Peter Mađar, lider stranke Tisza koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, izjavio je da će nova vlada Tisze objaviti arhive domaćih obavještajnih službi iz komunističkog doba, javlja Anadolu.- Dolazeća vlada Tisza-e otvorit će dosijee domaćih obavještajnih službi iz komunističkog doba - objavio je mandatar za novog premijera Mađarske na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u.Naveo je i da se zastupnici njegove stranke neće useliti u zgradu parlamenta, koju je opisao kao nekadašnje sjedište tajne policije i Mađarske socijalističke radničke partije.Prema ranijim izjavama, Balint Ruf, koji će voditi kabinet premijera, rekao je da će objavljivanje "dosijea agenata" biti jedan od njegovih prvih zadataka nakon formiranja nove vlade.Ruf je kazao da buduća mađarska vlada planira da otvori historijske arhive tajne policije iz komunističkog perioda.Naveo je da će istraživačima biti omogućen puni pristup arhivama, uz cilj da se rad odvija bez političkog pritiska.Peter Mađar je ostvario ubjedljivu pobjedu nad Viktorom Orbanom na parlamentarnim izborima održanim 12. aprila, prema podacima Nacionalne izborne kancelarije.

Nakon izborne pobjede, lider Tisze poručio je da će nova vlada omogućiti potpuni pristup arhivama obavještajnih službi bez političkog pritiska

Mađar najavio otvaranje tajnih arhiva iz komunističkog doba u Mađarskoj

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su prekidi interneta povezani s operativnim mjerama za sprečavanje terorističkih napada i zaštitu građana, naglasivši da je sigurnost uvijek prioritet, što je njegovo prvo javno objašnjenje ograničenja koja se postepeno uvode od prošle godine, javlja Anadolu.<h2>Putinova objašnjenja</h2>Govoreći na sastanku vlade u Moskvi usmjerenom na razvoj ruske arktičke zone i Transarktičkog transportnog koridora, Putin je izjavio da su prekidi internet usluga povezani s operativnim mjerama usmjerenim na sprečavanje terorističkih napada.- Ono s čime se ljudi susreću u velikim gradovima – ne često, ali, nažalost, dešava se – mislim na određene probleme i poremećaje u radu interneta u velikim gradskim područjima. I, naravno, ako je ovo povezano s operativnim radom na sprečavanju terorističkih akata – a znamo da, nažalost, ponekad propustimo takve napade – onda će osiguranje sigurnosti ljudi uvijek biti prioritet - rekao je Putin.Od 2024. godine, ruske vlasti sve više primjenjuju tehničke mjere koje mogu usporiti ili privremeno ograničiti pristup internetu u određenim regijama.Ove mjere su opravdane iz sigurnosnih razloga, posebno kao odgovor na napade dronovima u Ukrajini i druge uočene prijetnje.<h2>Zabrinuti građani</h2>Međutim, izazvale su zabrinutost među preduzećima i stanovnicima zbog njihovog utjecaja na komunikacije, digitalne usluge i svakodnevne ekonomske aktivnosti.Putin je napomenuo da je u takvim okolnostima teško postići ravnotežu između informiranja javnosti o ograničenjima i održavanja tajnosti potrebne za operativne aktivnosti.Naložio je da se razmotre rješenja kako bi se osigurala bliska koordinacija između agencija za provođenje zakona i civilnih struktura kako bi se pronašli optimalni pristupi.

Naredio je mehanizme za održavanje osnovnih usluga u radu tokom web ograničenja

Putin kazao da su prekidi interneta u ruskim gradovima povezani s antiterorističkim operacijama

Šestogodišnja djevojčica Marija, koju je majka bacila sa terase stana u Italiji prije nego što je sa još dvoje djece u naručju skočila s visine, i dalje se nalazi u kritičnom stanju, a ljekari se bore za njen život.Djevojčica je jučer ujutro primljena u bolnicu nakon što ju je majka (46) bacila sa trećeg sprata zgrade u ulici Via Zanoti Bjanko u Katancaru, a potom skočila držeći u rukama bebu staru četiri mjeseca i još jedno dijete od četiri godine.Majka, beba i mlađe dijete preminuli su na licu mjesta, dok je mala Marija sa teškim povredama hitno prevezena u bolnicu.<h2>Potresni detalji</h2>Hitnu pomoć pozvale su komšije koje su oko pet sati ujutro čule snažan udar, a zatim ugledale četiri nepomična tijela na pločniku. Beba, četverogodišnje dijete i majka nisu davali znakove života, dok je mala Marija još uvijek jedva disala.Prema informacijama iz istrage, majka je pred zoru probudila djecu, obukla ih kao da ih vodi napolje, a zatim izgovorila molitvu. Uzela je brojanicu, jedno dijete izvela na terasu i bacila ga, a potom je u naručje uzela drugo dvoje djece i skočila s visine.Kada je policija stigla na mjesto zločina, brojanica joj je i dalje bila omotana oko ruke.<h2>Probudio ga krik</h2>Otac djece bio je u stanu u trenutku tragedije. Spavao je dok je njegova supruga, iz još uvijek nepoznatih razloga, počinila ubistvo djece i potom sebi oduzela život. Probudio ga je vrisak komšija, nakon čega je u šoku istrčao niz stepenice i pokušavao da oživi djecu, neutješno plačući.- Viđali smo djecu svako jutro. Ovo je tragedija... Djeca su se igrala napolju, davali bismo im slatkiše, ovo je strašno, strašno... - rekli su komšije kroz suze.Oni navode da je porodica djelovala mirno i povučeno. Za majku kažu da je bila tiha i veoma religiozna osoba. Ističu da je prije nego što je prestala raditi kako bi se posvetila djeci, bila direktorica jednog doma za starije osobe u gradu.Dodaju da porodica nije imala finansijske probleme niti su primjećene bilo kakve disfunkcionalnosti u odnosima.<h2>Istraga u toku</h2>Gradonačelnik Katancara Nikola Fiorita rekao je da je majka često odlazila u crkvu i bila bliska sa svećenicima.- Ovdje nije bilo riječi o nekoj teškoj porodičnoj situaciji. Zato možemo posumnjati na patnju koja je vjerovatno nevidljiva - rekao je Fiorita.Istražitelji za sada ne sumnjaju u spontani čin, već razmatraju mogućnost da je riječ o unaprijed smišljenom djelu, a među mogućim uzrocima navodi se i postporođajna depresija.Istraga je i dalje u toku.

