Možete li zamisliti da pozovete goste u svoj dom, a da pred njihov dolazak krenete renovirati kuću – izbijate zidove, mijenjate krov, stavljate nove prozore, vrata... Gosti vam dođu i u čudu se nađu. Ne znaju šta bi – da li da se vrate odakle su došli ili da i oni sami zasuču rukave i krenu s vama u akciju. U oba slučaja se osjećaju kao nepoželjni gosti.Naravno da to ne možete ni zamisliti, a to se upravo dešava ususret Sarajevo Film Festivalu – manifestaciji zahvaljujući kojoj bh. prijestonica na desetak dana postaje centar Evrope i kada nam u goste dolaze desetine hiljada turista. I zašto ne spomenuti, period je to kada u Sarajevu svi zadovoljno trljaju ruke – od taksista, ugostitelja, hotelijera...

Grad Sarajevo u jeku turističke sezone neko je okrenuo naglavačke – ulice se kopaju u centru, grad grca u smeću, zarastao u travu... Ukratko, Sarajevo je rijetko kad bilo neprivlačnije, a trebalo bi baš sada da zasja u punom sjaju.Jedno je sigurno, oni koji iz udobnih fotelja rukovode ovom akcijom majstori su da od gotovine naprave veresiju.Možda ipak nije sve izgubljeno i možda u maniru dobrih domaćina odgovorni za ovakvo stanje zasuču rukave i do početka SFF-a 11. avgusta, koliko-toliko, uglancaju bh. prijestonicu. Na (ne)reakciju se neće dugo čekati.&nbsp;

Ususret SFF-u, kada očekujemo desetine hiljada turista sa svih strana svijeta, neko je bh. prijestonicu okrenuo naglavačke

Ne(željeni) gosti

Dok lideri vladajuće koalicije najavljuju rasplet političke krize, jedino logično pitanje je da li je do nje uopće moralo i doći. Teško je dokučiti na čemu su temeljili svoj optimizam kada su, u junu, usvajali antidejtonske zakone, ali očigledno je da su odluke vlasti iz manjeg bh. entiteta naišle na čvrst odgovor, kako unutar države tako i u međunarodnim krugovima. Nakon što je glavom udario u zid, dobio jasne poruke sa svih važnih međunarodnih adresa, te osjetio prve efekte, za sada finansijskih sankcija, logična je izjava predsjednika RS Milorada Dodika da je „period velike medijske i političke galame iza nas“. Nema odgovora zašto smo morali „galamiti“ ako je rezultat unaprijed bio poznat, zar zakone koji nas približavaju EU već nismo mogli usvojiti, te jesu li svojevrsna izolacija RS i još duži redovi mladih pred stranim ambasadama nešto što je vrijedilo Dodikove „galame“?!

Suočeni s obavezom, datim obećanjima, pa i prilikom pruženom novim geopolitičkim odnosima u Evropi, predstavnici stranaka trojke suočavaju se s ključnim izazovom – usvojiti reformske zakone i ispuniti uvjete za početak pregovora o članstvu BiH u EU, a istovremeno paziti na svako slovo svakog akta kojim će zvaničnici režima iz RS nastojati eliminirati sve prepreke nekog budućeg puta ka secesiji. Strane sudije u Ustavnom sudu BiH i OHR su jedine prepreke takvoj politici i na ovakva upozorenja pravnih eksperata ne smije se zaboraviti bez obzira na novi val Dodikove slatkorječivosti, pozivanja na dogovor i Ustav BiH.Predsjednik NSRS Nenad Stevandić nedavno se pohvalio da su njegova djeca odbila da nastupaju za reprezentaciju BiH, te da „braća Stevandići mogu nastupati samo za Srbiju ili nikog“. Za današnje visoke zvaničnike RS, vjerovatno, nikad niko ne bi ni čuo da su se rodili u Kruševcu ili Valjevu, ali dok visoke plaće primaju iz budžeta ove države, čak i vlastitu djecu okreću protiv nje, time se još i javno hvale kako bi u vlastitom biračkom tijelu nastavili hraniti iluziju „ili za Srbiju ili nikog“. Sve dok je tako, povjerenja neće i ne može biti, a svi razgovori i politički sporazumi moraju se odvijati pod mikroskopom javnosti i uz detaljnu provjeru postoji li neka figa ili ''šipak'' u džepu ili iza leđa.

