Tridesetjednogodišnja žena poginula je nakon što ju je aligator napao dok se kupala u rijeci Econlockhatchee na Floridi. S njom su bili dečko i prijatelj, a partner je pokušao izvući iz ralja životinje, ali uprkos naporima nije uspio. Žena je s teškim povredama prevezena u bolnicu, gdje je preminula.Službe za zaštitu divljih životinja uhvatile su dva velika aligatora, duga 3,9 i 3,6 metara, a vjeruje se da je jedan od njih odgovoran za smrtonosni napad.Ovo je treći napad aligatora na Floridi u samo sedam dana. Dan ranije aligator je ugrizao dječaka koji je pecao s ocem, dok je nekoliko dana prije povrijeđen i ronilac u rijeci Rainbow.Iako na Floridi živi oko 1,3 miliona aligatora, ozbiljni napadi na ljude su rijetki. Nadležne službe upozoravaju građane da izbjegavaju kupanje u vodama u kojima su primijećeni aligatori te da budu posebno oprezni u njihovim prirodnim staništima.

Napad se dogodio tokom kupanja u rijeci, a vlasti su nakon tragedije uhvatile dva velika aligatora i istražuju koji je odgovoran

Treći napad u sedam dana: Aligator usmrtio ženu, dečko je nije uspio spasiti

Dobitnik Pulitzerove nagrade i američki novinar Kris Hedžis (Chris Hedges) izjavio je za italijanski La Stampu da je Iran „ubjedljivi pobjednik Operacije Epski bijes“ te da memorandum između Vašingtona (Washingtona) i Teherana daje Iranu više nego što je imao ranijim sporazumima.- Iran je ubjedljivi pobjednik. Sjedinjene Američke Države danas su u slabijem položaju nego na početku rata -&nbsp; rekao je Hedžis, dodajući da sporazum omogućava Teheranu da zadrži nuklearne kapacitete, dok su američke sankcije ublažene.Govoreći o Izraelu, Hedžis je bio još oštriji.- Izraelski lideri su toliko otuđeni od realnosti da prijete novim ratom s Iranom čak i bez podrške SAD-a - poručio je, ocijenivši da bi takva politika dugoročno mogla imati ozbiljne posljedice po samu izraelsku državu.

Tvrdi da je Iran izašao kao najveći pobjednik sukoba, uz oštre kritike na račun SAD-a i Izraela

Kris Hedžis tvrdi da je Iran najveći dobitnik sukoba

Američki novinar Hedžis: Iran je ubjedljivi pobjednik rata

Poljski ministar odbrane Vladislav Košinjak-Kamiš izjavio je da Poljska neće isporučiti borbene avione MiG-29 Ukrajini jer Kijev nije pristao podijeliti tehnologiju za proizvodnju dronova.Gostujući na "Polsat Newsu" rekao je da je Ukrajini ponudio razmjenu po principu "MiG-ovi za dronove". Prema njegovim riječima, ukrajinska strana je u početku prihvatila prijedlog, ali je kasnije odustala.- Ukrajina ima veliko znanje u razvoju bespilotnih letjelica i mogla je podijeliti dio svojih tehnologija u zamjenu za vojnu pomoć - rekao je on dodajući da sadašnja poljska vlada u odnosima s Ukrajinom više štiti nacionalne interese i insistira na uzajamnosti.Istakao je da ne smatra greškom što je Poljska na početku ruske invazije bezuslovno slala vojnu pomoć Ukrajini, jer je tada situacija bila znatno teža.Poljska je ranije razmatrala isporuku eskadrile MiG-29 nakon uvođenja američkih aviona F-35 u svoje ratno zrakoplovstvo, ali je taj plan obustavljen zbog neslaganja oko razmjene vojne tehnologije.

Ukrajina ima veliko znanje u razvoju bespilotnih letjelica i mogla je podijeliti dio svojih tehnologija u zamjenu za vojnu pomoć

Vladislav Košinjak, Poljska, ministar odbrane

Poljska neće poslati MiG-29 Ukrajini zbog spora oko tehnologije dronova, nisu ispoštovali dogovor

- Tišina - viču spasioci prema cesti, podignutih šaka u zrak, dajući svima znak da se ne miču. Saobraćaj staje, razgovori prestaju, a bageri se gase. Jedan spasilac prislanja uho na rupu probijenu kroz betonsku ploču, dok drugi u nju usmjerava svjetiljku, osluškujući znakove života ispod ruševina dvanaesterospratnice u obalnom gradu La Guaira.To je jedno od područja najteže pogođenih u dva zemljotresa koja su prošle srijede, 24. juna, pogodila Venecuelu i odnijela najmanje 1.700 života. Privremena predsjednica Delsi Rodrigez (Delcy Rodríguez) nazvala je potrese "najbrutalnijom prirodnom katastrofom" u historiji zemlje, piše BBC.

Stravični snimci iz Venecuele: Srušene zgrade nakon razornog zemljotresa, možda je i desetine hiljada mrtvih

