Neobična intervencija policije zabilježena je u italijanskom gradu Livornu, gdje je žena tokom svađe sa suprugom pozvala broj 112 nakon što je on odbio intimni odnos, navodeći da je umoran od puta iz Nigerije, prenosi italijanski Sky News.Incident se dogodio u stanu u četvrti Via Garibaldi, a na mjesto događaja ubrzo su stigli policajci, koji su nakon razgovora sa supružnicima utvrdili da nema razloga za dalje postupanje.Prema navodima medija, supružnici se prije toga nisu vidjeli mjesec dana. Žena nije prihvatila suprugovo objašnjenje da je iscrpljen od dugog leta, već je posumnjala da joj je bio nevjeran tokom boravka u Nigeriji, zbog čega je izbila žestoka svađa.Galama je bila toliko glasna da je uznemirila ostale stanare zgrade.- Čuli smo veoma glasnu svađu i povike, pa smo se zabrinuli. Ubrzo je stigla policija - ispričale su komšije.Nakon što su saslušali obje strane i utvrdili okolnosti događaja, policajci su zaključili da nije bilo nasilja niti opasnosti, već da je riječ o bračnoj svađi izazvanoj ličnim i emotivnim nesuglasicama.

Supružnici se posvađali nakon njegovog povratka iz Nigerije, a policija utvrdila da nije bilo nasilja niti elemenata za dalje postupanje

Žena pozvala policiju i digla komšije na noge: "Muž odbija seks sa mnom"

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute saopćio je da će Alijansa uspostaviti stratešku flotu transportnih aviona Airbus A400M te proširiti postojeću flotu aviona-tankera A330 MRTT nabavkom još jedne letjelice.Rute je to izjavio na skupu posvećenom odbrambenoj industriji, održanom na marginama samita NATO-a u Ankari, gdje su saveznici predstavili ugovore o nabavci naoružanja vrijedne milijarde dolara kako bi pokazali da povećavaju ulaganja u evropsku odbranu, u skladu sa zahtjevima Sjedinjenih Američkih Država, uoči večernjeg sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom.- Riječ je o vazdušnoj moći, koja je od ključnog značaja za jačanje našeg odvraćanja i odbrane - rekao je Rute.Program MRTT trenutno raspolaže s devet aviona A330 koji, osim dopune gorivom u vazduhu, mogu služiti i za prevoz vojnika i putnika. Avioni su stacionirani u Ajndhovenu u Holandiji, a dodavanje još jednog tankera trebalo bi pomoći NATO-u da nadoknadi dio kapaciteta nakon smanjenja američkog vojnog doprinosa.<h2>Dugoročni cilj</h2>Dugoročni cilj NATO-a jeste proširenje ove flote na 12 aviona. U programu učestvuju Belgija, Češka, Danska, Finska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Norveška i Švedska.Sjedinjene Američke Države nisu javno iznijele detalje o smanjenju svojih kapaciteta, ali vojni izvor navodi da ono obuhvata avione za dopunu gorivom u vazduhu, borbene avione, bespilotne letjelice i brodove.Donald Tramp godinama kritikuje evropske saveznike, tvrdeći da se u okviru NATO-a previše oslanjaju na vojnu zaštitu Sjedinjenih Američkih Država.Kompanija Airbus, proizvođač transportnog aviona A400M i aviona A330 na kojem se zasniva tanker MRTT, saopćila je da će u zajedničkoj floti A400M učestvovati Belgija, Britanija, Francuska, Španija, Turska, Hrvatska i Poljska.<h2>Značajan podsticaj</h2>Ovaj potez predstavlja značajan podsticaj programu A400M, koji je razvijen kako bi ojačao evropske kapacitete za transport vojnika i tereta u zahtjevnim uslovima. Zbog sporog izvoza aviona ranije su postojale sumnje u dugoročnu održivost projekta.Airbus je početkom godine ublažio ranija upozorenja investitorima u vezi s budućnošću proizvodnje aviona A400M.Nova zajednička flota u prvoj fazi bit će sastavljena od aviona koji su već u upotrebi, a kasnije će joj se pridružiti i nove letjelice iz proizvodnog procesa. Portparol kompanije istakao je da bi program mogao dovesti i do novih narudžbi, ali da je još rano govoriti o njihovom broju i vremenu realizacije.

Riječ je o vazdušnoj moći, koja je od ključnog značaja za jačanje našeg odvraćanja i odbrane, rekao je