Teško je dokučiti na čemu su temeljili svoj optimizam kada su usvajali antidejtonske zakone

Šipak iza leđa

Ajla Alimanović više nije direktorica FK Sarajevo. Nakon evropskog neuspjeha i kraha bordo tima pred skoro 20.000 navijača na stadionu Koševo klub su napustili šef stručnog štaba Mirza Varešanović i direktorica Ajla Alimanović. Ceh za blamažu neko je morao platiti. I platili su odgovorni. Činjenica je da nisu jedini krivci, ali da snose krivicu, snose. Alimanović će pratiti izjava iz aprila 2022. godine, kada je preuzela funkciju generalne direktorice FK Sarajevo. Tada je preambiciozno izjavila kako želi da Sarajevo za dvije godine bude najbolji klub na Balkanu. Otad je Sarajevo gubilo od Čelika u Kupu, bilo daleko od titule i da bude najbolji klub u BiH, kamoli na Balkanu, a šlag na tortu je poraz od „jakog“ Torpeda. Bila je to pompezna izjava direktorice, koja se od početka mandata našla na udaru najvatrenijih navijača Sarajeva koji su joj zamjerali njenu prošlost, odnosno to što je (bila) navijač ljutog rivala Željezničara. Alimanović je u početku hvalila najvatrenije navijače, popularne „Horde zla“. Govorila je kako su oni 12. igrač kluba, da je njihova podrška najvažnija. Kada se našla na udaru kritika, nakon loših rezultata, ušla je u sukob s njima. Pokazivali su se „mišići“, a na kraju je na gubitku bio samo klub. Direktorica sada odlazi, otišao je i Mirza Varešanović, a vraćaju se “Horde zla” – 12. igrač Sarajeva, koje su nedostajale protiv Torpeda.Ajla Alimanović je rođena u Sarajevu. Magistrica je menadžmenta i posjeduje više od 15 godina iskustva na pozicijama CEO-a i transformacijskog direktora u različitim kompanijama. Funkciju generalne direktorice FK Sarajevo obavljala je od aprila 2022. do jula 2023. godine.

Od pompezne izjave do ostavke na mjestu direktorice FK Sarajevo za godinu

Ajla Alimanović: Zamalo najbolji

Bosna i Hercegovina svakim danom dokazuje svijetu da obiluje mladim genijalcima. Dokaz za to je Vuk Janković iz Trebinja, koji je na takmičenju iz matematike u Japanu osvojio bronzanu medalju. Janković je ovaj uspjeh postigao među više od 600 matematičara iz 112 zemalja svijeta uzrasta od 20 godina. Ovaj mladić, kao i desetine drugih kao on budućnost su naše zemlje i razlog zašto bismo se svi trebali potruditi i ovu pamet zadržati u BiH, a ne pustiti da se druge zemlje hvale našom djecom.On je matematiku zavolio i prije polaska u školu, a kasnije mu je postala preokupacija. Dokaz za to je bronza iz Japana. Osim Vuka, uspjeh su postigli i Andrej Krčmar, Benjamin Mujkić, Ervin Macić, Mirnes Fehrić i Harun Alibegović. Ovi mladi genijalci zaslužili su svaki vid podrške, a ponajviše od države. Sačuvajmo talente, cijenimo njihovu sposobnost i ne dopustimo da nam odu u druge zemlje.

Ovaj mladić, kao i desetine drugih kao on budućnost su naše zemlje

Budućnost BiH

Još jedna tužna godišnjica jučer je obilježena. Logor smrti Keraterm, uz Trnopolje i Omarsku, jedan je od najozloglašenijih. Posmrtni ostaci mučki ubijenih u ovom logoru ekshumirani su na području Starih Kevljana, Tomašice i Jakarine Kose. Stanovnici prijedorske općine bošnjačke i hrvatske nacionalnosti suočili su se s nasilnim sistemskim progonom. Srpske jedinice iskoristile su bivšu tvornicu i skladište keramičkih proizvoda „Keraterm“ da drže zatočenim do 3.000 civilnih lica. Dakle, nenaoružane ljude zločinci su premlaćivali skoro svakodnevno, izgladnjivali, mučili, silovali i ubijali. Oni koji su imali sreću da prežive, žive s traumama i danas.Zatvorenike su premlaćivali čim su stizali – drvenim palicama, čeličnim kuglama, željeznim šipkama, čizmama, puškama, pištoljima...

