Poljska je danas zabilježila najvišu temperaturu otkako se vrše meteorološka mjerenja. U gradu Slubice, na zapadu zemlje, izmjereno je 40,5 stepeni Celzijusa, saopćio je Poljski institut za meteorologiju i upravljanje vodama.Nova vrijednost premašila je dosadašnji nacionalni rekord od 40,2 stepena, koji je zabilježen u&nbsp;Pruskuvu u julu 1921. godine. Portparolka Instituta Agnješka Prasek izjavila je da se već može govoriti o novom temperaturnom rekordu, iako je u toku njegova zvanična potvrda.Visoke temperature zabilježene su i u Torunju, gdje je izmjereno 40,3 stepena Celzijusa, što je također iznad dosadašnjeg rekorda.Meteorološki institut izdao je najviši stepen upozorenja zbog toplotnog talasa za veći dio zemlje, koje će biti na snazi do ponedjeljka navečer. Prognoze pokazuju da bi temperatura u pojedinim dijelovima Poljske mogla dostići i 42 stepena Celzijusa.Novi rekord uslijedio je samo dan nakon što je u Slubicama izmjereno 38,9 stepeni, čime je oboren i dosadašnji junski temperaturni rekord.

Nova vrijednost premašila je dosadašnji nacionalni rekord od 40,2 stepena

Toplotni talas oborio historijski rekord u Poljskoj: Izmjereno čak 40,5 stepeni

Spasilačke ekipe iz Venecuele i inostranstva nastavile su u nedjelju potragu za preživjelima u sjevernoj saveznoj državi La Guaira, četiri dana nakon dva snažna zemljotresa koji su pogodili to područje.Vlada je u subotu saopštila da je u zemljotresima poginulo više od 1.430 ljudi, dok podaci koje koriste porodice nestalih pokazuju da se hiljade osoba i dalje vode kao nestale.Vršiteljica dužnosti predsjednice Delci Rodrigez (Delcy Rodríguez) izjavila je u nedjelju da je dan ranije spašeno 33 ljudi, ali nije iznijela novi zvanični broj stradalih.Na terenu su angažovane domaće i međunarodne spasilačke ekipe. Tim iz američke savezne države Virdžinija u nedjelju ujutro izvukao je muškarca i njegovog sina iz ruševina, dok su Ujedinjene nacije saopštile da je do subote u zemlju stiglo više od 2.200 spasilaca iz različitih dijelova svijeta.Stručnjaci upozoravaju da su prva 48 do 72 sata nakon katastrofe ključna za pronalazak preživjelih, iako se taj period može produžiti ako imaju pristup hrani i vodi.Rodrigez je na državnoj televiziji izjavila da više od 14.000 pripadnika vojske i policije patrolira područjem La Guaira, gdje je pristup strogo ograničen i za ulazak su potrebne posebne dozvole. Ipak, brojni stanovnici pogođenih zona tvrde da od vlasti dobijaju malo pomoći, pa potragu za nestalima često vode sami građani.Razmjere razaranja dodatno su pogoršali naknadni plitki potresi koji su uslijedili u kratkom vremenskom razmaku, dok su slabiji zemljotresi i dalje potresali Karakas i okolna područja. Međunarodna organizacija za migracije procjenjuje da bi katastrofa mogla pogoditi više od šest miliona ljudi, uključujući oko dva miliona u glavnom gradu.

Na terenu su angažovane domaće i međunarodne spasilačke ekipe

Spasioci i dalje tragaju za preživjelima

Spasioci i dalje tragaju za preživjelima četiri dana nakon razornih zemljotresa

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je uvođenje hitne i potpune zabrane izvoza benzina i avionskog kerozina, dok se istovremeno razmatra i zabrana izvoza dizela. Ovu odluku saopštio je tokom sastanka sa državnim i vojnim vrhom, koji je prenosila ruska državna televizija.- U interesu domaćih potrošača privremeno je uvedena potpuna zabrana izvoza benzina i avionskog kerozina. Razmatra se potreba uvođenja potpune zabrane izvoza i dizel goriva - izjavio je Putin.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️Temporary ban on gasoline and kerosene exports introduced — Putin “The idea of a complete ban on diesel fuel exports is also being considered.“ <a href="https://t.co/Idp4BEhbDS">pic.twitter.com/Idp4BEhbDS</a>&mdash; 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) <a href="https://x.com/front_ukrainian/status/2071281094763201006?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Svjestan rasta zabrinutosti zbog nestašica goriva, Putin je dodao: “Znam da ćemo sada razgovarati, mogu se pojaviti pitanja o mogućem gomilanju zaliha, ali zato smo se i okupili kako bismo spriječili sve poteze koji nam nisu potrebni, ne trebamo sami sebi stvarati dodatne probleme. O tim pitanjima ćemo razgovarati.”<h2>Pritisak na rusku naftnu infrastrukturu</h2>Odluka dolazi u trenutku kada se Rusija suočava sa posljedicama intenzivnih ukrajinskih napada na energetska postrojenja. Ukrajinske snage su posljednjih mjeseci izvele seriju udara na rafinerije i naftnu infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije, što je izazvalo poremećaje u snabdijevanju i nestašice goriva.Među pogođenim postrojenjima nalazi se rafinerija NORSI u sastavu Lukoila, jedna od najvećih u zemlji, koja je obustavila rad nakon udara dronom. Takođe, rafinerija u Moskvi pretrpjela je ozbiljna oštećenja i požare, zbog čega bi, prema procjenama, proizvodnja mogla biti obnovljena tek krajem godine.U posljednja 24 sata pogođene su i rafinerija u Slavjansku u Krasnodarskom kraju te veliko naftno postrojenje u Jaroslavskoj oblasti, udaljeno stotinama kilometara od ukrajinske granice.<h2>Kriza se širi sa Krima na ostatak Rusije</h2>Problemi sa gorivom najprije su eskalirali na okupiranom Krimu, gdje su napadi na infrastrukturu doveli do ozbiljnih poremećaja u distribuciji. Okupacione vlasti bile su primorane da ograniče snabdijevanje, uključujući i građane sa kuponima za gorivo.Na Krimu su prijavljene nestašice, dugi redovi i problemi u snabdijevanju električnom energijom. Kriza se potom proširila na ruske regije, uključujući i Moskvu, što je dodatno pojačalo pritisak na vlasti u Kremlju i dovelo do uvođenja hitnih mjera u energetskom sektoru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je uvođenje hitne i potpune zabrane izvoza benzina i avionskog kerozina