<h2>Zarobljeni pod ruševinama</h2>Pored srušene zgrade, Migel Oskar Nunjez (Miguel Oscar Nunez) zadržava dah s ostalim porodicama čiji su najmiliji ostali zarobljeni unutra. Njegov sin jedinac, 34-godišnji Angel, živio je u toj zgradi. Trenuci iščekivanja prolaze, no spasioci ne čuju ništa. Tišina se prekida i radovi se nastavljaju.- Moj je sin, kao i stotine drugih, ostao zarobljen u ruševinama. Pod hitno nam treba veća pomoć vlasti da ih izvuku. Možda ga zemljotres nije usmrtio, ali zamislite da umre zbog nemara odgovornih - govori Migel Oskar s bijesom na licu.I dom Kevina Montille bio je u toj zgradi. On je bio na poslu, no njegova supruga Luzmary i 16-godišnja kći Jhoerliyzmar bile su kod kuće.&nbsp;<h2>Bez spasilačkih timova</h2>- Akcija spašavanja počela je prekasno i sporo se odvijala. U početku su pomagale samo komšije. Policija je došla, pogledala, ali nije pomagala. Reakcija vlade je frustrirajuća i beskorisna - kaže ovaj 34-godišnjak. U vrijeme posjete mjestu nesreće, spasilački timovi iz Venecuele i Kolumbije bili su u akciji uz pomoć dva bagera i dizalice, no porodice kažu da su dragocjeni dani izgubljeni prije nego što je pomoć stigla.- Nadu nisam izgubio, ali slomljen sam. Prirodno je da otac umre prije sina. A zamislite da vam sin odjednom umre - dodaje Miguel.&nbsp;Zgrada je bila jedna od nekoliko u kompleksu u vlasništvu vlade, što je, uz njezinu istaknutu lokaciju, vjerojatno privuklo pažnju spasilačkih timova.No, postoje dijelovi države La Guaira do kojih timovi za potragu još nisu ni stigli. Deilisbeth Herreru zatekli smo u bolnici dok je pregledavala popise povrijeđenih i mrtvih. Traži svoje kćerke, 12-godišnju Greydelys i 13-godišnju Graybelys.<h2>Prepušteni sami sebi</h2>Ova samohrana majka bila je na poslu kad je zemljotres udario. Vjeruje da su djevojčice bile kod kuće, ali ih traži posvuda.&nbsp;- Nemam ničiju pomoć. Nisu poslali nikakve mašine ni spasioce da kopaju po ruševinama. Kao da ste prepušteni sami sebi u potrazi za najmilijima. Moje su kćerke bile tihe i vrijedne djevojčice. Samo ih želim nazad, pod svaku cijenu - govori kroz suze.&nbsp;Gdje god smo išli, stanovnici su nam govorili da se osjećaju iznevjereno od strane države.Na cesti uz obalu, dva visoka stambena bloka u kompleksu Bello Horizonte urušila su se u hrpu betona. Zatekli smo porodice i volontere kako s maskama i rukavicama, lopatama i polugama, pokušavaju prokopati put kroz ruševine. Vilijam Rodrigez (William Rodrigues) traži svog ujaka.

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli i dalje raste: Više od 1700 mrtvih

<h2>Golim rukama spašavaju preživjele</h2>- Smrad je ovdje užasan. Ali ne odustajem jer tražim ujaka. Ne možemo samo stajati skrštenih ruku dok postoji mogućnost da su ljudi živi pod ruševinama. Pomoć je na većinu mjesta stigla prekasno, a negdje još nije ni došla - kaže Vilijam.&nbsp;Iako je policija bila u blizini kompleksa, nisu sudjelovali u spašavanju.Šezdesetogodišnji Juan Avendo, čiji je dom preko puta također uništen, opisuje prve trenutke nakon potresa.&nbsp;- Čuli smo vriskove i zapomaganje ljudi zarobljenih pod ruševinama. Pokušali smo im pomoći sami, golim rukama, kopajući noktima po ruševinama - kazao je.On i njegov nećak Enyer Musics uspjeli su izvući jednu ženu živu.&nbsp;- Čuli smo je kako vrišti noću. Ali bilo je mračno i nismo mogli ništa. Sljedećeg jutra smo je otišli potražiti. Prvo smo joj uspjeli dodati bocu vode, a onda smo radili na tome da je izvučemo - priča Juan.<h2>Obustavljena potraga</h2>Prvi službeni spasilački tim, venecuelanski vatrogasci, stigao je u petak, 26. juna, gotovo dva dana nakon potresa. U pomoć su stigli i timovi iz Salvadora i SAD-a.Pronađeno je još nekoliko preživjelih, a zatim je u nedjelju, 28. juna, operacija obustavljena. Juan procjenjuje da stotine ljudi vjerojatno leže mrtvi pod ruševinama. Moguće je da njihova tijela nikada neće biti pronađena i da se pravi razmjeri ove katastrofe nikada neće saznati.

Akcija spašavanja počela je prekasno i sporo se odvijala, kazao je ejdan od građana

Građani Venecuele bijesni zbog reakcije vlasti: Čuli smo vriskove ljudi pod ruševinama, kopali smo golim rukama da ih spasimo

Katolička nadbiskupija San Francisca pristala je isplatiti 395 miliona dolara kako bi riješila više od 500 tužbi za seksualno zlostavljanje djece koje su počinili crkveni dužnosnici. Nagodba uključuje pisanu ispriku nadbiskupa Salvatorea Cordileonea svim žrtvama te uvođenje reformi za bolju zaštitu djece i veću transparentnost, piše ABC News<h2>Nagodba nakon stečaja</h2>- Nagodba je postignuta tri godine nakon što je nadbiskupija podnijela zahtjev za stečaj i obuhvatit će oko 530 žrtava seksualnog zlostavljanja djece - rekao je Džef Anderson (Jeff), advokat koji zastupa desetke žrtava.Ovo je najnovija u nizu velikih nagodbi vezanih uz zlostavljanja koja je počinio kler. Podsjetimo, Nadbiskupija Los Anđelesa 2024. godine pristala je na rekordnu nagodbu od 880 miliona dolara.Nadbiskup Cordileone izjavio je kako vjeruje da nagodba nudi "put prema pravednoj naknadi za žrtve koje su cijeli život nosile teret tog zlostavljanja".&nbsp;- Nadamo se da će nam ovaj prijedlog omogućiti da zajedno krenemo naprijed i nastavimo s važnim službama za vjernike i članove zajednice koji se oslanjaju na naše usluge i humanitarni rad - dodao je.<h2>Žrtve se teško izborile</h2>Mardži Odriskol (Margie O’Driscoll) jedna je od žrtava koja je tužila nadbiskupiju, tvrdeći da je prije gotovo 50 godina seksualno zlostavljao svećenik u katoličkoj srednjoj školi Marin u Kentfieldu, zajednici sjeverno od mosta Golden Gate. Rekla je da je nagodba teško izborena i da odgovornost prebacuje na crkvene dužnosnike, a ne na žrtve.- Poput svake žrtve, ovu sam bol i sram nosila kao uteg jako, jako dugo. Zbog onoga što se dogodilo osjećala sam sram i zbunjenost, nadbiskupija me prezirala, a ponekad mi čak ni porodica i prijatelji nisu vjerovali. Mislim da će danas sram promijeniti stranu - rekla je Odriskol na konferenciji za medije.&nbsp;Advokat Anderson pojasnio je da je odbor sastavljen od žrtava, koji je posljednje tri godine proveo hiljade sati u pregovorima s Cordileoneom, ovlašten uspostaviti protokole o raspodjeli sredstava.<h2>Zaštita djece</h2>Svaka će žrtva imati priliku svoju priču o zlostavljanju iznijeti procjenitelju kojeg je angažirao odbor, kako bi dobila ono što je Anderson nazvao "pravednom raspodjelom temeljenoj na jedinstvenim okolnostima svake žrtve".Osim isplate, nadbiskupija će morati ispuniti 14 zahtjeva za zaštitu djece i transparentnost. To uključuje vođenje i objavljivanje sveobuhvatnog, ažuriranog popisa svih optuženih svećenika s detaljima o optužbama i ishodima istraga.Nadbiskupiji će također biti zabranjeno nametanje sporazuma o tajnosti kojima se ušutkavaju žrtve.&nbsp;- Nikada nisam čuo za nešto tako značajno, rigorozno i snažno kao što se zahtijeva od Nadbiskupije San Francisca - zaključio je Anderson.