Majka, beba i mlađe dijete preminuli su na licu mjesta, dok je mala Marija sa teškim povredama hitno prevezena u bolnicu

Malu Mariju majka bacila s terase, pa skočila s još dvoje djece u naručju: "Otac je pokušavao da ih oživi"

Više od 30 miliona ljudi širom svijeta moglo bi ponovo završiti u siromaštvu čak i ako bi rat između Irana i Sjedinjenih Američkih Država bio okončan već sutra, upozoravaju Ujedinjene nacije.Čelnik Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Aleksandar De Kro (Alexander De Croo) izjavio je za Reuters da se već sada osjećaju ozbiljne ekonomske posljedice globalnih tenzija.- Na globalnom nivou gubi se između 0,5 i 0,8 posto BDP-a. Šta to znači za najranjivije zemlje svijeta? To znači da će 32 miliona ljudi ponovo pasti u siromaštvo - rekao je De Kro, bivši belgijski premijer.On je naglasio da su glavni uzroci ovakvog razvoja događaja nagli rast cijena energije i sve veća nesigurnost u lancima snabdijevanja hranom. Dodao je da, osim nafte, kroz Hormuški moreuz prolaze i velike količine gnojiva, te da je Iran praktično blokirao taj ključni pomorski pravac.Prema njegovim riječima, posljedice bi mogle biti dugoročne, posebno u sektoru prehrambene sigurnosti.- Sezona sadnje je sada. "Ako se sad sije, a nema pristupa gnojivima, produktivnost će u septembru, oktobru i novembru biti znatno niža… a nesigurnost u opskrbi hranom dostići će vrhunac za nekoliko mjeseci -&nbsp;rekao je.Ujedinjene nacije upozoravaju da bi kombinacija ekonomskih i logističkih poremećaja mogla dodatno pogoršati položaj najugroženijih država u narednom periodu.

Ujedinjene nacije upozoravaju da bi kombinacija ekonomskih i logističkih poremećaja mogla dodatno pogoršati položaj najugroženijih država 

UN: 30 miliona ljudi ponovno će pasti u siromaštvo

UN: 30 miliona ljudi ponovno će pasti u siromaštvo čak i ako rat s Iranom sutra završi

