Španski premijer reagovao je na jutrošnje izvještaje da Sjedinjene Američke Države razmatraju mjere protiv članica NATO-a koje nisu podržale američko-izraelske operacije protiv Teherana.Prema navodima Reutersa, u internom dopisu Pentagona spominje se mogućnost suspenzije Španije iz vojnog saveza, iako takva opcija nije predviđena osnivačkim ugovorom NATO-a.Pedro Sančez (Pedro Sánchez) nije želio direktno komentarisati taj dokument, ali je novinarima na samitu Evropske unije na Kipru rekao: "Mi ne radimo s e-mailovima. Radimo sa službenim dokumentima i službenim stavovima, u ovom slučaju, vlade Sjedinjenih Američkih Država."Dodao je da je stav Španije "jasan", naglašavajući "potpunu saradnju sa saveznicima, ali uvijek u okviru međunarodnog prava".

Prema navodima Reutersa, u internom dopisu Pentagona spominje se mogućnost suspenzije Španije iz vojnog saveza

Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO-a, stigao odgovor španskog premijera

Poluslužbena iranska agencija Tasnim objavila je da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama trenutno nisu na dnevnom redu tokom posjete iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija Islamabadu.Kako se navodi, cilj posjete Abasa Aragčija pakistanskoj prijestolnici jeste razgovor s tamošnjim zvaničnicima o stavovima Irana u vezi sa okončanjem rata i aktuelnim dešavanjima u regiji.Podsjećamo, Bijela kuća je ranije potvrdila da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp šalje svoje izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Islamabad "da saslušaju Irance".

Poluslužbena iranska agencija Tasnim objavila je da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama trenutno nisu na dnevnom redu

Iranski mediji: Nema pregovora sa SAD-om na dnevnom redu posjeta Islamabadu

Portparolka Bijele kuće Karolina Levit (Karoline Leavitt) izjavila je pred novinarima da su iranske vlasti izrazile spremnost za direktne razgovore te da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) spreman da "pruži šansu diplomatiji".Dodala je da će potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) ostati u pripravnosti u Vašingtonu te da bi mogao biti upućen u Pakistan "ukoliko se procijeni da je to potrebno i korisno korištenje njegovog vremena".Levit je istakla da su Sjedinjene Američke Države u proteklim danima "svakako vidjele napredak" sa iranske strane.Prema njenim riječima, iranska strana pokazuje želju da "razgovara uživo".Također je navela da primirje između Izraela i Libana predstavlja još jednu "pobjedu za svijet", izražavajući nadu da će u budućnosti doći trenutak kada će Sjedinjene Američke Države moći ugostiti lidere obje zemlje za istim pregovaračkim stolom.

Prema njenim riječima, iranska strana pokazuje želju da "razgovara uživo"

Levit: "Vidimo napredak s iranske strane, žele razgovarati"

Bijela kuća je saopštila da se nastavljaju diplomatski kontakti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, uz najavu novih sastanaka koji bi trebali biti održani u Pakistanu. Predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) šalje američke izaslanike u Islamabad na narednu rundu razgovora.Prema informacijama koje je Bijela kuća potvrdila za Fox News, Iran je zatražio nove direktne sastanke licem u lice. Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt) izjavila je da je američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) u pripravnosti u Sjedinjenim Državama kako bi se, ukoliko bude potrebno, uključio u proces pregovora.- Svi su u pripravnosti - navodi se u izvještaju.Američki izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Trampov zet Džared Kušner (Jared Kushner) putuju u Islamabad, potvrdili su američki zvaničnici za Reuters. Džej Di Vens, koji je ranije predvodio američku delegaciju, ovog puta neće putovati, što je ranije objavio CNN.Istovremeno, iranski državni mediji navode da u Pakistan putuje i ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Aragči).Prema istim izvorima, Aragči će tokom regionalne turneje posjetiti i Muskat i Moskvu. Iranski zvaničnici navode da je cilj putovanja nastavak bilateralnih konsultacija, razgovor o aktuelnim dešavanjima u regionu, kao i razmatranje najnovije situacije u vezi s ratom koji, kako navode, protiv Irana vode Sjedinjene Države i izraelski režim.