Svaka će žrtva imati priliku svoju priču o zlostavljanju iznijeti procjenitelju kojeg je angažirao odbor

Katolička nadbiskupija u SAD mora platiti 395 miliona dolara zbog zlostavljanja djece

Iranski i američki pregovarači trebali su se ove sedmice sastati u Dohi, ali je Teheran saopćio da sastanak nije zakazan nakon što su međusobni raketni napadi tokom vikenda doveli u pitanje primirje koje bi trebalo okončati četveromjesečni rat.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poslao je svog zeta Džareda Kušnera (Jared Kushner) i izaslanika Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) da predvode američki pregovarački tim, saopćila je njegova glasnogovornica Karoline Levit (Leavitt).<h2>Razgovori nisu zakazani</h2>Iako Iran ove sedmice u Katar šalje svoju tehničku delegaciju, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei (Esmaeil Baghaei) rekao je da to nema nikakve veze s dolaskom Amerikanaca te da razgovori između dvije strane nisu zakazani.- Nećemo imati nikakve pregovaračke sastanke ni na jednom nivou s američkom stranom u narednim danima - rekao je Bagei.Neslaganje oko toga hoće li se dvije strane uopće sastati pokazalo je koliko je krhak sporazum od 17. juna kojim je zaustavljen sukob koji je poremetio globalne tokove nafte kroz Hormuški moreuz i stvorio političke probleme Trampu uoči novembarskih izbora za američki Kongres.Sjedinjene Američke Države i Iran dali su sebi najmanje 60 dana za provedbu memoranduma o razumijevanju od 14 tačaka, kojim bi se produžio prekid vatre postignut u aprilu, razgovaralo o iranskom nuklearnom programu i pregovaralo o trajnom primirju.Međutim, napredak je bio spor, pri čemu obje strane međusobno optužuju jedna drugu za kršenje dogovorenih obaveza.<h2>Stao promet</h2>Nakon što su SAD i Izrael 28. februara napali Iran, pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, uski pomorski prolaz kojim je ranije prolazilo oko petine svjetske trgovine naftom, gotovo je potpuno stao.Izrael se nije priključio američko-iranskim mirovnim pregovorima i distancirao se od postignutog sporazuma. Napetosti između Vašingtona i Teherana dodatno su zakomplikovale napore da se okončaju borbe u Libanu, gdje je predsjednik parlamenta Nabih Berri, saveznik Hezbollaha, izrazio sumnju u zaseban sporazum između Libana i Izraela, postignut uz američko posredovanje, čiji je cilj zaustavljanje sukoba.Zatvaranje ovog plovnog puta podiglo je cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, što je dodatno povećalo globalnu inflaciju i pojačalo pritisak na Trampa uoči izbora za američki Kongres, koji će odlučiti koja će stranka kontrolisati oba doma Kongresa. Pojedini republikanci također su kritikovali predsjednika zbog vođenja rata bez odobrenja zakonodavaca.Jedan visoki iranski zvaničnik rekao je za Reuters da će se u utorak održati sastanak u Dohi, ali da će se, za razliku od prethodnih tehničkih razgovora između iranskih i američkih timova u Švicarskoj, fokusirati na upravljanje situacijom u Hormuškom moreuzu i smirivanje napetosti.Drugi zvaničnik upoznat s planovima rekao je da se očekuje da će tehnički timovi Sjedinjenih Američkih Država i Irana u srijedu odvojeno razgovarati s katarskim i pakistanskim posrednicima.

Obje strane međusobno optužuju jedna drugu za kršenje dogovorenih obaveza

Iz Teherana poručili da se sastanak s Amerikancima neće održati

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da komunizam predstavlja najveću prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama, uz oštru kritiku promocije demokratskog socijalizma na američkoj političkoj sceni.Reagujući na izjave njujorškog gradonačelnika Zohrana Mamdanija, koji je naveo da bi širom zemlje mogli biti izabrani kandidati koji se zalažu za demokratski socijalizam, Tramp je poručio da se iza tog termina, prema njegovom mišljenju, krije znatno radikalnija ideologija.- To nije socijalizam, to je pravi komunizam - rekao je Tramp obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. “Oni koriste izraz ‘socijaldemokrata’ jer zvuči ljepše, ali vi zapravo govorite o komunizmu.”On je dodao da demokratski socijalizam, kako ga promoviše Mamdani, u suštini znači “uvođenje komunizma” u Sjedinjene Američke Države, ističući da se radi o ozbiljnoj prijetnji.

