Sjedinjene Američke Države pokrenule su "seriju snažnih udara na Iran", saopćila je Centralna komanda američke vojske (CENTCOM).Iz ove komande naveli su u objavi na društvenoj mreži X da su američke snage započele napade s ciljem da Iranu nametnu "visoku cijenu" zbog, kako tvrde, napada na komercijalne brodove s civilnim posadama u međunarodnim vodama.- Američke snage Centralne komande započele su izvođenje serije snažnih udara protiv Irana kako bi nametnule visoku cijenu zbog ciljanja i napada na komercijalne brodove s nedužnim civilnim posadama u međunarodnom plovnom putu. Američki udari predstavljaju odgovor na iranske napade na tri trgovačka broda koja su prolazila kroz Hormuški moreuz. Iranska agresija bila je ničim izazvana, opasna i predstavlja jasno kršenje primirja - saopćio je CENTCOM.

<blockquote class="twitter-tweet">U.S. Central Command (CENTCOM) has announced that forces have begun a “series of powerful strikes” against Iran, in response to recent attacks against commercial vessels transiting the Strait of Hormuz. <a href="https://t.co/IcZDBuCXUX">pic.twitter.com/IcZDBuCXUX</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://x.com/sentdefender/status/2074604290925068762?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tri tankera pogođena su u utorak projektilima i dronom tokom plovidbe kroz Hormuški moreuz, što se smatra jednim od najozbiljnijih napada na trgovačke brodove u tom području u posljednjih nekoliko mjeseci.Jedan tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina zahvatio je požar nakon što je pogođen u prostoriju s motorom, dok su druga dva broda pretrpjela manja oštećenja. Povrijeđenih nije bilo.Iran nije zvanično preuzeo odgovornost za napade, iako su iranski državni mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, naveli da je meta bio tanker koji je prevozio prirodni plin iz Katara. Vlasti u Dohi osudile su napad, ocijenivši ga neprihvatljivim i optuživši Teheran za ozbiljno kršenje međunarodnog prava.<h2>Zabrinutost za sigurnost plovidbe</h2>Novi incidenti dodatno su pojačali zabrinutost zbog sigurnosti plovidbe kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kojim u normalnim okolnostima prolazi oko petina globalne trgovine naftom i prirodnim plinom.Međunarodna pomorska organizacija saopćila je da je riječ o najvećem broju napada na trgovačke brodove u jednom danu od kraja aprila.<h2>Vašington povukao dozvolu za prodaju nafte</h2>U međuvremenu, Vašington je povukao privremenu dozvolu za prodaju iranske nafte, koja je bila dio ranijeg privremenog dogovora s Teheranom. Iran i dalje insistira da tankeri kroz moreuz koriste isključivo rute koje odobravaju njegove vlasti, dok američka mornarica i međunarodni partneri poručuju da međunarodni plovni koridor ostaje otvoren.Pregovori između SAD-a i Irana o trajnom okončanju sukoba, ograničavanju iranskog nuklearnog programa i ponovnom uspostavljanju sigurnog prolaza kroz Hormuški moreuz trenutno su obustavljeni zbog sahrane vrhovnog iranskog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen na početku rata.Tokom njegove sahrane u Iranu održani su masovni skupovi na kojima su upućene poruke protiv Sjedinjenih Američkih Država i predsjednika Donalda Trumpa.

Iranska iskazana agresija bila je ničim izazvana, opasna i predstavlja jasno kršenje primirja, naveo je CENTCOM

SAD pokrenule "snažne udare" na Iran kao odgovor na napade u Hormuškom moreuzu

Predsjednik Republike Turske Redžep Tjip Erdoan i prva dama Emine Erdoan bili su domaćini prijema i svečane večere u utorak navečer u čast šefova država i vlada i njihovih supružnika koji učestvuju na 36. samitu šefova država i vlada NATO-a u Ankari.Prijem, održan u zimskom vrtu Predsjedničkog kompleksa, okupio je lidere zemalja članica NATO-a, kao i partnere iz grupe Azijsko-pacifičke četvorke (AP4) – Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje – te druge pozvane zvaničnike.<h2>Svečani prijem i večera</h2>Erdoan i prva dama dočekali su lidere i njihove supružnike na stepenicama glavne zgrade kompleksa, pozdravljajući svakog gosta pojedinačno prije zajedničkog fotografisanja.Prije prijema napravljena je zajednička fotografija. Na njoj su s desne strane bračnog para Erdoğan bili francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga, dok je s lijeve strane bio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump.Erdoan je tokom fotografisanja kratko razgovarao s pojedinim liderima.Gostima su na prijemu posluženi specijaliteti turske kuhinje.Tokom dolaska lidera, vojni orkestar Oružanih snaga Turske izveo je tradicionalne marševe. Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je zadovoljstvo izvedbom, podižući palac u znak odobravanja dok je nastupao Mehter orkestar.<h2>Samit u Ankari</h2>Samit u Ankari okuplja lidere 32 članice NATO-a i ključne partnere kako bi razgovarali o odbrambenim kapacitetima Evrope, ciljevima izdvajanja za odbranu, modernizaciji vojske i nastavku podrške Ukrajini.Skup u Ankari drugi je NATO samit koji organizira Turska, nakon onog održanog u Istanbulu 2004. godine, te pruža platformu za bilateralne susrete između Turske i savezničkih zemalja o političkoj, sigurnosnoj i ekonomskoj saradnji.Ranije u utorak, Erdoan se odvojeno sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, kanadskim premijerom Markom Karnijem i finskim predsjednikom Aleksanderom Stubom.U srijedu će turski predsjednik održati uvodni govor na samitu, nakon čega će zajedno s ostalim liderima NATO-a učestvovati u zajedničkom fotografisanju.