Američki izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner putuju u Islamabad, potvrdili su američki zvaničnici

Bijela kuća: Iran zatražio direktne pregovore, Trampovi izaslanici sutra putuju u Pakistan

Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je u petak da planira ubrzati izvršenje saveznih smrtnih kazni, uključujući i mogućnost ponovnog uvođenja strijeljanja kao jedne od metoda egzekucije. Ova odluka predstavlja značajan zaokret u odnosu na politiku administracije Džoa Bajdena (Joe Biden), koja je išla ka postepenom ukidanju primjene smrtne kazne na federalnom nivou, prenosi CNN.<h2>Nove smjernice Ministarstva</h2>U saopštenju Ministarstva navedeno je nekoliko izmjena u procedurama. Ponovo se uvodi protokol za smrtonosnu injekciju koji je korišten tokom prvog mandata Donalda Trampa (Donald Trump), a uz to se metode izvršenja proširuju i na strijeljanje. Također je najavljeno pojednostavljenje internih procedura kako bi se ubrzao proces do izvršenja kazne.<h2>Strijeljanje kao metoda</h2>Strijeljanje je trenutno dozvoljeno u pet saveznih američkih država za osuđenike koji su iscrpili sve pravne lijekove. U martu je u Južnoj Karolini na taj način pogubljena osoba osuđena za dvostruko ubistvo, što je bilo jedno od rijetkih takvih izvršenja u SAD-u od 1970-ih godina.<h2>Obrazloženje tužilaštva</h2>Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš (Todd Blanche) izjavio je da prethodna administracija nije adekvatno sprovodila zakon.- Prethodna administracija nije ispunila svoju dužnost zaštite američkog naroda jer je odbijala da provede i izvrši najstrožu kaznu nad najopasnijim počiniocima, uključujući teroriste, ubice djece i ubice policajaca - rekao je Blanš.- Pod vodstvom predsjednika Trampa, Ministarstvo pravosuđa ponovo sprovodi zakon i stoji uz žrtve - dodao je.Ministarstvo je također navelo da želi pojednostaviti postupak izricanja smrtnih kazni i smanjiti vrijeme koje prolazi između presude i izvršenja kazne.

Ministarstvo je takođe navelo da želi pojednostaviti postupak izricanja smrtnih kazni i smanjiti vrijeme koje prolazi između presude i izvršenja kazna