Putin zabranio izvoz goriva


Njemačka je pogođena prvim velikim toplotnim talasom ove godine, uz rekordne temperature koje su zahvatile brojne gradove. U Berlinu je policija pribjegla neuobičajenoj mjeri, šaljući vodene topove na ulice kako bi rashladila građane.Za razliku od njihove uobičajene upotrebe tokom protesta, ovoga puta mlazevi vode bili su znatno blaži. Vozila su obilazila centralne dijelove grada i prskala vodu, što je izazvalo pozitivne reakcije i kod stanovnika i kod turista. Među lokacijama su bili Brandenburška kapija, Potsdamer Platz i zgrada Rajhstaga. Rashlađene zone bile su izuzetno posjećene.

<blockquote class="twitter-tweet">The Berlin police (where, as in Paris, there is a 40-degree heat) turned their water cannons used for dispersing offenders to a good cause. <a href="https://t.co/swpfnClXwW">pic.twitter.com/swpfnClXwW</a>&mdash; S p r i n t e r (@SprinterPress) <a href="https://x.com/SprinterPress/status/2071120067035590774?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Njemačka se već danima nalazi pod snažnim toplotnim talasom, sa temperaturama koje se približavaju 40 stepeni ili ih čak i prelaze. Situaciju dodatno otežava činjenica da tokom noći gotovo da nema osvježenja, jer temperature ostaju visoke i nakon zalaska sunca.

<blockquote class="twitter-tweet">Europe is living one of the worse heatwaves ever. Germany has just reached a record of 41.7°C. Water cannons are being used to help cool people in Berlin as temperatures continue to soar. <a href="https://t.co/ExZ8toFOra">pic.twitter.com/ExZ8toFOra</a>&mdash; Massimo (@Rainmaker1973) <a href="https://x.com/Rainmaker1973/status/2071283413911265701?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema podacima Njemačke meteorološke službe, protekla noć bila je najtoplija otkako se vrše mjerenja. Najviša noćna temperatura zabilježena je u Kubšucu u istočnoj Saksoniji, gdje se živa u termometru nije spuštala ispod 29,4 stepena Celzijusa.Privremeni dnevni maksimum od 41,5 stepeni izmjeren je u subotu u 16:20 u Mekerne-Drivicu u Saksoniji-Anhaltu. Nedjelja se očekuje kao vrhunac toplotnog talasa, a Njemačka meteorološka služba ponovo prognozira temperature između 37 i 41 stepen.Tokom dana i u noći na ponedjeljak mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi, koji bi mogli donijeti obilne padavine, grad i jake udare vjetra u pojedinim područjima.U noći na ponedjeljak očekuje se osjetno osvježenje, uz temperature između 19 i 23 stepena. Hlađenje će se nastaviti i tokom ponedjeljka, kada se maksimalne vrijednosti očekuju između 27 i 31 stepen, uz povremene kišne periode i izolovane grmljavinske pljuskove.

U Berlinu je policija pribjegla neuobičajenoj mjeri, šaljući vodene topove na ulice kako bi rashladila građane

Video / Njemačka pod ekstremnim vrućinama: Policija zalijevala ljude vodom



Australski državljanin optužen je za ubistvo nakon što je tijelo 17-godišnje djevojke pronađeno u koferu u Tajlandu, prenose lokalni i australski mediji.Kako navodi BBC, policija u obalnom gradu Pataja (Pattaya) saopštila je da je u subotu u ranim jutarnjim satima pronašla tinejdžericu “uguranu” u torbu, koja je ostavljena u blizini željezničke pruge. Tajlandska policija uhapsila je Australca Simona Pitera Karmana (Simon Peter Carman) na aerodromu Suvarnabhumi u Bangkoku dok se, kako tvrde, “spremao da pobjegne iz zemlje”.<h2>Kamere zabilježile ključne trenutke</h2>Uhapšeni Australac odbacuje optužbe za ubistvo. Međutim, nakon hapšenja poslao je poruku porodici žrtve u kojoj je naveo: “Žao mi je zbog onoga što se desilo vašoj kćerki. To je bilo izvan moje kontrole.”