Erdoan i prva dama Emine Erdoan dočekali goste u Predsjedničkom kompleksu

Erdoan ugostio lidere NATO-a i njihove supružnike na prijemu u Ankari

Njemački turista star 19 godina izgubio je život u nedjelju, 5. jula, u popodnevnim satima u mjestu Arđenjo, na jezeru Komo u Italiji.&nbsp;<h2>Preskočio ogradu</h2>Prema prvim informacijama, mladić je preskočio zaštitnu ogradu kako bi dohvatio loptu, nakon čega je pao u provaliju i završio u koritu rijeke Telo.&nbsp;Smrt je, prema prvim nalazima, nastupila uslijed teških povreda zadobijenih prilikom pada, piše italijanski "Sky News".Alarm je podignut oko 18 sati, kada su dva prolaznika primijetila tijelo u vodi i pozvala hitne službe.Na lice mjesta upućeni su helikopter hitne pomoći, ekipe Crvenog krsta iz Menađa i pripadnici Gorske službe spašavanja sa stanice Lario Osidentale Keresio.<h2>Obdukcija upitna</h2>Uprkos brzoj reakciji spasilačkih timova, pokušaji reanimacije nisu uspjeli, pa su ljekari mogli samo konstatovati smrt mladića.Prema prvim nalazima istrage, uzrok smrti bile su povrede zadobijene pri padu, a ne utapanje.Okolnosti nesreće istražuju karabinjeri iz stanice u Menađu. Tijelo nastradalog mladića nalazi se na raspolaganju Tužilaštvu u Komu, koje će odlučiti da li će naložiti obdukciju ili će biti obavljen samo spoljašnji pregled tijela.

Tijelo nastradalog mladića nalazi se na raspolaganju Tužilaštvu u Komu, koje će odlučiti da li će naložiti obdukciju

Kobna potraga za loptom: Devetnaestogodišnji turista poginuo na jezeru

Dvadesettrogodišnja djevojka pronađena je mrtva u stanu u naselju Neapoli u Solunu u ponedjeljak.Prema dostupnim informacijama, roditelji devojke, porijeklom iz Sjeverne Makedonije, bezuspješno su pokušavali da stupe u kontakt s njom.Nakon toga, jedan član njene porodice otišao je do stana, gdje ju je pronašao mrtvu.Prema rezultatima uviđaja i dosadašnjim nalazima forenzičkog pregleda tijela, za sada nema tragova koji bi ukazivali na to da je u pitanju krivično djelo, prenosi <a href="https://kurir.mk/vesti/hronika/devojka-od-makedonija-23-pronajdena-mrtva-vo-solun/">Kurir.mk</a>.Istraga je u toku.

Jedan član njene porodice otišao je do stana, gdje ju je pronašao

Tijelo djevojke pronađeno u stanu: Roditelji danima pokušavali stupiti u kontakt s njom

Teretni avion pakistanske kompanije K2 Airways nestao je s radara tokom leta iz Šardže u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prema Karačiju u Pakistanu.Riječ je o teretnom avionu Boeing 737-4M0 u kojem se nalazilo pet članova posade.Prema podacima nadležnih službi i portala Flightradar24, događaji su se odvijali sljedećim redoslijedom:U 21.18 sati po lokalnom vremenu u Pakistanu posada je prijavila kvar na navigacionom sistemu dok se približavala pakistanskom zračnom prostoru. Kontrola leta u Karačiju odmah im je pružila navigacionu pomoć.

<blockquote class="twitter-tweet">🚨🇵🇰 BREAKING: A K2 Airways Boeing 737-400 cargo aircraft (KTA1732 / AP-BOI) operating from Sharjah to Karachi reportedly experienced a navigation issue before making a sharp right turn and rapidly descending. Its last known position was about 53 nautical miles off Ormara <a href="https://t.co/9yfPqOIN4K">pic.twitter.com/9yfPqOIN4K</a>&mdash; Abdullah Sidhu (@Abdullah_Sidhu1) <a href="https://x.com/Abdullah_Sidhu1/status/2074565657686134965?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Samo tri minute kasnije, u 21.21, radari su zabilježili nagli gubitak visine. Prema preliminarnim ADS-B podacima portala Flightradar24, avion je imao brzinu poniranja od čak 22.400 stopa u minuti, nakon čega je izgubljen svaki kontakt na visini od oko 1.100 stopa.Komunikacija s letjelicom prekinuta je približno 155 nautičkih milja zapadno od Karačija, iznad mora.Pakistanska uprava aerodroma (PAA) potvrdila je da je odmah aktiviran Koordinacioni centar za spašavanje.U toku je opsežna pomorska akcija potrage i spašavanja u kojoj učestvuje više službi.Iako olupina još nije pronađena, zbog dramatičnog gubitka visine iznad mora postoji sumnja da se avion srušio.