Tramp vraća strijeljanje osuđenika na smrt

Diljem zapadnih medija analiziraju se tvrdnje poljskog premijera Donalda Tuska, koji je javno i sasvim otvoreno izrazio sumnju hoće li Sjedinjene Države i ubuduće ostati čvrsto privržene obvezi obrane Europe u okviru NATO-a, osobito u slučaju ruskog napada. Podsjetimo, u razgovoru za Financial Times upozorio je da bi Rusija mogla napasti neku članicu Saveza već "za nekoliko mjeseci", što odražava duboku nelagodu koja se u evropskim prijestolnicama gomila nakon prijetnji predsjednika Donalda Trampa i njegovih nejasnih poruka o budućnosti američke uloge u obrani kontinenta.Tusk kaže da danas, posebice na istočnom krilu NATO-a, raste pitanje je li Savez još uvijek politički i logistički spreman brzo i odlučno reagirati u slučaju da Moskva krene na neku od članica. Naglašava da njegovi komentari ne dovode u pitanje formalnu snagu članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji jamči uzajamnu obranu, nego odražavaju njegovu želju da se "jamstva s papira" pretvore u konkretne, operativne mehanizme. Premijer otvoreno govori o "kratkoročnim horizontima", više u mjesecima nego u godinama, i ističe da je ključno da svi članovi Saveza svoja obećanja shvate jednako ozbiljno kao Poljska.Pretjeruje li Tusk? Možda u vremenskom okviru, ali većina relevantnih zapadnih analitičara danas ne govori više o tome je li ruski napad na neku članicu EU‑a moguć, nego o tome kada bi takav rizik mogao postati realan – i koliko je Evropa spremna, piše <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/obavjestajci-rusija-bi-mogla-uskoro-napasti-eu-a-trump-ce-samo-gledati-buknut-ce-veliki-rat-krecu-od-ove-drzave-1552246?cx_linkref=jl_home_vijesti_druga_pasica&amp;_gl=1*1kdweci*_ga*MTQyNTYzNzI3Ni4xNzYwMTY1NTY3*_ga_0PCQNHB2ZD*czE3NzcwNDAxNDAkbzMzJGcxJHQxNzc3MDQwMTcwJGozNiRsMCRoMA..">Slobodna Dalmacija</a>.<h2>Šta kažu obavještajne službe</h2>Danska vojna obavještajna služba procjenjuje da bi Rusija u idućih pet godina mogla biti spremna za rat velikih razmjera protiv Evrope ako procijeni da je NATO slab i neodlučan. Slične procjene stižu iz Njemačke, gdje se govori da Moskva najkasnije do kraja desetljeća "drži otvorenom opciju rata protiv NATO‑a".Baltičke države idu još dalje: njihovi sigurnosni krugovi otvoreno govore o vremenskom horizontu od svega tri godine u kojima bi napad na njih mogao postati realan scenarij. Ukrajinski obavještajni šef Kirilo Budanov tvrdi da je Kremlj planove za agresiju na Evropu pomaknuo s 2030. na 2027., uz mogućnost okupacije baltičkih zemalja.Glavni tajnik NATO‑a Mark Rute javno upozorava da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv Saveza u roku od pet godina te da je "Savez sljedeća meta Rusije". Na to se nadovezuje niz ratnih simulacija i internih analiza u kojima se sve češće polazi od pretpostavke da je sukob s Rusijom "realna, a ne teorijska mogućnost". Sve ovisi o tome kad će se Rusija oporaviti od rata s Ukrajinom; ta država sada praktički brani Evropu jer iscrpljuje Putinovu vojsku... <h2>Skeptičniji glasovi</h2>Ipak, dio stručnjaka upozorava da treba razlikovati političke prijetnje i realne vojne mogućnosti Moskve. Estonski general i zastupnik u Evropskom parlamentu Riho Teras kaže da Rusija "ima volje, ali ne i mogućnosti" za napad na EU – barem zasad. Prema tom tumačenju, Kremlj je iscrpljen ratom u Ukrajini, ovisi o ratnoj ekonomiji i treba vremena, novca i tehnološkog oporavka da bi mogao voditi veliki rat protiv NATO‑a.Neki vojni analitičari u srednjoj Evropi upozoravaju da se dio scenarija u javnom prostoru "preuveličava", osobito kada je riječ o spektakularnim invazijama duboko u teritorij Saveza, no i oni ističu da rastu incidenti na granicama, sabotaže, dronovi i cyber-napadi – zona "ispod praga rata" kojom Moskva testira živce i jedinstvo EU‑a i NATO‑a.<h2>Ratne simulacije i "testiranje" Saveza</h2>Nedavne ratne simulacije, uključujući one koje je opisao Wall Street Journal, polaze od scenarija ruskog napada ili upada u neku od baltičkih država, primjerice Litvaniju, te pokazuju ozbiljne slabosti u brzini odlučivanja i logistici NATO‑a. Rezultat takvih simulacija nije toliko zaključak da Rusija sutra kreće na Tallinn ili Vilnius, koliko upozorenje da bi Savez u prvim danima krize mogao djelovati sporo, nekoordinirano i podijeljeno.Zapadni sigurnosni analitičari upozoravaju i na tzv. testne scenarije: ograničene incidente, diverzije ili "zaštitu" ruskog stanovništva u nekom pograničnom gradu unutar EU‑a, kako bi se provjerilo hoće li NATO doista reagirati. Takav pristup – kombinacija pritiska na granicama, propagande i pravne magle – smatra se vjerojatnijim od frontalne invazije na veliku državu članicu.