskog porijekla koja se kandiduje za mjesto u Senatu u Michiganu, zbog njenih izjava da su njegovi potezi na čelu izraelske vlade učinili američke Jevreje manje sigurnima."Zbog toga joj je neugodno jer ne može braniti istinu", rekao je Netanyahu. "Vjerovatno time pokušava opravdati antisemitizam."Na pitanje snosi li ličnu odgovornost za slabljenje podrške Izraelu u Sjedinjenim Američkim Državama, Netanyahu je to odbacio, tvrdeći da rastuće protivljenje potiču društvene mreže.Osvrnuo se i na povećanje nasilja koje provode doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali. Počinitelje je opisao kao grupu od 150 "maloljetnih delinkvenata" i priznao da je problem "eksplodirao preko svih očekivanja".Kazao je da policija i vojska "poduzimaju mjere", ali i dodao da su izraelski sudovi "vrlo blagi" prema osuđenima za nasilje."Naši građani ne smiju primjenjivati nasilje ni protiv koga", poručio je Netanyahu.Uprkos njegovim izjavama, na Zapadnoj obali bilježi se rast nasilja doseljenika, koje se u pojedinim slučajevima događa dok izraelski vojnici pasivno posmatraju. To nasilje prati i ubrzano širenje naselja koje izraelska vlada provodi širom tog područja.Izraelska organizacija za ljudska prava Yesh Din objavila je da je tokom jednomjesečnog perioda ranije ove godine zabilježeno 305 incidenata nasilja doseljenika, uključujući napade na ljude i imovinu te oduzimanje zemlje.

Također je rekao da time Mamdani i njegovi pristaše podržavaju Hamas, koji je, kako je naveo, "ubijao ljude i djecu te ih spalio"

Netanjahu brutalno izvrijeđao gradonačelnika Njujorka Mamdanija

U izraelskom napadu izvedenom u utorak navečer u četvrti Sabra, u gradu Gaza (Gaza City), poginule su četiri osobe, među kojima je bio i palestinski humanitarni zvaničnik Mohamed el-Vahidi (Mohamed al-Wahidi), koji je učestvovao u organizaciji javnog praćenja utakmica Svjetskog prvenstva.Napad je izveden neposredno prije početka susreta između Egipta (Egypt) i Argentine (Argentina), koji je za mnoge stanovnike Pojasa Gaze trebao predstavljati rijedak trenutak okupljanja i predaha.Umjesto toga, kako navode lokalni zdravstveni zvaničnici, snažna eksplozija još jednom je podsjetila na gotovo svakodnevne izraelske udare koji se nastavljaju uprkos primirju postignutom u oktobru.Direktor bolnice Šifa (Shifa Hospital), Mohamed Abu Selmija (Mohamed Abu Selmiya), izjavio je da je bomba u sumrak pogodila automobil, pri čemu su poginuli prolaznik Mohamed el-Vahidi, direktor za odnose s javnošću Egipatskog komiteta u Gazi, desetogodišnji Hamza el-Deri (Hamza al-Deri), njegov osmogodišnji brat Fari (Fari) te 33-godišnji vozač Ahmed Dagmuš (Ahmed Daghmush). Abu Selmija je dodao da Dagmuš nije bio poznat kao osoba povezana s bilo kojom militantnom grupom.Izraelska vojska saopćila je da Mohamed el-Vahidi nije bio meta napada. Naveli su da je udar bio usmjeren na pripadnika Hamasa te da provjeravaju da li je meta zapravo bio Ahmed Dagmuš. Na istoj ulici, pola sata ranije, izveden je još jedan izraelski napad, ali tada nije bilo poginulih.Egipatski komitet u Gazi, humanitarni ogranak egipatske vlade, osigurava hranu, skloništa i drugu pomoć palestinskom stanovništvu, a organizovao je i postavljanje velikih ekrana širom Gaze za praćenje utakmica Svjetskog prvenstva.Uoči susreta protiv Argentine, selektor Egipta Hosam Hasan (Hossam Hassan) poručio je: "Pozivam vas, pozivam sve medijske službenike, sve sportiste širom svijeta, bez obzira na njihov identitet, možda možemo prenijeti zajedničku poruku: pustite palestinski narod da postoji, da živi vlastiti život".Od početka primirja u oktobru poginulo je najmanje 1.027 ljudi, među kojima je 258 djece, dok je u istom periodu život izgubilo i pet izraelskih vojnika.