Logoraš Fikret Alić nacrtao je skicu Keraterma, kao vječni podsjetnik na ono što su on i drugi proživjeli. Mrtve su odlagali na kamaru u jednom dijelu tvornice, a kamion ih je jutrom odvozio do kasnije otkrivenih masovnih grobnica.Nije ni to neljudima bilo dovoljno. Željni panike, straha, krvi, kobne noći s 23. na 24. juli stražari logora u jednu od četiri prostorije ispustili su ispušni plin nadajući se panici, prirodnoj ljudskoj reakciji. Zatvorenici su, željni života, pohrlili u smrt!Ispred vrata prostorije dočekali su ih stražari srpskih paravojnih jedinica koji su pucali iz mitraljeza na njih. Za tu jednu noć ubijeno je skoro 200 logoraša. Nenaoružanih, izgladnjelih, premlaćenih ljudi.Nema u tome ništa ljudsko. Niti to ima veze s ratom. To je bilo iživljavanje na nemoćnima.Preživjeli i članovi porodica ubijenih i danas pričaju o tome jer moraju. Jer im neko i 30 godina poslije govori da lažu, da se preuveličava. A njihove žive rane su i naše i, ma koliko boljele, mogućnost ponavljanja istih i sličnih zločina ne dozvoljava da šutimo!

Oni koji su imali sreću da prežive, žive s traumama i danas

Željni života, pohrlili u smrt

Ogromna, neviđeno duga kolona jučer se formirala pred stadionom Grbavica. Navijači Željezničara pohrlili su da nabave ulaznice za meč drugog pretkola Konferencijske lige protiv azerbejdžanskog Nefčija odmah nakon što su puštene u prodaju. Kada bi se rezultati kluba mjerili ljubavlju njegovih navijača, Željo bi bio najveći klub u Evropi. Klub za koji većina Sarajlija navija, ali i koji je među rijetkim koji se mogu pohvaliti da ima navijače širom zemlje, tokom godina ostao je bez mnogo toga.Posljednja titula osvojena je daleke 2013. godine. Klub i dalje grca u dugovima, dotle da mu je na momente i finansijska stabilnost bila upitna, a sastavi tima se iz godine u godinu doslovno krpe.Ipak, sve to godinama nije ni na tren pokolebalo navijače, pa Željo kontinuirano i neprikosnoveno bilježi najveće posjete na svojim utakmicama u BiH, dok za evropske utakmice karte nestanu u nekoliko sati. Ne svodi se uloga Željinih navijača samo na navijanje i gledanje utakmica voljenog kluba. Rijetko gdje imamo toliku involviranost i podršku navijača i u samom djelovanju kluba. Dovoljno je podsjetiti na akcije poput kupovine stolica ili prikupljanja sredstava za sponzoriranje kluba.

Ipak, podrška navijača sama po sebi u modernom fudbalu nije dovoljna. Ma koliko da je, s jedne strane, Željo imao bezrezervnu i masovnu podršku svojih navijača, dotle je, s druge strane, izostalo dovoljno kvalitetno upravljanje koje će finansijski stabilizirati klub, organizirati poslovanje i vratiti najuspješniji bh. klub tamo gdje i pripada – na tron bh. fudbala.

