Vrijeme je da jednom za svagda sebi priznamo - Bakirova linija SDA nikada i nije htjela na Zapad. I vrijeme je da nam oni to sami kažu. Onako kako su to u Srbiji godinama govorili radikali ili Koštunica, ili u Hrvatskoj - kojekakvi mali, ali vrlo glasni radikalni desničari. Ne postoji u tome ništa strašno. Pobogu, vjera u ljudska prava, slobode, toleranciju, pravo izbora nisu pod moranjem. Demokratija nam dozvoljava i da ne volimo demokratiju. U tome i jeste njen paradoks. Uostalom, anti-EU stranke normalno djeluju širom Evropske unije, a one su „mala maca“ u odnosu na vaše stavove.Ne kažem, vjerovatno i dalje postoji mnogo SDA-ovaca koji su iskreno orijentirani ka Evropskoj uniji. No, takvi su danas marginalizirani.Danas nam najveća nada ove stranke Haris Zahiragić javno poručuje kako se treba okrenuti Rusiji, Kini i Srbima; Bisera Turković i dalje u nekom svojstvu špacira po Iranu i sastaje s njihovim dužnosnicima; poluzvanični mediji ove stranke (da ne spominjemo internet-stranice i razne „aktiviste“ koje ih podržavaju) redovno pišu hvalospjeve o islamističkim pokretima, prevode se i objavljuju umotvorine Putinovog ideologa Dugina, kandidati im mašu s četiri prsta, a gradski vijećnici poručuju da se žele pridružiti Hamasu.I da se više ne zezamo, svi mi znamo šta prosječni SDA-ovac po Bakirovoj mjeri misli o Zapadu sa svim tim njegovim ćafirima, gej paradama, drogama, alkoholom, mogućnostima da odgovaraš za kriminal čak i kad si na vlasti, te ostalim dekadencijama (dobro, ne cjepidlačite, znam da mnogi od njih to sve vole, ali privatno).Razumijem da nije lako „izaći iz ormara“ kad si usred Evrope i okružen svim tim njihovim utjecajima. No, konačno stisnite onu stvar i javno recite ono što svi znamo da je istina.A Bošnjacima dajte jasan izbor, da izaberu s koje strane civilizacije žele biti. Oni neka odluče. Pošteno i konkretno, bez dosadašnje 30-godišnje prakse da se deklarativno zalaže za jedno, govori drugo, a provodi treće.

Bošnjacima dajte jasan izbor, da izaberu s koje strane civilizacije žele biti

Izlazak iz ormara

Selektor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine Sergej Barbarez objavio je koji su igrači pozvani za susrete Lige nacija koji se igraju u oktobru.Tokom održane konferencije za medije, Barbarez je objasnio zašto, pored Anela Ahmedhodžića koji se odavno „odjavio“, nema ni njegovog „švedskog kolege“ Dennisa Hadžikadunića, kao ni Radeta Krunića.- Te izjave od majke, oca, menadžera. Toga više neće biti. Na takve stvari igrači moraju utjecati. Hajde što se tiče nas, ali što se tiče kolega... to ne dolazi u obzir više! – kazao je Barbarez.Godinama unazad pojedini reprezentativci su sa svojim dramama vedrili i oblačili u svlačionici. Mnogima su se opraštale greške i postupci vrijedni žestokih sankcija i kazni ili, ako bi i bili kažnjeni, vrlo brzo bi im se opraštalo. To je i zatrovalo našu nekada sjajnu selekciju. Međutim, napokon je došao neko ko će lupiti šakom o sto i reći „dosta“!Kada je Barbarez imenovan za selektora, upravo je čišćenje svlačionice od kojekakvih kvazizvijezda bilo jedno od očekivanja javnosti.Realno, BiH nije u poziciji da se iko ponaša kao umišljena zvjezdica i narušava ono malo mira što je preostalo u selekciji i oko nje. Sada, još ako se rezultati poklope i „Zmajevi“ zaigraju onako kako su nekada znali, gdje bi nam bio kraj...&nbsp;