<blockquote class="twitter-tweet">Trump on communism: It&#39;s not socialism; it&#39;s really communism. They use the word &quot;social democrat&quot; because it sounds so nice, but it&#39;s really communism you&#39;re talking about. I think it&#39;s the biggest threat to our nation there is, maybe since our founding. That includes World… <a href="https://t.co/yY9GwrmAjb">pic.twitter.com/yY9GwrmAjb</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2071680445092151655?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako bi naglasio težinu svojih tvrdnji, američki predsjednik je ovu ideologiju uporedio s nekim od najvećih historijskih kriza i napada s kojima se SAD suočavao.- Mislim da je to najveća prijetnja našoj naciji, možda i od samog njenog osnivanja. To uključuje Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, 11. septembar i napad na Perl Harbor - kazao je Tramp.Svjestan da će njegove izjave izazvati reakcije, poručio je da će “pametni” razumjeti njegovu poruku.- Ljudi će se nasmijati kada to kažem, ali pametni ljudi će reći: ‘Znate, on je vjerovatno u pravu’. To je u suštini uvođenje komunizma u Sjedinjene Američke Države. Nikada nije bilo ničega tako opasnog - zaključio je Tramp, koristeći oštru retoriku sličnu onoj iz doba Ronalda Regana.

Nikada nije bilo ničega tako opasnog, rekao je

Tramp: "Komunizam je najveća prijetnja SAD-u od njenog osnivanja"

Društvenim mrežama u Rusiji šire se snimci tučnjava i svađa u redovima na benzinskim pumpama, a čak je i Vladimir Putin bio primoran priznati da se zemlja suočava s nestašicom goriva. U Moskvi su snimljene dvije žene kako se svađaju zbog čekanja u redu, dok se na snimku iz Rjazanja vidi fizički obračun dvojice muškaraca.U gradu Serovu snimljena je žena krvavog nosa nakon što ju je, prema navodima, muškarac udario tokom svađe oko goriva.<h2>Putin priznao probleme s opskrbom</h2>Putin je u intervjuu objavljenom u nedjelju, koji je objavio Kremlj, priznao da zemlja trpi zbog "određene nestašice" goriva, što je posljedica učestalih ukrajinskih napada.

<blockquote class="twitter-tweet">Дві молоді москвички нецензурно сваряться між собою за місце у черзі на автозаправку<a href="https://t.co/3wr5eNrC3g">https://t.co/3wr5eNrC3g</a> <a href="https://t.co/igy8cVz9d5">pic.twitter.com/igy8cVz9d5</a>&mdash; Цензор.НЕТ ✍️ (@censor_net) <a href="https://x.com/censor_net/status/2071511368323457261?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Što se tiče napada na ključnu infrastrukturu općenito, a posebno energetsku, jasno je da ti napadi na naše objekte stvaraju probleme - rekao je Putin.- Trenutno bilježimo određenu nestašicu, ali ona nije kritična - dodao je.Nekoliko sati ranije, na kongresu stranke Jedinstvena Rusija, Putin je obećao da će osigurati sigurnost zemlje i prevladati sve izazove.

<blockquote class="twitter-tweet">Traffic in Moscow. The situation is worsening; some drivers are already pushing their cars to gas stations because their tanks are empty. It will only get worse. Attacks on refineries and supply restrictions have caused fuel chaos in Moscow. Drivers are queuing for hours. Gas… <a href="https://t.co/ZU9NfEcTpy">pic.twitter.com/ZU9NfEcTpy</a>&mdash; Jarek (@Jarek2025) <a href="https://x.com/Jarek2025/status/2071503768529572071?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Da, vidimo probleme, svjesni smo ih i reagujemo na njih, ali ćemo osigurati sigurnost i zemlje i naših građana, kao i nepovredivost ruskih granica - poručio je članovima stranke.- Bez sumnje ćemo prevladati sve izazove s kojima se danas suočavamo, uključujući terorističke napade na naš teritorij i infrastrukturne objekte - kazao je.

<blockquote class="twitter-tweet">Moscow, Russia: Man pushing his car says &quot;Ran out of gas&quot; Good samaritan says &quot;Can&#39;t help with gasoline&quot; <a href="https://t.co/o6U20lRb7p">pic.twitter.com/o6U20lRb7p</a>&mdash; Igor Sushko (@igorsushko) <a href="https://x.com/igorsushko/status/2071633489548681670?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vlasti na Krimu, koji je Rusija anektirala, u petak su proglasile vanredno stanje zbog nestašice goriva i prekida u snabdijevanju električnom energijom. Sergej Aksjonov, guverner Krima kojeg je postavila Moskva, objavio je na Telegramu da će ta mjera omogućiti "brzo rješavanje zadataka vezanih uz osiguravanje stabilnog funkcioniranja svih sektora".<h2>Ukrajinski udari na rafinerije</h2>Nestašice su uslijedile nakon niza ukrajinskih napada. Putinovo obraćanje uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je u napadu dronom u južnoj ruskoj regiji Krasnodar poginula jedna osoba i izbio požar u rafineriji, potvrdio je regionalni guverner Venjamin Kondratjev. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je taj udar dijelom "operacija koje slabe sposobnost Rusije da vodi ovaj rat".