U toku je opsežna pomorska akcija potrage i spašavanja u kojoj učestvuje više službi

Avion nestao sa radara: Posljednji trenuci lede krv u žilama, sumnja se na najgore!

U Hormuškom moreuzu su u utorak projektilima i dronom pogođena tri trgovačka tankera, što prema podacima Međunarodne pomorske organizacije predstavlja najveći broj napada u jednom danu od kraja aprila.&nbsp;<h2>Pojačana zabrinutost</h2>Ovi incidenti su dodatno pojačali zabrinutost za sigurnost plovidbe kroz ovaj strateški važan prolaz, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i prirodnim plinom.Najozbiljnije je oštećen katarski tanker za prevoz ukapljenog prirodnog plina "Al Rekayyat", koji je pogođen u blizini Limaha u Omanu.&nbsp;Projektil je pogodio pogonski prostor i izazvao požar, a vlasti Katara su ovaj oštar napad nazvale kršenjem međunarodnog prava i proglasile Iran u potpunosti odgovornim.&nbsp;Iako zvanični Teheran nije potvrdio odgovornost, iranska državna televizija je sugerisala da iza napada stoji Iran, tvrdeći da je brod prevozio plin iz Katara.&nbsp;Druga dva tankera su pretrpjela samo manja oštećenja kod obala Omana i UAE-a te su nastavila plovidbu bez povrijeđenih članova posade.<h2>Ekonomski pritisak</h2>Napadi su se odigrali u trenutku ozbiljnog zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana.&nbsp;Samo nekoliko sati nakon incidenata, američko Ministarstvo finansija je bez obrazloženja ukinulo privremenu 60-dnevnu dozvolu za prodaju iranske nafte, koja je bila odobrena prošlog mjeseca kao dio privremenog dogovora.Situaciju dodatno komplikuje dugogodišnji spor oko pomorskih puteva.Iranska strana insistira da svi tankeri moraju koristiti isključivo rute koje odobri Teheran, uz obaveznu registraciju za brodove koji plove prema sjeveru. Iranska vojska je upozorila da će odlučno odgovoriti na svaki pokušaj SAD-a da ometa njihovu kontrolu.Međunarodno tijelo pod upravom američke mornarice poslalo je obavijest da je ruta uz obalu Omana proširena i slobodna za međunarodni promet, pri čemu se plovidba prema jugu koordinira sa SAD-om i Omanom.<h2>Pregovori na čekanju</h2>Diplomatski napori Vašingtona da se postigne trajni sporazum, okonča rat započet 28. februara i ograniči iranski nuklearni program, trenutno su potpuno zaustavljeni.&nbsp;Razlog obustave pregovora je višednevna žalost i sahrana vrhovnog iranskog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen na samom početku sukoba.Tokom masovnog ispraćaja u iranskom gradu Komu, gdje su stotine hiljada ljudi preplavile ulice oko džamije Jamkaran, okupljeni su uzvikivali parole pozivajući na smrt američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa).&nbsp;Zbog žalosti su zatvorene ulice i zračni prostor u Iranu, a tijelo ajatolaha Hamneija prebačeno je u iračke gradove Nedžef i Kerbelu radi vjerskih povorki, dok je konačni ukop planiran za četvrtak u njegovom rodnom Mašhadu.

Napadi su se odigrali u trenutku ozbiljnog zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana

SAD povlači dozvolu za prodaju iranske nafte nakon napada na tankere

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvuje na samitu NATO-a, gdje nastavlja diplomatske aktivnosti s ciljem osiguravanja dodatnog naoružanja i novih odbrambenih sporazuma za Ukrajinu u ratu protiv Rusije.Zelenski ovakve međunarodne skupove redovno koristi za direktne razgovore sa svjetskim liderima, a danas je održao niz sastanaka, prenosi Sky News.<h2>Novi sporazumi za jačanje odbrane</h2>Tokom dana Zelenski je razgovarao s liderima Njemačke, Danske i Norveške.S Danskom je potpisan deveti sporazum ove vrste za Ukrajinu, koji se odnosi na bespilotne letjelice.Zahvaljujući vodećoj ulozi Njemačke u programu PURL, Ukrajina bi mogla dobiti i protivbalističke projektile koji su inače teško dostupni.Norveška je, s druge strane, obećala "značajnu pomoć" u jačanju protivvazdušne odbrane energetskog sektora, koji je tokom zime bio česta meta ruskih napada.Nakon sastanaka Zelenski je istakao glavne prioritete.- Naš glavni cilj je osigurati više sistema protivvazdušne odbrane i ojačati svoju diplomatsku poziciju. Svi današnji planirani sastanci su održani, a bilo je i nekoliko važnih neplaniranih - poručio je ukrajinski predsjednik.<h2>Prioritet zaštita neba</h2>Jačanje protivvazdušne odbrane i dalje je jedan od ključnih prioriteta Ukrajine, s obzirom na to da je linija fronta mjesecima uglavnom nepromijenjena, dok se zemlja i dalje suočava s gotovo svakodnevnim ruskim napadima.Istovremeno, Ukrajina je posljednjih mjeseci ostvarila određene uspjehe u vlastitoj kampanji napada bespilotnim letjelicama srednjeg dometa.Prema ranijim najavama, Zelenski bi se sutra na marginama samita NATO-a trebao sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Svi današnji planirani sastanci su održani, a bilo je i nekoliko važnih neplaniranih, poručio je