Legenda naše reprezentacije stala ukraj brecanju fudbalera

Sergej Barbarez: Lupio šakom o sto

Suočeni sa sumornom svakodnevicom i neizvjesnom budućnošću, zemlje zapadnog Balkana ostaju bez stanovništva. Ne radi se više o postepenoj depopulaciji, već o egzodusu u kojem su ljubav prema zavičaju, pa često i roditeljima i najbližima, morale potisnuti višedecenijske promašene politike, stalne tenzije i najave novih sukoba, loša ekonomska situacija i briga za budućnost djece.Najviše, međutim, brinu upozorenja eksperata da je BiH u vrhu liste zemalja svijeta s najvećim gubitkom stanovništva, te procjene da ćemo u narednih dvije i po decenije izgubiti dodatnih 18,2 posto naših građana. Potvrde ovako alarmantnih procjena demografa i nevladinih organizacija stižu i iz baze „World Population Prospects“ Ujedinjenih nacija.Iz UN-a stiže posljednja u seriji uznemirujućih informacija da će do kraja stoljeća na ovom prostoru živjeti nešto više od 1,3 miliona stanovnika, te još jedna potvrda dugogodišnjih najava medija i stručnjaka kako postajemo zemlja staraca. S političarima koji uvijek imaju prečeg posla, sa širom otvorenim vratima Evrope i izostankom bilo kakvih nagovještaja da ćemo se ipak snažnije pokrenuti prema razvijenom, uređenijem, pravednijem i boljem dijelu svijeta, nije teško zaključiti da nas čeka demografski slom i kraj zemlje kakvu poznajemo.Sve što imamo, a ne cijenimo i što ćemo, bez ikakvog prava i racionalnog razloga, oduzeti budućim generacijama.&nbsp; &nbsp;

Najviše, međutim, brinu upozorenja eksperata da je BiH u vrhu liste zemalja svijeta s najvećim gubitkom stanovništa

Zemlja staraca

Ja sam išla u Srebrenicu i Bratunac i Orašje. Sve sam obišla. Bošnjaci su samo volovska kola provozili, to su im bili putevi, rekla je predsjednica Asocijacije žena SDA i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Kenela Zuko nakon što je pojasnila šta je sve SDA uradila u Hotonju.Na taj način je Zuko građane iz Podrinja postavila kao građane druge kategorije, vjerovatno aludirajući na to da ne bi asfalta vidjeli da nisu došli u Vogošću.I ne, nije riječ o nespretnoj konstrukciji i izvlačenju iz konteksta, jer se na snimku potpuno jasno moglo čuti šta je rekla i šta je mislila Zuko.Jedino što Zuko nije očekivala jeste da će ovakvu sramotu neko snimati i da će ona doći u medije, a u predizbornom zamahu i želji za glasovima često se kaže mnogo.Izvinjenje nakon ovakvih izjava nema smisla, jer se zna da je Zuko rekla ono što misli. Jedino prikladno izvinjenje bi bilo uz riječi „izvinite što tako mislim“.Vrh stranke ne mari za ove izjave, a još je bolnija šutnja funkcionera SDA iz istočne Bosne, jer ne treba se zavađati s miljenicom Sebije Izetbegović. Nije gadno proživljavati i ponižavanje zarad malo funkcije.Kenela Zuko poslije ovakvih izjava ne može i ne treba više voditi Asocijaciju žena, jer u njoj sjede i te žene koje su samo volovska kola prevozile.Rođena Hotonjčanka, kako reče za sebe, kao da je to neka referenca, ne može više upravljati bilo kakvim procesima u stranci, jer bi to bilo kontraproduktivno i za nju i za stranku. Za napuštanje takve pozicije ne treba čekati nikakvu odluku stranke, nego sama odlučiti ako želi da sačuva bar malo obraza.I ne treba izjava Zuko da čudi, jer nije prva koja pravi selekciju među građanima. Rasprave o građanima i seljacima i tome ko je prevladao slušali smo u izdanju onih koji su na suprotnoj strani od SDA.Pitanje koje se postavlja jeste šta još sve političari misle o građanima koji za njih glasaju, iako im se nije „omaklo“ da to kažu.&nbsp;

Izvinjenje nakon ovakvih izjava nema smisla, jer se zna da je Zuko rekla ono što misli