Američka blokada nije zaustavila izvoz iranske nafte, a tankeri natovareni iranskom naftom i raspoloživi kapaciteti skladišta trebali bi omogućiti nastavak isporuka i u narednim sedmicama, procjenjuje kompanija za analizu podataka Vortexa.Sjedinjene Američke Države uvele su pomorsku blokadu Irana u Omanskom zaljevu i Arapskom moru nakon neuspjelog prvog kruga mirovnih pregovora u Islamabadu.Prema izvještaju Vortexe, američke snage blokadu ne provode nužno u blizini iranskih luka niti unutar Hormuškog moreuza, već fleksibilno, u zoni oko 300 milja zapadno, između pakistansko-iranske granice i najzapadnijeg dijela Omana.Iran je, s druge strane, već u ranoj fazi američko-izraelskih napetosti preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi država koje Teheran smatra "prijateljskim" koordiniraju prolaz s iranskom mornaricom.<h2>Propusna blokada</h2>Od početka američke blokade 13. aprila do 21. aprila kroz Hormuški moreuz i područje pod blokadom prošla su 34 tankera pod sankcijama ili povezana s Iranom, koji su bili na putu iz iranskih luka ili prema njima, pokazuju podaci Vortexe.Iz zone pod američkom blokadom izvezeno je 10,7 miliona barela iranske nafte, procjenjuje ova kompanija.Kako navode, iranska nafta prevezena je na šest tankera koji su isključili automatski identifikacijski sistem (AIS), čime su prestali slati podatke o lokaciji.Američka vojska je, prema navodima Reutersa koji se poziva na neimenovane izvore iz pomorskog sektora i sigurnosnih službi, presrela najmanje tri tankera pod iranskom zastavom u azijskim vodama.U srijedu poslijepodne američke oružane snage saopćile su da su u okviru blokade do sada uputile 29 plovila da promijene kurs ili se vrate u luku, navodi Reuters.<h2>Stabilan tranzit</h2>Promet kroz Hormuški moreuz ostao je, uprkos tenzijama, uglavnom na nivou prije uvođenja američke blokade, navode iz Vortexe.U prosjeku je od 13. do 21. aprila kroz moreuz prolazilo 4,5 brodova dnevno, što je približno isto kao u prethodnih 30 dana, kada je prosjek iznosio četiri broda dnevno.Ipak, zabilježen je blagi pad iranskog pomorskog prometa. Prema podacima, kroz Hormuz je nakon uvođenja blokade dnevno prolazio jedan do dva broda povezana s Iranom, dok je ranije taj broj iznosio dva do tri.<h2>Izvan dometa</h2>Iako izaziva veliku medijsku pažnju, američka blokada, prema procjenama Vortexe, vjerovatno neće značajnije utjecati na iranski izvoz nafte u naredna dva do tri mjeseca.Oko 160 miliona barela iranske nafte već se nalazi u tankerima, od čega je približno 130 miliona barela izvan zone američke pomorske blokade. Ta količina, kako se navodi, odgovara oko 2,5 mjeseca uobičajenih kineskih uvoznih potreba, a kroz blokadu će vjerovatno proći još iranskih tankera.Blokada u kratkom roku neće značajno utjecati ni na proizvodnju, procjenjuje Vortexa, jer bi Iranu za punjenje skladišta do maksimalnog kapaciteta, prema podacima iz 2020. godine, trebalo oko 22 dana uz tempo od 1,5 miliona barela dnevno.Dodatno se navodi da iranski skladišni kapaciteti mogu podržati proizvodnju i do dva mjeseca, iako bi proizvođači vjerovatno ranije počeli smanjivati obim proizvodnje iz predostrožnosti.Međutim, u Vortexi naglašavaju da ove procjene vrijede u slučaju potpune američke blokade, dok dosadašnji podaci sugerišu da je takav scenario malo vjerovatan.U srijedu poslijepodne američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) saopćio je da su sankcije na iransku naftu privremeno obustavljene na još 30 dana, na zahtjev zemalja koje, kako je naveo, imaju najveći rizik od nestašice nafte zbog situacije u Hormuškom moreuzu.

Američka blokada nije zaustavila izvoz iranske nafte, procjenjuje kompanija za analizu podataka Vortexa

Iranski brodovi otvorili vatru na tanker u Hormuškom moreuzu

Američka blokada propušta: "U devet dana Iran izvezao 10,7 miliona barela nafte"

Evropska unija je u četvrtak finalizirala dugo odgađani paket finansijske podrške Ukrajini od 90 milijardi eura (oko 105 milijardi dolara), okončavajući višemjesečni politički zastoj i otvarajući put za početak isplata u drugom kvartalu 2026. godine.Sporazum, koji je usvojilo Vijeće EU-a, ima za cilj rješavanje hitnih budžetskih potreba Ukrajine i jačanje njenih kapaciteta odbrambene industrije do 2026. i 2027. godine.Od ukupnog iznosa, 30 milijardi eura bit će izdvojeno za makroekonomsku podršku, dok će 60 milijardi eura biti usmjereno na investicije vezane za odbranu, uključujući nabavku vojne opreme.Finansiranje će se prikupiti putem zaduživanja EU-a na tržištima kapitala i podržano budžetom bloka. Očekuje se da će otplata doći iz budućih reparacija koje Rusija duguje Ukrajini.Prema saopštenju, 45 milijardi eura ukupnog kredita bit će dostupno 2026. godine, uključujući 28,3 milijarde eura namijenjenih posebno za ukrajinske obrambeno-industrijske kapacitete.Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta opisao je ovaj potez kao dio šire strategije za osiguranje "pravednog i trajnog mira", kombinirajući ojačanu podršku Ukrajini s "povećanim pritiskom" na Moskvu.<h2>Sankcije Rusiji</h2>Uz finansijski paket, EU je također usvojio 20. paket sankcija Rusiji, usmjerenih na ključne sektore poput energetike, finansija i odbrane u nastojanju da oslabi njenu ratnu ekonomiju.- Zastoj je završen. EU je upravo otvorio put za kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu i 20. paket sankcija - napisala je šefica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kalas na društvenoj mreži X sa sjedištem u SAD-u.<h2>Promjena vlasti u Mađarskoj</h2>Paketi su se suočili s kašnjenjima zbog unutrašnjih nesuglasica, uključujući veto odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana. Nakon promjene rukovodstva u Budimpešti, prigovori su uklonjeni, što je omogućilo brzo zaključivanje pregovora.Odluka je usvojena uz podršku 24 države članice u okviru poboljšanog okvira saradnje, dodaje se u saopštenju.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen također je pozdravila sporazum, rekavši da on pokazuje posvećenost EU-a da "udvostruči" podršku Ukrajini, a istovremeno pojača pritisak na Rusiju.