Rute: NATO pokreće stratešku flotu za vazdušni transport aviona A400M

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je pozvao Evropu da ubrza razvoj i masovnu proizvodnju sistema protivzračne odbrane, rekavši saveznicima NATO-a da je Ukrajina postala "izvor izvanrednih odbrambenih sposobnosti" za savez, javlja Anadolu.Govoreći na Forumu odbrambene industrije na samitu NATO-a, otvaranju samita Saveza 2026. u Ankari, Zelenski je pozvao saveznike da prošire saradnju u oblasti odbrambene industrije i ubrzaju isporuku kritičnih sistema protivvazdušne odbrane.- Ukrajina je, u NATO-u, izvor izvanrednih odbrambenih sposobnosti - rekao je.Zelenski je naglasio potrebu da Evropa ojača vlastiti raketni štit. "Evropi su potrebni vlastiti antibalistički sistemi i rakete, i taj rad je u toku."Dodao je da Evropi trebaju "pristupačni, masovno proizvedeni antibalistički sistemi što je prije moguće - zapravo, danas".<h2>Fokus saveza</h2>Nakon obraćanja, Zelenski se pojavio zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, koji je ponovio fokus saveza na jačanju protivzračne odbrane Kijeva.- Dobrodošli na samit NATO-a. Ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko mjeseci je ono što vi momci radite. To je zaista hrabro - rekao je Rute.- Mislim da postoji jedno veliko pitanje na kojem moramo raditi - to je protivvazdušna odbrana. Osigurati da su vaši gradovi, vaša vitalna infrastruktura zaštićeni - dodao je.Zelenski se zahvalio Ruteu i turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu na pozivu na samit i pozdravio forum odbrambene industrije kao priliku za produbljivanje saradnje između Ukrajine i savezničkih odbrambenih kompanija.- Neki predstavnici našeg odbrambenog sektora će predstaviti šta rade, kako to rade, i mislim da je ovo vrlo važno podijeliti sva ova iskustva s partnerima - rekao je.Ponovo je naglasio neposredne vojne potrebe Ukrajine, rekavši da je prioritet "pronaći način kako što prije nabaviti rakete za sisteme Patriot".<h2>Sastanak s Trampom</h2>Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je stigao u Ankaru na dvodnevni samit, gdje bi u srijedu trebao održati bilateralne razgovore sa Zelenskim.Prije odlaska iz SAD-a, Tramp je rekao da vjeruje da su i Moskva i Kijev zainteresovani za postizanje rješenja i naznačio da će rat u Ukrajini biti među ključnim pitanjima o kojima će razgovarati saveznički lideri.U međuvremenu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Moskva pažljivo pratiti ishod planiranog sastanka između Trampa i Zelenskog na marginama samita.Govoreći na konferenciji za novinare u glavnom gradu Etiopije, Adis Abebi, Lavrov je rekao da će Rusija posmatrati razgovore nakon dogovora postignutih tokom prošlogodišnjeg rusko-američkog samita na Aljasci.Samit NATO-a nastavlja se do srijede, a saveznički lideri će razgovarati o investicijama u odbranu, vojnoj podršci Ukrajini i naporima za proširenje odbrambene industrijske baze saveza.

Ukrajinski predsjednik kazao je da Evropi trebaju pristupačni, masovno proizvedeni antibalistički sistemi danas

Zelenski pozvao Evropu da ubrza proizvodnju protivzračne odbrane

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izjavio da bi Grenland trebao biti pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, ocijenivši da je to arktičko ostrvo od ključnog značaja za nacionalnu sigurnost SAD-a.Govoreći tokom bilateralnog sastanka uoči početka samita NATO-a, Tramp je ponovio da Grenland smatra izuzetno važnim zbog sve intenzivnijeg prisustva Rusije i Kine na Arktiku.- Volio bih da SAD kontroliše Grenland. Ali to bi naštetilo mojim odnosima s NATO-om - rekao je.Tom prilikom kritikovao je Dansku, pod čijim je suverenitetom Grenland.- Grenland ne koristi Danskoj, a Danska ne ulaže dovoljno novca kako bi pomogla Grenlandu. No za Sjedinjene Države on je izuzetno važan - ustvrdio je.Na kraju je zaključio: “Grenland bi trebao biti pod kontrolom Sjedinjenih Država, a ne Danske.”Tramp već godinama zagovara da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu. Ranije nije isključivao ni mogućnost vojne akcije, ali je tokom ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu naglasio da prednost daje dugoročnom okvirnom sporazumu kojim bi SAD postepeno preuzeo kontrolu nad Grenlandom.

Grenland ne koristi Danskoj, a Danska ne ulaže dovoljno novca kako bi pomogla Grenlandu. No za Sjedinjene Države on je izuzetno važan, poručio je

Tramp: Grenland bi trebao biti pod kontrolom SAD-a

Američki predsjednik Donald Tramp obećao je u utorak da će ukinuti sankcije Turskoj uvedene na osnovu zakona CAATSA, nagovijestivši značajan zaokret u bilateralnim odnosima tokom sastanka na visokom nivou s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom.- Ukinut ćemo sankcije... Ne želimo uvoditi sankcije prijateljima - rekao je Tramp novinarima tokom sastanka s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom na marginama samita NATO-a u Ankari.

Tramp žestoko kritizirao NATO na Samitu: "Da se ne održava u Turskoj, možda ne bih ni došao"

Američki predsjednik rekao je da s državnim sekretarom Markom Rubijom i ministrom odbrane Pitom Hegsetom koordinira aktivnosti kako bi odluka bila finalizirana.Govoreći o programu borbenih aviona F-35, Tramp je rekao da će svakako razmotriti obnovu njihove prodaje Ankari, ocijenivši da je Turska mnogo lojalnija od drugih zemalja.Također je odbacio zabrinutost zbog turske kupovine ruskog protivraketnog sistema S-400, ustvrdivši da su bilateralni odnosi bolji nego ikada prije.