<blockquote class="twitter-tweet">❗️🇷🇺Moscow today. Queues at gas stations <a href="https://t.co/LceEcVNpMo">pic.twitter.com/LceEcVNpMo</a>&mdash; 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) <a href="https://x.com/front_ukrainian/status/2071579710379655364?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Pogođena je rafinerija nafte Slavjansk u Krasnodarskoj regiji - oko 300 kilometara od prve linije fronta. Dosegli smo i rafineriju u Jaroslavskoj regiji, otprilike 700 kilometara od naše granice - objavio je Zelenski na platformi X.Prošle sedmice još jedan ukrajinski napad izazvao je veliki požar u rafineriji jugoistočno od Moskve. Kijev takve napade naziva pravednom odmazdom za ruske napade na ukrajinske civile i energetsku infrastrukturu.<h2>Putin o mogućim pregovorima</h2>U intervjuu je Putin rekao i da očekuje dolazak američkih pregovarača u Moskvu kako bi razgovarali o završetku rata u Ukrajini, nakon što Vašington bude manje zaokupljen Iranom i sukobom na Bliskom istoku. Taj dio razgovora s novinarom Pavelom Zarubinom nije objavio Kremlj, ali su ga prenijele ruske novinske agencije.- Spremni smo nastaviti pregovore i razgovarati o svim detaljima - dodao je Putin.Odgovarao je na pitanje o rusko-američkim odnosima nakon samita G7, na kojem je predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump) rekao da bi Rusija trebala "postići dogovor s Ukrajinom". Tramp je u srijedu izjavio da se Zelenski dobro drži u ratu, iako je ranije tvrdio da nema "karte" za pobjedu.<h2>Kampanja iscrpljivanja dronovima</h2>Tokom vikenda Ukrajina je izvela masovni napad sa 660 dronova širom Rusije. Čini se da je to bio jedan od najvećih napada dronovima na Rusiju i anektirani Krim od početka invazije prije više od četiri godine. Prethodni najveći napad zabilježen je 17. maja sa 556 dronova.Ukrajinski dronovi dugog dometa mjesecima gađaju ciljeve duboko unutar Rusije, uključujući energetska postrojenja, kako bi preokrenuli tok rata.Zapadni zvaničnici i analitičari smatraju da je ova kampanja ugrozila ruske zalihe goriva i vojne isporuke te zaustavila napredovanje Moskve na frontu. Rusko Ministarstvo odbrane obično ne navodi šta je bilo meta napada niti detaljno opisuje štetu.<h2>Zelenski najavio 40-dnevnu operaciju</h2>Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) saopćila je da je dronovima napala ruske mornaričke brodove i radare protivzračne odbrane u Kerču na Krimu. Mete su navodno bili izviđački brodovi Volga i Vjatka te trajekt Petropavlovsk. Ta tvrdnja nije nezavisno potvrđena.

<blockquote class="twitter-tweet">GOT GAS? My friend <a href="https://x.com/Vijesti11111?ref_src=twsrc%5Etfw">@Vijesti11111</a> posts this video of a gas station line in the suburb of Zhukovsky, outside Moscow. Gasoline &amp; Internet-- 21st century bread and circuses-- are hard to get in Putin&#39;s Russia. <a href="https://t.co/RuRjoHm00X">pic.twitter.com/RuRjoHm00X</a>&mdash; Chuck Pfarrer | Indications &amp; Warnings | (@ChuckPfarrer) <a href="https://x.com/ChuckPfarrer/status/2071594085077397890?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Veliki napad uslijedio je nekoliko sati nakon što je Zelenski na platformi X objavio da je naredio "40-dnevnu operaciju utjecaja", za koju se vjeruje da podrazumijeva intenziviranje napada s ciljem da se Rusija "prisili na završetak rata".Zelenski je rekao da je na samitu G7 dobio nova obećanja o stranoj podršci, uključujući i od predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Donald Trump), te da će ta pomoć ojačati ukrajinske napore da prisile Putina za pregovarački sto.Prema analitičarima, Ukrajina se sve bolje drži na frontu, ali su njeni gradovi i dalje meta smrtonosnih ruskih napada u sukobu koji traje duže od Prvog svjetskog rata. Predstojeći samit NATO-a mogao bi biti ključan za dalje jačanje ukrajinske vojske.

Čak je i Vladimir Putin bio primoran priznati da se zemlja suočava s nestašicom goriva

Šire se snimci iz Rusije: Veliki redovi za gorivo, ljudi se tuku na pumpama

Pilot aviokompanije JetBlue Airways prijavio je mogući sudar s dronom tokom prilaza njujorškom Međunarodnom aerodromu John F. Kennedy. Savezna uprava za avijaciju (FAA) saopćila je da je avion sigurno sletio te da naknadnim pregledom nisu pronađena nikakva oštećenja.Agencija je pokrenula istragu o incidentu, prenosi BBC.Ovo je posljednji u nizu bliskih susreta između bespilotnih letjelica i komercijalnih aviona. Samo nekoliko dana ranije, pilot kompanije United Airlines prijavio je da je za dlaku izbjegao sudar s dronom tokom prilaza Međunarodnom aerodromu Newark Liberty u New Jerseyju.<h2>Pilot prijavio udar</h2>FAA navodi da je pilot JetBluea prijavio udar drona na visini od oko 900 metara, oko 7:15 sati po lokalnom vremenu.Na audio-snimku komunikacije s kontrolom zračnog saobraćaja, koji je zabilježio ATC.com, može se čuti kako pilot obavještava kontrolni toranj o incidentu.Spremni smo za slijetanje na pistu 13 lijevo - rekao je pilot, a potom dodao:- Samo kratka informacija, nisam stigao javiti kontroli prilaza, ali sudarili smo se s dronom tokom zaokreta.Kada ga je kontrolor upitao:- Kažete da ste se sudarili?Pilot je odgovorio:- Da, pogodio nas je tačno iznad pilotske kabine.<h2> Sigurno sletio</h2>Iz JetBluea su za BBC saopćili da je let protekao bez problema.Avion je sigurno sletio, putnici su se normalno iskrcali, a letjelica je povučena iz saobraćaja radi pregleda. Tokom inspekcije nisu pronađena nikakva oštećenja niti dokazi o sudaru - naveli su iz kompanije.Prema podacima FAA-e, ova agencija svakog mjeseca primi više od 100 prijava o uočenim dronovima u blizini aerodroma, uprkos propisima koji zabranjuju neovlašteno upravljanje bespilotnim letjelicama u tim područjima.Iz FAA-e upozoravaju da se neodgovorni operateri dronova mogu suočiti s visokim novčanim kaznama i krivičnim prijavama, uključujući i mogućnost zatvorske kazne.