Građani drugog reda

Fudbaleri Čelzija nakon veoma loših proteklih sezona ove godine napokon liče na tim koji je nekada bio jedna od najdominantnijih sila evropskog fudbala.Trener Enco Mareska (Enzo Maresca) već je uspio prilagoditi londonske „Plavce“ svom stilu igranja, a kao glavna zvijezda, poslije nadrealne prošle sezone, ponovo se ističe Kol Palmer (Cole).Dvadesetdvogodišnji ofanzivac Čelzija je ove sezone već postigao nekoliko važnih golova, ali protiv Brajtona je prikazao svu magiju koju posjeduje u nogama. Primio je londonski klub prvi gol na meču, a onda šou...Palmer je u svega 20 minuta postigao četiri pogotka, a svaki put na karakterističan način proslavio pokazujući da je hladan kao led, kako i odgovara takvom „ubici“ pred golovima.Mladi Englez je tako postao prvi igrač od nastanka Premijeršipa 1992. godine koji je u prvom poluvremenu postigao četiri gola, odnosno upisao poker pogodaka. U drugom dijelu nije uspio naći ponovo mrežu i postati jedan od rijetkih koji su postigli pet golova na jednom susretu, ali je i ovako ispisao historiju.Inače, Palmer je dijete Mančester sitija. U Čelzi je stigao posljednjeg dana ljetnog transfer roka 2023. godine za 40 miliona eura, a tada je Pep Gvardiola (Guardiola) kazao da žali za njegovim odlaskom, ali mu nije mogao stajati na putu ka vrhu. I ne sumnja niko, Palmer će biti u samoj kremi svjetskog fudbala još mnogo godina. Jednostavno, toliko je dobar...

Ofanzivac Čelzija je prvi igrač u historiji Premijeršipa s četiri pogotka u prvom poluvremenu

Kol Palmer: Ledeni poker

Kandidati za načelnika Općine Hadžići na predstojećim izborima u oktobru su Eldar Čomor (SDA), Sabahudin Kazić – nezavisni kandidat, Enes Kazić (Narod i pravda), Jazid Bajrić (Naša stranka i SDP) i Adis Merdanović (Naprijed! BiH).<h2>Razjedinjena trojka</h2>Ovo je jedna od rijetkih općina u kojima trojka ne nastupa sa zajedničkim kandidatom, pa će tako na jednoj strani biti kandidat NiP-a Kazić, a na drugoj Bajrić.SDA je prilično iznenadila kada je umjesto aktuelnog načelnika Hamde Ejubovića iz SDA ova stranka isturila federalnog zastupnika Eldara Čomora.Čomor u Hadžićima namjerava stvoriti uvjete za veća domaća i strana ulaganja, uspostavu industrijskih zona u Tarčinu, Pazariću i Hadžićima, podršku mladima kroz poticajne mjere da pokreću vlastite biznise, izrađivanje vodiča za investitore u kojem će bit navedene sve neophodne procedure za pokretanje biznisa i investiranje u ovu općinu, olakšavanje registracije preduzeća i obrta preko aplikacije, osnivanje udruženja privrednika i poljoprivrednika koji će sarađivati s općinom.Enes Kazić, kandidat NiP-a, i na prošlim izborima bio je u utrci za načelnika, ali tada podržan od stranaka četvorke. Kazić na izborima izlazi s programom koji sadrži 25 tačaka, a u koje, između ostalog, spadaju rješavanje pitanja vodosnabdijevanje, nastavak izgradnje putne infrastrukture, kao i izgradnja šalter-sale u Općini.<h2>Prijevoz do Sarajeva</h2>Bajrić (NS) ističe kako će vršiti snažniju koordinaciju s višim nivoima vlasti, od kantonalnog do državnog, te da, kao dio vladajuće koalicije, može da utječe na ubrzano rješavanje problema koji tište u Hadžićim. Kao prioritete, također, ističe brigu za ugrožene kategorije, poput penzionera, bolesnika, djece, demobilisanih boraca i drugih ugroženih grupa. Bajrić, isto tako, želi uspostaviti prijevoz do centra Sarajeva putem autobuske i željezničke linije, te urediti parkove, kao i poboljšati zdravstvenu skrb u ovoj općini.Adis Merdanović (Naprijed! BiH) izdvaja modernizaciju infrastrukture, razvoj privrede, unapređenje zdravstva i obrazovanja te očuvanje prirode i ekološke ravnoteže. <h2>Biografije kandidata</h2>Eldar Čomor završio je Fakultet islamskih nauka. Tokom mandata 2014. – 2018. bio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, a u narednom mandatu vršio je dužnost zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.Enes Kazić završio je policijsku akademiju, pa potom i pravni fakultet. Dugo godina je radio u policijskim organima. U periodu od 2005. godine do 2015. godine bio je pomoćnik općinskog načelnika općine Hadžići. Od 2015. godine do 2017. godine obavljao je poslove direktora JKP „Komunalac“ Hadžići.Adis Merdanović završio je političke nauke te radi kao menadžer s bogatim iskustvom u velikim distributivnim kompanijama.&nbsp;

Čomor u Hadžićima namjerava stvoriti uvjete za veća domaća i strana ulaganja

Mala općina, puno pretedenata na čelnu poziciju: Pet kandidata u borbi za načelnika Hadžića