Zelenski na samitu NATO-a dogovorio novu vojnu pomoć, sutra se sastaje s Trampom

Visoki američki vojni komandanti svjesno su ignorisali upozorenja iz ključnih baza podataka o zastarjelosti obavještajnih podataka te su odobrili udare na potencijalne mete u Iranu, što je dovelo do tragičnog napada na školu i pogibije blizu 200 ljudi.&nbsp;<h2>Godinama stari podaci</h2>Upozorenja da se informacije temelje na godinama starim podacima i da je neophodna ponovna provjera bila su integrisana u sistem za selekciju meta.&nbsp;Prema tri izvora bliska procesu donošenja odluka, dodavanje ovakve lokacije na listu za napad zahtijevalo je odobrenje visokog oficira, ali su komandanti ta upozorenja zaobišli radi "ekspeditivnosti" i žurbe da obezbijede mete na samom početku rata.&nbsp;Taj pritisak je direktno uzrokovao slučajan napad na školu Šajare Tadžiba (Shajareh Tayyiba) u Minabu 28. februara, u kojem je, prema iranskim državnim medijima, stradalo najmanje 168 djece i 14 nastavnika, čineći ovaj udar jednim od najtežih incidenata s civilnim žrtvama u novijoj američkoj vojnoj historiji.<h2>"Došlo do greške"</h2>Dok su američki vojni zvaničnici već u roku od nekoliko dana znali kako je došlo do greške, Pentagon mjesecima kasnije još uvijek nije objavio rezultate interne istrage.&nbsp;Iz Bijele kuće navode da je istraga u toku, ponavljajući standardni stav da Sjedinjene Države ne gađaju civile. Do napada je došlo dok je vojska gađala susjedni objekat Korpusa Islamske revolucionarne garde (IRGC).&nbsp;Iako su satelitski snimci iz 2013. godine prikazivali školu i bazu IRGC-a kao dio istog kompleksa, snimci iz 2016. jasno su dokumentovali podignutu ogradu i odvojen ulaz u školu, dok su se na snimcima iz decembra 2025. godine mogla vidjeti djeca i odrasli u školskom dvorištu.Katastrofi su doprinijeli žurba, pritisak i zastarjeli sistemi prvog dana američkih operacija protiv Irana. Nakon što je predsjednik Donald Tramp (Trump) odlučio pokrenuti borbene operacije, oficiri i obavještajci su bili pod ogromnim pritiskom da ažuriraju podatke za hiljade lokacija.&nbsp;<h2>Kratki rokovi</h2>Zbog kratkih rokova, prioritet su dobile mete "višeg nivoa" koje su predstavljale direktnu prijetnju, dok su fiksne lokacije poput ove škole smatrane "nižim prioritetom", pa su podaci za njih bili stari preko 10 godina.&nbsp;Pentagonove baze podataka, stariji sistem MIDB i novi AI sistem MARS, jasno su upozoravale na potrebu za ažuriranjem. Iako je jedan analitičar u odvojenom alatu zabilježio stvarne promjene na terenu oko škole, taj sistem nije bio uvezan sa glavnom bazom za odobravanje napada, pa informacija nikada nije stigla do komandanata.Pored tehničkih propusta, izvori ističu da je tragediji doprinijela i politika ministra odbrane Pita Hegseta (Petea Hegsetha), koji je prethodno smanjio programe za ublažavanje civilnih šteta (CHMR) i otpustio više od 90 posto osoblja.&nbsp;<h2>Vizija bržeg djelovanja</h2>Tim pri Centralnoj komandi (CENTCOM) zadužen za zaštitu civila redukovan je sa deset članova na samo jednog zaposlenog, u skladu s Hegsetovom vizijom bržeg djelovanja koju je opisao kao politiku "maksimalne smrtonosnosti, a ne mlake legalnosti".&nbsp;Zbog toga tim nije imao resursa ni ljudstva da spriječi propust. Nakon napada, Tramp je sugerisao da bi Iran mogao biti kriv i izjavio da se odgovornost možda nikada neće utvrditi, dok je Hegseth najavio temeljnu istragu.Pentagon i CENTCOM su odbili dati zvanične komentare, pozivajući se na istragu koja još traje.