Od početka primirja u oktobru poginulo je najmanje 1.027 ljudi, među kojima je 258 djece, dok je u istom periodu život izgubilo i pet izraelskih vojnika

Tragedija u Gazi pred utakmicu: U izraelskom napadu ubijen humanitarac i dvoje djece

Ministarstvo vanjskih poslova Irana reagovalo je nakon novih američkih napada, poručivši da odgovornost za posljednju eskalaciju sukoba snose Sjedinjene Američke Države jer, kako tvrde, nisu ispoštovale Memorandum o okončanju rata.- Odgovornost za najnoviju eskalaciju neprijateljstava leži na Sjedinjenim Američkim Državama - saopćilo je iransko Ministarstvo vanjskih poslova.U saopćenju se navodi da su američki napadi na jug Irana, ponovno uvođenje sankcija na iranski izvoz nafte, kršenje aranžmana koji se odnose na Hormuški moreuz te nastavak borbenih dejstava u Libanu učinili ključne odredbe sporazuma neprimjenjivim.- Ponovljeni američki napadi na južni Iran, njihova odluka o novom uvođenju sankcija na iransku naftu, kršenje aranžmana za Hormuški moreuz i nastavak kontinuirane borbe u Libanu učinili su važne i fundamentalne dijelove sporazuma neefikasnim - navodi se u saopćenju.S druge strane, američke vlasti odgovornost za novu eskalaciju pripisuju Iranu, navodeći da su napadi izvedeni u srijedu ujutro odgovor na iranske napade na komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu.Kao odgovor na američke udare, Korpus islamske revolucionarne garde saopćio je da je lansirao rakete i dronove na 85 američkih vojnih ciljeva u Bahreinu i Kuvajtu.

U saopćenju se navodi da su američki napadi na jug Irana, ponovno uvođenje sankcija na iranski izvoz nafte, kršenje aranžmana koji se odnose na Hormuz

Iranski ministar nakon posljednjih američkih napada: Odgovornost leži na Sjedinjenim Državama

Danska premijerka Mete Frederiksen (Mette Frederiksen) izjavila je na samitu NATO-a u Ankari da ne bi mogla osigurati svoj narod bez tog saveza, dodajući da isto važi i za Sjedinjene Američke Države.Prema njenim riječima Danska je spremna braniti svaki pedalj NATO-a, uključujući i Kraljevinu Dansku, što je svojevrsni odgovor nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovio da Grenland treba da kontrolišu SAD.- Spremni smo braniti svaki centimetar NATO-a, uključujući i naš vlastiti teritorij… Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku - rekla je Frederiksen, ponavljajući da Grenland nije na prodaju.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Denmark’s PM Mette Frederiksen at NATO Summit in Ankara on Greenland: Greenland is, of course, not for sale. We hope that all allies will respect the Greenlandic people&#39;s right to self-determination. We are a sovereign state, and we need everybody to respect our territorial… <a href="https://t.co/LUPGrwLYAZ">pic.twitter.com/LUPGrwLYAZ</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2074729969570226486?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ona je dodala da je upravo to jedan od razloga zbog kojih je i nastao NATO, za situacije - ako se nekome od nas nešto dogodi, svi treba da se zauzmu za druge.- Mislim, iz danske, iz evropske perspektive, mislim, ne mogu odbraniti svoj narod bez NATO-a. I mislim da isto važi za SAD, uh, to je, mislim, to je zbog NATO-a da naš narod transatlantski ne može biti siguran - rekla je Frederiksen.

Mete Frederiksen s NATO samita poslala poruku da je njena zemlja spremna reagovati kako bi osigurala svoj narod

Danska premijerka: Branit ćemo svaki centimetar NATO-a, uključujući i naš Grenland

Anvar Gargaš (Anwar Gargash), viši savjetnik predsjednika Ujedinjeni Arapski Emirati, poručio je da je Iran pokazao kako nije spreman poštovati sporazum sa Sjedinjene Američke Države o okončanju rata.Gargaš je ovu ocjenu objavio na društvenoj mreži X nakon nedavnih napada za koje se optužuje Teheran, uključujući incidente s tankerima u Hormuškom moreuzu te noćne udare u Bahreinu i Kuvajtu. Njegova reakcija dolazi u trenutku novih sigurnosnih napetosti u Zaljevu i međusobnih optužbi između Irana i njegovih regionalnih protivnika.U objavi na arapskom jeziku naveo je da su ti napadi "jasan pokazatelj da Teheran i dalje nije sposoban da se pridržava zahtjeva deeskalacije i okončanja rata.”Prema njegovim riječima, takvi potezi dovode u pitanje spremnost Irana da se pridržava obaveza preuzetih sporazumom postignutim s Vašingtonom.- Arapske države Zaljeva ne mogu ostati meta iranskog kolebanja između logike eskalacije i puta razuma, stabilnosti i mira - poručio je savjetnik predsjednika UAE.