Nakon što je prošle godine u Sarajevu pod okriljem noći u diverzantskoj akciji gradonačelnica Benjamina Karić postavila spomenik kralju Tvrtku, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ispunio je dato obećanje te je prije koji dan u Banjoj Luci također otkriven spomenik kralju Tvrtku.Dakako, Draško ne bi bio to što jeste, a to je prizemni populista, Gen-Z instagramuša i osoba sastala u obrazovnom sistemu stvaranom na temeljima genocidne politike Radovana Karadžića, da prilikom otvaranja spomenika nije ispalio svoj arsenal nacionalističko-provokatorskog guslanja:- Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru koji je krunisan u Mileševi po obredu Nemanjića i koji nosi titularno ime Stefan - kazao je Stanivuković na otvorenju.Naravno, odmah mu je odgovorila Karić i održala mu "historijsku lekciju“. A onda niz portala objavljivao, nadugo i naširoko, umovanja i analize čiji je Tvrtko, je li on bosanski ili srpski kralj, zvali su se analitičari, uključili su se historičari, bogtepitaj ko ne.Nego, Bosni i Hercegovini nije odobreno 70 miliona eura bespovratnih sredstava od Evropske unije, koji su tek prva tranša od milijardu eura, koliko EU planira izdvojiti za BiH do 2029. u procesu pridruživanja.BiH još nije usaglasila Program reformi te šalju nekakve nepotpune dokumente koje, izvori potvrđuju, u Briselu neće prihvatiti. Iz RS ne popuštaju i ne žele prihvatiti tri zahtijevane tačke iz programa, između ostalog, jedinstveni broj za hitne slučajeve na nivou BiH, jer će to tako da ugrozi i oslabi RS.Dakle, dugoročno to znači da BiH ostaje bez milijarde eura, bogtepitaj još koliko dodatnih sredstava iz evropskih fondova, posredno investicija, saradnje, povjerenja i svakako evropskog puta.Čekajte, ovo vam sad zvuči dosadno, je li tako?E, onda ništa. Šta će vam milijarda eura? Važniji su srednjovjekovni vladari, nacionalistička prepucavanja i ratovi hrpom kamenja zbog kamenja.Pa dobro onda, jedite kamenje. Prijatno.

Šta će vam milijarda eura, važnija je hrpa kamenja

Moj Tvrtko je najveći

Troškovi života u našoj državi su visoki. Troškovi liječenja još viši. Teško da prosječan građanin može finansirati liječenje, ukoliko mu je zdravlje ozbiljnije narušeno. Među najopasnijim bolestima je svakako karcinom, nijedan oblik nije bezazlen, a njegovo liječenje je skupo. A sve je skuplje u zavisnosti od stadija bolesti.Jedan takav primjer je i Adisa Hadžić iz Jajca, koja se hrabro bori s opakom bolesti. Njoj je 1. februara prošle godine otkriven karcinom dojke, koji je u startu bio u metastaznoj fazi. Primila je osam hemoterapija, a u novembru se operirala, prilikom čega su otkrili neoperabilne metastaze u limfnim čvorovima. Potom su joj otkrivene i metastaze na kičmenim pršljenovima.Od maja ove godine prikovana je za krevet, a uz ogromnu pomoć supruga Mirze i sugrađana preživljava, bori se i ne odustaje. No, njima je potrebna pomoć kako bi Adisa imala šansu za ozdravljenje.Jajčani su već prikupili sjajan iznos - 21.878 KM, ali to nije dovoljno. Zato su uputili očajnički apel za pomoć u nadi da će se još jednom dobri ljudi odazvati.Za uplate iz BiH: Addiko bank d.d., Trg solidarnosti 12, 71000 Sarajevo, BiH; Podružnica Jajce, Kulina bana 1, 70101 Jajce; Korisnik: Adisa Hadžić; Adresa: Prudi bb, 70101 Jajce; Transakcijski račun: 3060253226283735; Partija broj: 322 628 37; Svrha: Donacija za liječenje.