Lokalna policija u Pataji navodi da je nestanak 17-godišnjakinje, koju tamošnji mediji identifikuju kao Tunjanak Donhomla, prijavljen u petak u 17 sati po lokalnom vremenu. U saopštenju policije objavljenom na društvenim mrežama navodi se da su pregledali snimke nadzornih kamera na kojima se vidi Karman kako ulazi u stambeni kompleks s djevojkom, a zatim kasnije izlazi sam, “noseći veliki kofer”.Nadzorne kamere su, prema policiji, zabilježile i trenutak kada osumnjičeni stavlja teški kofer na motocikl i vozi ga prema željezničkoj pruzi.<h2>Uhapšen na aerodromu</h2>Policija je locirala i uhapsila Karmana na aerodromu u glavnom gradu Tajlanda, oko 150 kilometara sjeverno od Pataje, u subotu u 1:15 ujutro. Petnaest minuta kasnije istražitelji su pored pruge pronašli kofer u kojem se nalazilo golo tijelo tinejdžerice.Australski državljanin pred istražiteljima je negirao ubistvo, kao i optužbe za premještanje i skrivanje tijela te odvođenje maloljetnice radi seksualnog iskorištavanja. Tvrdio je da je postupao u samoodbrani.<h2>Poruke iz pritvora</h2>Dok se nalazio u pritvoru, osumnjičeni je snimljen kako šalje poruku porodici žrtve: “Znam da ćete biti jako tužni i slomljeni... isto kao i ja. Molim vas, recite drugim djevojkama... samo da budu oprezne.”Otac ubijene tinejdžerice izjavio je da je duboko potresen i slomljen zbog smrti svoje kćerke, dok je maćeha poručila: “Samo želim da se suoči s najstrožom mogućom kaznom.”

Australski državljanin optužen je za ubistvo nakon što je tijelo 17-godišnje djevojke pronađeno u koferu u Tajlandu

Kamere snimile Australca kako iznosi kofer s tijelom

Horor u Tajlandu: Kamere snimile Australca kako iznosi kofer s tijelom tinejdžerice

Mađarski sedmičnik Magyar Narancs objavio je komentar u kojem poziva novu vladu premijera Petera Mađara da se distancira od vanjskopolitičkog nasljeđa Viktora Orbana na Balkanu, tvrdeći da je ono godinama bilo u skladu s ruskim interesima.Poseban fokus stavljen je na glasanje Mađarske protiv Rezolucije Generalne skupštine UN-a iz 2024. godine kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucija, usvojena s 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih, osuđuje poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca. U Haškom tribunalu genocid u Srebrenici je u više presuda pravno utvrđen kao činjenica.Mađarska se tada pridružila državama koje su glasale protiv ili bile protiv inicijative, među kojima su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Autori teksta tvrde da takav stav nije bio rezultat nezavisne politike, već političkog utjecaja Moskve.U komentaru se navodi i da su odnosi Budimpešte s Beogradom i Banjalukom dio šire mreže političkih savezništava povezanih s ruskim interesima, uključujući i podršku Miloradu Dodiku.List poziva novu mađarsku vladu da napravi zaokret u politici prema Balkanu, uključujući simbolične poteze poput učešća na komemoraciji u Potočarima 11. jula. Kao primjer navodi se i raniji istup Petera Mađara u parlamentu, kada se izvinio za postupke prethodne vlasti.Autori zaključuju da bi promjena politike bila najvidljivija upravo u Bosni i Hercegovini, kroz jasnije distanciranje od ranijih saveznika i uspostavljanje odnosa sa žrtvama rata.

List poziva novu mađarsku vladu da napravi zaokret u politici prema Balkanu

Mađarski medij uputio apel novoj vladi: Prekinite Orbanovu politiku, idite na komemoraciju u Potočare 11. jula