Ne želimo uvoditi sankcije prijateljima, rekao je

Tramp: "Ukinut ćemo sankcije Turskoj"

Nadzorna kamera zabilježila je dramatičan trenutak kada se dio krova veleprodajnog objekta lanca BJ's u američkoj saveznoj državi Nju Džerzi (New Jersey)srušio usljed obilnih kiša.Do urušavanja krova došlo je oko 11,15 sati u ponedeljak u Opštini Oušen, koja se nalazi duž obale Džerzija, saopštila je Kancelarija šerifa okruga Monmut. To područje u tom trenutku bilo je pogođeno jakim padavinama i ozbiljnim poplavama.U trenutku urušavanja u prodavnici BJ's nalazilo se ukupno 27 osoba, uključujući zaposlene i kupce. Prema navodima Kancelarije šerifa, niko nije povrijeđen.Dvije osobe ostale su djelimično zarobljene, ali su uspjele da se oslobode bez pomoći spasilačkih službi.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Terrifying moment roof COLLAPSES on shoppers at busy store sparking panic and sending shelves flying <a href="https://t.co/6BE3lj1CvI">https://t.co/6BE3lj1CvI</a>&mdash; Daily Mail (@DailyMail) <a href="https://x.com/DailyMail/status/2074370670113239153?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Snimak nadzorne kamere, koji je postao viralan na društvenim mrežama, prikazuje kupce kako mirno prolaze između rafova samo nekoliko trenutaka prije nego što se krov iznenada urušio. Na snimku se zatim vidi kako veliki komadi šuta padaju na gomilu, dok se voda u bujicama sliva sa plafona i gura stolove i kolica za kupovinu preko poda.Može se videti i stariji muškarac kojeg jedan od stolova udara i gura unaprijed, ali on uspijeva da ostane na nogama i, prema dostupnim informacijama, nije povrijeđen.

U trenutku urušavanja u prodavnici BJ's nalazilo se ukupno 27 osoba, uključujući zaposlene i kupce

Zastrašujući snimak: Krov u prometnoj prodavnici se iznenada srušio usljed obilnih padavina

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je veoma razočaran s NATO-om, kao i da SAD nisu dobile dovoljnu podršku saveznika, piše NBC.Tramp je govorio na konferenciji za medije s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom na samitu Alijanse u Ankari.Poručio je da možda ne bi prisustvovao samitu da se ne održava u Turskoj, zemlji čiji je lider "snažna ličnost".

<blockquote class="twitter-tweet">Trump on Erdogan: We are great friends. Right from the beginning, we&#39;ve had great chemistry. We&#39;ve had a very special relationship. <a href="https://t.co/vvnlXHRlNy">pic.twitter.com/vvnlXHRlNy</a>&mdash; Headquarters (@HQNewsNow) <a href="https://x.com/HQNewsNow/status/2074483624196386940?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Da se nije održao u Turskoj, gdje je moj prijatelj veoma jak lider, veoma jaka osoba, moguće je da ne bih prisustvovao - rekao je TrampSmatra da je NATO trebao pružiti podrušku SAD u operacijama protiv Irana.- Nismo dobro tretirani jer smo nešto uradili u Iranu - istakao je Tramp.Naveo je da su SAD uložile velike iznose u NATO radi zaštite evropskih zemalja, Kanade i drugih saveznika.Najavio je da će donijeti odluku o prodaji borbenih aviona F-35 Turskoj.

Erdoana je nazvao prijateljem i jakim liderom

Anastasija Brezovska (39), ukrajinska državljanka koju su vlasti dovodile u vezu s prošlosedmičnim bombaškim napadom u Monaku, pronađena je mrtva u Kijevu. Na njenom tijelu uočene su prostrelne rane, a zbog ubistva su uhapšene dvije osobe.Brezovska je bila osumnjičena da je postavila eksplozivnu napravu koja je prošle sedmice detonirala u Monaku. U eksploziji su povrijeđeni ukrajinski oligarh i članovi njegove porodice.Nakon napada napustila je mjesto događaja, a za njom je bila raspisana potraga.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Three Ukrainian nationals injured, two seriously, in Monaco explosion after booby-trapped package left in building; suspect at large, authorities say. - BFMTV Contributed by <a href="https://x.com/AZ_Intel_?ref_src=twsrc%5Etfw">@AZ_Intel_</a>. <a href="https://t.co/1u0zsO2QzY">pic.twitter.com/1u0zsO2QzY</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://x.com/Osint613/status/2071718540172812738?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukrajinske vlasti su tokom noći pronašle njeno tijelo u Kijevu. Prema prvim informacijama iz istrage, ubijena je iz vatrenog oružja.Policija je u međuvremenu uhapsila dvije osobe koje se dovode u vezu s njenim ubistvom, ali njihov identitet, kao ni mogući motiv zločina, za sada nisu saopćeni.Nadležne institucije vode odvojene istrage o bombaškom napadu u Monaku i ubistvu Anastasije Brezovske, a zasad nije potvrđeno postoji li direktna povezanost između ova dva slučaja.