Pentagon i CENTCOM su odbili dati zvanične komentare, pozivajući se na istragu koja još traje

Žurba, zastarjeli sistemi i srezan tim za zaštitu civila: Pozadina američkog napada na školu u Minabu

Lider desničarske stranke Reform UK, Najdžel Faraž (Nigel Farage), najavio je povlačenje s mjesta zastupnika u britanskom Parlamentu, pozicije na koju je izabran 2024. godine.&nbsp;<h2>Medijski izvještaj</h2>Povod za ovaj potez je medijski izvještaj o navodnom poklonu od pet miliona funti koji je primio godinu dana prije ulaska u parlament, a koji je objavio Sunday Times.&nbsp;Faraž je ovaj izvještaj odbacio kao potpuno netačan, optuživši parlamentarnog povjerenika za standarde da istragu koristi u političke svrhe.Uprkos ostavci, Faraž planira ponovnu kandidaturu na predstojećim vanrednim izborima u svom distriktu, gdje očekuje još veću podršku birača.&nbsp;Poručio je da nema govora o kršenju zakona, pojasnivši da su njegovi prihodi rezultat dugogodišnjeg rada u medijima, pisanja i predavanja.- Nisam uradio ništa loše i nisam prekršio zakon. Posljednjih deset godina bavio sam se pisanjem, držanjem predavanja, radom u medijima i istraživanjem. Finansijski sam dobro prošao, a zarađivanje novca nije zločin - rekao je&nbsp;Faraž.<h2>Pet milion funti</h2>Osvrnuvši se na spornu donaciju od pet miliona funti koju mu je uputio kripto-milijarder Kristofer Harborn (Christopher Harborne), Faraž e je istakao da će taj novac usmjeriti isključivo na vlastitu zaštitu.- Ta donacija će biti iskorištena za finansiranje sigurnosnih mjera za koje smatram da će mi biti potrebne do kraja života. Ja sam javna ličnost, odnosno političar, koji je u modernom dobu bio izložen najvećem broju fizičkih i verbalnih napada - poručio je.Nadolazeće izbore opisao je kao borbu "ljudi protiv establišmenta".- Odlučio sam da građani budu ti koji će suditi o mojim postupcima. Zbog toga ću ponovo podnijeti kandidaturu na ovim vanrednim izborima. Borit ću se za pobjedu - zaključio je.

Odlučio sam da građani budu ti koji će suditi o mojim postupcima - poručio je Faraž

Lider desničara u Velikoj Britaniji podnio ostavku u parlamentu 

Liderka francuske desnice Marine Le Pen proglašena je krivom za pronevjeru novca odlukom Apelacionog suda u Parizu, ali joj je prvobitna kazna smanjena, što joj omogućava kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027. godine.&nbsp;<h2>Velika novčana kazna</h2>Sud joj je izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura.Iako joj je formalno izrečena zabrana kandidovanja u trajanju od 45 mjeseci, čak 30 mjeseci te kazne je uslovno.&nbsp;To znači da je stvarni period zabrane smanjen na 15 mjeseci, čime je preinačena prvobitna trogodišnja kazna koja bi je u potpunosti eliminisala iz predsjedničke trke.&nbsp;Podsjetimo, Le Pen je osuđena zbog zloupotrebe sredstava Evropskog parlamenta, jer je sa saradnicima od 2004. do 2016. godine novcem namijenjenim za EU asistente finansirala stranačke zaposlenike.<h2>Najavila žalbu</h2>U prvoj reakciji nakon presude, Le Pen je za francuski TF1 rekla da će se definitivno kandidovati za predsjednicu na predstojećim izborima.&nbsp;Pored toga, bivša predsjednica radikalno desne stranke Nacionalno okupljanje najavila je i da će se dalje žaliti na ovu odluku.- Smatram da sam nevina u kontekstu onoga za šta sam optužena - kazala je ona.

Smatram da sam nevina u kontekstu onoga za šta sam optužena, kazala je Le Pen

Marine Le Pen ostaje u trci za predsjednicu Francuske uprkos kaznama: "Ja sam nevina"

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u intervjuu za CNN oštro je kritikovao pojedine demokratske zastupnike u Sjedinjenim Američkim Državama zbog sve slabije podrške Izraelu unutar njihove stranke.Posebno se osvrnuo na gradonačelnika Njujorka Zorana Mamdaniја zbog njegovih ranijih izjava u kojima je rekao da podržava Izrael "kao državu jednakih prava", ali da ne može podržati "nijednu državu koja daje prednost jednoj vjeri nad drugom".<h2>Na meti gradonačelnik Njujorka</h2>- To je smiješno i apsurdno - rekao je Netanjahu, dodajući da je Izrael, iako "nesavršena demokratija", ipak "sto puta bolji od diktatura i užasnih tiranija koje Mamdani i njegovi pristalice podržavaju".Također je rekao da time Mamdani i njegovi simpatizeri podržavaju i Hamas, koji je "ubijao ljude i djecu te ih spalio".Netanjahu je kritikovao i zastupnicu Hejli Stivens, demokratkinju jevrejskog porijekla koja se kandiduje za mjesto u Senatu u Mičigenu, zbog njenih izjava da su postupci izraelske vlade pod njegovim vodstvom učinili američke Jevreje manje sigurnima.- Zbog toga joj je neugodno jer ne može braniti istinu - rekao je Netanjahu.&nbsp;- Vjerovatno time pokušava opravdati antisemitizam - dodao je.<h2>Nasilje na Zapadnoj obali</h2>Na pitanje snosi li ličnu odgovornost za slabljenje podrške Izraelu u Sjedinjenim Američkim Državama, Netanjahu je odbacio takvu mogućnost, tvrdeći da rastuće protivljenje podstiču društvene mreže.Osvrnuo se i na povećanje nasilja koje provode doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali.Počinioce je opisao kao grupu od 150 "maloljetnih delinkvenata" i priznao da je problem "eksplodirao iznad svih očekivanja".Kazao je da policija i vojska "poduzimaju mjere", ali da su izraelski sudovi "veoma blagi" prema osuđenima za nasilje.- Naši građani ne smiju primjenjivati nasilje ni protiv koga - poručio je.<h2>Stvarnost na terenu</h2>Uprkos Netanjahuovim izjavama, na Zapadnoj obali zabilježen je rast nasilja doseljenika, koje se u pojedinim slučajevima odvija dok izraelski vojnici pasivno posmatraju.To nasilje prati i širenje naselja koje izraelska vlada provodi širom tog područja.Izraelska organizacija za ljudska prava Yesh Din objavila je da je tokom jednomjesečnog perioda ranije ove godine zabilježeno 305 slučajeva nasilja doseljenika, uključujući napade na ljude i imovinu, kao i oduzimanje zemlje.