<h2>Zaključne poruke analitičara</h2>Zajednički nazivnik većine ozbiljnih analiza jest da je izravni napad na članicu EU‑a danas malo vjerojatan, ali da se ta vjerojatnost povećava što je Evropa slabije pripremljena i što su politički signali iz Vašingtona nejasniji. Stručnjaci upozoravaju da Moskva pomno promatra razinu evropskog naoružavanja, političke podjele u EU‑u i NATO‑u te unutarnju situaciju u SAD‑u – i da će, procijeni li da je Zapad razjedinjen i spor, "prozor prilike" za agresiju postati opasno širok.Istodobno, sve veći broj analitičara zaključuje da je "vrijeme mira kakvo je Evropa poznavala nakon hladnog rata prošlo" te da kontinent ulazi u razdoblje u kojem se mora ozbiljno ponašati kao da je rat moguć – upravo zato da do njega ne dođe. U tom smislu, pitanje više nije samo hoće li Rusija napasti neku članicu EU‑a, nego hoće li Evropa u idućih nekoliko godina uspjeti dovoljno ojačati odbranu i političku koheziju da takav napad ostane – preskup i preopasan čak i za Kremlj.<h2>Što je članak 42. stavak 7 Ugovora o EU?</h2>Tuskove izjave dolaze u trenutku kada se čelnici Evropske unije okupljaju na samitu na Kipru, gdje se, među ostalim, raspravlja i o evropskoj klauzuli uzajamne obrane – članku 42.7 Ugovora o EU-u. Rasprava je potaknuta Trumpovim porukama o mogućem povlačenju iz NATO-a i njegovim nejasnim odnosom prema poštovanju članka 5., što u mnogim evropskim državama budi strah da se više ne mogu potpuno osloniti na američku zaštitu. Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022., EU ionako pokušava preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost: od zajedničkog financiranja nabave oružja i koordinacije proizvodnje naoružanja do gradnje zajedničke obrambene infrastrukture, primjerice sustava za borbu protiv dronova.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je ovog proljeća pozvala da se članak 42.7 "oživi" i pretvori u stvaran sigurnosni štit, a ne tek deklarativnu odredbu na papiru. Ipak, mnoge članice i dalje oprezno pristupaju svemu što bi se moglo tumačiti kao slabljenje NATO-a ili dovođenje u pitanje američke uloge u obrani Evrope, koja je temelj sigurnosti kontinenta još od kraja Drugog svjetskog rata. U tom kontekstu važnom se čini i politička promjena u Budimpešti: odlaskom Viktora Orbana, bliskog saveznika Vladimira Putina, u evropskim se institucijama otvara više prostora za ozbiljniju raspravu o aktiviranju članka 42.7 i jačoj obrambenoj ulozi Unije.Članak 42. stavak 7 Ugovora o Evropskoj uniji je klauzula o uzajamnoj obrani: ako je neka država članica EU-a napadnuta oružanom silom, ostale članice dužne su joj pomoći i pružiti joj svu moguću pomoć i potporu svim sredstvima koja imaju na raspolaganju, u skladu s člankom 51. Povelje UN-a (pravo na samoobranu).<h2>Što tačno piše i što znači</h2>Čl. 42(7) definira da oružani napad na jednu članicu na njezinu državnom području smatra napadom koji aktivira obvezu pomoći svih ostalih država članica.Pomoć se može pružati vojno, politički, obavještajno, logistički ili na druge načine – formulacija je namjerno široka ("svim sredstvima koja im stoje na raspolaganju").Država koja je napadnuta sama formalno "aktivira" članak 42.7, tj. zatraži pomoć od ostalih članica.<h2>Odnos prema NATO-u</h2>Članak 42.7 je sličan, ali ne identičan članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) o kolektivnoj obrani.U tekstu Ugovora EU-a stoji i da se ta klauzula primjenjuje "ne dovodeći u pitanje" posebnu ulogu NATO‑a za države koje su članice Saveza, što znači da se EU obrana nadograđuje na NATO, a ne zamjenjuje ga.<h2>Kada je dosad korišten</h2>Članak 42.7 prvi je put aktivirala Francuska nakon terorističkih napada u Parizu 2015., tražeći potporu partnera EU-a u vojnim operacijama i drugim oblicima pomoći.<h2>Haos u odlučivanju</h2>Kao ilustraciju tih sumnji Tusk navodi incident iz 2025. godine, kada je skupina ruskih dronova povrijedila poljski zračni prostor. Dok je Varšava to doživjela kao ozbiljnu i dobro isplaniranu provokaciju, dio partnera u NATO-u oklijevao je to tretirati kao napad. Tek je kasnije savez digao borbene zrakoplove i srušio dio dronova, što je bio prvi izravni oružani kontakt NATO-a i ruskih snaga nakon 2022. Tusk se prisjeća da je tijekom te "rujanske noći" imao velikih poteškoća uvjeriti saveznike da se ne radi o slučajnom upadu, nego o namjernoj poruci Moskve Poljskoj. Prema njegovim riječima, nekima je bilo "mnogo lakše praviti se da se ništa nije dogodilo", upravo zato danas želi nedvosmisleno jamstvo da će u slučaju novog incidenta reakcija biti brza, oštra i jasna.Varšava je među najvjernijim proatlantskim državama u Evropi i već sada ulaže oko 5 posto BDP-a u obranu, čime nadmašuje ciljeve postavljene unutar NATO-a. Tusk podsjeća da Poljska nema problem sa statusom odnosa sa SAD‑om – Vašington je vidi kao jednog od najbližih saveznika u Evropi – ali postavlja pitanje što to točno znači u praksi ako dođe do stvarne krize. Kaže da želi vjerovati da je članak 5. i dalje čvrst, no da povremeno osjeća "određene dvojbe" te da Savezu nedostaje praktičan okvir koji bi se automatski aktivirao u kriznim situacijama.