Prema njegovim riječima, takvi potezi dovode u pitanje spremnost Irana da se pridržava obaveza preuzetih sporazumom

Oglasili se iz UAE: Iran ne poštuje dogovor

Nekoliko stotina demonstranata održalo je u utorak protest protiv NATO-a u Istanbulu, prvog dana samita koji se održava u glavnom gradu Ankari.Demonstranti su marširali od trga Taksim do Bešiktaša, uzvikujući slogane protiv SAD-a i NATO-a.- Ne protestujemo protiv dvodnevnog samita, već protiv imperijalističkih planova usmjerenih protiv budućnosti Turske - rekao je Ali Ergin Demirhan, jedan od demonstranata.Lideri NATO-a su u utorak u Turskoj predstavili sporazume o naoružanju vrijedne desetine milijardi dolara, čime su poslali jasnu poruku da uvažavaju pozive SAD-a na povećanje izdvajanja za odbranu Evrope, i to u trenutku kada je predsjednik Donald Trump izrazio razočarenje.Lideri su se okupili na samitu u turskoj prijestolnici, nadajući se da će pokazati jedinstvo nakon još jedne teške godine, tokom koje su tenzije oko Irana ponovo ogolile pukotine u savezu koji je temelj zapadne sigurnosti još od završetka Drugog svjetskog rata.

Demonstranti su marširali od trga Taksim do Bešiktaša, uzvikujući slogane protiv SAD-a i NATO-a

Anti-NATO protesti u Istanbulu: "Ne imperijalističkim planovima protiv budućnosti Turske"