U intervjuu za CNN oštro je kritikovao pojedine demokratske zastupnike u Sjedinjenim Američkim Državama zbog sve slabije podrške Izraelu

Netanjahu kritikovao gradonačelnika Njujorka: "Mamdani i njegovi pristaše podržavaju Hamas"

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan izjavio je u ponedjeljak da vjeruje kako će brojna pitanja na dnevnom redu biti riješena zahvaljujući solidarnosti i snažnim odnosima sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, nakon njihovog sastanka u Ankari.Erdoan je na društvenim mrežama podijelio objavu o susretu s Trampom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Turskoj povodom NATO samita u Ankari.- Povodom NATO samita u Ankari, bilo mi je zadovoljstvo ugostiti predsjednika SAD-a, mog cijenjenog prijatelja Donalda Trampa - naveo je Erdoan.Dodao je da vjeruje kako će "mnoga pitanja koja su na dnevnom redu, zahvaljujući solidarnosti i snažnim odnosima, biti privedena povoljnom ishodu".Uz objavu, Erdoan je podijelio i fotografije s dočeka u Predsjedničkom kompleksu, gdje je Tramp dočekan uz turske i američke zastave.

Erdoan je na društvenim mrežama podijelio objavu o susretu s Trumpom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Turskoj povodom NATO samita

Erdoan: Snažni odnosi s Trampom doprinijet će rješavanju ključnih pitanja

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u intervjuu za CNN da, uprkos povremenim neslaganjima, on i američki predsjednik Donald Tramp imaju usklađene stavove o ključnim pitanjima vezanim za Iran.Netanjahu je naglasio da se njih dvojica u potpunosti slažu kada je riječ o najvažnijim pitanjima u odnosu prema Teheranu, prenio je Reuters.Dodao je da je još rano govoriti o tome šta će uslijediti nakon potpisivanja privremenog mirovnog sporazuma između Vašingtona i Teherana.<h2>Stavovi o iranskom nuklearnom programu</h2>- Predsjednik vjeruje da može zaustaviti iranski nuklearni program - rekao je Netanjahu za CNN, ali je dodao da lično sumnja u takav ishod.- Oko velikih stvari se slažemo, a povremeno i ne, ali smo pravi saveznici - poručio je.<h2>Iran: Nema pregovora dok traju prijetnje</h2>U međuvremenu je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči poručio da pregovori o konačnom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama neće početi sve dok Vašington nastavlja s prijetnjama vojnom silom.- Stavak 13. memoranduma o razumijevanju je jasan: Pregovori o konačnom sporazumu neće početi ako se prijetnje nastave. Poštujte svoj potpis - napisao je Aragči na društvenoj mreži X.Njegova izjava uslijedila je nekoliko sati nakon što je Tramp poručio da je Vašington spreman upotrijebiti vojnu silu ukoliko diplomatija ne uspije, te ponovio da Iran nikada ne smije razviti nuklearno oružje.Memorandum o razumijevanju između Vašingtona i Teherana, potpisan uz posredovanje Pakistana, stupio je na snagu 18. juna i predviđa 60-dnevni period neizravnih pregovora s ciljem postizanja trajnog mirovnog sporazuma.Aragči je reagovao i na prijetnje izraelskog ministra odbrane Israela Kaca, koji je poručio da će Izrael "osujetiti" svakog budućeg iranskog lidera koji bi pokušao napasti njegovu zemlju.

Dodao je da je još rano govoriti o tome šta će uslijediti nakon potpisivanja privremenog mirovnog sporazuma između Vašingtona i Teherana

Netanjahu: S Trampom se slažem oko ključnih stvari vezanih za Iran

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da Grenland nije na prodaju, poručivši da od saveznika očekuje poštivanje danskog suvereniteta. Njena reakcija uslijedila je nakon ponovljenih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o preuzimanju kontrole nad tim poluautonomnim arktičkim otokom.Frederiksen je govorila na samitu NATO-a u turskoj prijestolnici Ankari, samo nekoliko sati nakon novih Trampovih izjava o Grenlandu. Taj otok ima visok stepen autonomije, ali se nalazi u sastavu Kraljevine Danske.Podsjetimo, nekoliko sati prije izjave danske premijerke Tramp je po dolasku na samit NATO-a ponovo pokrenuo pitanje Grenlanda. U razgovoru s novinarima rekao je da je upravo situacija oko tog arktičkog otoka jedan od glavnih razloga njegovog nezadovoljstva odnosima unutar NATO-a.- To je ono što je narušilo moj odnos s NATO-om. Danska nema koristi od Grenlanda, ne troši novac da bi mu istinski pomogla, a za Sjedinjene Države on je veoma važan. Okružen je kineskim i ruskim brodovima - rekao je Tramp.Dodao je da bi "Grenlandom trebale upravljati Sjedinjene Države, a ne Danska", te poručio da bi SAD mogao povući svoje vojnike iz Evrope.- Bolje im je da pripaze - rekao je američki predsjednik.