Odluka usvojena uz podršku 24 države članice, nakon promjene vlasti u Mađarskoj

EU odobrila 90 milijardi eura za Ukrajinu, Rusiji uvedene nove sankcije

Papa Lav XIV napustio je Ekvatorijalnu Gvineju, opraštajući se od Afrike, kontinenta koji ga je tako toplo dočekao i ugostio u posljednjih jedanaest dana, javlja Vatican News.Polazeći iz Ekvatorijalne Gvineje oko 14 sati po lokalnom vremenu, Papa se rukovao s vlastima te zemlje na aerodromu Malabo, prije nego što se ukrcao u let koji će ga odvesti kući, nazad u Rim.Papa putuje od 13. aprila, na svom trećem apostolskom putovanju u inostranstvo. Posjetio je četiri nacije u Africi: Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorijalnu Gvineju. U svakoj od njih, kao glasnik mira, osvrnuo se na historiju, sadašnjost i budućnost zemlje, uputio riječi ohrabrenja građanima i istakao potrebu za pravdom dok se obraćao njihovim vođama.Papa Lav trebao bi se vratiti u Rim oko 20 sati po lokalnom vremenu i očekuje se da će održati svoju uobičajenu konferenciju za novinare tokom leta s novinarima u papinskom avionu.

Napustio je Ekvatorijalnu Gvineju, opraštajući se od Afrike, kontinenta koji ga je tako toplo dočekao i ugostio u posljednjih jedanaest dana

Papa Lav završio afričku turneju

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da njegova zemlja ima "potpunu kontrolu" nad Hormuškim moreuzom, ističući da je ovaj ključni pomorski pravac zatvoren dok Iran ne pristane na novi sporazum.U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da unutar Irana vlada ozbiljna politička nestabilnost i sukobi različitih frakcija.

- Iran se jako muči s time ko mu je vođa! Jednostavno ne znaju! Sukobi unutar zemlje između "tvrde struje", koja je na bojištu teško gubila, i "umjerenih", koji uopće nisu toliko umjereni (ali dobivaju na ugledu!), potpuno su ludi! Imamo potpunu kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Nijedan brod ne može ući ni izaći bez odobrenja američke mornarice. Moreuz je "potpuno zatvoren" sve dok Iran ne bude spreman postići dogovor!!! Hvala na pažnji u vezi s ovim pitanjem - poručio je Tramp.On je naglasio da će Sjedinjene Američke Države nastaviti vršiti pritisak sve dok Teheran ne pokaže spremnost za novi dogovor.

On je naglasio da će Sjedinjene Američke Države nastaviti vršiti pritisak sve dok Teheran ne pokaže spremnost za novi dogovor.

Tramp tvrdi: "Iran ne zna ko mu je vođa, unutarnji sukobi su potpuno ludi!"

Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je videosnimke navodne zapljene teretnog broda MSC Epaminondas, koji je jučer presretnut u Hormuškom moreuzu.Na snimku koji je objavio IRGC vidi se kako njihove snage prilaze trgovačkom brodu i preuzimaju kontrolu nad plovilom. Riječ je o jednom od dva broda koja je Iran zaplijenio tokom jučerašnjih incidenata u moreuzu.Prema iranskoj novinskoj agenciji Fars, bliskoj Revolucionarnoj gardi, u razmaku od nekoliko sati napadnuta su tri trgovačka broda. Brod Euphoria pogođen je i nasukan uz obalu Irana, dok su MSC Francesca i Epaminondas zaplijenjeni i usmjereni prema iranskoj obali.<h2>BBC: Snimka je inscenirana</h2>Analiza dostupnog videosnimka ukazuje na to da je materijal najvjerovatnije snimljen nekoliko sati nakon prvobitnog napada. Tim BBC Verify analizirao je dvominutni snimak na kojem se vide naoružani muškarci u manjim plovilima kako se približavaju brodovima MSC Francesca i Epaminondas, koji su jučer ujutro prijavili da su bili pod paljbom.

<blockquote class="twitter-tweet">The Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC) has released footage of the IRGC-N seizure of the two cargo vessels, the MSC Francesca and the Epaminondas, in the Strait of Hormuz earlier today. Per the White House press secretary, U.S. President Donald J. Trump does not consider… <a href="https://t.co/p3z0n2sFz6">pic.twitter.com/p3z0n2sFz6</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2047069534767460850?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iako su teretni brodovi na snimku jasno identifikovani, analiza zračnih kadrova sugeriše da su najvjerovatnije snimljeni oko 17 sati po lokalnom vremenu. Na to upućuje smjer njihovog kretanja, koji odgovara dostupnim podacima o plovidbi u tom periodu, što je nekoliko sati nakon prijave napada.Postoje i dodatni elementi koji ukazuju na mogućnost da su pojedini dijelovi snimka inscenirani. Tako je, naprimjer, otvor na brodu MSC Francesca, kroz koji se muškarci ukrcavaju, već bio otvoren u trenutku dolaska iranskog plovila. Također, drugi kadar snimljen s palube tog broda prikazuje dolazak iranskih snaga, što sugeriše da je neko već bio na brodu kako bi zabilježio taj trenutak.<h2>Podaci o praćenju</h2>Jedan dio snimka prikazuje plovilo koje se približava krmi grčkog broda Epaminondas, ali nije jasno da li su kasniji kadrovi iz unutrašnjosti snimljeni upravo na tom brodu ili na MSC Francesca. Grčke vlasti demantovale su navode da je Epaminondas zaplijenjen, ističući da je kapetan zadržao kontrolu nad plovilom.Podaci o praćenju pokazuju da je Epaminondas napustio područje incidenta i zaplovio prema sjeverozapadu, u pravcu otoka Qeshm, nakon čega mu je isključen transponder. Transponder broda MSC Francesca također je jučer isključen, nakon što je nekoliko sati emitovao signal s lokacije napada.