Kada bi se rezultati kluba mjerili ljubavlju njegovih navijača, Željo bi bio najveći klub u Evropi

Kolona navijača Željezničara u redu za kartu

Ponos glavnog grada

Željezničaru je izmicala Evropa, snovi navijača su se rušili, a onda je na trenersku klupu „Plavih“ stigao Nermin Bašić. Nije se uplašio pritiska, uhvatio se ukoštac s problemima i za kratak period ekipu vratio na pravi kolosijek. Fudbaleri su pod njegovom trenerskom palicom izborili Evropu, a onda su napravili veliki uspjeh i eliminirali Dinamo Minsk. „Plavi“ su prošli u drugo pretkolo Konferencijske lige zahvaljujući odlično pripremljenoj i taktički savršenoj utakmici Bašića i njegovog stručnog štaba.Svojevremeno su ga zvali „mali Ćiro“, jer je legendarni Miroslav Ćiro Blažević u njemu vidio svog nasljednika. Bašić je upijao znanje i čekao pravu priliku. Travničanin je za kratko vrijeme kupio navijače Željezničara. Ponovo je Željo igrao lepršav fudbal, a Grbavica je opet puna kao nekada. Navijači se bore za kartu više. U nedjelju su puštene karte za meč s Nefčijem u drugom pretkolu, a ispred Grbavice je snimljen fascinantan prizor – red navijača koji su čekali vrijedan komadić papira protezao se gotovo do kružnog toka u Hrasnom. Bašić je posložio stvari, a svima onima kojima je Željezničar u srcu dao mnogo razloga za radost. I ne čudi euforija pred naredni evropski meč, gdje će Bašić ponovo pokušati napraviti veliki rezultat.Nermin Bašić rođen je 24. novembra 1983. godine u Travniku. Fudbalsku karijeru je prekinuo zbog povrede, pa se okrenuo trenerskom zanatu. Svojevremeno je bio jedan od najmlađih trenera u Evropi. Prije Željezničara je vodio Travnik, Metalege, Slogu Simin Han, Radomlje, Goricu i Tuzla City.

Navijačima Željezničara dao razlog za radost

Nermin Bašić: Posložio stvari

Apelaciono vijeće Suda BiH u petak je izreklo osuđujuću presudu za Hasana Dupovca i Alisu Ramić (ranije Mutap) u slučaju „Dženan Memić“. Ovo bi mogao biti tek početak u ostvarivanju pravde, no ključna pitanja vezana za ovaj slučaj i dalje stoje, već punih sedam godina, i čekaju na svoje razjašnjenje. Prvo i osnovno pitanje ostaje, svakako, ko su bili nalogodavci, a ko izvršioci ubistva Dženana Memića. Ko, kako i zbog čega je upregao cijeli sistem da se ubistvo pokuša podvaliti kao saobraćajna nesreća, što je i sudski oboreno kao obična besmislica.Ko je sve iz politike, pravosuđa i policijskih struktura učestvovao u pokušaju prikrivanja ubistva?Zašto šuti Alisa Mutap, čak i po cijenu vlastite slobode, a nakon što joj je alibi „privremene amnezije“ definitivno pao u vodu? Koga štiti ili čega se boji, ili od koga je ucijenjena i čime?

Zašto je obavještajno-medijsko podzemlje jedne političke opcije toliko uspaničeno zbog cijelog slučaja i sve vrijeme pokušava kompromitirati kako porodicu Memić tako i advokate, tužioce, sudije koji rade na ovom slučaju, kao i sve one koji su podržali Muriza u borbi za pravdu? Čega se to oni konkretno plaše i zbog čega?Ovo su samo neka od pitanja koja nakon presude tek zahtijevaju istragu, odgovor i adekvatno procesuiranje.A njihovo raspetljavanje, sudeći barem po panici pojedinih trbuhozboraca bivšeg režima, tek bi moglo iz temelja uzdrmati ovo društvo.

Koga štiti ili čega se boji, ili od koga je ucijenjena i čime

Alisa, propjevaj

Vlada Federacije BiH imenovana je prije skoro tri mjeseca. Iako se kao jedan od prvih poteza očekivala smjena kompromitirane direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, čija su dva mandata na čelu najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini obilježili progoni nepodobnih ljekara, ali i sporna diploma, od toga još nema ništa.Dok se u nekim drugim preduzećima, kao što su “Elektroprivreda BiH” i “BH Telecom”, promijenjeni članovi nadzornih odbora te se na taj način otvorio prostor za smjene i direktora, to nije slučaj s direktoricom KCUS-a.Resorni ministar Nediljko Rimac (HDZ 1990) nije odgovarao na pozive „Dnevnog avaza“ u vezi s ovom temom, kao ni veći dio ministara i premijer Nermin Nikšić. Oni koji su odgovorili kazali su da nemaju konkretne informacije.Ono što je posebno interesantno je šutnja Naroda i pravde i SDP-a, koji su dobar dio predizborne kampanje zasnivali baš na ovoj temi, pa bi ozbiljno mogli poljuljati povjerenje kod biračkog tijela.