Ukrajinske odbrambene snage prekinule su jednu od ključnih ruskih ruta snabdijevanja na okupiranom Krimu nakon što su uništile cestovni most u blizini sela Rozdolnoe. Dio srušene konstrukcije pao je direktno na željezničku prugu koja prolazi ispod njega.Kako prenose ukrajinski mediji, pozivajući se na informacije sa Telegram kanala Krimski vjetar, oštećenje je u potpunosti zaustavilo saobraćaj na jedinoj željezničkoj liniji koja povezuje rusku regiju Krasnodar sa centralnim i zapadnim dijelom Krima.Rušenje mosta predstavlja nastavak serije ukrajinskih udara na isti transportni pravac, koji su ranije tokom mjeseca dodatno otežali rusku vojnu logistiku na okupiranom poluostrvu.<h2>Višestruki udari</h2>Cestovni most je pogođen u noći između 18. i 19. juna, istovremeno kada je napadnut i obližnji željeznički most preko Sjevernokrimskog kanala.Novi udari uslijedili su 22. juna, kada je željeznički most pretrpio ozbiljna oštećenja, nakon čega je saobraćaj potpuno obustavljen. Ubrzo potom ukrajinski pokret otpora uočio je dolazak ruske opreme za popravku, ali je u noći 23. juna ponovo izveden napad koji je uništio dio te mehanizacije i onemogućio sanaciju.<h2>Vozovi zaustavljeni, Rusija ograničila linije</h2>Zbog kumulativnih oštećenja prekinuta je jedina željeznička veza između Krasnodara i centralnog i zapadnog Krima, uključujući pravce prema Simferopolju i Sevastopolju. Ova ruta je korištena za transport vojne opreme i snabdijevanje ruskih snaga na okupiranom poluostrvu.Okupacione vlasti saopštile su da će putnički i teretni vozovi koji saobraćaju prema Krimu i iz njega do daljnjeg završavati vožnju na stanici Kerč-Južnaja – Novi Park, dok se oštećeni dio pruge ne obnovi.Rusija je i prije ovog napada bila primorana da smanji željeznički saobraćaj prema Krimu. Zbog ranijih udara na transportnu infrastrukturu već je ukinuto 11 željezničkih linija, a putnički vozovi sada saobraćaju samo do Kerča, dok je nastavak prema unutrašnjosti poluostrva obustavljen.

Ukrajinske odbrambene snage prekinule su jednu od ključnih ruskih ruta snabdijevanja na okupiranom Krimu

Ukrajinci razorili ključni most na Krimu

Ukrajinske snage razorile važan most na Krimu: Prekinuta ključna željeznička veza, vozovi zaustavljeni

Supruga i djeca argentinskog fudbalera Lukasa Treha pronađeni su mrtvi nakon razornih zemljotresa koji su pogodili Venecuelu, potvrdile su spasilačke službe poslije potrage koja je trajala 74 sata.Venecuelu su u srijedu pogodila dva zemljotresa jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihteru. Prema zvaničnim podacima, u ovoj prirodnoj katastrofi poginulo je najmanje 1.430 ljudi, a broj žrtava i dalje raste.Tragičnu vijest o porodici argentinskog defanzivca prvi je objavio porodični prijatelj i bivši fudbaler Edson Tortolero. On je na svom Instagram profilu potvrdio da su spasioci izvukli tijela Trehove supruge, Јanine Maranele (Yanina Maranella), te njihove djece, Arona i Ainhoe.- Obavještavamo javnost u Venecueli i Argentini da su članovi porodice Lukasa Treha pronađeni bez znakova života. Hvala svima na podršci i molimo za maksimalno poštovanje prema porodici u ovim teškim trenucima - napisao je Tortolero.<h2>Potraga trajala tri dana i tri noći</h2>Crne vijesti ubrzo je potvrdio i Trehov klub, venecuelanski prvoligaš Club Sport Marítimo de La Guaira. Iz kluba su naveli da je potraga za Јaninom i djecom pod ruševinama trajala tri noći bez prekida.- Naš klub duboko žali zbog strašnog gubitka koji je pogodio porodicu Lukasa Treha. Nakon 74 sata neprekidne potrage, pronađeni su mrtvi. Molimo javnost da poštuje privatnost njegovih saigrača i rodbine - stoji u saopštenju kluba.Iskusni 38-godišnji fudbaler stigao je u Marítimo početkom ove godine, a veći dio karijere proveo je igrajući u Venecueli.Prema pisanju argentinskih medija, Trehov otac i brat odmah su doputovali iz Argentine kako bi mu pomogli u potrazi. Nesretni fudbaler je samo nekoliko dana ranije na društvenim mrežama objavio porodičnu fotografiju, dok je u aprilu supruzi uputio emotivnu rođendansku poruku.- Sretan rođendan, ljubavi moja! Blagoslov je što te imamo. S tobom je sve u životu lakše i ljepše - napisao je Treho prije samo dva mjeseca, ne sluteći tragediju koja će uslijediti.<h2>Klub broji mrtve</h2>Porodica slavnog fudbalera nije jedina tragedija koja je pogodila klub Marítimo. Klub se oprostio i od svog 14-godišnjeg igrača Viktora Palasiosa (Victor Palacios), koji je prošao omladinsku školu.U zemljotresu je stradala i Adriana Aranguren, članica klupskog osoblja. Dok se spasilačke akcije nastavljaju, u Venecueli se i dalje traga za desetinama hiljada nestalih osoba.

Pronađeni su mrtvi nakon razornih zemljotresa koji su pogodili Venecuelu

Supruga i djeca argentinskog fudbalera pronađeni mrtvi nakon tri dana potrage

Dok veći dio Turske bilježi ljetne temperature, u planinskim područjima provincije Artvin i dalje traje borba sa snježnim nanosima.Ekipe Pokrajinske uprave za posebne poslove rade na čišćenju puteva koji vode ka visoravnima, kako bi mještanima omogućile nesmetan pristup ljetnim ispašama.Radovi se odvijaju na području visoravni u okrugu Ardanuk, na oko 2.500 metara nadmorske visine, gdje su snježni nanosi i lavine visoki i više od jednog metra i i dalje blokiraju pojedine putne pravce.