Na snimku koji je objavio IRGC vidi se kako njihove snage prilaze trgovačkom brodu i preuzimaju kontrolu nad plovilom

Video / BBC tvrdi: Upad iranskih specijalaca na brod u Hormuškom moreuzu je insceniran

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) oglasio se putem svoje društvene mreže Truth Social, gdje je iznio naredbe upućene Ratnoj mornarici Sjedinjenih Američkih Država.- Naredio sam Ratnoj mornarici Sjedinjenih Država da gađa i uništi bilo koji čamac, bez obzira na to koliko mali bio (njihovi ratni brodovi su svi, njih 159, na dnu mora!), koji postavlja mine u vodama Hormuškog moreuza. Ne smije biti oklijevanja. Pored toga, naši 'čistači' mina upravo raščišćavaju moreuz. Ovim putem naređujem da se ta aktivnost nastavi, ali trostruko jačim intenzitetom! Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju. Predsjednik Donald J. Tramp - naveo je Tramp u objavi.U nastavku obraćanja, Tramp je komentarisao i unutrašnju situaciju u Iranu, tvrdeći da se tamošnje vlasti suočavaju s ozbiljnim podjelama.- Iran se jako teško snalazi da shvati ko im je vođa. Jednostavno ne znaju! Unutrašnja borba između tvrdolinijaša, koji teško gube na bojnom polju, i 'umjerenih', koji uopšte nisu baš umjereni (ali stiču poštovanje!), je luda! Imamo potpunu kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Nijedan brod ne može ući ili izaći bez odobrenja Američke mornarice. Čvrsto je zapečaćen sve dok Iran ne bude u mogućnosti da postigne dogovor! Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju - dodao je Tramp.

Naredio sam Ratnoj mornarici Sjedinjenih Država da gađa i uništi bilo koji čamac, bez obzira na to koliko mali bio, poručio je

Tramp izdao naređenje mornarici: "Uništite sve čamce koji postavljaju mine u Hormuškom moreuzu"

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha koji živi u egzilu, pozvao je evropske vlade da ne popuštaju iranskom vodstvu, poručivši da bi nastavak pregovora samo produžio opstanak sadašnjeg sistema na vlasti.- Ako mislite da možete postići mir s ovim režimom, grdno se varate. Neće biti stabilnosti, čak ni ako preživi neka razvodnjena verzija ovog sistema - rekao je danas na konferenciji za novinare u Berlinu.Nakon završetka konferencije, Pahlavi je bio meta incidenta kada je na njega bačen predmet.Evropa je, kako je naveo 65-godišnji Pahlavi, suočena s izborom "između režima na samrti koji ugrožava sve nas i slobodnog Irana".- Režim nikada nije bio ovako krhak kao sada. To je ranjena zvijer -dodao je.Pahlavi je naglasio da među sadašnjim iranskim čelnicima nema pragmatičara ni reformatora, već da su oni samo "različita lica jednog režima".Tvrdeći da su iranske vlasti u posljednja dva tjedna pogubile 19 političkih zatvorenika, upitao je hoće li "slobodni svijet nešto poduzeti ili će u tišini promatrati pokolj".Bivši prijestolonasljednik istakao je i da sebe vidi kao osobu koja bi mogla voditi demokratsku tranziciju u slučaju pada sadašnjeg režima.<h2>Razlog posjete Njemačkoj</h2>Pahlavi, kojeg iranski monarhisti vide kao vođu opozicije, boravi u Njemačkoj kako bi prikupio podršku za svoju kampanju političkih promjena u Iranu.U Berlin je stigao kao privatna osoba, ali vodi političke razgovore. Očekuje se da će se sastati s Arminom Lašetom (Armin Laschet), zastupnikom iz Kršćansko-demokratske unije kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz), kao i s vanjskopolitičkim dužnosnicima drugih stranaka. Ipak, nije planiran sastanak s članovima vlade.Na pitanje zašto je to tako, ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) rekao je da Pahlavi dolazi kao privatna osoba i da "također vodi političke razgovore", ali je dodao da "savezna vlada nema ulogu voditi takve razgovore".Pahlavi je takav stav nazvao "sramotom", ističući da bi demokratske vlade trebale "razgovarati s ljudima koji su glas onih bez glasa", te je optužio Berlin da dopušta da ga režim u Teheranu ucjenjuje.