Sve veći broj analitičara zaključuje da je "vrijeme mira kakvo je Evropa poznavala nakon hladnog rata prošlo"

Obavještajci: Rusija bi mogla uskoro napasti EU, a Tramp će samo gledati

U centru Njujorka u ponedjeljak je došlo do nasilnog napada na petnaestogodišnju djevojčicu nakon što je, prema navodima, odbila da jednom dječaku (14) da svoj broj mobilnog telefona.Prema informacijama iz istrage i svjedočenjima, dječak je djevojčicu zaustavio na ulici, nakon čega je situacija eskalirala u fizički napad. Ona je zadobila ozbiljne povrede i prevezena je na medicinsku obradu.<h2>Dugo je uznemiravao</h2>Majka povrijeđene djevojčice, Lusinda Aroho (Lucinda Arroyo), navodi da je njena kćerka već duže vrijeme bila izložena uznemiravanju od strane istog dječaka, koji pohađa istu školu. Kako tvrdi, dječak joj je ranije prilazio i insistirao na kontaktu, što je ona odbijala.

<blockquote class="twitter-tweet">Manhattan: East 107th Street &amp; 3rd Avenue, a 14-year-old boy body-slammed a 15-year-old girl onto concrete and stomped on her head in broad daylight, all because she wouldn&#39;t give him her phone number. The attack happened at around 3:30 PM on Monday in East Harlem, within the… <a href="https://t.co/HbWNXZKWhf">pic.twitter.com/HbWNXZKWhf</a>&mdash; NYC Scoop (@NY_Scoop) <a href="https://twitter.com/NY_Scoop/status/2047379271606554953?ref_src=twsrc%5Etfw">April 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U ponedjeljak joj je, prema njenim riječima, ponovo prišao na ulici, a nakon što ga je još jednom odbila, došlo je do fizičkog napada.Policija je saopštila da je dječak uhapšen i da se protiv njega vodi postupak.<h2>Porodica u šoku</h2>Majka povrijeđene djevojčice izjavila je da je porodica u šoku.- Moja kćerka je i dalje jako potresena i cijeli joj se život promijenio u jednom trenutku", rekla je Lusinda Aroho, dodajući da je napadač uhapšen.- Ovo nije bilo obično vršnjačko uznemiravanje, ovo je direktan napad. Mogao je da je ubije - kazala je.Incident je snimljen nadzornim kamerama, a na snimku se vidi kako dječak zaustavlja djevojčicu na pješačkom prelazu i ulazi u verbalni sukob, nakon čega dolazi do fizičkog napada. Djevojčica pokušava da se udalji, ali je on sustiže i obara na tlo, nakon čega je nastala teža situacija.Istraga o ovom slučaju je u toku.

Majka povrijeđene djevojčice navodi da je njena kćerka već duže vrijeme bila izložena uznemiravanju od strane istog dječaka

Uznemirujući snimak / Dječak (14) djevojčici skakao po glavi jer nije htjela da mu da broj

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video obraćanju o sukobu na Bliskom istoku poručio je da je u toku proces čiji je cilj “postizanje historijskog mira između Izraela i Libana”.Međutim, istakao je da “je jasno da Hezbolah pokušava da sabotira taj proces”. Podsjetio je da Izraelske odbrambene snage i Hezbolah međusobno optužuju jedni druge za kršenje primirja.Netanjahu je naveo da Izrael zadržava “potpunu slobodu djelovanja” protiv svake prijetnje, te potvrdio da su izvedeni napadi i jučer i danas. Dodao je da Izrael mijenja “lice Bliskog istoka” i da u potpunosti sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama.U svom obraćanju pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa zbog “vrlo snažnog pritiska na Iran, i ekonomskog i vojnog”.

Poručio je da je u toku proces čiji je cilj “postizanje historijskog mira između Izraela i Libana

Netanjahu: Hezbolah pokušava sabotirati mir

U izraelskom napadu u petak je u Gazi ubijeno najmanje troje Palestinaca, saopćili su palestinski zdravstveni zvaničnici. Napad je izveden na naseljeno područje u gradu Gazi u blizini regije gdje je lokalna policija stacionirana kako bi čuvala banku, saopćili su liječnici i očevici.Ministarstvo unutrašnjih poslova Gaze u petak je objavilo da je napad bio usmjeren na policijsku patrolu.Reuters je prethodno javio da je Izrael pojačao napade na policijske snage u Gazi koje predvodi Hamas, a koje palestinska grupa koristi za ponovnu uspostavu vlasti u područjima koja kontrolira u pojasu.Nije odmah bilo jasno je li neko od policajaca Gaze ubijen u napadu.Izraelska vojska nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o incidentu.Nasilje u Gazi se nastavilo uprkos prekidu vatre iz 2025., a Izrael provodi skoro svakodnevne napade na Palestince.Prema lokalnim liječnicima, najmanje 790 Palestinaca ubijeno je od stupanja na snagu sporazuma o prekidu vatre, dok Izrael tvrdi da su militanti ubili četiri njegova vojnika.Izrael i Hamas međusobno se optužuju za kršenje primirja.Više od 72.000 stanovnika Gaze ubijeno je od početka rata u oktobru 2023., većinom civila, podaci su zdravstvenih službi Gaze. U napadu 7. oktobra 2023. ubijeno je 1.200 ljudi, prema izraelskim podacima, prenosi Reuters.