Nadležne službe nastoje završiti čišćenje prije sezonskog preseljenja stanovnika i stoke na visoravni, zbog čega mehanizacija svakodnevno radi na probijanju pristupnih puteva.U isto vrijeme, izražen je snažan kontrast između dolina i planinskih vrhova - dok su niža područja već u znaku ljeta, zelena i cvjetna, visoravni i dalje izgledaju kao usred zime.

Ekipe Pokrajinske uprave za posebne poslove rade na čišćenju puteva koji vode ka visoravnima

Nevjerovatni prizori iz Turske: Dok u jednom dijelu zemlje ljudi traže spas od vrućine, u drugom čiste snijeg

Vladimir Putin danas je na kongresu vladajuće stranke Ujedinjena Rusija održao opsežan govor u kojem je, u jeku rata protiv Ukrajine koji ulazi u petu godinu, prvi put otvoreno priznao da Rusija ima ozbiljne probleme zbog sve intenzivnijih ukrajinskih udara duboko na njenoj teritoriji.- Da, vidimo probleme, svjesni smo ih i na njih odgovaramo, ali ćemo svakako osigurati sigurnost zemlje i naših građana, kao i nepovredivost ruskih granica - izjavio je ruski predsjednik pred stranačkim čelnicima. Dodao je da se nalaze u "teškim vremenima", ali je naglasio da Moskva raspolaže dovoljnom "snagom, resursima i političkom voljom" da se odupre pritiscima.<h2>Ukrajinski udari na rusku infrastrukturu</h2>Iako je Putin pred stranačkom elitom pokušao predstaviti sliku da se ukrajinske snage "povlače duž cijele linije fronta" te da zbog toga pribjegavaju "terorističkim aktima", događaji na terenu to demantuju. Ruske snage napreduju sporo na frontu, dok Kijev sistematski uništava rusku vojnu i ekonomsku infrastrukturu stotinama kilometara iza linije razdvajanja.

<blockquote class="twitter-tweet">🔥🛢️Russia&#39;s Slavyansk-EKO oil refinery in Slavyansk-on-Kuban has just come under attack. It has refining capacity of 5,2 million tonnes of crude oil per year <a href="https://t.co/nhD5bREROq">pic.twitter.com/nhD5bREROq</a>&mdash; Special Kherson Cat 🐈🇺🇦 (@bayraktar_1love) <a href="https://x.com/bayraktar_1love/status/2071019848432230722?ref_src=twsrc%5Etfw">June 27, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Volodimir Zelenski potvrdio je da su ukrajinske snage izvele napad na rafineriju Slavyansk u Krasnodarskoj oblasti, oko 300 kilometara od linije fronta, gdje je izbio veliki požar i poginula jedna osoba. Istovremeno je potvrđen i napad na još jednu rafineriju u Jaroslavskoj oblasti, udaljenu oko 700 kilometara od ukrajinske granice.- Ovo je dio operacija koje slabe sposobnost Rusije da vodi ovaj rat - poručio je Zelenski na platformi X, uz stav Kijeva da su ovakvi udari odgovor na gotovo svakodnevna ruska granatiranja ukrajinskih civila i energetske infrastrukture.<h2>Širenje posljedica rata</h2>Razmjere problema o kojima govori Putin postaju sve vidljivije širom Rusije. Tokom prošle sedmice veliki ukrajinski napad izazvao je požar u rafineriji u oblasti jugoistočno od Moskve, zbog čega su predgrađa ruske prijestolnice bila danima prekrivena gustim dimom.

<blockquote class="twitter-tweet">It&#39;s getting increasingly difficult to believe there&#39;s still an oil refinery underneath all that smoke. <a href="https://t.co/C84fADaQWo">https://t.co/C84fADaQWo</a> <a href="https://t.co/apSwtYNBfG">pic.twitter.com/apSwtYNBfG</a>&mdash; Special Kherson Cat 🐈🇺🇦 (@bayraktar_1love) <a href="https://x.com/bayraktar_1love/status/2071235327813967878?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istovremeno je na okupiranom Krimu proglašeno vanredno stanje zbog sve učestalijih napada. Poluostrvo, koje je Rusija anektirala 2014. godine, suočava se s nestašicama goriva i redukcijama struje nakon prekida logističkih pravaca i oštećenja energetskih postrojenja.<h2>Kritike Zapadu i političke poruke</h2>U nastavku govora Putin je optužio zapadne lidere za licemjerje, tvrdeći da "zapadne elite" ignorišu ukrajinske napade na rusku civilnu infrastrukturu, dok istovremeno nastavljaju sa sankcijama protiv Moskve.Na kraju je najavio i održavanje izbora za deveti saziv Državne dume u septembru, uz poruku da će sve biti provedeno "u strogom skladu sa zakonom".