Zastupnici SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH su još prije šest godina podnosili inicijativu koja se odnosi na smjenu direktorice KCUS-a i supruge predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, ali od toga ništa nije bilo.Neformalnih poziva za smjenu je bilo desetine, a još jedan službeni je došao u maju ove godine, kada je Vlada Kantona Sarajevo usvojila inicijativu prema kojoj se traži od Vlade FBiH njena smjena zbog oduzimanja akademskih znanja. Neshvatljivo je zašto nije bilo reakcije na jednu takvu inicijativu, pogotovo kada se uzme u obzir da SDP, NiP i Naša stranka čine vlast i u Kantonu Sarajevo i na nivou Federacije BiH.Teško je povjerovati da HDZ, koji je u posljednje vrijeme na „ratnoj nozi“ sa SDA, onaj koji se protivi tome. Ukoliko resorni ministar iz HDZ-a 1990 to blokira, onda bi druge stranke iz većine trebale upoznati javnost s tim.Kada se uzme u obzir da uskoro počinju godišnji odmori, a da procedura još nije ni pokrenuta, sve su prilike da će kompromitirana Sebija Izetbegović dočekati kraj mandata na ovoj funkciji. Sreća u nesreći je da joj mandat istječe u januaru naredne godine i da zakonski nema pravo da ga produži, s obzirom na to da joj je ovo drugi na ovoj funkciji.&nbsp;

Sreća u nesreći je da joj mandat istječe u januaru naredne godine i da nema pravo da ga produži 

Zašto Sebija nije smijenjena 


Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za saobraćaj je zatvorena lijeva cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz desnu tunelsku cijev, saopćeno je iz BIHAMK-a.Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Bihać-Kamenica, Stup-Blažuj, Kiseljak-Busovača, Travnik-Vitez, Ripač-Dubovsko, na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), kao i na ulazu u Hadžiće.Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce. Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.Na graničnim prijelazima promet putničkih vozila povremeno je pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

Na graničnim prijelazima promet putničkih vozila povremeno je pojačan, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta

Zbog radova: Zatvorena lijev cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo

Dok se, poput svjetala na semaforu, izmjenjuju žuti, narandžasti i crveni meteoalarmi, dok se mjere ekstremne temperaturne vrijednosti, dotle, nasreću, u našoj zemlji nisu zabilježeni veliki požari.Tome je, vjerovatno, doprinijelo kišno proljeće, posebno česte padavine u maju.No, pitanje je do kada će biti tako. Budući da su uslijedili nesnosne vrućine i suša i da meteorolozi prognoziraju kako će ovo ljeto biti sušnije od prosjeka, kao i da nam predstoje novi toplotni valovi, mogućnost pojava velikih požara, posebno šumskih i onih na nepristupačnim terenima, s kakvim se vatrogasci, pogotovo hercegovački, godinama suočavaju je izuzetno velika. Prognoza, dakle, nije dobra općenito, a pogotovo iz protupožarne perspektive.Za vatrogasce ovog ljeta, kao i inače, nema odmora. A kako su dočekali ovu požarnu sezonu, ponajbolje opisuje izjava Petra Jurića, zapovjednika Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Mostar koji je obznanio da im nedostaje i ljudi i vozila. Rade s cisternama starim 30, 40 i kusur godina. Ni s radnom odjećom i obućom ne stoje najbolje, jer je, kako to obično biva, zapelo u silnim procedurama i postupcima.Ali kada vatra guta sve pred sobom, vatrogasci se ne osvrću na prastara vozila niti na svoju odjeću. Iako nerijetko pogledom traže spas s neba, to im može doći samo u obliku kiše ili kakve sadaka letjelice od susjednih zemalja. Vlastitim se više ne nadaju, jer su siti praznih obećanja. Decenijama su im obećavane, a čak je prethodna Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, bila osigurala 30 miliona KM za njihovu kupovinu.Tada pompezno najavljena priča o kupovini air tractora pretvorila se u svojevrsni cirkus. Formirane su radne grupe, izrađivali su se kojekakvi elaborati, plasirale priče o sklapanju ugovora o iznajmljivanju letjelica s pojedinim zemljama regiona dok se ne oformi vlastita protupožarna eskadrila. Na koncu, tih je 30 miliona KM ove godine izbrisano iz budžeta. I to je to. O tome se više ne priča. I dalje ćemo biti jedina zemlja u regionu bez vlastitih letjelica za gašenje požara.&nbsp;