Nije li fenomenološki zanimljivo da jedna od najčitanijih priča na Financial Timesu, koja sadrži sve elemente previše ambicioznog, pa samim tim i pomalo nerealnog filmskog trilera, nije zaslužila gotovo nikakvu ozbiljniju analizu u evropskim medijima. Eksploziv u predvorju zgrade u najčuvanijoj evropskoj kneževini, sankcionisani oligarh kao meta, žena s tetovažom zmije na Interpolovoj crvenoj potjernici i, kao završni čin, njeno tijelo s prostrelnim ranama glave pronađeno u blizini Kijeva, pripadnik ukrajinske vojne obavještajne službe HUR koji je već priznao njenu likvidaciju...No, ispod žanrovske napetosti krije se nešto mnogo neugodnije od običnog krimića. Slučaj Vadima Jermolajeva, pripadnika ukrajinskog „Monaškog bataljona“ i ukrajinskog tajkuna, otvara pitanje koliko je zapravo čvrsta veza između obavještajnih struktura, kapitala, kriminala i političkog vrha Ukrajine. Kako god okrenete, čini se da je ova priča mnogo zanimljivija čitaocima nego evropskim političarima ili političkim analitičarima. Krenimo zato od onoga što je već utvrđeno i zadržimo se na činjenicama.Uvečer 29. juna 2026. godine neko je u predvorju stambene zgrade u Monaku, tik uz francusku granicu, ostavio bombu skrivenu u ruksaku. Eksplozija je, prema rekonstrukciji Reutersa i francuskog Le Parisiena, ranila troje ljudi koji su ulazili u zgradu: Vadima Jermolajeva (58), poduzetnika rođenog u Dnipru koji danas posjeduje kiparski pasoš, njegovu partnericu i njihovog 13-godišnjeg sina. Partnerica je, prema izvorima bliskim istrazi, bila životno ugrožena.Zamjenik monaškog tužioca izjavio je da složenost eksplozivne naprave upućuje na to da napadač vjerovatno nije djelovao sam. Le Parisien navodi da je napravu aktivirao lično izvršilac, kojeg je nadzorna kamera snimila kako tokom bijega nešto radi na mobilnom telefonu. Napadač je pobjegao pješice u Francusku, a zatim automobilom prema Njemačkoj, prolazeći kroz više evropskih država.<h2>Tri zamke obavještajaca</h2>Interpol je već 3. jula izdao crvenu potjernicu za Anastasijom Berezovskom (39), ukrajinskom izbjeglicom u Njemačkoj koja tečno govori njemački jezik i može se prepoznati po tetovaži zmije koja se proteže od ramena do lakta na desnoj ruci. Tereti se za pokušaj ubistva, postavljanje eksplozivne naprave na javnom mjestu i udruživanje radi činjenja krivičnih djela.Berezovska se u Ukrajinu vratila 1. jula, dva dana nakon eksplozije. Pet dana kasnije, oko 23 sata u ponedjeljak, njeno tijelo pronađeno je nedaleko od Kijeva s prostrelnim ranama glave. Istražitelji su na mjestu događaja pronašli čahure, a tijelo su, prema navodima Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), locirali rekonstrukcijom zločina na osnovu iskaza jednog od osumnjičenih.Identitet uhapšenih je, blago rečeno, zanimljiv: riječ je o aktivnom pripadniku ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) i bivšem policajcu. SBU navodi da je do njih došao prateći tok novca. Pripadnik HUR-a i bivši policajac Berezovskoj su u više navrata slali kriptovalute i novac putem bankovnih računa.Pripadnik HUR-a priznao je ubistvo, ali uz ključnu ogradu: tvrdi da je djelovao na vlastitu inicijativu i da nadređene nije obavijestio ni o kontaktima, ni o transferima novca, niti o bilo čemu drugom. U kući bivšeg policajca istražitelji su, kako stoji u saopćenju Ureda glavnog državnog tužioca, pronašli podrumsku prostoriju nalik mučilištu. Za šta je ta prostorija služila?Ovu forenzičku jezgru priče gotovo identično prenose Reuters, Associated Press, CNN, NBC i američki PBS, pozivajući se na ukrajinske vlasti – dakle, agencije koje nemaju nikakav interes da diskredituju Kijev. SBU tvrdi da je sve informacije podijelio s vlastima Monaka te da nastavlja utvrđivati ko je napad naručio i organizovao.Koja pitanja otvaraju ove informacije, koje podsjećaju na, ponovimo, pomalo preambiciozan i gotovo filmski triler?Prva zamka ove priče jeste tvrdnja obavještajca da je "radio sam". Svakome ko je pratio misteriozne likvidacije u tranzicijskim državama – a i na prostoru Hrvatske mogli bismo ih nabrojati nekoliko tokom ratnih devedesetih – ova priča zvuči nekako poznato. Je li "radio sam" klasična rečenica kojom se prekida lanac odgovornosti? Činjenica je da je jedina osoba koja je mogla imenovati naručioca napada u Monaku – sama Berezovska – sada mrtva, ubijena od pripadnika državne obavještajne službe prije nego što ju je bilo ko iz Monaka uspio ispitati.<h2>Malo utjecaja izvan Dnjipra</h2>Drugo pitanje vodi prema francuskom tragu. Le Figaro je, pozivajući se na više izvora bliskih slučaju, objavio da istražitelji ozbiljno razmatraju mogućnost da je napad organizovan iz ukrajinskih sigurnosnih krugova, uz napomenu da je vjerovatnije bila riječ o "upozorenju" nego o pokušaju ubistva. To je mnogo ozbiljnija indicija od uobičajene ruske propagande, jer dolazi iz francuskih mainstream medija i sudske istrage. Monako je zasad isključio terorizam, dok motiv atentata još uvijek nije službeno razjašnjen, ni kada je riječ o napadu u Monaku ni o ubistvu Berezovske.Treće pitanje objektivno je i najosjetljivije. Naime, u opticaju je tvrdnja da je Jermolajev navodno pripremao izlaganje u Evropskom parlamentu kojim je namjeravao razotkriti korupciju u Ukrajini, zbog čega je, navodno, ušutkan. Međutim, ta tvrdnja počiva na samo jednom izvoru – Claudeu Moniquetu, bivšem pripadniku francuske obavještajne službe DGSE, koji danas vodi privatni obavještajno-sigurnosni centar, a koji je to izjavio za Nice-Matin.Radi se, dakle, o procjeni privatnog konsultanta, pa upravo tu tvrdnju ruski medijski aparat najviše eksploatiše jer se savršeno uklapa u narativ o Ukrajini koja ubija zviždače. Bilo kako bilo...<h2>Jeziv rasplet istrage: Ukrajinski špijun priznao ubistvo žene koja je raznijela oligarha u Monte Carlu!