Razmjere problema o kojima govori Putin postaju sve vidljivije širom Rusije

Putin prvi put otvoreno priznao: "Da, imamo problem"

Na zatvorenoj konferenciji kardinala iz cijelog svijeta o ratovima, koju je organizovao papa Lav XIV, iznesene su optužbe na račun Evropske unije zbog selektivnog pristupa vojnim sukobima i primjene međunarodnog prava.Iz Vatikana poručuju da EU različito reaguje na vojne sukobe u zavisnosti od političkih interesa.Konferencija je sazvana kako bi se analizirala globalna "kultura moći", za koju papa Lav XIV smatra da podstiče savremene sukobe. Poseban fokus stavljen je na preispitivanje katoličke doktrine o pravednom ratu, koju papa vidi kao često korišteno opravdanje za vojne intervencije.<h2>Optužbe za nedosljednost</h2>Šef vatikanskog doktrinarnog odjela, kardinal Viktor Manuel Fernandez (Víctor Manuel Fernández), direktno je optužio EU za nedosljednost.On je istakao da se moralni principi u međunarodnoj politici primjenjuju selektivno i u skladu s interesima.- Ako je neka zemlja neprijatelj, osuđuje se kao nedemokratska i sankcioniše se na razne načine; ali ako je saveznik, činjenica da joj nedostaje sloboda izražavanja, ljudska prava ili demokratija se ignoriše - kazao je.<h2>Dvostruki standardi</h2>Posebno je kritikovao Evropsku uniju, navodeći da nekim državama uvodi ekonomske sankcije, dok drugim šalje finansijsku pomoć i oružje, dok se u drugim sukobima primjenjuju potpuno različiti standardi.Prema njegovim riječima, takve kontradikcije pokazuju da su politički i ekonomski interesi postali važniji od dosljedne primjene međunarodnog prava i univerzalnih vrijednosti.Fernandez je upozorio da se pojam legitimne samoodbrane sve šire koristi kako bi se opravdale vojne intervencije.Naglasio je da se doktrina o pravednom ratu sve češće zloupotrebljava za opravdavanje ratova.Zaključeno je da pravo na legitimnu samoodbranu mora biti tumačeno strožije.

Iz Vatikana poručuju da EU različito reaguje na vojne sukobe u zavisnosti od političkih interesa

Vatikan optužio EU da različito reaguje na vojne sukobe: Negdje uvodi sankcije, a negdje šalje oružje

Izraelska vlada jednoglasno je u nedjelju podržala odluku o priznanju genocida nad Armenima, u vrijeme pogoršanja odnosa između Izraela i Turske.Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar rekao je na sjednici vlade da genocid nad Armenima, uprkos obimnoj i jasnoj historijskoj dokumentaciji, i dalje ostaje predmet institucionalizirane kampanje negiranja i umanjivanja, uključujući, kako je naveo, manipulativno prepravljanje historije, uglavnom od turske vlade.- Široko je prihvaćeno da je Osmansko carstvo sistematski počinilo zločine koji predstavljaju genocid, s ciljem uništenja armenskog naroda - rekao je Sa’ar, piše Politico.Procjenjuje se da je u periodu od 1915. do 1923. godine ubijeno oko 1,5 miliona Armena. Turska dosljedno odbacuje upotrebu termina genocid, dok je više od 30 država, među kojima su Francuska, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Liban i Sirija, priznalo masovna ubistva Armena kao genocid.Odluka izraelske vlade dolazi u trenutku kada su odnosi Izraela i Turske, nekada važnih regionalnih partnera, sve zategnutiji.Prekretnicu u odnosima predstavljala je izraelska vojna operacija u Gazi, pokrenuta nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Turska, uključujući predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, više puta je optužila Izrael za genocid u Gazi, što Izrael odbacuje.Turski potpredsjednik Dževdet Jilmaz prije glasanja je izraelsku rezoluciju opisao kao pokušaj prikrivanja vlastitih zločina.Sa’ar je, međutim, odbacio tvrdnje da je odluka izraelske vlade čin odmazde zbog turskih kritika.- Ovo nije čin odmazde zbog otvorenog neprijateljstva, užasne retorike i neprijateljskih postupaka Turske pod Erdoganovim vodstvom prema Izraelu - rekao je Sa’ar.