<blockquote class="twitter-tweet">WATCH: An Iranian demonstrator threw paint on Reza Pahlavi in Berlin today. <a href="https://t.co/CIubYN5cc1">pic.twitter.com/CIubYN5cc1</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2047266752740966492?ref_src=twsrc%5Etfw">April 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Stotine Pahlavijevih pristalica okupile su se u Berlinu na protestu za promjenu režima u Iranu. Održani su i kontraprotesti, a nakon konferencije za novinare neko je na njega bacio paradajz sos.<h2>Može li biti novi iranski vođa?</h2>Armin Lašet (Armin Laschet), koji predsjedava odborom Bundestaga za vanjsku politiku, branio je svoju odluku da razgovara s Pahlavijem, rekavši da je "uvjeren" da on "može biti osoba koja će voditi tranziciju".- On je jedino poznato lice opozicije. A za mnoge Irance on je zasad jednostavno alternativa režimu mula", rekao je političar CDU-a za javni servis ARD. "On sebe vidi kao prijelaznu figuru, a ne kao trajnog vladara ni kao novog šaha."Ako bi "režim doista pao", rekao je Lašet, "mnogi bi se mogli okupiti oko njega".I sam Pahlavi tvrdi da ima podršku Iranaca, navodeći da su milioni ljudi na ulicama skandirali njegovo ime.- Vjeruju mi - rekao je.Ipak, promjena vlasti u Iranu trenutno djeluje neizvjesno, jer Teheran, nakon sedmica američko-izraelskih napada i blokade američke mornarice, ne pokazuje znakove popuštanja.<h2>Ko je Reza Pahlavi?</h2>Pahlavi živi u egzilu u američkoj saveznoj državi Merilend i najstariji je sin posljednjeg iranskog šaha Mohamada Reze Pahlavija, svrgnutog tokom Islamske revolucije 1979. godine.Iako ima podršku monarhista, Pahlavi ostaje kontroverzna figura među iranskim opozicionim grupama, od kojih neke odbacuju mogućnost povratka člana bivše kraljevske porodice na vlast.Kritičari ga optužuju da nema demokratski legitimitet i da je preblizak Izraelu, dok i dalje nije jasno koliku stvarnu podršku ima unutar samog Irana.

Pahlavi, kojeg iranski monarhisti vide kao vođu opozicije, boravi u Njemačkoj kako bi prikupio potporu za svoju kampanju političkih promjena u Iranu

Video / Drama u Berlinu: Aktivista gađao Rezu Pahlavija paradajz sosom

Američke snage izvele su noćni helikopterski desant i upad na tanker M/T Majestic X u Indijski okean. Prema navodima Pentagona, riječ je o brodu bez državne pripadnosti koji je bio pod sankcijama i prevozio iransku naftu.Operacija je provedena u okviru aktivnosti INDOPACOM, odnosno američkog zapovjedništva za Indopacifik. Objavljen je i snimak upada specijalaca na brod, uz poruku da međunarodne vode ne mogu biti utočište za kršenje sankcija.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Overnight, U.S. forces carried out a maritime interdiction and right-of-visit boarding of the sanctioned stateless vessel M/T Majestic X transporting oil from Iran, in the Indian Ocean within the INDOPACOM area of responsibility. We will continue global maritime enforcement to… <a href="https://t.co/SWF6Jt9Ci4">pic.twitter.com/SWF6Jt9Ci4</a>&mdash; Department of War 🇺🇸 (@DeptofWar) <a href="https://twitter.com/DeptofWar/status/2047272909920444776?ref_src=twsrc%5Etfw">April 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iz Pentagona su poručili da će nastaviti s provođenjem pomorskih pravila širom svijeta kako bi spriječili ilegalne mreže i presretali plovila koja pomažu Iranu, bez obzira na njihovu lokaciju.Ova akcija dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku, gdje Sjedinjene Američke Države nastoje ograničiti izvoz iranske nafte, kao ključnog izvora finansiranja. Istovremeno, Iran pojačava pritisak u Hormuški moreuz, koristeći brze čamce za ometanje pomorskog saobraćaja i zapljenu tankera.Prema izvještajima Associated Press, ovakve aktivnosti već su dovele do rasta troškova osiguranja i promjena u globalnim trgovačkim rutama, uključujući preusmjeravanje brodova oko Afrike.Vojni analitičari upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli izazvati direktan odgovor Teherana, dok Washington ostaje pri stavu da će spriječiti svaku pomorsku aktivnost koja podržava iranske interese.

Akcija izvedena u Indijskom okeanu u sklopu nadzora

Američki specijalci upali na tanker: Sumnja na prevoz iranske nafte

Dvojica tehničara izraelskih zračnih snaga iz baze Tel Nof Airbase, u blizini Ašdod, suočavaju se s optužbama za špijunažu u korist Irana, javlja KAN News, pozivajući se na The Jerusalem Post.Prema navodima, osumnjičeni su radili na borbenim avionima F-15 Eagle izraelskog ratnog zrakoplovstva i navodno su predali osjetljive materijale, uključujući dijagrame motora i fotografije na kojima se vidi lice instruktora letenja, što je protivno pravilima vojne cenzure.

<blockquote class="twitter-tweet">Two Israeli Air Force technicians are facing espionage charges for allegedly passing F-15 fighter jet technical information and photos to Iran. The suspects, stationed at Tel Nof, were detained for weeks and are now set for prosecution. <a href="https://t.co/5d2CyzxIrx">pic.twitter.com/5d2CyzxIrx</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2047067893683081237?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Također im je, kako se navodi, naloženo da prikupljaju informacije o bivšem načelniku Izraelu Difens Forsiz Herci Halevi (Israel Defense Forces Herzi Halevi) te ministru nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir.Nadležne vlasti razmatraju mogućnost da se jednom od osumnjičenih optužba prekvalifikuje iz špijunaže u teže krivično djelo izdaje.Prema istim izvorima, još osam vojnika u bazi sumnjiči se da su bili upoznati s aktivnostima dvojice tehničara, ali ih nisu prijavili nadležnim organima.