Prognoza općenito nije dobra, a pogotovo iz protupožarne perspektive 


Izbrisani iz budžeta 


Fudbaleri Zrinjskog ostvarili su historijski plasman i prvi put se plasirali u 2. pretkolo kvalifikacija za Ligu prvaka. „Plemići“ su nakon drame i penala eliminirali armenski Urartu.Izabranici Krunoslava Rendulića su od gotovog napravili veresiju, pa su se pred svojim navijačima doveli u neugodnu situaciju. Međutim, bili su dovoljno kvalitetni da na kraju prođu dalje. Kažu da su penali lutrija. Naravno, treba sreće, ali penali su znanje.U pravog junaka Zrinjskog izrastao je golman Marko Marić. „Plemići“ su nakon promašaja Damira Zlomislića bili na pragu ispadanja, ali se onda sve okrenulo u njihovu korist. Armenci su prvo pogodili prečku, a onda ih je „zaledio“ Marić, koji je u petoj seriji zaustavio šut Armana Gazarijana (Ghazaryan), a potom je Hrvoje Barišić lansirao Zrinjski u narednu rundu.Marić je kod svakog penala protivničke ekipe bio „na lopti“, ali nije uspio zaustaviti nijedan šut, sve do onog odlučujućeg. Zlatna odbrana Marića bila je vrijedna historijskog plasmana Zrinjskog u narednu rundu kvalifikacija za najjače evropsko klupsko takmičenje.Marko Marić rođen je 3. januara 1996. u Beču. Karijeru je počeo u bečkom Rapidu, potom je bio član Hofenhajma, Lehije Gdanska, Hanovera, Lilestroma, Hjuston Dinama, Atromitosa, a u Zrinjski je stigao ljetos.&nbsp;

Kod četiri penala je bio blizu, a onda je odbranio odlučujući

Marko Marić: Zlatna odbrana 

Znatno prije polaska bh. delegacije prema Briselu bilo je jasno da vlasti nisu uradile posao koji bi bio dovoljan za konkretan nagovještaj početka pregovora o članstvu naše zemlje u EU.Na list papira mogli su stati skromni rezultati postignuti prije nego što smo se stropoštali u još jednu političku krizu i ponovo zatvorili u torove. I dok jedni drugima, unesrećeni, osiromašeni, bez i ono malo nade da ćemo za života postati dijelom civiliziranog svijeta, preko entitetske crte, za koju ni načelnici općina ne znaju tačno gdje je, ponovo prijetimo, našu djecu definitivno osuđujemo na život bez perspektive ili odlazak daleko odavde, u zemlje gdje se ne broje krvna zrnca, gdje nema konstitutivnih i onih koji to nisu i gdje se čovjek puno više cijeni. Krivac je ovaj put ostao na čistini, sam, rastrgan između pokušaja da državnu imovinu prisvoji sebi i režimu koji je stvarao te da istovremeno zakonom o kriminalizaciji klevete ušutka sve koji se drznu da nešto konkretno protiv vlasti kažu.&nbsp;Na kraju jučerašnjeg dana nejasno je bilo samo to ko je i je li iko iz Brisela od Milorada Dodika tražio plan za deeskalaciju krize i ko od piromana uopće može tražiti prijedlog kako da se ugasi požar?!