Na njenom tijelu uočene su prostrelne rane, a zbog ubistva su uhapšene dvije osobe

Ukrajinka osumnjičena za bombaški napad pronađena mrtva

Dvije osobe uhapšene su u Rimu zbog sumnje na špijunažu i neovlašćeni pristup računarskim sistemima, saopštili su italijanski karabinjeri.Glavni osumnjičeni je 59-godišnji bivši pripadnik italijanskih obavještajnih službi i nekadašnji pripadnik karabinjera, za kojeg istražioci vjeruju da je za novčanu naknadu prikupljao povjerljive informacije za osobu povezanu sa ruskom obavještajnom službom koja u Italiji uživa diplomatski imunitet, prenosi agencija ANSA.U saopštenju se navodi da je podatke pribavljao iz šest različitih izvora, među kojima su i četiri aktivna pripadnika italijanske vojske.Istragu koordiniraju zamjenica vojnog tužioca u Rimu Antonela Masala, kao i zamjenici tužioca Enriko Peluco i Lućija Loti.Prema navodima italijanskih vlasti, osim dvije uhapšene osobe, pod istragom je još pet osumnjičenih za navodnu umiješanost u špijunažu u korist ruske obavještajne službe.

Glavni osumnjičeni je 59-godišnji bivši pripadnik italijanskih obavještajnih službi i nekadašnji pripadnik karabinjera

Dvije osobe uhapšene u Rimu zbog špijunaže za rusku obavještajnu službu

Iranska Islamska revolucionarna garda ispalila je najmanje dva projektila na komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu, pri čemu je pogođen tanker na kojem je izbio požar, izvijestile su u danas pomorske agencije i mediji. Portal Axios, pozivajući se na dvojicu američkih dužnosnika, navodi da je nakon ovih napada vrlo izgledna američka vojna odmazda na iranske ciljeve.Incident se dogodio sinoć u strateški važnom Hormuškom moreuzu, morskom prolazu kojim je prije izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana krajem februara prolazila petina svjetske nafte i prirodnog plina.Vojna agencija Ujedinjenog Kraljevstva za pomorsku trgovinu (UKMTO) saopštila je da je tanker koji je plovio prema jugu pogođen nepoznatim projektilom u lijevi bok, osam nautičkih milja istočno od omanskog mjesta Limaha. Požar na brodu je lokaliziran, a prema dostupnim informacijama nema poginulih niti ekološke štete.

Do nove eskalacije došlo je neposredno nakon isteka tjednog sporazuma o obustavi napada

Iran gađao tankere u Hormuzu

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) stigao je u utorak u Ankaru, gdje se održava dvodnevni samit lidera NATO-a. Na aerodromu Esenboga dočekao ga je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan), čime je naglašen značaj njegove posjete.Nakon dočeka na aerodromskoj pisti, Tramp je postrojenu gardu pozdravio riječima "Merhaba asker", nakon čega su se dvojica predsjednika uputila prema predsjedničkom kompleksu u Ankari. Tamo će, poslije zvanične ceremonije, održati sastanak nasamo, kao i razgovore delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Turske.Glavne teme razgovora bit će regionalna i međunarodna pitanja.Ipak, iza zatvorenih vrata krije se potencijalno istorijski dogovor. Kako prenosi The New York Times, pozivajući se na četiri visoka zvaničnika američke administracije, Tramp planira saopštiti Erdoanu da je spreman dozvoliti Turskoj povratak u program naprednih nevidljivih (stealth) borbenih aviona F-35.Ovaj potez već je izazvao oštre reakcije saveznika. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) izjavio je da se Izrael oštro protivi tome da Turska dobije avione F-35 ili motore za svoje mlaznjake, te je navodno u nedavnom telefonskom razgovoru direktno apelovao na Trampa da odustane od te namjere.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">NOW: Turkish President Erdogan welcomes Trump in Ankara. <a href="https://t.co/g2Q70FZKck">pic.twitter.com/g2Q70FZKck</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2074452718328992009?ref_src=twsrc%5Etfw">July 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dok se lideri pripremaju za zvaničnu večeru uoči sutrašnje glavne sesije samita NATO-a, protokoli su već u punom jeku. Ranije u utorak, načelnik Združenog generalštaba vojske SAD-a, general Den Kejn (Dan Caine), posjetio je Anitkabir – mauzolej Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne Turske, gdje je položio vijenac i odao počast.Ovogodišnji samit NATO-a fokusiran je na tri ključne tačke: Implementaciju rasta izdvajanja za odbranu (dogovorenu prošle godine u Hagu), nastavak i održivost vojne podrške Ukrajini, te značajno proširenje kapaciteta odbrambene industrije članica Alijanse.