Ovaj potez dolazi u trenutku dodatnog pogoršanja odnosa između Izraela i Turske

Izraelska vlada priznala genocid nad Armenima iz Prvog svjetskog rata

U ruševinama širom Pojasa Gaze i dalje se nalazi oko 8.500 tijela i posmrtnih ostataka, a timovi Civilne zaštite potragu obavljaju sa samo jednim ispravnim bagerom, javlja Anadolu.Zbog ozbiljnog nedostatka opreme upozoravaju da bi izvlačenje svih nestalih moglo potrajati godinama, dok porodice nastavljaju čekati da pronađu i sahrane svoje najbliže.Ruševine kuće porodice Gabun, uništene u izraelskom napadu na naselje Sabra u gradu Gazi u oktobru 2025. godine, danas su simbol višemjesečnog čekanja porodica koje tragaju za svojim najmilijima.Timovi Civilne zaštite nastavljaju potragu za tijelima osam osoba zakopanih pod ruševinama, koristeći jedini ispravan bager u Gazi.Dvanaestogodišnji Muhammed Riyad Gabbun, koji je povrijeđen spašen iz ruševina nakon napada, čeka osam mjeseci da se pronađu i ostali nestali članovi njegove porodice.U razgovoru s dopisnikom AA, dijete iz Gaze je reklo: "Osam mjeseci čekam da pronađem svoju porodicu. U sebi imam i nadu i veliku tugu. Želim ih vidjeti i sahraniti u njihovim grobovima."Jusuf ez-Zeharne, vlasnik petospratnice u kojoj je bila porodica Gabun, rekao je da se u zgradi nalazilo otprilike 45 ljudi, uglavnom žena i djece, kada je izraelska vojska napala bez ikakvog upozorenja.Zeharne je izjavio da su tijela dvojice od njegova tri sina, koji su ubijeni u napadu, pronađena, ali da se jedan još uvijek vodi kao nestao pod ruševinama.- Kao otac, moja jedina želja je da pronađem i sahranim barem dio svog sina - rekao je Zeharne, dodajući da je bol porodica u Gazi koje ne mogu pronaći i sahraniti tijela svojih najmilijih još veća.Zeharne je rekao: "Bol u meni je ogromna. Čekam izlaz i olakšanje od Boga."<h2>Potraga za hiljadama nestalih tijela</h2>Glasnogovornik Civilne zaštite Gaze Mahoud Basal izjavio je da se hiljade tijela i ljudskih ostataka nalaze pod ruševinama uništenih zgrada širom Gaze.Basal je naglasio da se uprkos ovom teškom teretu, operacije potrage provode samo jednim bagerom.Basal je izjavio da napori za izvlačenje ispod ruševina napreduju vrlo sporo zbog ozbiljnog nedostatka teške opreme i mašina.- Jedini razlog za to je što Izrael drži svoje granične prelaze zatvorenima i ne dozvoljava ulazak potrebne teške mašinerije i opreme u Pojas Gaze - rekao je.Dodao je da se radovi izvode s velikim poteškoćama u trenutnim uslovima i da se timovi suočavaju s ozbiljnim preprekama zbog nedostatka opreme i rizika na terenu.<h2>8.500 tijela pod ruševinama</h2>- Otprilike 8.500 tijela i posmrtnih ostataka još uvijek je pod ruševinama. Nije moguće pronaći sve nestale sa trenutnim resursima - rekao je.Pozivajući sve međunarodne strane, Basal je izjavio da se hitno moraju obezbijediti potrebne teške mašine, bageri i tehnička oprema kako bi se nastavile potrage, spašavanje i izvlačenje.- Ako nastavimo ovim tempom sa trenutnim resursima, posao će trajati godinama. Imamo samo jedan komad teške mašinerije, a ova mašina bi mogla postati neupotrebljiva u svakom trenutku - dodao je.Basal, koji je izdao upozorenje, izjavio je da bi, ukoliko se obezbijedi potrebna oprema, uklanjanje tijela ispod ruševina moglo biti završeno za otprilike tri mjeseca.Glasnogovornik Civilne zaštite podsjetio je da su napori za uklanjanje tijela morali biti više puta zaustavljani zbog nedostatka teške mehanizacije.Navodi se da su kapaciteti civilne zaštite u Gazi teško oštećeni tokom izraelskih napada i da timovi imaju poteškoća da dođu do mnogih područja zbog široko rasprostranjenog razaranja. Činjenica da se operacije uklanjanja ruševina izvode bez teške mehanizacije i stručnih timova dodatno otežava proces.Nedostatak teške opreme ne samo da odgađa uklanjanje tijela, već i produbljuje dugogodišnju bol porodica nestalih. Porodice nastavljaju čekati, a da čak ni ne mogu pronaći grob za svoje voljene.Timovi koji rade na terenu suočavaju se s velikim rizicima sa svakom intervencijom.Prema zvaničnicima u Gazi, prema prvoj fazi sporazuma o prekidu vatre koji je na snazi ​​od 10. oktobra 2025. godine, Izrael je trebao dozvoliti ulazak potrebne teške mehanizacije u regiju, ali to nije obezbijeđeno.Zvaničnici navode da količina otpada nastalog usljed izraelskih zračnih, kopnenih i pomorskih napada na Pojas Gaze iznosi približno 50 do 68 miliona tona, pokrivajući ogromna stambena područja.Zbog ovog masovnog razaranja izuzetno je teško pronaći hiljade ljudi zarobljenih pod ruševinama kao rezultat izraelskih napada, a navodi se da bi, u trenutnim uslovima, potraga mogla trajati godinama.

Civilna zaštita upozorava da bi pronalazak svih nestalih mogao trajati godinama zbog nedostatka teške mehanizacije

Oko 8.500 tijela i dalje pod ruševinama u Gazi, potraga se odvija jednim bagerom

Najmanje 14 osoba poginulo je u nedjelju u padu helikoptera kompanije Aramco u Saudijskoj Arabiji, saopćilo je Ministarstvo energetike te zemlje.Nesreća se dogodila oko šest sati ujutro po lokalnom vremenu, a prema dostupnim informacijama, među stradalima su isključivo državljani Saudijske Arabije. Nadležni za sada nisu saopćili uzrok pada, niti su poznate okolnosti koje su dovele do nesreće.Helikopter je bio u vlasništvu kompanije Aramco, najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja je u većinskom vlasništvu saudijske države.Kompanija se posljednjih sedmica nalazi pod pritiskom zbog poremećaja na globalnom tržištu nafte izazvanih sukobom između Izraela i Irana. Zbog sigurnosnih rizika u području Hormuškog moreuza, Aramco je ranije dio izvoza nafte preusmjerio na alternativne naftovode.&nbsp;