Sumnja na špijunažu u zračnoj bazi

Skandal u Tel Avivu: Tehničari odavali vojne tajne Iranu

Zdravstveni podaci oko 500.000 britanskih volontera iz baze UK Biobank navodno su ponuđeni na prodaju na kineskoj platformi, što je potvrdila britanska vlada.&nbsp;Ministar tehnologije Ian Murray izjavio je u parlamentu da su podaci oglašeni na Alibaba platformama, ali bez imena, adresa i kontakt informacija.Ipak, upozorio je da postoji mogućnost indirektne identifikacije osoba.&nbsp;UK Biobank je saopćio da su podaci bili deidentificirani i korišteni u naučne svrhe, ali da je došlo do kršenja ugovora. Alibaba je, prema navodima, brzo uklonila oglase nakon reakcije vlasti.

Pola miliona volontera iz UK Biobank baze ponuđeno na prodaju na kineskoj platformi Alibaba, bez direktnih ličnih podataka

Skandal u Britaniji s podacima: Pojavili se na platformama Alibaba

Njemački biskup Bertram Majer (Meier) boravio je nedavno u Bosni i Hercegovini, gdje je razgovarao s predstavnicima vjerskih zajednica i upoznao se s lokalnim iskustvom međureligijskog suživota. U intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o specifičnostima bosanskog modela dijaloga, ulozi religije u društvu i izazovima s kojima se BiH suočava.Kako biste opisali međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini?– Moji sagovornici u Sarajevu naglašavali su da ova zemlja ima više od pet stoljeća suživota Jevreja, kršćana i muslimana. Upravo zbog toga Sarajevo se često naziva „Jerusalemom Evrope“. Jedan franjevac mi je rekao: u Bosni ne govorimo o dijalogu – mi ga živimo. To je ključna razlika u odnosu na mnoge druge zemlje. Ovdje je dijalog dio svakodnevnog života, a ne samo institucionalni okvir.<h2>Mir i rane</h2>Može li se taj model prenijeti na druge zemlje?– Svakako se iz njega može učiti. Ljudi ovdje jedni drugima čestitaju praznike i održavaju međusobnu bliskost kroz generacije. Međutim, treba biti realan: dugotrajan suživot ne znači uvijek mir. Sarajevo je i grad dijaloga, ali i grad u kojem su i danas vidljive rane rata. Zato je važno da vjerski lideri stalno šalju poruke solidarnosti.Kako Evropa danas gleda na bosanske muslimane?– Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i njegov prethodnik Mustafa ef. Cerić uživaju veliki ugled u Njemačkoj i Evropi. U svom iskustvu nisam susreo negativne stavove prema bosanskim muslimanima. Ipak, društvene mreže doprinose širenju generalizacija i polarizacije, što je problem koji nadilazi BiH.Može li bosanski model islama biti odgovor na globalne tenzije između Zapada i muslimanskog svijeta?– Bosanski islam, koji podrazumijeva odvojenost države i religije, poštivanje slobode svih vjera i snažan međureligijski dijalog, svakako predstavlja pozitivan primjer. Međutim, mislim da danas nije riječ samo o sukobu između Zapada i islamskog svijeta, već o jačanju radikalnih glasova unutar samih društava. I na jednoj i na drugoj strani ekstremne poruke postaju glasnije. Rješenje vidim u saradnji umjerenih snaga.<h2>Jačati bh. identitet</h2>Koliko religija danas utječe na političke i društvene odnose u BiH?– Ne mislim da su problemi u BiH rezultat toga što ljudi cijene svoju religijsku pripadnost. Međutim, za stabilnu budućnost važno je da, uz etničke identitete, jača i zajednički bosanskohercegovački identitet. Kako bude rastao osjećaj zajedničke odgovornosti za državu, tako će biti moguće prevazići podjele.Kakvu ulogu ima Katolička crkva u BiH?– Katolička crkva, iako brojčano najmanja među konstitutivnim narodima, već sada djeluje kao most među zajednicama. Nadbiskup Tomo Vukšić i kardinal Vinko Puljić jasno poručuju da je misija Crkve služenje miru. Posebno me ohrabrio rad s mladima, gdje se gradi povjerenje i međusobno razumijevanje. Upravo tu vidim najveću nadu za budućnost Bosne i Hercegovine.<h2>Zagovornik dijaloga</h2>Bertram Majer rođen je 1960. godine u Njemačkoj, a za biskupa Augsburga imenovan je 2020. godine. Prije toga obavljao je niz važnih funkcija unutar Katoličke crkve, uključujući diplomatsku službu u Vatikanu i rad u Njemačkoj biskupskoj konferenciji. Posebno se profilirao kao zagovornik dijaloga između kršćana, muslimana i Jevreja, te je aktivno uključen u inicijative koje promoviraju međureligijsko razumijevanje. Kao biskup Augsburga, predvodi jednu od značajnijih katoličkih biskupija u Njemačkoj.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i njegov prethodnik Mustafa ef. Cerić uživaju veliki ugled u Njemačkoj i Evropi

Majer: Važno je da vjerski lideri šalju poruke solidarnosti

Biskup Augsburga Bertram Majer za "Dnevni avaz": U Bosni se međureligijski dijalog ne propagira – on se tu živi