Nije odmah bilo jasno je li neko od policajaca Gaze ubijen u napadu

U izraelskom napadu u Gazi ubijeno najmanje troje Palestinaca

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Pakistan kako bi učestvovali u razgovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem ovog vikenda, prenose dva zvaničnika administracije za CNN.Prema istim izvorima, potpredsjednik Džej Di Vens trenutno ne planira putovati, s obzirom na to da ni predsjednik iranskog parlamenta Mohamed-Bager Galibaf neće učestvovati u ovim razgovorima.Zvaničnici Bijele kuće interno smatraju Galibafa šefom iranske delegacije i glavnim sagovornikom potpredsjednika SAD-a.Ipak, kako navode, Vens ostaje u pripravnosti i mogao bi otputovati u Islamabad ukoliko pregovori budu napredovali, dok će dio njegovog tima već biti prisutan na licu mjesta i učestvovati u razgovorima.

, Vens ostaje u pripravnosti i mogao bi otputovati u Islamabad ukoliko pregovori budu napredovali

Tramp šalje Vitkofa i Kušnera na pregovore u Pakistan

Čelnici Evropske unije održavaju samit na Kipru zajedno s predstavnicima Egipta, Sirije i Libana, gdje se razgovara o ključnim regionalnim i sigurnosnim pitanjima.Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je kolegama da je Evropska unija spremna na postepeno ublažavanje sankcija Iranu, ukoliko bude postignut sveobuhvatan sporazum.- To je, da tako kažem, dio doprinosa koji možemo dati kako bismo unaprijedili ovaj proces i, nadamo se, doveli do trajnog primirja - rekao je Merc.Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta naglasio je da Hormuški moreuz mora biti odmah ponovo otvoren bez ikakvih ograničenja i naknada.- To je od vitalnog značaja za cijeli svijet - poručio je Košta, prenosi AFP.Uoči sastanka, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas upozorila je da bi u slučaju neuspjeha pregovora svijet mogao dobiti još opasniji Iran. Ona je istakla da je ključno postići dogovor koji će biti jednako snažan kao nuklearni sporazum iz 2015. godine, iz kojeg se tokom prvog mandata povukao američki predsjednik Donald Tramp.

To je, da tako kažem, dio doprinosa koji možemo dati kako bismo unaprijedili ovaj proces i, nadamo se, doveli do trajnog primirja, rekao je Merc

Merc: EU je spremna postupno ublažiti sankcije Iranu ako se postigne sveobuhvatan sporazum

Ukrajinske snage suočavaju se s ozbiljnim logističkim poteškoćama na području Kupjanska, nakon što su se na internetu pojavile fotografije vojnika u teškom stanju, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti. Uslijedila je interna istraga i smjena više zapovjednika u 14. zasebnoj mehaniziranoj brigadi.- Momci su na položajima bez hrane i vode. Zapovjedništvo ne reaguje. Borci od gladi gube svijest i piju kišnicu. Problema ima i s komunikacijom - navedeno je u objavi koja je pratila fotografije.<h2>Otežano snabdijevanje</h2>Glavni štab ukrajinske vojske saopštio je da su ruski udari na prelaze preko rijeke Oskil značajno otežali snabdijevanje jedinica u području Kupjanska u Harkovskoj oblasti.

- Sistemski neprijateljski zračni i raketni udari na prelaze preko rijeke Oskil značajno su zakomplikovali logističku podršku našim jedinicama na tom području - navedeno je u saopštenju.Prema podacima vojske, snabdijevanje se sada odvija plovilima i teškim bespilotnim letjelicama, što se opisuje kao privremeno rješenje koje nosi visoke rizike zbog stalnih ruskih napada na linije snabdijevanja.Istovremeno, ukrajinska vojska priznaje i unutrašnje propuste u komandovanju. Glavni štab navodi da komanda 14. brigade nije pravovremeno i tačno izvještavala o stanju na terenu, što je dovelo do problema u organizaciji i podršci jedinicama.Potvrđeno je i da je na jednom položaju došlo do ozbiljnih problema sa hranom, što se poklapa s ranijim navodima da su vojnici bili i do 17 dana bez dovoljne količine hrane i vode.Zbog utvrđenih propusta, smijenjen je komandant 14. brigade, dok je komandant 10. armijskog korpusa degradiran. Istraga se nastavlja.- Novo komandovanje brigade i korpusa preduzima sve moguće mjere kako bi se situacija stabilizovala i uspostavilo odgovarajuće snabdijevanje vojnika na borbenim položajima - saopštio je Glavni štab.<h2>Učestali napadi</h2>Vojni vrh navodi da se istovremeno jača protivzračna odbrana, proširuju kapaciteti elektronskog ratovanja i unapređuje zaštita od dronova u ovom sektoru.- U ovim teškim uslovima posebnu pažnju posvećujemo snabdijevanju naših vojnika koji izvršavaju zadatke na prvoj liniji bojišnice - dodaje se u saopštenju.Kupjanski pravac ostaje jedan od najtežih dijelova fronta, gdje ukrajinske snage trpe stalne pritiske i učestale napade.Posebno se ističe djelovanje ruske jedinice za bespilotne letjelice “Rubikon”, koja, prema navodima, sistematski ometa logistiku i napada transportna vozila, zbog čega su opskrbne rute pod stalnim visokim rizikom.