</h2>Ko je Vadim Jermolajev? Rođen je u Dnipru 1968. godine, osnivač je korporacije Alef i jedan od najvećih razvojnih investitora tog grada. Projekti poput Most-Cityja i Cascade Plaze nose njegov potpis. Forbes je godinu prije pune ruske invazije procijenio njegovo bogatstvo na oko 220 miliona dolara i svrstao ga na 45. mjesto najbogatijih Ukrajinaca.Ukrajinskog državljanstva odrekao se 2017. godine, kiparsko je dobio 2019., a u Monako se preselio 2021. godine. Forbesu je tada izjavio da je tražio "međunarodnu zaštitu" jer ukrajinsko pravosuđe "nije idealno", a porezni sistem "nije objektivan". Kyiv Independent ga opisuje kao moćnog lokalnog oligarha iz Dnjipra, ali s relativno malim utjecajem izvan svog grada.<h2>Dobijao je državne resurse</h2>A onda dolazi detalj koji ovu priču iz sfere korupcijskih sumnji pretvara u mnogo ozbiljniji slučaj. Prema istraživanju Hromadskog i UkrRudProma, samo mjesec dana nakon uvođenja sankcija – 1. februara 2024. godine – kompanija Potoky, koju kontroliše Jermolajev, dobila je u dugoročni zakup šest hektara zemljišta na obali Dunava kod Renija, na samoj granici s Rumunijom, radi izgradnje vlastite luke i multimodalnog pretovarnog centra.Dakle, sankcionisani tajkun, kojem je izričito zabranjeno učestvovanje u zakupu državne imovine, dobija strateški važan dio državne granice. Guverner Odeske oblasti Oleg Kiper, na čijem području je zemljište dodijeljeno, nije odgovorio na pitanja Hromadskog, dok su, prema navodima novinara, kamioni nesmetano nastavili ulaziti u skladišta.U vlasničkoj strukturi tog projekta pojavljuje se ime koje priču vodi pravo prema vrhu ukrajinske vlasti. Oko deset posto udjela u Potokyju, preko investicionog fonda Kapital, posjeduje Ivan Draljuk – general SBU-a i bivši šef antikorupcijskog odjela te službe, kojeg Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) sumnjiči za organizovanje shema "sivog" izvoza žitarica preko terminala povezanih upravo s Jermolajevom.Draljuk je danas savjetnik guvernera Odeske oblasti Olega Kipera, ali i bivši vanjski savjetnik Andrija Jermaka, šefa Ureda predsjednika Ukrajine. Ured predsjednika potvrdio je da je Draljuk tu funkciju obavljao u februaru i martu 2020. godine, dok je Jermak već vodio predsjednički ured. Četiri izvora Hromadskog opisuju Draljuka kao osobu veoma blisku Jermaku.Naravno, to samo po sebi ne dokazuje da je Jermak imao bilo kakve veze s bombom u Monaku ili ubistvom Berezovske. Ono što jeste dokumentovano jeste obrazac prema kojem sankcionisani oligarh nastavlja poslovati i dobija državne resurse zahvaljujući ljudima povezanim s obavještajnim aparatom i, posredno, s predsjedničkim krugom vlasti.To ne dokazuje komandni lanac odgovornosti, ali jasno oslikava ambijent u kojem se sve to događa. Za sliku države koja tvrdi da je spremna za članstvo u Evropskoj uniji, takve činjenice predstavljaju ozbiljan problem, osim ako neko smatra da bi Evropska unija trebala uvoziti korupciju zajedno s političkim likvidacijama i svim njihovim implikacijama.<h2>Triler u pozadini političkog spektakla</h2>Postoji još jedan detalj koji je većini evropskih medija prošao gotovo nezapaženo.Sin Vadima Jermolajeva, Artur Jermolajev, izručen je Estoniji, gdje je pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe koja je iz kancelarija u Ukrajini upravljala mrežom lažnih call-centara. Žrtvama širom Evrope nudili su nepostojeće investicijske prilike, pri čemu je mreža između 2019. i 2022. godine izvukla oko 100 miliona eura, uključujući 5,4 miliona eura od više od 500 građana Estonije.Nagodbom je dobio uslovnu kaznu, novčanu kaznu od 8,5 miliona eura i desetogodišnju zabranu ulaska u Schengen.Ukrajinska Pravda, pozivajući se na policijske izvore, spekuliše da bi i sam atentat u Monaku mogao biti povezan s mrežom call-centara u Dnjipru koje je, navodno, uspostavio stariji Jermolajev.Tu je i slučaj Versobanke, estonske banke kojoj je Evropska centralna banka 2018. godine oduzela licencu zbog propusta u sprečavanju pranja novca. Među ukrajinskim dioničarima te banke nalazio se upravo Vadim Jermolajev.Dakle, pred nama je priča o bombi u Monaku, sankcionisanom tajkunu opterećenom brojnim aferama, sinu osuđenom za prevaru vrijednu 100 miliona eura, državnom zemljištu dodijeljenom sankcionisanom oligarhu preko fonda u kojem sjedi bivši Jermakov savjetnik, kojeg NABU povezuje sa šemama izvoza žitarica, te ukrajinskom obavještajcu koji tvrdi da je "radio sam".Može li se u takvim okolnostima zaista govoriti da je Ukrajina institucionalno spremna za ubrzano članstvo u Evropskoj uniji?Vrijedi obratiti pažnju i na širi politički kontekst. Dok se ova priča odvija gotovo nezapaženo, Kijev istovremeno dijeli političke lekcije čak i državama koje su ga godinama bezrezervno podržavale. Nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski javno odavao počast ukrajinskim ratnim formacijama iz Drugog svjetskog rata koje Poljska smatra odgovornim za masovna ubistva više od 100.000 Poljaka, uslijedila je oštra reakcija Varšave.Odgovor iz Kijeva bio je da Poljska takvim kritikama "radi u korist Rusije", što je obrazac kojim ukrajinske vlasti često odgovaraju na najosjetljivija pitanja – prilično samouvjereno za zemlju koja u velikoj mjeri zavisi od strane finansijske i vojne pomoći.Na kraju, važno je napraviti jasnu razliku između činjenica i pretpostavki.Nije dokazano da je ukrajinska država naručila atentat u Monaku, niti da je bilo ko iz kruga Andrija Jermaka naredio ubistvo Berezovske kako ona više nikada ne bi mogla svjedočiti.Ali jeste dokazano nešto drugo: aktivni pripadnik ukrajinske vojne obavještajne službe priznao je ubistvo glavne osumnjičene za napad u Monaku; francuska istraga ne isključuje moguću umiješanost ukrajinskih sigurnosnih struktura; a u pozadini cijelog slučaja nalazi se dokumentovan obrazac prema kojem sankcionisani oligarh, preko ljudi bliskih obavještajnom i predsjedničkom vrhu, nastavlja dobijati pristup vrijednim državnim resursima.