Tamo će, poslije zvanične ceremonije, održati sastanak nasamo, kao i razgovore delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Turske

"Merhaba asker": Tramp stigao u Ankaru, dočekao ga Erdoan

Liderka francuske krajnje desnice Marine (Marin) Le Pen neće se moći kandidovati na predsjedničkim izborima naredne godine, odlučio je francuski sud, čime je njenoj stranci Nacionalno okupljanje zadat ozbiljan politički udarac.Sud je odbio njenu žalbu na petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija i četverogodišnju zatvorsku kaznu izrečenu zbog zloupotrebe sredstava Evropskog parlamenta.<h2>Zloupotrijebljen novac</h2>Le Pen je proglašena krivom da je između 2004. i 2016. godine koristila novac namijenjen za plate parlamentarnih asistenata kako bi finansirala zaposlenike svoje političke stranke. Sud je utvrdio da je na taj način zloupotrijebljeno oko 1,4 miliona eura.Istraga o ovom slučaju trajala je sedam godina, a uz Le Pen optuženo je više od dvadeset članova njene stranke. Ona je tokom cijelog postupka negirala optužbe i tvrdila da nije prekršila zakon.<h2>Favorit za pobjedu</h2>Presuda znači da se 57-godišnja Le Pen neće moći kandidovati na predsjedničkim izborima, iako je njena stranka prema anketama među favoritima za pobjedu. Umjesto nje, kandidat Nacionalnog okupljanja trebao bi biti predsjednik stranke Žordan Bardela (Jordan Bardella) (30), kojeg Le Pen već godinama predstavlja kao svog političkog nasljednika.Uoči odluke suda Le Pen je poručila da je spremna učestvovati na izborima ukoliko joj to bude omogućeno, piše Independent."Nisam uplašena. Ako mi bude dozvoljeno da se kandidujem, učinit ću to, pod uslovom da mogu voditi kampanju", izjavila je.

Sud je odbio njenu žalbu na petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija 

Marin Le Pen se ne može kandidovati na predsjedničkim izborima u Francuskoj

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) stigao je u Tursku uoči ključnog samita NATO-a.Tramp je sletio u Ankaru nakon noćnog leta iz Vašingtona putujući novim avionom "Air Force One" koji je donirao Katar.Bio je to prvi let tog aviona u okviru predsjedničke posjete inostranstvu.Očekuje se da će se Tramp na aerodromu sastati s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) prije odlaska na bilateralne sastanke u predsjedničkoj rezidenciji.

Očekuje se da će se Tramp na aerodromu sastati s turskim predsjednikom 

Donald Tramp stigao je u Tursku

Iran bi na kraju trebao snositi troškove eventualne međunarodne operacije uklanjanja mina iz Hormuškog moreuza, poručio je u ponedjeljak njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul), ističući da Teheran ne bi trebao očekivati nikakve finansijske ustupke.Govoreći za list Handelsblatt, Vadeful je odgovorio na pitanje da li bi evropske zemlje mogle ponuditi Iranu finansijske poticaje kako bi pristao na međunarodnu misiju razminiranja.- Teheranu ne trebamo nuditi baš ništa; naprotiv, Iran je nezakonito postavio mine na međunarodnom pomorskom putu. Ako ih uklonimo zajedno s drugim evropskim partnerima, u ovoj fazi ne namjeravamo naplatiti tu operaciju. Međutim, u principu bi to bilo opravdano i Iran bi trebao platiti račun, jer bismo otklanjali štetu koju je prouzrokovao režim - rekao je Vadeful.On je dodao da Njemačka i dalje razmatra mogućnost učešća u međunarodnoj misiji koja bi osigurala sigurnu plovidbu kroz Hormuški moreuz, ali je naglasio da bi angažman njemačkih oružanih snaga morao imati jasan pravni i politički okvir.- Tokom ovog ljeta bit će jasno postoji li ostvariva i svrsishodna uloga Bundeswehra u razminiranju. Preduslov je dovoljno sigurno okruženje - rekao je.Prema njegovim riječima, za pokretanje takve operacije bila bi potrebna saglasnost obalnih država, prije svega Omana i Irana, a njen eventualni početak zavisio bi i od razvoja američko-iranskih pregovora.Njemačka je prošlog mjeseca, kao pripremni korak, u regiju uputila minolovac Fulda i logistički brod Mosel. Plovila su sredinom juna prošla kroz Suecki kanal, a trenutno se nalaze u Džibutiju, gdje se dopunjavaju zalihama. Ministar odbrane Boris Pistorijus (Boris Pistorius) prošle sedmice izjavio je da razmatra mogućnost njihovog povlačenja.Na Vadefulove izjave reagovao je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bakai (Esmail Baqaei), optuživši Njemačku za saučesništvo u, kako je naveo, agresiji na Iran.- Njemački ministar vanjskih poslova svojim izjavama o Hormuškom moreuzu iznio je krajnje sramotnu retoriku, groteskno iskrivljavanje stvarnosti koje podsjeća na Mefistofela iz Geteovog Fausta. Njemačka mora u potpunosti odgovarati za svoje saučesništvo u vojnoj agresiji na Iran i snositi visoke troškove zbog svog aktivnog učešća u, kako se navodi, zločinu agresije - naveo je.Dodao je da nikakvo ratoborno držanje neće omogućiti, kako je rekao, "režimu u Berlinu" da izbjegne odgovornost za svoju ulogu u ovom, kako tvrdi, nezakonitom ratu i ratnim zločinima počinjenim nad iranskim narodom.