Momci su na položajima bez hrane i vode. Zapovjedništvo ne reaguje. Borci od gladi gube svijest i piju kišnicu, navedeno je u objavi

Pojavile se uznemirujuće fotografije ukrajinskih vojnika kod Kupjanska: "Padaju u nesvijest od gladi"

U Pojasu Gaze najmanje tri osobe su izgubile život u novom izraelskom napadu, potvrdili su palestinski zdravstveni zvaničnici, dok stižu nove informacije o razvoju događaja. Napad se dogodio na dan koji ima posebnu vjersku i društvenu važnost za muslimane, kada se vjernici okupljaju na molitvama u džamijama i javnim prostorima, prenosi Reuters.Ljekari i svjedoci navode da je pogođeno gusto naseljeno područje u gradu Gazi, u blizini lokacije na kojoj je policija bila raspoređena radi obezbjeđenja jedne banke.Ministarstvo unutrašnjih poslova u Gazi saopštilo je da je meta napada bila policijska patrola.Ovaj incident pokazuje da borbe u Gazi i dalje traju, uprkos primirju dogovorenom u oktobru prošle godine, koje je, prema navodima palestinskih izvora, više puta narušeno gotovo svakodnevnim izraelskim napadima širom enklave.

Ljekari i svjedoci navode da je pogođeno gusto naseljeno područje u gradu Gazi

Novi izraelski napad pogodio Gazu: Najmanje troje mrtvih

Iranska vlada potvrdila je da će ministar vanjskih poslova Abas Aragči večeras otputovati u Islamabad.U objavi na mreži X navedeno je da će Aragči učestvovati u regionalnoj turneji, tokom koje će posjetiti i Muskat u Omanu te Moskvu u Rusiji. Razgovori će, kako je istaknuto, obuhvatiti bilateralne odnose, regionalna kretanja i najnovije informacije u vezi s ratom u Iranu.U saopštenju se ne spominje mogućnost dodatnih mirovnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država tokom posjete Pakistanu.

Razgovori će, kako je istaknuto, obuhvatiti bilateralne odnose, regionalna kretanja i najnovije informacije u vezi s ratom u Iranu

Aragči ide u Pakistan


Zvaničnik NATO-a poručio je da američki predsjednik Donald Tramp ne može suspendirati članstvo Španije u Savezu zbog toga što Madrid odbija podržati operaciju Vašingtona protiv Irana. Ova reakcija dolazi nakon medijskih navoda da Pentagon razmatra moguće mjere protiv članica NATO-a koje nisu podržale američko-izraelske akcije prema Teheranu, uključujući i propitivanje statusa Španije u Savezu.

Tramp želi izbaciti Španiju iz NATO-a: Reagirale Italija i Njemačka

Španija se našla pod pritiskom administracije Donalda Trampa nakon što je odbila da dozvoli korištenje svojih vojnih baza i vazdušnog prostora za operacije protiv Irana. NATO je jasno stavio do znanja da osnivački ugovor Saveza ne predviđa nikakvu mogućnost suspenzije ili isključenja članica.- Osnivački ugovor NATO-a ne sadrži odredbe o suspenziji članstva, a kamoli o izbacivanju - izjavio je dužnosnik Saveza.Nakon ovih spekulacija, španski premijer Pedro Sančez ponovio je da njegova zemlja ostaje posvećena NATO-u.- Stav španske vlade je jasan: potpuna saradnja s našim saveznicima, ali uvijek u okviru međunarodnog prava - rekao je Sančez 24. aprila.Tramp je u međuvremenu pojačao kritike na račun saveznika u NATO-u, optužujući ih da ne učestvuju dovoljno u zajedničkim operacijama, posebno u vezi s osiguravanjem pomorskih ruta nakon poremećaja u Hormuškom moreuzu. U više navrata kritikovao je i raspodjelu obaveza unutar Saveza, te je Španiju nazvao “lošim saveznikom”.Madrid je ranije odbio prijedlog da članice NATO-a povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a, čime je postao jedna od rijetkih zemalja koja se otvoreno usprotivila toj inicijativi.