Frederiksen je govorila na samitu NATO-a u turskoj prijestolnici Ankari, samo nekoliko sati nakon novih Trampovih izjava o Grenlandu

Danska premijerka odgovorila Trampu: "Grenland nije na prodaju, poštujte naš suverenitet"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je italijanska premijerka Đorđa Meloni "draga osoba", ali ju je istovremeno kritikovao zbog toga što, kako tvrdi, nije podržala Sjedinjene Američke Države tokom rata s Iranom.Tramp je to rekao novinarima u Turskoj, gdje učestvuje na samitu NATO-a.- Naš odnos postao je malo lošiji jer nam je odbila pomoći. Odbila se uključiti i to je malo pokvarilo naš odnos. Ali sviđa mi se. Mislim da je zapravo draga osoba. Ipak, mislim da je pogriješila - rekao je Tramp.Đorđa Meloni ranije je važila za jednu od najbližih Trampovih saveznica u Evropi, ali su odnosi počeli da se pogoršavaju prošlog mjeseca nakon što je Tramp za italijansku televiziju La7 izjavio da ga je premijerka na sastanku Grupe sedam u Francuskoj "molila" da se fotografiše s njim.Meloni je odbacila tu tvrdnju i optužila Trampa da je izmislio cijelu priču.Nove tenzije između Rima i Vašingtona pojavile su se i u martu, kada Italija nije dozvolila američkim vojnim avionima slijetanje u bazu na Siciliji prije leta prema Bliskom istoku. Kao razlog je navedeno da Vašington prethodno nije zatražio odobrenje italijanskih vlasti.Meloni je ranije kritikovala i Trampove napade na papu Lava XIV., nakon što je poglavar Katoličke crkve osudio rat s Iranom.

Naš odnos postao je malo lošiji jer nam je odbila pomoći, rekao je

Tramp o Meloni: "Draga je osoba, ali mislim da je pogriješila"

Nakon što je izgubila Sovjetski Savez kao svog glavnog pokrovitelja, kubanska vladajuća Komunistička partija je devedesetih godina prošlog vijeka otvorila vrata privatnom preduzetništvu. Podstaknuto najpre globalnom finansijskom krizom, a zatim i pandemijom kovida, posljednjih godina se otvaranje nastavilo.&nbsp;Da li će Donald Tramp (Donald Trump), čije su mjere zemlju gurnule u do sada nezabilježene ekonomske teškoće, podstaći sljedeću i najradikalniju ekonomsku promjenu?Na vanrednoj sjednici 18. juna kubanska Nacionalna skupština usvojila je paket od 176 reformi. To je najradikalniji pokušaj preoblikovanja kubanske ekonomije još od revolucije 1959. godine. Na papiru, reforme usmjeravaju zemlju ka tržišnoj ekonomiji, ali uz zadržavanje državne kontrole. Kuba će sprovoditi „tržišni socijalizam u kubanskom stilu“, kaže Huan Triana Baros sa Univerziteta u Havani. Međutim, nisu svi uvjereni da će to zaista biti tako.Ako budu u potpunosti sprovedene, reformama će se smanjiti broj ekonomskih djelatnosti u kojima je privatno preduzetništvo zabranjeno, omogućiće se privatnim firmama slobodniji uvoz i izvoz i dozvoliti privlačenje stranih investicija. Preduzetnicima će prvi put biti dozvoljeno da zapošljavaju više od 100 radnika i posjeduju više preduzeća.<h2>Konačno tržišna ekonomija</h2>Ekonomske reforme će takođe temeljno promijeniti položaj državnih preduzeća. Ona će moći da se prodaju ili pretvaraju u akcionarska društva sa dionicama i vlasničkim udjelima, uz mogućnost stečaja. Takođe će moći samostalno da određuju cijene. U teoriji, i privatnim i državnim preduzećima biće olakšan pristup finansiranju. Bit će dozvoljeno osnivanje privatnih banaka, a devizno tržište otvoriće se većem broju učesnika.Neke usluge koje su nekada bile ponos države, poput domova za stare i narodnih kuhinja, prema ovom planu biće privatizovane. Opšte subvencije koje su se dodjeljivale putem kubanskog sistema racionalizovane isporuke (tzv. bonova za hranu) zamijeniće se direktnom pomoći „ranjivim grupama stanovništva“. Predsednik Migel Dijaz-Kanel izjavio je da gomilanje bogatstva u privatnim rukama više neće biti zabranjeno.Navedene promjene Kubi su prijeko potrebne. Decenije lošeg upravljanja ekonomijom, uz dugogodišnji američki embargo, teško su pogodile ostrvo. Situaciju su dodatno pogoršale mjere koje su od januara uveli američki predsednik Tramp i državni sekretar Marko Rubio, američki političar kubanskog porekla, a koje su dovele Kubu na korak do potpune propasti.Kubanska ekonomija se od 2020. godine smanjila za više od 20 posto. Na crnom tržištu, za jedan američki dolar danas se može dobiti više od 600 kubanskih pezosa, pa minimalna mjesečna plata vrijedi tek oko pet američkih dolara.<h2>Brojne prepreke</h2>Međutim, čak i kada bi vlast bila potpuno odlučna da sprovede reforme, suočila bi se sa brojnim preprekama. Kuba nema dovoljno deviznih rezervi, pravnu sigurnost ni institucionalne kapacitete potrebne za tako zahtjevan proces. Američke sankcije u velikoj mjeri onemogućavaju dolazak stranog kapitala.Čak i kada bi Vašington sutra dozvolio stranim firmama ulaganja na Kubi, one bi se i dalje mogle suočiti sa sudskim tužbama zbog poslovanja sa imovinom koja je nekada bila oduzeta privatnim vlasnicima.Tramp i državni sekretar Rubio od kubanskih vlasti takođe traže da smanje bezbjednosnu i vojnu saradnju sa Kinom, Rusijom i Iranom.Tramp vjeruje da će dodatni ekonomski pritisak natjerati kubanske vlasti na dublje promjene, a režim ima dva izbora: ili će udovoljiti njegovim zahtjevima ili jednostavno sačekati kraj njegovog političkog uticaja. U međuvremenu, građani Kube žive u strahu jer osjećaju da će, bez obzira na ishod političkog nadmetanja, najveći teret ponovo pasti upravo na njihova leđa, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/economist/kuba-176-reformi-otvara-privatni-sektor-trzisni-socijalizam-uz-nadzor-15725074">Jutarnji</a>.