Triler se odvija u pozadini političkog spektakla koji zaslužuje malo više pažnje

Likvidirana žena znala je previše: Novi detalji atentata u Monaku bacaju sjenu na ukrajinski "sveti cilj"

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) prvi se put oglasio nakon noćašnjih američkih vojnih udara na Iran, poručivši da je američka vojska "vrlo snažno napala" iranske ciljeve te da, prema njegovu mišljenju, primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana više ne postoji.- Što se mene tiče, mislim da je gotovo. Više ne želim imati posla s njima - izjavio je Tramp, dodajući da su pregovori postali gubljenje vremena.Govoreći tokom susreta s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Rutteom) u Ankari, Trump je optužio iransko vodstvo za nastavak napada uprkos prethodnim dogovorima.- Rekli smo im: 'Idite i obavite svoje pogrebne obrede - a umjesto toga jučer su počeli ispaljivati projektile i napadati brodove. Zato smo ih sinoć vrlo snažno pogodili", izjavio je Tramp.<h2>Snažni npadi</h2>Dodao je kako su američki napadi bili "20 puta snažniji" od iranskih odmazdnih udara.&nbsp;&nbsp;-Rekao sam im da ćemo svaki njihov napad uzvratiti vlastitim napadom. No oni igraju prljavo pa napadaju sve redom. Ne sviđaju mi se. Ne volim ih. To su zli ljudi - rekao je američki predsjednik.Tramp je također ustvrdio da su Sjedinjene Američke Države "izgubile mnogo vremena s Iranom" te da je Teheran mirovni sporazum trebao postići još davno.- To su zli i bolesni ljudi. Oni su rak. A znate što se radi s rakom? Treba ga odstraniti što ranije - poručio je.Na pitanje novinara smatra li da je američko-iransko primirje završeno, Tramp je odgovorio potvrdno.<h2>Kraj pregovora</h2>- To je vrlo zanimljivo pitanje. Po mom mišljenju, gotovo je. Ne želim više imati posla s njima - rekao je.&nbsp;Dodao je da će razgovarati s američkim pregovaračima jer, kako tvrdi, iranska strana i dalje želi pregovarati.- Što se mene tiče, primirje je gotovo. Razgovarat ću s našim pregovaračima. Oni žele pregovarati, ali po mom mišljenju, razgovori s njima samo su gubitak vremena - zaključio je Tramp.SAD i Iran potpisali su 17. lipnja memorandum o razumijevanju kojim je zaustavljen vojni sukob između dviju zemalja i obvezali se na 60-dnevno pregovaračko razdoblje kako bi se postigao konačni, trajni mirovni sporazum.No američka vojska je preko noći pokrenula "niz snažnih udara" protiv Irana, za koje je rekla da su odgovor na napade na brodove u Hormuškom moreuzu.