Porodica uputila očajnički apel za pomoć u nadi da će se još jednom dobri ljudi odazvati

Adisa Hadžić: Lavovska borba

Zvuči strašno. Direktor i dvije uposlenice Osnovne škole "Grbavica 1“ pogodovali presuđenom nastavniku pedofilu Samiru Alihodžiću! Tužilaštvo Kantona Sarajevo dalo je imena, objavilo optužnicu. Ali šta za većinu stanovnika ove zemlje znače imena direktora škole (Omer Begović) i njegovih saradnica (Azemina Macić i Enesa Pavlović).Ne znači ništa. Znači samo roditeljima i đacima ove škole. Čelni ljudi ove obrazovne ustanove, umjesto da suspendiraju pedofila, oni mu omoguće još da prima plaću. I sve pod krinkom - nismo znali.Direktor Begović, koji je bio na listi Stranke za BiH na predstojećim izborima, povukao se iz izborne utrke. Kaže da nije znao za optužnicu, ali jeste za pedofila kojeg je svjesno štitio. Zar smo postali toliko bolesno i oholo društvo, da je jedan napasnik koji je vrebao djevojčice važniji od stotine drugih? Da je važniji od nedužne djece?!Šta je radila ministrica Naida Hota-Muminović, zašto je krila informaciju Suda? A sve je znala, imala je odluku i rješenje, u TV emisijama tvrdila je suprotno. Hoće li ona odgovarati? Ima li ona moralnu, ako ne krivičnu odgovornost. Ili je morala slušati stranačke upute. Jer, zet je zet, a Kemo Ademović je Kemo Ademović.Slučaj glumca Moamera Kasumovića najbolja je slika i prilika bh. društva, oholog sistema i lobija. Zašto se evo sada ne pokrene istraga ko je i zašto štitio glumca pedofila, zašto se presuda sakrila, a desetine drugih javno su objavljene.I da, jučer je na snagu stupio Zakon o Registru pedofila. Registar nije javan. Niko ne zna ko su, osim ovih koje pronađu mediji i roditelji.U prijevodu, pedofili su među nama, samo ne znamo ko su?! Kao iz filma "Zoro“ - kriju se pod maskama, a svi znaju ko su.&nbsp;

Ima li Hota-Muminović moralnu, ako ne krivičnu odgovornost. Ili je morala slušati stranačke upute

Pedofili s maskama

Bosanskohercegovačka radiotelevizija (BHRT) duguje Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) 16,3 miliona KM. To je činjenica, nije stvar kojom nas neko pokušava zeznuti.Kao što je i činjenica da su BHRT, kao i kompletan državni javni servis, u agoniji. Godinama su u sebi vrištali, nadali se da će neko to primijetiti, da neće dati da dođe do ovoga čemu danas svjedočimo. Drugi su šutjeli jer im odgovara ta loša situacija. Treći, eto, jer ih se ne tiče, jer nije njihova bitka, jer im je svejedno.A tiče nas se, važnost ne mogu dovoljno naglasiti.Na korak smo jučer bili do prodaje nekretnina BHRT-a kako bi isplatili dug. Prodati imovinu procijenjenu na oko 160 miliona KM je, u najmanju ruku, suludo!Sreća, do toga nije došlo, jer se nisu pojavili kupci. A plus što većina tih nekretnina spada pod državnu imovinu, pa je upitno koliko bi kupovina „glatko“ prošla.Mnogo je toga što jednu državu čini državom. A nacionalni servis veliki je dio identiteta Bosne i Hercegovine. I svi bi trebali vrištati naglas, svi oni kojima je stalo do ove države, do društva, do identiteta. A oni na pozicijama koji se busaju u prsa i državu koriste samo kao alat za dobivanje glasova - e oni bi trebalo da zašute. I rade svoj posao. Nađu načine, riješe problem (koji nije nov, nije se tek pojavio i nije moguće da za njega ne znaju) i postave stvari na svoje mjesto.Dug prema EBU-u jeste veliki, ali ne snosi samo BHRT odgovornost za njega. Gotovo niko i ne spominje FTV i RTRS koji su dio javnog servisa, sviđalo im se to ili ne. Pa ko kome nije plaćao?Gdje su ti protesti? Građani samo pričaju kako je to sve politička igra. Što ljevičari ne ustanu sada i ne izađu na ulice? Desničarima odgovara, to je jasno. Šta je s onima „u sredini“?A šta ako ostanemo bez BHRT-a? Ni države ni društva. Eto!Riješite finansiranje BHRT-a, platite dug i neka javni servis krene od nule, u ovom slučaju bila bi pozitivna.