Kina se u najnovijem sukobu na Bliskom istoku pozicionirala kao neslužbeni posrednik u ratu u Iranu, čime nastoji dodatno ojačati svoj globalni utjecaj. Peking se istovremeno predstavlja kao odgovorna svjetska sila u trenutku kada, prema ocjenama analitičara, potezi Sjedinjenih Američkih Država narušavaju dugogodišnje međunarodne saveze, piše Associated Press.Iako Kina nije formalni medijator, sve uključene strane, uključujući Vašington i Teheran, priznaju da je imala određenu ulogu u pokušajima smirivanja sukoba. Stručnjaci navode da Peking primjenjuje sličan diplomatski pristup i u drugim krizama, s različitim nivoima uspjeha.Kina u ovom slučaju koristi i svoje snažne ekonomske veze s Iranom, posebno kao najveći kupac iranske nafte, što joj daje dodatni politički utjecaj. Prema diplomatskim izvorima, Peking je navodno poticao Teheran na povratak pregovorima i sudjelovao u razgovorima održanim u Pakistanu.Zvanični Peking, međutim, ne potvrđuje direktnu ulogu u posredovanju, vjerovatno kako bi izbjegao percepciju da djeluje unutar sigurnosnog okvira pod vodstvom SAD-a.Istovremeno, Kina je kritikovala američko-izraelske vojne akcije i intenzivirala diplomatske kontakte sa zemljama Bliskog istoka. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi vodio je brojne razgovore s regionalnim liderima, dok je predsjednik Xi Jinping upozorio na “povratak svijeta zakonu džungle” i pozvao na stabilizaciju situacije u regiji.Analitičari ističu da Kina svoju poziciju gradi kroz ekonomsku snagu, investicije i kontrolu strateških energetskih tokova, što joj omogućava utjecaj u poslijeratnoj obnovi i budućim pregovorima.Iako Peking rijetko preuzima ulogu direktnog posrednika u aktivnim sukobima, njegov diplomatski model se, prema ocjenama stručnjaka, zasniva na oportunizmu ulazak u procese kada su uvjeti već djelimično sazreli za dogovor.Ovakav pristup dodatno učvršćuje kinesku ulogu u globalnoj diplomatiji, gdje se sve više pozicionira kao alternativa zapadnom utjecaju i zagovornik međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.

Mađar najavio otvaranje tajnih arhiva iz komunističkog doba u Mađarskoj

Putin kazao da su prekidi interneta u ruskim gradovima povezani s antiterorističkim operacijama

Malu Mariju majka bacila s terase, pa skočila s još dvoje djece u naručju: "Otac je pokušavao da ih oživi"

UN: 30 miliona ljudi ponovno će pasti u siromaštvo čak i ako rat s Iranom sutra završi

Američka blokada propušta: "U devet dana Iran izvezao 10,7 miliona barela nafte"

EU odobrila 90 milijardi eura za Ukrajinu, Rusiji uvedene nove sankcije

Papa Lav završio afričku turneju

Tramp tvrdi: "Iran ne zna ko mu je vođa, unutarnji sukobi su potpuno ludi!"

Video / BBC tvrdi: Upad iranskih specijalaca na brod u Hormuškom moreuzu je insceniran

Tramp izdao naređenje mornarici: "Uništite sve čamce koji postavljaju mine u Hormuškom moreuzu"

Video / Drama u Berlinu: Aktivista gađao Rezu Pahlavija paradajz sosom

Američki specijalci upali na tanker: Sumnja na prevoz iranske nafte

Skandal u Tel Avivu: Tehničari odavali vojne tajne Iranu

Skandal u Britaniji s podacima: Pojavili se na platformama Alibaba

Biskup Augsburga Bertram Majer za "Dnevni avaz": U Bosni se međureligijski dijalog ne propagira – on se tu živi

Kako Kina koristi rat u Iranu za širenje globalnog utjecaja

Globus

Mađar najavio otvaranje tajnih arhiva iz komunističkog doba u Mađarskoj

Putin kazao da su prekidi interneta u ruskim gradovima povezani s antiterorističkim operacijama

Malu Mariju majka bacila s terase, pa skočila s još dvoje djece u naručju: "Otac je pokušavao da ih oživi"

UN: 30 miliona ljudi ponovno će pasti u siromaštvo čak i ako rat s Iranom sutra završi

Američka blokada propušta: "U devet dana Iran izvezao 10,7 miliona barela nafte"

EU odobrila 90 milijardi eura za Ukrajinu, Rusiji uvedene nove sankcije

Papa Lav završio afričku turneju

Tramp tvrdi: "Iran ne zna ko mu je vođa, unutarnji sukobi su potpuno ludi!"

Video / BBC tvrdi: Upad iranskih specijalaca na brod u Hormuškom moreuzu je insceniran

Tramp izdao naređenje mornarici: "Uništite sve čamce koji postavljaju mine u Hormuškom moreuzu"

Video / Drama u Berlinu: Aktivista gađao Rezu Pahlavija paradajz sosom

Američki specijalci upali na tanker: Sumnja na prevoz iranske nafte

Skandal u Tel Avivu: Tehničari odavali vojne tajne Iranu

Skandal u Britaniji s podacima: Pojavili se na platformama Alibaba

Biskup Augsburga Bertram Majer za "Dnevni avaz": U Bosni se međureligijski dijalog ne propagira – on se tu živi

Kako Kina koristi rat u Iranu za širenje globalnog utjecaja