Predsjednik SAD  optužio je iransko rukovodstvo za nastavak napada uprkos prethodnim dogovorima

Tramp oštro poručio: Primirje s Iranom je završilo, oni su bolesni ljudi

Evropske članice NATO-a planiraju u narednoj deceniji uložiti više od 50 milijardi dolara u razvoj i nabavku novih raketa dugog dometa, koje bi trebale ojačati odbrambene kapacitete Saveza i sigurnost evropskog kontinenta.Projekt pod nazivom Deep Precision Strike predstavila je u srijedu vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a o njemu će se raspravljati na predstojećem samitu NATO-a u Ankari. Inicijativu podržava 12 država, među kojima je i Velika Britanija.Riječ je o raketnom sistemu nove generacije koji bi mogao pogađati ciljeve udaljene gotovo 300 kilometara s velikom preciznošću, dok bi buduće verzije mogle imati domet i do 2.000 kilometara. Britanski premijer Keir Starmer poručio je da će ovaj projekt doprinijeti jačanju evropskih saveznika i dugoročnoj sigurnosti NATO-a.Ipak, očekuje se da sistem neće biti operativan prije početka 2030-ih godina.Plan dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp (Trump) od članica NATO-a traži veća izdvajanja za odbranu. Saveznici su ranije dogovorili da do 2035. godine povećaju izdvajanja na pet posto bruto domaćeg proizvoda.Na samitu u Ankari očekuje se da će britanski zvaničnici posebno upozoriti na, kako navode, rastuću prijetnju iz Rusije. Prema podacima britanske vlade, NATO je više od 700 puta podizao borbene avione radi presretanja ruskih letjelica koje su se približavale savezničkom zračnom prostoru, dok je ruska vojna aktivnost u blizini britanskih voda povećana za 30 posto.S druge strane, iz Moskve poručuju da će pažljivo pratiti tok samita. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da dodatno naoružavanje Ukrajine neće promijeniti ciljeve ruske vojne operacije te ocijenio da su poruke koje dolaze iz NATO-a konfrontacijske, iako je, kako tvrdi, političko i diplomatsko rješenje sukoba i dalje poželjno za Rusiju.

Riječ je o raketnom sistemu nove generacije koji bi mogao pogađati ciljeve udaljene gotovo 300 kilometara

Stavljen paraf: Potpisan jedan od najvećih vojnih ugovora u Evropi

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova najoštrije je osudilo američke vojne napade na ciljeve na jugu Irana, ocijenivši ih "agresivnim napadima i grubim kršenjem Memoranduma o razumijevanju".U saopćenju Ministarstva navodi se da je američka vojska u ranim jutarnjim satima u srijedu, "uz očigledno kršenje člana 2, stav 4 Povelje Ujedinjenih nacija", izvela napade na nekoliko centara za nadzor i praćenje na južnoj obali Irana.Teheran tvrdi da ti napadi predstavljaju "grubo kršenje člana 1 Memoranduma o razumijevanju o okončanju rata", kojim je predviđen prekid svih vojnih operacija.Iransko Ministarstvo vanjskih poslova također je istaklo da sve države, posebno susjedne zemlje na južnoj obali Perzijskog zaljeva, imaju međunarodnopravnu obavezu spriječiti da njihova teritorija ili infrastruktura budu korišteni za izvođenje napada na Iran."Svaka saradnja u činjenju čina agresije protiv Irana predstavlja saučesništvo i učešće u tom zločinu", poručilo je Ministarstvo.Istovremeno je podsjetilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i generalnog sekretara UN-a na njihove odgovornosti te poručilo da iranske oružane snage, pozivajući se na pravo na samoodbranu iz člana 51 Povelje UN-a, "neće oklijevati braniti teritorijalni integritet, nacionalni suverenitet i sigurnost Irana od američke vojne agresije te će odgovoriti gađanjem izvora i ishodišta napada".

Sve države imaju međunarodnopravnu obavezu spriječiti da njihova teritorija ili infrastrura budu korišteni za izvođenje napada