Na audio-snimku komunikacije s kontrolom zračnog saobraćaja može se čuti kako pilot obavještava kontrolni toranj o incidentu

Još četiri aviona za slovenačke državljane sa Bliskog istoka u narednim danima

Putnički avion pri slijetanju udario u dron


Iako je izraelska vlada u nedjelju usvojila prijedlog kojim se događaji iz 1915. godine zvanično proglašavaju genocidom nad Armenima, iz Jerevana nije stigla očekivana reakcija.Armenski premijer Nikol Pašinjan poručio je da Armenija na ovu odluku neće reagovati.Takav stav Jerevana u izraelskim i međunarodnim krugovima ocjenjuje se kao neočekivan, s obzirom na to da se potez Tel Aviva tumači i kao politička poruka usmjerena prema Turskoj, a ne isključivo kao historijsko pitanje.Pašinjan je tokom obraćanja novinarima naglasio da Armenija ne želi učestvovati u političkim obračunima drugih država niti dopustiti da se ovo pitanje koristi u političke svrhe.- Smatramo da neulazak u pitanje pretvaranja armenskog genocida u oružje odgovara interesima Republike Armenije. Zbog toga ne vidimo potrebu za bilo kakvim odgovorom - izjavio je armenski premijer, prenosi državna novinska agencija Armenpres.Izraelska odluka donesena je u trenutku pojačanih tenzija s Ankarom, a Turska je reagovala istog dana.Tursko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo potez Izraela, navodeći da se radi o politički motivisanoj odluci i da izraelska vlada time "pokušava prikriti vlastite zločine".Turska se godinama protivi označavanju događaja iz 1915. godine kao genocida, tvrdeći da se radi o tragediji u kojoj su obje strane pretrpjele velike gubitke. Ankara je ranije predlagala formiranje zajedničke međunarodne komisije historičara koja bi objektivno istražila događaje iz tog perioda.

Izraelska odluka donesena je u trenutku pojačanih tenzija s Ankarom

Armenski premijer odbacio izraelsko priznanje genocida: "Ne želimo biti političko oružje"

Broj poginulih u dva snažna potresa koji su prošle sedmice pogodili Venecuelu porastao je na više od 1700, saopćio je predsjednik Nacionalne skupštine Venecuele Horge Rodrigez.On je naveo da se strahuje da bi konačan broj žrtava mogao biti i znatno veći.Više od 5000 ljudi je povrijeđeno, dok je oko 15.000 stanovnika ostalo bez domova, rekao je Rodrigez u obraćanju na državnoj televiziji.Prvi potres jačine 7,2 stepena po Rihteru dogodio se u 18.04 sati po lokalnom vremenu u srijedu, oko 200 kilometara zapadno od Karakasa.Nedugo nakon toga uslijedio je drugi potres jačine 7,5 stepeni, na udaljenosti od oko 45 kilometara, nakon čega je zabilježeno i dvadesetak naknadnih podrhtavanja tla.Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), potres jačine 7,5 stepeni bio je najsnažniji u toj regiji u više od 100 godina.

Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), potres jačine 7,5 stepeni bio je najsnažniji u toj regiji u više od 100 godina

U pucnjavi koja se dogodila u domu za mlade u njemačkom gradu Štadeu, gdje se nalaze stambene jedinice za majke i njihovu djecu, ubijeno je šest osoba.Pet žrtava preminulo je na licu mjesta, dok je šesta podlegla povredama u bolnici. Među poginulima su četiri žene i dva muškarca. Prema navodima <a href="https://www.ndr.de/nachrichten/niedersachsen/lueneburg_heide_unterelbe/ticker-zu-schuessen-in-stade-hintergrund-ist-wohl-sorgerechtsstreit,stade-150.html">NDR-a</a>, sve žrtve bile su odrasle osobe. Nakon napada uhapšen je osumnjičeni napadač, kao i još dvije žene.Nakon zločina koji se dogodio oko 12 sati po lokalnom vremenu, forenzički timovi u zaštitnim odijelima prikupljali su dokaze, dok je područje oko objekta bilo ograđeno policijskom trakom.Na konferenciji za medije večeras je dodatne informacije iznijela ministrica unutrašnjih poslova Donje Saksonije Daniela Berens (SPD). Kako prenosi "<a href="https://www.focus.de/panorama/welt/schuesse-in-stade-mehrere-tote_0562fe2e-e16a-430a-a647-1ee85428a9b2.html">Fokus</a>", ona je istakla da zločin nije imao političku niti ekonomsku pozadinu.Prema policiji, vjeruje se da je motiv napada spor oko skrbništva nad tromjesečnom bebom.&nbsp;Od uhapšenog je oduzeto vatreno oružje. Utvrđeno je i da su sve žrtve bile zaposlene u toj ustanovi. Istražitelji su potvrdili da je napadač nakon zločina pobjegao automobilom marke Mercedes.Automobil je vozila žena čiji identitet nije objavljen, saopćila je Katrin Šol iz Policijske uprave Lüneburg. Ona je navela da je riječ o osobi koja je blisko povezana s porodicom napadača.Kako je dodala, riječ je o 45-godišnjem muškarcu turskog porijekla, rođenom u Njemačkoj. Policiji je bio poznat od ranije, ali nije bio evidentiran kao nasilna osoba. Nije imao dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja, a još se utvrđuje kako je do njega došao.

Pet žrtava preminulo je na licu mjesta, dok je šesta podlegla povredama u bolnici

Otkriven motiv masakra u Štadeu: Napadač (45) rođen u Njemačkoj, nije imao dozvolu za oružje