Nađite načine, riješite problem i postavite stvari na svoje mjesto

Bez BHRT-a ni države ni društva

Svjetski poznata poduzetnica i filantropkinja, Sarajka s adresom u Los Anđelesu, Sanela Diana Dženkins (Jenkins), iako se davno odselila iz Bosne i Hercegovine, svoju domovinu nikada nije zaboravila. I tu ne mislimo na nostalgiju, nego na njena djela.Zna se da ona lobira za našu državu, o tome se nekada javno govori, ali ova Sarajka mnogo toga radi i „iza kulisa“. Gdje god da se pojavi, priča o svojoj zemlji, u najboljem kontekstu.Prihvatila je i da bude izvršna producentica filma "Sevap/Mitzvah“ rediteljice Sabine Vajrače, u kojoj igraju bh. glumci, iako su pare dali Amerikanci. Samim svojim imenom je ostvarenju otvorila mnoga vrata, čak je bio i nominiran za Oskara, a inspiracija je istinita priča iz Sarajeva tokom Drugog svjetskog rata.Svoju djecu uči korijenima, njih četvero, pa tako svako od njih, osim američkog, ima i bosanskohercegovačko državljanstvo.- Bez obzira na poslovne uspjehe, to što uradite za domovinu je ono što se pamti dublje i duže. Borba da se zadovolji pravda i lobiranje za BiH na svjetskoj sceni, zajedno sa svojim timom, nešto je na što sam posebno ponosna. To će ostati upisano, i već jeste - rekla je Dženkins u intervjuu za "Avaz“.A novi projekti tek slijede.Sanela Diana Dženkins rođena je 1973. godine u Sarajevu. Zbog agresije na BiH 90-ih, napustila je domovinu i otada život i karijeru gradi u Americi. Majka je četvero djece, sina i tri kćerke.

Bez obzira na poslovne uspjehe, to što uradite za domovinu je ono što se pamti dublje i duže

Dženkins: Javno i tajno radi za interese BiH

Sanela Dženkins: Lobiranje za BiH

Bosna i Hercegovina se pretvorila u ogromnu kockarnicu koja masovno proizvodi ovisnike o klađenju. Kako drugačije objasniti jezive podatke o tome da su građani - samo u Federaciji BiH - za pet godina u kladionicama ostavili više od osam milijardi maraka?! Ili to da je ukupan promet priređivača igara na sreću klađenjem za osam mjeseci ove godine iznosio više od milijardu maraka, kako su to pokazali podaci Porezne uprave FBiH.I tako, uz zemlju bolesnih dužnika, kako je to primijetio prof. Marko Romić, osnivač i voditelj liječenih ovisnika o kocki, stvaramo i malu kastu izuzetno bogatih koji nam svima kroje sudbinu.A sudbina nam je takva da su nam kladionice, automat klubovi i kockarnice, koje se nalaze u neposrednoj blizini škola i obrazovnih ustanova, najposjećenija mjesta u državi i koja igrače, od djece i žena do staraca, privlače na razne marketinške načine i sponzorstvom svega i svačega.I dogurali smo dotle da i dalje broj onih koji posjećuju kladionice i kockaju, kao i patoloških kockara, temeljimo na procjenama i istraživanjima nevladinih organizacija i onih koji se, reklo bi se, iz humanih i profesionalnih pobuda vaninstitucionalno bave tim nadasve javnozdravstvenim problemom.Kada se zna da 500.000 građana posjećuje kladionice i kocka se, a da je gotovo 50.000 patoloških kockara i da su zajedno s njima i njihove porodice „zavijene u crno“, onda su razmjere tog problema strašne, a posljedice grozne. Jer, kockari, kako se to iznosi, prave dubioze do devetog koljena.To da imamo vodeći broj kladionica u Evropi, u maloj zemlji kakva je BiH, koje su proizvele ogroman broj ovisnika, nije se dogodilo preko noći, već se plodno tlo za takav razvoj industrije kocke stvaralo godinama. Slika je to i prilika društva u kojem sistem vrijednosti, očito, ne postoji niti, izgleda, iko ima potrebu zaustaviti tu pošast.