Iran je nezakonito postavio mine na međunarodnom pomorskom putu, poručio je

Iz Njemačke traže da Iran plati troškove čišćenja Hormuza od mina: Dobili žestok odgovor

Nova anketa agencije Associated Press i centra NORC pokazala je pad podrške Izraelu među građanima Sjedinjenih Američkih Država, posebno među demokratama, dok se američko javno mnijenje sve više dijeli oko rata u Gazi i politike Vašingtona (Washingtona).Istraživanje Associated Pressa i centra NORC objavljeno je u trenutku kada je nekadašnja široka dvostranačka podrška Izraelu postala jedno od najosjetljivijih pitanja u američkoj politici.<h2>Rat u Gazi&nbsp;</h2>Na promjenu stavova značajno je utjecao rat u Gazi, koji traje gotovo tri godine nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Tada je u Izraelu ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Gazu.Prema rezultatima ankete, približno trećina odraslih Amerikanaca, uključujući gotovo polovinu demokrata, smatra da je Izrael tokom rata u Gazi počinio genocid nad Palestincima.Oko 20 posto ispitanika ne slaže se s tom tvrdnjom, dok približno polovina navodi da nema dovoljno informacija kako bi donijela takvu procjenu.Među punoljetnim jevrejskim ispitanicima, 30 posto smatra da je genocid počinjen, dok 49 posto zastupa suprotan stav.Harold Kalmus, 69-godišnji demokrata iz Delavera (Delawarea), rekao je da više ne posmatra Izrael na isti način kao ranije. Govoreći o izraelskoj vojnoj operaciji protiv Palestinaca, kazao je:- Shvatam da postoji prijetnja od Hamasa. I shvatam da su u veoma teškoj situaciji, ali ono što su uradili je jednostavno neizreciv užas."Anketa pokazuje i veliki zaokret među demokratama kada je riječ o odnosu SAD-a prema Izraelu. Čak 58 posto njih sada smatra da su Sjedinjene Američke Države "previše naklonjene Izraelu", što predstavlja povećanje u odnosu na 45 posto iz januara 2024. godine.<h2>Bez dovoljne podrške&nbsp;</h2>Istovremeno, 62 posto demokrata smatra da Sjedinjene Američke Države nisu pružile dovoljnu podršku Palestincima.Kod republikanaca i dalje preovladava stav da je američka podrška Izraelu "otprilike odgovarajuća", ali i među njima mlađi birači pokazuju kritičniji odnos prema toj politici u odnosu na starije generacije.Istraživanje je provedeno od 11. do 17. juna na uzorku od 3.040 odraslih osoba, među kojima su bila i 1.022 jevrejska ispitanika.Pitanje odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Izraela i dalje ima značajno mjesto u američkoj politici pred izbore za Kongres, iako građani kao najveće probleme češće izdvajaju ekonomiju i rast troškova života.

Istraživanje je provedeno od 11. do 17. juna na uzorku od 3.040 odraslih osoba, među kojima su bila i 1.022 jevrejska ispitanika

Amerikanci sve manje podržavaju Izrael: Veliki pad podrške posebno među demokratama