Podrška Izraelu u Sjedinjenim Američkim Državama posljednjih godina bilježi najveći kontinuirani pad otkako se provode istraživanja javnog mnijenja. Prvi ozbiljan udarac uslijedio je 14. juna, kada je objavljeno da su Sjedinjene Države i Iran postigli sporazum koji, prema mišljenju njegovih kritičara, niti ukida iranski nuklearni program niti pruža dovoljno sigurnosnih garancija Izraelu.<h2>Kritika protivnika sporazuma</h2>Četiri dana kasnije potpredsjednik Džej Di Vens (J. D. Vance) oštro je kritikovao protivnike sporazuma.Svako u Izraelu ko misli da je njegov najveći problem predsjednik Sjedinjenih Država - poručio je Vens s govornice u Bijeloj kući - trebao bi se suočiti sa stvarnošću u kojoj se ta zemlja nalazi.Novi udarac uslijedio je 23. juna, kada su na unutarstranačkim izborima Demokratske stranke u New Yorku ubjedljivo pobijedili kandidati koji otvoreno kritikuju izraelsku politiku. To je posebno značajno jer je New York grad s najvećom jevrejskom zajednicom izvan Izraela.Suočen s takvim porazom, Američko-izraelski odbor za javne poslove (AIPAC), najutjecajnija proizraelska lobistička organizacija u SAD-u, reagovao je neuobičajeno suzdržano. U memorandumu od sedam tačaka, objavljenom istog dana kada je Vens dao svoju izjavu, AIPAC je ocijenio da sporazum u sadašnjem obliku otvara „ozbiljna pitanja“ te pozvao Kongres da osigura da konačni dogovor „trajno i na provjerljiv način okonča nuklearni program iranskog režima“.Takav oprezan ton potpuno je drugačiji od pristupa od prije nešto više od deset godina, kada je AIPAC potrošio gotovo 40 miliona dolara pokušavajući srušiti sporazum Baracka Obame s Iranom, sporazum koji je, moglo bi se tvrditi, bio povoljniji za Izrael od aktuelnog.Stavovi AIPAC-a nisu se promijenili. Međutim, nekada izuzetno moćan lobi danas se teško prilagođava novom političkom okruženju u kojem je sve usamljeniji.<h2>Nije se dogodilo samo od sebe</h2>Slabljenje podrške Izraelu u Sjedinjenim Državama nije se dogodilo samo od sebe. Nakon početnog vala simpatija poslije Hamasovog napada 7. oktobra 2023. godine, brutalni rat koji je vlada Benjamina Netanyahua vodila u Gazi postepeno je narušio stavove mnogih Amerikanaca prema Izraelu.Prema istraživanju Gallupa, udio Amerikanaca koji imaju pozitivno mišljenje o Izraelu pao je sa 75 na 46 posto u periodu od pet godina zaključno s februarom ove godine. Negativni stavovi posebno su izraženi među demokratama. Novo istraživanje koje su proveli The Economist i YouGov pokazuje da svaki peti ispitanik koji se izjašnjava kao liberal Izrael smatra „neprijateljem“ Sjedinjenih Država.

Takav oprezan ton potpuno je drugačiji od pristupa od prije nešto više od deset godina,

Najjači izraelski lobi na svijetu ima novi plan: Evo šta im je sad palo na pamet

Prema Memorandumu o razumijevanju iz Islamabada, potpisanom između Teherana i Vašingtona, mine iz Hormuškog moreuza uklanjat će isključivo Iran, objavio je zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi na platformi X, reagujući na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona.- Situacija je osjetljiva i složena, snažno savjetujemo Francuskoj da je dodatno ne komplikuje svojim provokacijama - dodao je Gharibabadi, prenosi Reuters.Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Francuska i Oman sarađuju na smanjenju napetosti na Bliskom istoku te da će zajedno s partnerima raditi na uklanjanju mina iz Hormuškog moreuza.Makron i sultan Haitham bin Tarek iz Omana pozvali su na “slobodnu plovidbu, bez uslova ili ograničenja” u Hormuškom moreuzu i dogovorili provođenje “zajedničkih operacija razminiranja”, navodi se u zajedničkom saopćenju objavljenom nakon njihovih razgovora u Parizu, prenosi AFP.- Dva šefa država naglasila su važnost ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i potvrdila svoju predanost slobodnoj plovidbi, bez uslova ili ograničenja, uključujući pravo tranzitnog prolaza u skladu s pomorskim pravom - dodaje se u saopćenju.

Situacija je osjetljiva i složena, snažno savjetujemo Francuskoj da je dodatno ne komplikuje svojim provokacijama, dodao je Gharibabadi

Iranski zvaničnik: Mine iz Hormuškog tjesnaca uklanjat će isključivo Iran

Tokom proteklog vikenda zabilježene su krađe na plažama u više dijelova Hrvatske, pri čemu su lopovi koristili gužve i nepažnju kupača. Najviše slučajeva evidentirano je u Istri, gdje je na području Rovinja te pulskih plaža Stoja i Verudela prijavljeno ukupno šest krađa, izvještava Glas Istre. Meta su uglavnom bili strani turisti, kojima su nestajali novčanici s dokumentima, mobilni telefoni, satovi, torbe, sunčane naočale i druge vrijedne stvari ostavljene bez nadzora.Slični slučajevi bilježe se svake ljetne sezone i na drugim dijelovima jadranske obale, uključujući Kvarner, Dalmaciju i otoke, gdje veliki broj turista i gužve dodatno olakšavaju djelovanje džeparoša i drugih lopova.Kada je riječ o počiniocima, policijska praksa pokazuje da su oni mješoviti – i domaći i strani državljani. U većini policijskih izvještaja stoji formulacija “nepoznati počinitelj”, jer se identitet se ne zna odmah. U značajnom broju slučajeva riječ je o stranim državljanima, često turistima ili osobama koje dolaze sezonski, mada u dosta slučajeva su počinioci hrvatski državljani, posebno u krađama na lokalnim plažama i u turističkim mjestima.U dijelu slučajeva radi se o stranim osobama koje borave turistički ili sezonski, dok su u drugim slučajevima identificirani i hrvatski državljani. Ipak, u većini krađa identitet počinioca ostaje nepoznat, jer se djela često otkriju tek naknadno.Iz policije upozoravaju da se krađe najčešće dešavaju u trenucima opuštenosti, dok se kupači kupaju ili se udalje od svojih stvari. Savjetuje se da se na plažu nosi samo najosnovnije, bez vrijednog nakita i većih iznosa novca. Dokumente i kartice ne treba držati zajedno, a PIN nikako ne zapisivati uz karticu.Građanima se preporučuje i da stvari ne ostavljaju bez nadzora te da ih čuva osoba od povjerenja. U slučaju krađe, potrebno je odmah obavijestiti policiju na broj 192 i, ako je moguće, pregledati bližu okolinu jer se ukradeni predmeti ponekad odbace nedaleko od mjesta događaja.

Kada je riječ o počiniocima, policijska praksa pokazuje da su oni mješoviti – i domaći i strani državljani.