Tramp je u međuvremenu pojačao kritike na račun saveznika u NATO-u, optužujući ih da ne učestvuju dovoljno u zajedničkim operacijama

Stigla prva reakcija NATO-a na Trampov plan o izbacivanju Španije

Italija i Njemačka stale su uz Španiju nakon medijskih navoda o američkim prijetnjama mogućom suspenzijom te zemlje iz NATO-a zbog neslaganja oko rata protiv Irana.<h2>Podrška Španiji</h2>- Mislim da NATO mora ostati jedinstven. Mislim da je to naš adut - izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) u Nikoziji, gdje učestvuje na samitu Evropske unije, odgovarajući na pitanja o tim izvještajima. Riječ je o navodima agencije Reuters o internom e-mailu Pentagona u kojem se suspenzija Španije iz Saveza spominje kao jedna od opcija koje se razmatraju.Podršku Španiji dala je i Njemačka. Portparol njemačke vlade poručio je da članstvo te zemlje u NATO-u nije dovedeno u pitanje. "Španija je članica NATO-a. I ne vidim razlog zašto bi se to promijenilo", rekao je tokom redovne konferencije za novinare u Berlinu.<h2>Sančez iritira Trampa</h2>Vlada Pedra Sančeza (Pedro Sánchez) protivi se ratu koji Sjedinjene Američke Države i Izrael vode protiv Irana od kraja februara.Takav stav očigledno iritira Donalda Trampa (Donald Trump), koji je zamjerio Madridu odbijanje da omogući korištenje američkih vojnih baza u Andaluziji za izvođenje zračnih napada, pa je čak zaprijetio i "prekidom svake trgovine" između dvije zemlje.Prema Reutersu, Sjedinjene Američke Države razmatraju suspenziju učešća Španije na ključnim pozicijama unutar Saveza. Ipak, nijedna odredba osnivačkog ugovora NATO-a iz 1949. godine ne predviđa mogućnost suspenzije ili isključenja članice.Američki predsjednik također zamjera Španiji to što odbija povećati izdvajanja za sigurnost na pet posto BDP-a do 2035. godine, od čega bi 3,5 posto bilo namijenjeno isključivo vojnim troškovima, kako je dogovoreno na prošlogodišnjem samitu u Den Hagu. Madrid, s druge strane, smatra da ciljeve vojnih kapaciteta može ostvariti i uz izdvajanja od dva posto BDP-a.

Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO-a, stigao odgovor španskog premijera

Iranski mediji: Nema pregovora sa SAD-om na dnevnom redu posjeta Islamabadu

Levit: "Vidimo napredak s iranske strane, žele razgovarati"

Bijela kuća: Iran zatražio direktne pregovore, Trampovi izaslanici sutra putuju u Pakistan

Tramp vraća strijeljanje osuđenika na smrt

Obavještajci: Rusija bi mogla uskoro napasti EU, a Tramp će samo gledati

Uznemirujući snimak / Dječak (14) djevojčici skakao po glavi jer nije htjela da mu da broj

Netanjahu: Hezbolah pokušava sabotirati mir

U izraelskom napadu u Gazi ubijeno najmanje troje Palestinaca

Tramp šalje Vitkofa i Kušnera na pregovore u Pakistan

Merc: EU je spremna postupno ublažiti sankcije Iranu ako se postigne sveobuhvatan sporazum

Pojavile se uznemirujuće fotografije ukrajinskih vojnika kod Kupjanska: "Padaju u nesvijest od gladi"

Novi izraelski napad pogodio Gazu: Najmanje troje mrtvih

Aragči ide u Pakistan

Stigla prva reakcija NATO-a na Trampov plan o izbacivanju Španije

Tramp želi izbaciti Španiju iz NATO-a: Reagirale Italija i Njemačka

Globus

Tramp prijeti Španiji izbacivanjem iz NATO-a, stigao odgovor španskog premijera

Iranski mediji: Nema pregovora sa SAD-om na dnevnom redu posjeta Islamabadu

Levit: "Vidimo napredak s iranske strane, žele razgovarati"

Bijela kuća: Iran zatražio direktne pregovore, Trampovi izaslanici sutra putuju u Pakistan

Tramp vraća strijeljanje osuđenika na smrt

Obavještajci: Rusija bi mogla uskoro napasti EU, a Tramp će samo gledati

Uznemirujući snimak / Dječak (14) djevojčici skakao po glavi jer nije htjela da mu da broj

Netanjahu: Hezbolah pokušava sabotirati mir

U izraelskom napadu u Gazi ubijeno najmanje troje Palestinaca

Tramp šalje Vitkofa i Kušnera na pregovore u Pakistan

Merc: EU je spremna postupno ublažiti sankcije Iranu ako se postigne sveobuhvatan sporazum

Pojavile se uznemirujuće fotografije ukrajinskih vojnika kod Kupjanska: "Padaju u nesvijest od gladi"

Novi izraelski napad pogodio Gazu: Najmanje troje mrtvih

Aragči ide u Pakistan

Stigla prva reakcija NATO-a na Trampov plan o izbacivanju Španije

Tramp želi izbaciti Španiju iz NATO-a: Reagirale Italija i Njemačka