Američki predsjednik Donald Tranp (Trump) ovog je proljeća tokom sastanka u Bijeloj kući bijesno reagovao zbog toga što ostale članice NATO saveza nisu željele učestvovati u njegovom ratu protiv Irana. U jednom trenutku, prema informacijama CNN-a iz izvora upoznatih s razgovorom, otvoreno je upitao šta bi se dogodilo kada bi SAD smanjile broj svojih vojnika u Evropi za čak jednu trećinu.Trump se tada zapitao bi li takav potez konačno poslao „pravu poruku“ saveznicima koje već duže vrijeme optužuje da ne doprinose dovoljno zajedničkoj sigurnosti.Otprilike u isto vrijeme kada je iznio ideju o povlačenju, Pentagon je iznenada otkazao dva planirana razmještanja američkih snaga u Evropi i naredio povlačenje dijela osoblja s kontinenta.<h2>Sastanak u junu i velika prijetnja Evropi</h2>Ministar odbrane Pet Haset (Pete Hegseth) planirao je na junskom sastanku NATO-a objaviti još drastičnije rezove, koji bi odgovarali smanjenju od jedne trećine američkih snaga u Evropi, što je Trump ranije predložio. Izvori CNN-a navode da je taj plan kasnije promijenjen nakon konsultacija s drugim visokim zvaničnicima administracije.Umjesto naglog smanjenja, on je predstavio šestomjesečnu reviziju američkog vojnog prisustva u Evropi.- To je revizija tokom koje će neke zemlje pasti, dok će je druge proći s najvišim ocjenama, upozorio je tada šef Pentagona.Dok američki predsjednik putuje u Tursku na dugo očekivani samit NATO-a, njegova nezadovoljstva i stalne prijetnje ozbiljno opterećuju savez star 77 godina.Trump nikada nije pokazivao veliko oduševljenje idejom da Sjedinjene Države dugoročno garantuju evropsku sigurnost, a posljednjih godinu dana njegov skepticizam dodatno je porastao. Često ponavlja tvrdnju da najstariji američki saveznici nisu bili uz njega onda kada su mu bili najpotrebniji, odnosno nakon što je pokrenuo rat u Iranu.<h2>Tramp ne odustaje od Grenlanda, traži samo lojalnost</h2>CNN podsjeća da Tramp nikada nije potpuno odbacio mogućnost izlaska SAD-a iz NATO saveza. Kontinuirano dovodi u pitanje vrijednost tog savezništva za Ameriku, tvrdeći da Washington najvećim dijelom finansira evropsku sigurnost.Osim toga, Tramp je ponovo zaprijetio da će preuzeti Grenland od jedne članice NATO-a, a povremeno pokazuje i bliskiji odnos prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Zbog toga pojedini evropski zvaničnici strahuju da bi Rusija mogla pokušati testirati odlučnost i jedinstvo NATO-a nekim potezom protiv teritorije saveza, piše Index.Sve navedeno stvorilo je izuzetno napetu atmosferu uoči samita, na koji Tramp, prema vlastitom priznanju, dolazi bez velikog entuzijazma.Na prošlomjesečnom sastanku s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteo (Rutte), Tramp je rekao da na samit dolazi prvenstveno zato što se održava u glavnom gradu Turske i pod domaćinstvom predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana (Recep Tayyip Erdoğan), kojeg smatra prijateljem.Izvor upoznat sa situacijom tvrdi za CNN da je Trumpovom timu iza zatvorenih vrata jasno poručeno kako bi nedolazak na samit, bez obzira na razloge, predstavljao veliko nepoštovanje prema Erdoğanu.<h2>Vrijeme je da saveznici podmetnu leđa</h2>- Samit u Ankari je trenutak u kojem naši saveznici konačno moraju podmetnuti leđa, i znam da predsjednik Trump upravo to očekuje“, izjavio je Trumpov ambasador pri NATO-u Metju Vitaker (Matthew Whitaker).Evropski lideri nadaju se da će sastanak proći bez većih sukoba. Zbog toga planiraju predstaviti nova obećanja o povećanju izdvajanja za odbranu kako bi ublažili Trampovo nezadovoljstvo.Mark Rute pokušao je smiriti nesuglasice tokom svoje posjete Bijeloj kući, ali brojni diplomati i zvaničnici priznaju da niko ne može garantovati miran tok samita zbog Trampovog trenutnog raspoloženja.Trump se iza zatvorenih vrata često žalio na nedostatak podrške NATO saveznika, a takva retorika prenijela se i na njegove javne objave.- Smiješno je da SAD nastavlja ići ovim jednostranim putem kada odnos uopće nije uzajaman. Nisu bili tu za nas!!!“, napisao je Tramp nekoliko dana prije samita.<h2>Sukob s evropskim liderima i svađa s Meloni</h2>Evropski lideri odbacuju Trampove kritike i ističu da ih niko nije konsultovao prije početka rata u Iranu. Ipak, mnoge zemlje obećale su vojnu pomoć kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, iako su napetosti u tom području usporile normalizaciju trgovačkog saobraćaja.Američki zvaničnici potvrdili su da će situacija u moreuzu biti jedna od tema samita, ali su izrazili sumnju u sposobnosti evropskih država da pruže značajniji vojni doprinos.Trumpov sukob s evropskim liderima prošlog mjeseca ipak nije poremetio samit Grupe G7 u Francuskoj. Nakon pozitivnih pomaka u pregovorima s Iranom, Tramp je nakratko djelovao znatno bolje raspoložen prema kolegama koje je ranije žestoko kritikovao.Međutim, nakon odlaska iz Francuske ponovo je otvorio sukob s italijanskom premijerkom Đorđijom Meloni (Giorgia). Tramp je tvrdio da ga je ona „molila“ za zajedničku fotografiju, dok je Meloni optužila da iznosi neistine.Tramp je potom izjavio da bi za nju trebalo tražiti „sudsku zabranu pristupa“, dodatno povećavajući napetost pred samit.Tokom sastanka s Ruteom u Ovalnom uredu Tramp je ponovio svoje stare zamjerke prema NATO saveznicima.- Samo budite lojalni. Želim samo njihovu lojalnost. Ne trebamo njihov novac, ne trebamo ništa. Imamo najmoćniju vojsku na svijetu, ali želim lojalnost, poručio je Trump.<h2>Ruteov „Trampov bilion“ i problem s Grenlandom</h2>Mark Rute pokušao je ublažiti Trumpovo nezadovoljstvo koristeći grafikone koji prikazuju veliki rast evropskih izdvajanja za odbranu.- Ovaj grafikon prikazuje Trampov bilion“, objasnio je Rutte, ukazujući da je upravo Trampov pritisak doveo do povećanja ulaganja evropskih država u vojsku.Rute je također pokušao uvjeriti američkog predsjednika da su evropski saveznici uglavnom bili uz SAD kada je to bilo potrebno, iako je bilo pojedinačnih neslaganja.Evropski zvaničnici nadaju se da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i u Ankari, ali mnogima to trenutno izgleda sve manje vjerovatno.Tramp i dalje insistira na ideji kupovine Grenlanda, tvrdeći da je to važno za američku nacionalnu sigurnost, uprkos tome što je Rute ranije predlagao jačanje evropske odbrane na tom području.- U ovom trenutku jedino rješenje koje vidimo jeste da Sjedinjene Države kupe Grenland, ali nastavit ćemo razmatrati i druge mogućnosti, rekao je američki zvaničnik za CNN.<h2>Evropa se priprema za mogući odlazak Amerikanaca</h2>Tokom posljednjih mjeseci SAD je počeo povlačiti svoje snage iz Evrope brže nego što su mnogi evropski zvaničnici očekivali.Iako je Tramp bio iznenađen odlukom Pentagona da obustavi planiranu rotaciju vojnika kroz Poljsku, podržao je odluku o povlačenju 5000 američkih vojnika iz Njemačke.- Nikoga ne bi trebalo iznenaditi što provodimo reviziju rasporeda naših snaga, niti što će ta revizija vjerovatno dovesti do promjene našeg položaja u Evropi, rekao je visoki zvaničnik Trumpove administracije.Evropske zemlje sada pokušavaju napraviti plan za slučaj da SAD više ne bude glavni garant sigurnosti kontinenta.Stefan Verthajm (Stephen Wertheim) iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir upozorio je da saveznicima treba jasna poruka iz Vašingtona o tome šta ostaje, šta odlazi i u kojem vremenskom roku.<h2>Zelenski dolazi na večeru, ali ne i na sastanke</h2>Mnogi strahuju da bi slabljenje američkog vojnog prisustva moglo ohrabriti Rusiju, čija je ofanziva u Ukrajini trenutno usporena.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će svečanoj večeri lidera u Ankari, ali neće učestvovati na zvaničnim sastancima samita. To se smatra jasnim signalom da su ambicije Ukrajine za članstvo u NATO-u i dalje na čekanju.Ipak, Zelenski će se u srijedu sastati s Trampom iza zatvorenih vrata.Trampova pažnja posljednjih mjeseci bila je uglavnom usmjerena na rat u Iranu, ali prema navodima izvora sada pokazuje veće poštovanje prema Zelenskom zbog njegove sposobnosti da nastavi borbu protiv mnogo snažnijeg protivnika.Kako bi pokazale da su spremne preuzeti veću odgovornost, evropske zemlje planiraju na samitu obećati dodatne desetine milijardi eura vojne pomoći Ukrajini.Hoće li ti potezi uspjeti sačuvati jedinstvo NATO-a i spriječiti daljnje slabljenje odnosa između Evrope i SAD-a, bit će poznato nakon samita u Turskoj.