Krađe na plažama: Mobiteli, torbice, sunčane naočale

Broj žrtava stravičnog napada u njemačkom gradu Stade u saveznoj pokrajini Donja Saksonija porastao je na šest, potvrdila je tamošnja policija.U međuvremenu su objavljeni novi detalji potjere za osumnjičenim, a društvenim mrežama proširio se i snimak njegovog hapšenja.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Video captures the suspect being taken into custody following the deadly shooting in Stade, Germany. Authorities now confirm the death toll has risen to six. <a href="https://t.co/xWDA3H0Xe4">pic.twitter.com/xWDA3H0Xe4</a>&mdash; Breaking911 (@Breaking911) <a href="https://x.com/Breaking911/status/2071623176287642057?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema posljednjim informacijama koje prenosi BBC, još jedna osoba preminula je u bolnici od teških povreda zadobijenih u pucnjavi.<h2>Podaci o žrtvama</h2>Objavljeni su i prvi zvanični podaci o žrtvama. Na mjestu napada ubijene su četiri žene i jedan muškarac, dok spol šeste žrtve, koja je preminula u bolnici, još nije službeno potvrđen. Policija navodi da su sve žrtve bile punoljetne osobe, dok je broj povrijeđenih jednocifren, među kojima ima i osoba u kritičnom stanju.Novi detalji iz Stadea otkrivaju da je hapšenju osumnjičenog prethodila dramatična policijska potjera u kojoj je korišteno i vatreno oružje.Prema navodima njemačkih medija, neposredno nakon masakra mlađi muškarac i žena pokušali su pobjeći s mjesta zločina u luksuznom automobilu Mercedes-AMG. Odbili su da se zaustave uprkos naredbama policije, nakon čega su specijalci otvorili vatru i ispalili petnaestak hitaca prema vozilu.Automobil je zaustavljen tek nakon što su policijski meci probili zadnju gumu. Potvrđeno je da se u vozilu nalazio direktni izvršilac zločina. Na internetu se u međuvremenu pojavio i snimak trenutka hapšenja, na kojem se vidi akcija njemačkih specijalaca koji su opkolili izrešetani Mercedes i savladali osumnjičene.<h2>Centar za majke i djecu bio je meta napada</h2>Istražitelji su utvrdili da se masakr nije dogodio u popravnoj ustanovi, kako se prvobitno sumnjalo, već u centru za majke s djecom u ulici Dankersstraße. Među ubijenima, srećom, nema maloljetnika.Situacija oko uhapšenih dodatno se komplikuje. Iako je prvobitno saopćeno da su privedeni muškarac i žena stariji od 21 godine, policijska uprava Lineburga potvrdila je da su trenutno tri osobe pod "policijskim mjerama". Osim glavnog osumnjičenog, istražuju se još dvije osobe koje bi mogle biti povezane sa zločinom.Dok forenzičari pretražuju mjesto napada, a policija osigurava cijelo područje, vlasti su uputile apel građanima da ne dijele lažne informacije.Na društvenim mrežama i aplikacijama za komunikaciju poput Vibera, WhatsAppa i Telegrama masovno kruže neprovjereni audio-snimci i tvrdnje o napadu. Policija je pozvala građane da ih ne dijele jer izazivaju paniku i otežavaju istragu.Motiv napada i dalje nije poznat. Više zvaničnih informacija očekuje se večeras, kada će ministrica unutrašnjih poslova Donje Saksonije Danijela Berens održati vanrednu konferenciju za medije zakazanu za 19:30 sati.

Treći napad u sedam dana: Aligator usmrtio ženu, dečko je nije uspio spasiti

Američki novinar Hedžis: Iran je ubjedljivi pobjednik rata

Poljska neće poslati MiG-29 Ukrajini zbog spora oko tehnologije dronova, nisu ispoštovali dogovor

Građani Venecuele bijesni zbog reakcije vlasti: Čuli smo vriskove ljudi pod ruševinama, kopali smo golim rukama da ih spasimo

Katolička nadbiskupija u SAD mora platiti 395 miliona dolara zbog zlostavljanja djece

Iz Teherana poručili da se sastanak s Amerikancima neće održati

Tramp: "Komunizam je najveća prijetnja SAD-u od njenog osnivanja"

Šire se snimci iz Rusije: Veliki redovi za gorivo, ljudi se tuku na pumpama

Putnički avion pri slijetanju udario u dron

Armenski premijer odbacio izraelsko priznanje genocida: "Ne želimo biti političko oružje"

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli i dalje raste: Više od 1700 mrtvih

Otkriven motiv masakra u Štadeu: Napadač (45) rođen u Njemačkoj, nije imao dozvolu za oružje

Najjači izraelski lobi na svijetu ima novi plan: Evo šta im je sad palo na pamet

Iranski zvaničnik: Mine iz Hormuškog tjesnaca uklanjat će isključivo Iran

Krađe na plažama: Mobiteli, torbice, sunčane naočale

Raste broj žrtava masakra u Njemačkoj: Ubica bježao u luksuznom Mercedesu, objavljen snimak hapšenja

Globus

Treći napad u sedam dana: Aligator usmrtio ženu, dečko je nije uspio spasiti

Američki novinar Hedžis: Iran je ubjedljivi pobjednik rata

Poljska neće poslati MiG-29 Ukrajini zbog spora oko tehnologije dronova, nisu ispoštovali dogovor

Građani Venecuele bijesni zbog reakcije vlasti: Čuli smo vriskove ljudi pod ruševinama, kopali smo golim rukama da ih spasimo

Katolička nadbiskupija u SAD mora platiti 395 miliona dolara zbog zlostavljanja djece

Iz Teherana poručili da se sastanak s Amerikancima neće održati

Tramp: "Komunizam je najveća prijetnja SAD-u od njenog osnivanja"

Šire se snimci iz Rusije: Veliki redovi za gorivo, ljudi se tuku na pumpama

Putnički avion pri slijetanju udario u dron

Armenski premijer odbacio izraelsko priznanje genocida: "Ne želimo biti političko oružje"

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli i dalje raste: Više od 1700 mrtvih

Otkriven motiv masakra u Štadeu: Napadač (45) rođen u Njemačkoj, nije imao dozvolu za oružje

Najjači izraelski lobi na svijetu ima novi plan: Evo šta im je sad palo na pamet

Iranski zvaničnik: Mine iz Hormuškog tjesnaca uklanjat će isključivo Iran

Krađe na plažama: Mobiteli, torbice, sunčane naočale

Raste broj žrtava masakra u Njemačkoj: Ubica bježao u luksuznom Mercedesu, objavljen snimak hapšenja