Nadležni za sada nisu saopćili uzrok pada, niti su poznate okolnosti koje su dovele do nesreće

Srušio se helikopter poznate svjetske naftne kompanije u Saudijskoj Arabiji: Poginulo 14 osoba

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas (Kallas) saopćila je da je EU osigurala pet miliona eura hitne pomoći za zajednice pogođene razornim potresima u Venecuela.Kako je navela, aktiviran je Mehanizam EU za civilnu zaštitu, a nekoliko država članica već je poslalo spasilačke timove, vatrogasce i medicinsko osoblje. Satelitski sistem Kopernikus (Copernicus) koristi se za procjenu štete i usmjeravanje pomoći.Prema podacima vlasti, u dva snažna potresa poginulo je najmanje 1.430 ljudi, više od 50.000 se vodi kao nestalo, dok je katastrofa pogodila oko sedam miliona stanovnika

Evropska unija aktivirala je Mehanizam civilne zaštite, dok spasilački timovi i medicinsko osoblje već pomažu područjima pogođenim razornim potresima

EU šalje pet miliona eura hitne pomoći Venecueli

Toplotni talas koji je pogodio Francusku izazvao je ozbiljne posljedice. Prema podacima zdravstvenih vlasti, od 24. juna zabilježeno je više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva u odnosu na uobičajeni prosjek.Najviše su pogođene regije koje su bile pod najvišim stepenom upozorenja, a čak 85 posto preminulih čine osobe starije od 65 godina. Stručnjaci upozoravaju da bi konačan broj žrtava mogao biti i veći.Zbog ekstremnih temperatura otkazani su brojni javni događaji, uključujući Povorku ponosa i muzički festival Solidays. Vreli talas zahvatio je i Španiju, gdje se vrućinama pripisuje više od 210 smrtnih slučajeva.

Toplotni talas oborio historijski rekord u Poljskoj: Izmjereno čak 40,5 stepeni

Spasioci i dalje tragaju za preživjelima četiri dana nakon razornih zemljotresa

Putin zabranio izvoz goriva

Video / Njemačka pod ekstremnim vrućinama: Policija zalijevala ljude vodom

Horor u Tajlandu: Kamere snimile Australca kako iznosi kofer s tijelom tinejdžerice

Mađarski medij uputio apel novoj vladi: Prekinite Orbanovu politiku, idite na komemoraciju u Potočare 11. jula

Ukrajinske snage razorile važan most na Krimu: Prekinuta ključna željeznička veza, vozovi zaustavljeni

Supruga i djeca argentinskog fudbalera pronađeni mrtvi nakon tri dana potrage

Nevjerovatni prizori iz Turske: Dok u jednom dijelu zemlje ljudi traže spas od vrućine, u drugom čiste snijeg

Putin prvi put otvoreno priznao: "Da, imamo problem"

Vatikan optužio EU da različito reaguje na vojne sukobe: Negdje uvodi sankcije, a negdje šalje oružje

Izraelska vlada priznala genocid nad Armenima iz Prvog svjetskog rata

Oko 8.500 tijela i dalje pod ruševinama u Gazi, potraga se odvija jednim bagerom

Srušio se helikopter poznate svjetske naftne kompanije u Saudijskoj Arabiji: Poginulo 14 osoba

EU šalje pet miliona eura hitne pomoći Venecueli

Više od 1.000 mrtvih zbog ekstremnih vrućina u Francuskoj

Globus

Toplotni talas oborio historijski rekord u Poljskoj: Izmjereno čak 40,5 stepeni

Spasioci i dalje tragaju za preživjelima četiri dana nakon razornih zemljotresa

Putin zabranio izvoz goriva

Video / Njemačka pod ekstremnim vrućinama: Policija zalijevala ljude vodom

Horor u Tajlandu: Kamere snimile Australca kako iznosi kofer s tijelom tinejdžerice

Mađarski medij uputio apel novoj vladi: Prekinite Orbanovu politiku, idite na komemoraciju u Potočare 11. jula

Ukrajinske snage razorile važan most na Krimu: Prekinuta ključna željeznička veza, vozovi zaustavljeni

Supruga i djeca argentinskog fudbalera pronađeni mrtvi nakon tri dana potrage

Nevjerovatni prizori iz Turske: Dok u jednom dijelu zemlje ljudi traže spas od vrućine, u drugom čiste snijeg

Putin prvi put otvoreno priznao: "Da, imamo problem"

Vatikan optužio EU da različito reaguje na vojne sukobe: Negdje uvodi sankcije, a negdje šalje oružje

Izraelska vlada priznala genocid nad Armenima iz Prvog svjetskog rata

Oko 8.500 tijela i dalje pod ruševinama u Gazi, potraga se odvija jednim bagerom

Srušio se helikopter poznate svjetske naftne kompanije u Saudijskoj Arabiji: Poginulo 14 osoba

EU šalje pet miliona eura hitne pomoći Venecueli

Više od 1.000 mrtvih zbog ekstremnih vrućina u Francuskoj