Žena pozvala policiju i digla komšije na noge: "Muž odbija seks sa mnom"

Rute: NATO pokreće stratešku flotu za vazdušni transport aviona A400M

Zelenski pozvao Evropu da ubrza proizvodnju protivzračne odbrane

Tramp: Grenland bi trebao biti pod kontrolom SAD-a

Tramp: "Ukinut ćemo sankcije Turskoj"

Zastrašujući snimak: Krov u prometnoj prodavnici se iznenada srušio usljed obilnih padavina

Tramp žestoko kritizirao NATO na Samitu: "Da se ne održava u Turskoj, možda ne bih ni došao"

Ukrajinka osumnjičena za bombaški napad pronađena mrtva

Dvije osobe uhapšene u Rimu zbog špijunaže za rusku obavještajnu službu

Iran gađao tankere u Hormuzu

"Merhaba asker": Tramp stigao u Ankaru, dočekao ga Erdoan

Marin Le Pen se ne može kandidovati na predsjedničkim izborima u Francuskoj

Donald Tramp stigao je u Tursku

Iz Njemačke traže da Iran plati troškove čišćenja Hormuza od mina: Dobili žestok odgovor

Amerikanci sve manje podržavaju Izrael: Veliki pad podrške posebno među demokratama

Prijeti historijski raskol u NATO savezu: Odlučuje li se danas o sudbini Evrope

Globus

Žena pozvala policiju i digla komšije na noge: "Muž odbija seks sa mnom"

Rute: NATO pokreće stratešku flotu za vazdušni transport aviona A400M

Zelenski pozvao Evropu da ubrza proizvodnju protivzračne odbrane

Tramp: Grenland bi trebao biti pod kontrolom SAD-a

Tramp: "Ukinut ćemo sankcije Turskoj"

Zastrašujući snimak: Krov u prometnoj prodavnici se iznenada srušio usljed obilnih padavina

Tramp žestoko kritizirao NATO na Samitu: "Da se ne održava u Turskoj, možda ne bih ni došao"

Ukrajinka osumnjičena za bombaški napad pronađena mrtva

Dvije osobe uhapšene u Rimu zbog špijunaže za rusku obavještajnu službu

Iran gađao tankere u Hormuzu

"Merhaba asker": Tramp stigao u Ankaru, dočekao ga Erdoan

Marin Le Pen se ne može kandidovati na predsjedničkim izborima u Francuskoj

Donald Tramp stigao je u Tursku

Iz Njemačke traže da Iran plati troškove čišćenja Hormuza od mina: Dobili žestok odgovor

Amerikanci sve manje podržavaju Izrael: Veliki pad podrške posebno među demokratama

Prijeti historijski raskol u NATO savezu: Odlučuje li se danas o sudbini Evrope