Kladionice, automat klubovi i kockarnice su nam najposjećenija mjesta u državi

Do devetog koljena

Bosanka Sabina Vajrača s filmom „Sevap/Mitzvah“ našu domovinu svijetu je pokazala u najboljem mogućem svjetlu.Rat je prikazala kao mogućnost da ukaže na ljudskost u ljudima, u Bosancima i Hercegovcima.Iako je i sama izbjegla iz Banje Luke u jeku ratnih dešavanja, u svojim sunarodnjacima vidi ili želi da vidi samo najbolje. Zato je prenijela istinitu priču iz Sarajeva, koja se zbila tokom Drugog svjetskog rata, tokom okupacije nacista, o muslimanki koja je riskirala sopstveni život da spasi prijatelje Jevreje. I uspjela je. A oni su nju spasili nakon 50 godina, tokom agresije na BiH.Vajrača je zadivila svojom idejom Amerikance, koji su dali i novac za ovo kratkometražno ostvarenje koje je bilo nominirano za prestižnog Oskara. Iako ga nije osvojila, Sabina i ekipa filma ipak su dobili brojna priznanja na mnogim festivalima širom svijeta.- Nadam se da neće više nijednog rata biti, ali ako, ne daj Bože, bude, opet će ljudi jedan za drugog izaći i opet će komšija komšiji pomoći. U Americi žele da imaju takvo društvo i trude se, tako da smo im u neku ruku uzor - rekla je Vajrača u razgovoru za „Avaz“.Vajrača je rođena 30. maja 1977. godine u Banjoj Luci, a trenutno živi u Njujorku.

Nadam se da neće više nijednog rata biti, ali ako, ne daj Bože, bude, opet će komšija komšiji pomoći

Sabina Vajrača: Zadivila svijet

Košarkaši Unikahe srušili su „Kralja“ i osvojili španski Superkup. Tako je tim iz Malage prekinuo niz Real Madrida koji je šest puta uzastopno osvajao trofej ovog takmičenja, a medaljom osvajača okitio se i Nihad Đedović, pomalo zaboravljeni as i bivši reprezentativac Bosne i Hercegovine.Kada se 2015. odrekao državljanstva Bosne i Hercegovine, u sekundi je od heroja nacije postao omražena osoba. Okrenuli su mu leđa mnogi, zaboravljajući sve ono što je uradio za "Zmajeve“. Ne samo na parketu, već i van njega jer je plaćao putovanja, smještaje u hotelima..., uvijek bio "pri ruci“ Košarkaškom savezu BiH.Tražila se varijanta kojom bi ponovo mogao zaigrati za BiH, ali, nažalost, nije se pronašla pa Nihad više nikad nije nastupio u najdražem dresu.A Đedović je tokom cijele svoje karijere šutio i radio te puštao da njegovi rezultati govore o njemu, a tako je i ovog puta. I utakmicu protiv Reala odradio je na visini zadatka i doprinio trijumfu Unikahe protiv slavnog Reala (90:80). Bila je ovo i osveta Đedovića i Unikahe za Džanana Musu i društvo i prošlosezonski poraz.Nihad Đedović je rođen 12. januara 1990. u Višegradu. Već sa 16 godina je debitirao za sarajevsku Bosnu i pokazao da je riječ o pravom biseru košarke. Prilog u tome ide činjenica da je kasnije otišao u Barcelonu, a igrao je još za Kornelju, Obradoiro, Virtus Romu, Galatasaraj, Albu Berlin, Bajern Minhen, a u Unikahi je od 2022. godine.

S Unikahom pobijedio Musin Real za trofej španskog Superkupa

Nihad Đedović: Zaboravljeni as

Slučaj Moamera Kasumovića na prestaje šokirati domaću i regionalnu javnost. Svjedočenje mladića na pozorišnoj predstavi, koji je tražio minutu pažnje da bi opisao kako je bio zlostavljan od Kasumovića, dovelo je do saznanja da je dotični glumac 2021. osuđen na godinu zatvora za bludne radnje nad maloljetnikom. No, čini se da je to samo vrh ledenog brijega. Naime, ispostavilo se da mladić zbog kojeg je Kasumović osuđen nije ista osoba koja je progovorila o zlostavljanju. Naravno, otvara se pitanje koliko je takvih slučajeva i jesu li ovo jedina dvojica mladića koja su morala proći kroz to.Kao i pitanje kako godinama niko ništa nije primjećivao, zašto su svi šutjeli, kako je slučaj uspio ostati izvan reflektora javnosti i zašto dotični, koji je nakon osude hladno nastavio raditi kao i dotad, nije pretrpio nikakve sankcije barem unutar struke, ako mu je već sud omogućio da dobije kaznu koju će moći otkupiti.Mnoge njegove kolege iz kulturnog i umjetničkog života isticale su kako su šokirani saznanjem, napominjući da o svemu nisu imali pojma. No, bilo je i onih komentatora koji su isticali kako je Kasumović nikakav glumac, netalentiran, kako su ga sve vrijeme neke strukture štitile i gurale itd...Sljedeće pitanje koje mi se mota po glavi je: pa dobro, ako je - usto što je osuđeni zlostavljač - u pitanju i osoba bez talenta i s "jakim leđima“, zašto o tim glumačkim nesposobnostima, lobijima i vezama niste pisali i govorili prethodnih godina, prije nego što je to postalo oportuno i izvjesno da ćete za svoje negativne komentare dobiti masovnu podršku?Odgovor je zapravo krajnje jednostavan - zato što živimo u društvu licemjera, kukavica i sitnih intereždžija. Društvu koje u lice uvijek hvali, ulizuje se, tapše po ramenu, uvijek oprezno vaga svoje riječi, da se ne bi, ne daj Bože, kome zamjerili i ugrozili barem svoj i najmanji interes. Iza leđa, naravno, idu najgore pogrde i ogovaranja, u lice idu uvijek osmijesi i pohvale. Barem do trenutka dok ne postane sigurno javno iznijeti kritiku i stav. A u takvom društvu možeš činiti gotovo sve, dok god je "ispod radara“.