Nove prijetnje Irana zemljama u regionu: Saučesnici ste u činjenju zločina

Danska je spremna braniti svaki pedalj teritorije članica NATO-a, uključujući i vlastiti, poručila je danas u Ankari danska premijerka Met (Mette) Frederiksen, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo izjavio da bi Grenland trebao biti pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država.Tramp već duže vrijeme zagovara ideju da SAD preuzme ili kontroliše Grenland, autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske. Takvi stavovi izazvali su napetosti između Vašingtona (Washingtona) i Kopenhagena, ali i šire među američkim evropskim saveznicima.<h2>"Grenland nije na prodaju"</h2>Frederiksen je naglasila da je Danska posvećena odbrani saveznika u okviru NATO-a te ponovila da Grenland nije predmet prodaje.- Spremni smo braniti svaki pedalj NATO teritorije, uključujući i našu vlastitu. Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku - poručila je.Dodala je da je NATO osnovan upravo na principu međusobne zaštite.- Ako se nešto dogodi jednoj članici, sve ostale trebaju stati uz nju - istakla je danska premijerka.<h2>Tramp ponovo otvorio pitanje Grenlanda</h2>Tramp je u utorak, tokom sastanka s turskim predsjednikom Redžepom Taipom Erdoanom (Recepom Tayyipom Erdoganom) u Ankari, izjavio da bi Grenland trebao biti pod američkom, a ne danskom kontrolom.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Trump on Greenland: &quot;That&#39;s what hurt my relationship with NATO. Because Greenland doesn&#39;t help Denmark. Denmark doesn&#39;t spend money to really help Greenland, but it&#39;s an important part for the United States. And it&#39;s surrounded by China ships and Russian ships. Greenland should… <a href="https://t.co/MdvZPdGrEn">pic.twitter.com/MdvZPdGrEn</a>&mdash; Aaron Rupar (@atrupar) <a href="https://x.com/atrupar/status/2074482770710004056?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema njegovim riječima, spor oko Grenlanda negativno utiče na odnose između SAD-a i NATO-a.- Grenland ne koristi Danskoj. Danska ne ulaže dovoljno u njega, a taj otok je izuzetno važan za Sjedinjene Države. Okružen je kineskim i ruskim brodovima i to nećemo dozvoliti - rekao je Tramp.Dodao je i da Danska nije bila spremna prihvatiti američke prijedloge uprkos, kako je naveo, pomoći koju Vašington pruža u vezi s Rusijom.Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) ranije je izjavio da se razgovori između SAD-a, Danske i vlasti Grenlanda o ovom pitanju nastavljaju na mjesečnom nivou.

Saobraćaj kroz Hormuški moreuz naglo smanjen nakon američkih udara na Iran

Europol razbio pedofilsku mrežu, uhapšeno 28 osumnjičenih od kojih su neki žrtve našli u užoj porodici

Tramp u Turskoj dogovorio detalje novih napada na Iran

Zelenski naredio 40 dana udara, gori širom Rusije

Netanjahu o odnosu Trampa i Erdoana: On ima dobre odnose i s Kim Jong-unom, ali ga to ne čini prijateljem SAD

Netanjahu brutalno izvrijeđao gradonačelnika Njujorka Mamdanija

Tragedija u Gazi pred utakmicu: U izraelskom napadu ubijen humanitarac i dvoje djece

Iranski ministar nakon posljednjih američkih napada: Odgovornost leži na Sjedinjenim Državama

Danska premijerka: Branit ćemo svaki centimetar NATO-a, uključujući i naš Grenland

Oglasili se iz UAE: Iran ne poštuje dogovor

Anti-NATO protesti u Istanbulu: "Ne imperijalističkim planovima protiv budućnosti Turske"

Likvidirana žena znala je previše: Novi detalji atentata u Monaku bacaju sjenu na ukrajinski "sveti cilj"

Tramp oštro poručio: Primirje s Iranom je završilo, oni su bolesni ljudi

Stavljen paraf: Potpisan jedan od najvećih vojnih ugovora u Evropi

Nove prijetnje Irana zemljama u regionu: Saučesnici ste u činjenju zločina

Tramp ponovo traži Grenland, Danska uzvratila: "Branit ćemo svaki centimetar"

Globus

Saobraćaj kroz Hormuški moreuz naglo smanjen nakon američkih udara na Iran

Europol razbio pedofilsku mrežu, uhapšeno 28 osumnjičenih od kojih su neki žrtve našli u užoj porodici

Tramp u Turskoj dogovorio detalje novih napada na Iran

Zelenski naredio 40 dana udara, gori širom Rusije

Netanjahu o odnosu Trampa i Erdoana: On ima dobre odnose i s Kim Jong-unom, ali ga to ne čini prijateljem SAD

Netanjahu brutalno izvrijeđao gradonačelnika Njujorka Mamdanija

Tragedija u Gazi pred utakmicu: U izraelskom napadu ubijen humanitarac i dvoje djece

Iranski ministar nakon posljednjih američkih napada: Odgovornost leži na Sjedinjenim Državama

Danska premijerka: Branit ćemo svaki centimetar NATO-a, uključujući i naš Grenland

Oglasili se iz UAE: Iran ne poštuje dogovor

Anti-NATO protesti u Istanbulu: "Ne imperijalističkim planovima protiv budućnosti Turske"

Likvidirana žena znala je previše: Novi detalji atentata u Monaku bacaju sjenu na ukrajinski "sveti cilj"

Tramp oštro poručio: Primirje s Iranom je završilo, oni su bolesni ljudi

Stavljen paraf: Potpisan jedan od najvećih vojnih ugovora u Evropi

Nove prijetnje Irana zemljama u regionu: Saučesnici ste u činjenju zločina

Tramp ponovo traži Grenland, Danska uzvratila: "Branit ćemo svaki centimetar"