SAD pokrenule "snažne udare" na Iran kao odgovor na napade u Hormuškom moreuzu

Erdoan ugostio lidere NATO-a i njihove supružnike na prijemu u Ankari

Kobna potraga za loptom: Devetnaestogodišnji turista poginuo na jezeru

Tijelo djevojke pronađeno u stanu: Roditelji danima pokušavali stupiti u kontakt s njom

Avion nestao sa radara: Posljednji trenuci lede krv u žilama, sumnja se na najgore!

SAD povlači dozvolu za prodaju iranske nafte nakon napada na tankere

Zelenski na samitu NATO-a dogovorio novu vojnu pomoć, sutra se sastaje s Trampom

Žurba, zastarjeli sistemi i srezan tim za zaštitu civila: Pozadina američkog napada na školu u Minabu

Lider desničara u Velikoj Britaniji podnio ostavku u parlamentu

Marine Le Pen ostaje u trci za predsjednicu Francuske uprkos kaznama: "Ja sam nevina"

Netanjahu kritikovao gradonačelnika Njujorka: "Mamdani i njegovi pristaše podržavaju Hamas"

Erdoan: Snažni odnosi s Trampom doprinijet će rješavanju ključnih pitanja

Netanjahu: S Trampom se slažem oko ključnih stvari vezanih za Iran

Danska premijerka odgovorila Trampu: "Grenland nije na prodaju, poštujte naš suverenitet"

Tramp o Meloni: "Draga je osoba, ali mislim da je pogriješila"

Kuba je na prekretnici, Tramp trlja ruke dok gleda u Havanu

Globus

SAD pokrenule "snažne udare" na Iran kao odgovor na napade u Hormuškom moreuzu

Erdoan ugostio lidere NATO-a i njihove supružnike na prijemu u Ankari

Kobna potraga za loptom: Devetnaestogodišnji turista poginuo na jezeru

Tijelo djevojke pronađeno u stanu: Roditelji danima pokušavali stupiti u kontakt s njom

Avion nestao sa radara: Posljednji trenuci lede krv u žilama, sumnja se na najgore!

SAD povlači dozvolu za prodaju iranske nafte nakon napada na tankere

Zelenski na samitu NATO-a dogovorio novu vojnu pomoć, sutra se sastaje s Trampom

Žurba, zastarjeli sistemi i srezan tim za zaštitu civila: Pozadina američkog napada na školu u Minabu

Lider desničara u Velikoj Britaniji podnio ostavku u parlamentu

Marine Le Pen ostaje u trci za predsjednicu Francuske uprkos kaznama: "Ja sam nevina"

Netanjahu kritikovao gradonačelnika Njujorka: "Mamdani i njegovi pristaše podržavaju Hamas"

Erdoan: Snažni odnosi s Trampom doprinijet će rješavanju ključnih pitanja

Netanjahu: S Trampom se slažem oko ključnih stvari vezanih za Iran

Danska premijerka odgovorila Trampu: "Grenland nije na prodaju, poštujte naš suverenitet"

Tramp o Meloni: "Draga je osoba, ali mislim da je pogriješila"

Kuba je na prekretnici, Tramp trlja ruke dok gleda u Havanu