Živimo u društvu licemjera, kukavica i sitnih intereždžija

Nemoj šta zamjeriti

Pucnjave na ulicama gradova, ilegalno naoružanje, obijesne vožnje, teške saobraćajne nesreće, seksualno nasilje nad djecom, femicid… Vijesti koje ilustriraju u koliko tragičnom vremenu i društvu živimo smjenjuju se kao na traci, a reakcije na svaku traju po nekoliko sati ili dana, ovisno o tome ko su sudionici i koliko detalja uspije stići do javnosti. Građani, paralizirani bremenom godina koje preživljavamo, oguglali i bespomoćni, pa ih više ništa ne može previše ni iznenaditi.U svijetu u kojem bjesne ratovi i u kojem, čini se, ni životi djece više nisu važni, u vremenu kada je naoružavanje mnogo važnije od obrazovanja i informatizacije, porast nasilja je sasvim očekivana pojava. Posebno u državi koja ni 30 godina nakon rata nije uspjela da razoruža svoje stanovništvo i koja je u svojim zakonskim propisima izgleda više vodila računa o interesu nasilnika, lopova i ubica nego njihovih žrtava. Tako se i ubistva sankcioniraju sa sedam-osam godina zatvora, a, uz dobro vladanje, ubice se nađu na slobodi i prije nego što odsluže kaznu. Kako bi rasteretio vlastite kapacitete, zakonodavac je omogućio i otkup kazni do godinu, pa gledamo, a ne vjerujemo, kako počinitelj u zatvoru ne provede ni dan.Izlaz iz začaranog kruga nasilja je dobro poznat, samo kada bi vlasti shvatile koje su razmjere problema s kojim se suočavamo. Nude ga već godinama, svaki put iznova, eksperti za oblasti sigurnosti i prava. Mijenjati zakone, pooštravati kaznenu politiku, insistirati na profesionalnom i zakonitom radu pravosuđa, konačno krenuti u akcije oduzimanja ilegalnog oružja… Bilo bi dovoljno, za početak, ako ne želimo da trajno ostanemo država crnih vijesti, nesigurnosti i kriminala.

Tako se i ubistva sankcioniraju sa sedam-osam godina zatvora, a, uz dobro vladanje, ubice se nađu na slobodi i prije nego što odsluže kaznu

Posljednja pucnjava dogodila se u Hrasnom

Izlazak iz ormara

Sergej Barbarez: Lupio šakom o sto

Zemlja staraca

Građani drugog reda

Kol Palmer: Ledeni poker

Mala općina, puno pretedenata na čelnu poziciju: Pet kandidata u borbi za načelnika Hadžića

Moj Tvrtko je najveći

Adisa Hadžić: Lavovska borba

Pedofili s maskama

Bez BHRT-a ni države ni društva

Sanela Dženkins: Lobiranje za BiH

Do devetog koljena

Sabina Vajrača: Zadivila svijet

Nihad Đedović: Zaboravljeni as

Nemoj šta zamjeriti

Začarani krug

Kolumne

Izlazak iz ormara

Sergej Barbarez: Lupio šakom o sto

Zemlja staraca

Građani drugog reda

Kol Palmer: Ledeni poker

Mala općina, puno pretedenata na čelnu poziciju: Pet kandidata u borbi za načelnika Hadžića

Moj Tvrtko je najveći

Adisa Hadžić: Lavovska borba

Pedofili s maskama

Bez BHRT-a ni države ni društva

Sanela Dženkins: Lobiranje za BiH

Do devetog koljena

Sabina Vajrača: Zadivila svijet

Nihad Đedović: Zaboravljeni as

Nemoj šta zamjeriti

Začarani krug