Dok većina građana mirno posmatra kako im životi prolaze u ambijentu koji odgovara samo povišenom krvnom pritisku, šećeru i infarktu, osim sve bahatijih individua koji ovakvu državu ne bi mijenjali ni za deset evropskih unija, redove pred stranim ambasadama stvara i činjenica da apele vlastima da se malo posvete i životnim problemima izgleda niko ne čuje.Stotinama hiljada brojimo građane koji su u posljednjih desetak godina napustili državu, pred našim očima sela i gradovi širom BiH ostaju sve prazniji, ali upozorenja, poput onog iz Udruženja poslodavaca, niko neće da čuje.&nbsp;Prijedlog da se vlast odrekne dijela prihoda koji bi bili usmjereni u povećanje plaća radnicima realnog sektora, onih koji stvaraju novu vrijednost i pune te budžete, ne zaslužuje ni da se nađe na dnevnom redu?!Sve ide u prilog masovnog odlaska iz ove prelijepe, ali nesretne zemlje – od političkog ambijenta i straha za budućnost, do otvorenih miliona radnih mjesta na Zapadu.&nbsp;Zato ta odškrinuta vrata EU zaista jesu posljednja šansa vlastima da urade i nešto korisno po čemu bi ostali zapamćeni. U protivnom, mogu se samo slikati pored mapa svojih entiteta, koji bez naroda ostaju prazna ljuštura i ledina bez života.

Ukoliko ne iskoriste odškrinuta vrata EU, mogu se samo slikati pored mapa svojih entiteta, koji bez naroda ostaju prazna ljuštura i ledina bez života

Posljednja šansa

Prof. dr. Almir Badnjević, osnivač „Verlaba“ d.o.o. Sarajevo, pravi je primjer kako se upornošću i predanim radom može postići sve što se želi. Ovaj mladi čovjek postao je redovni član Svjetske akademije nauka i umjetnosti (WAAS) s adresom u San Francisku, što je za svaku pohvalu. Njegov primjer predanosti znanju i učenju trebali bi pratiti svi, a pogotovo mladi ljudi kojima se nudi toliko šansi za uspjeh. Mladom bh. naučniku uspjeh sigurno nije došao preko noći, trebalo je tu mnogo znoja proliti, ali na kraju se isplatilo. Ušao je u svijet najistaknutijih svjetskih naučnika i umjetnika koji su posvećeni rješavanju hitnih izazova s kojima se danas suočava čovječanstvo neovisno o političkim granicama. Ovo priznanje koliko je važno za Badnjevića, važno je i za BiH. Još jednom smo dokazali da imamo pametne i talentirane mlade ljude.Svjetska akademija prepoznala je potencijal i kvalitet naučnika iz naše zemlje.

Ušao je u svijet najistaknutijih svjetskih naučnika i umjetnika

Almir Badnjević: Trud se isplatio

Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik uživa u totalitarnim praksama. Ignoriranje onog što većina zemalja zapadnog svijeta godinama govori, a na drugoj strani preuzimanje praksi od mahom izoliranih totalitarnih i autoritarnih vladara, ono je što on već dugo radi. Novi udar na slobode građana je predloženi zakon o kriminalizaciji klevete, kojim se pokušava ugasiti bilo kakvo slobodno mišljenje i afirmirati jednoumlje i autocenzura.Dok se u svijetu protokom vremena nivo ljudskih sloboda povećava, taj proces kod Milorada Dodika je obrnuto proporcionalan godinama koje on provodi na vlasti. Glavni Dodikov argument je to da je kleveta kriminalizirana i u nekim zemljama Evropske unije, no tu se zanemaruju dva segmenta. Prvi je to da riječ je o zemljama s uređenijim pravosuđem, koje se neće baviti „lovom na vještice“, a drugi je to da se u tim zemljama radi na njenoj dekriminalizaciji.Visokim kaznama, ukoliko zakon prođe proceduru, novinari će imati velika ograničenja u svom radu, čime je cilj da se napravi jedan od sljedeća dva scenarija: ili odustanite od tog posla ili pišite onako kako nama odgovara.

OHR je ranije kazao da te zakonske odredbe zanemaruju demokratska načela, iz Ambasade SAD su kazali da bi kriminalizacija klevete ugrozila slobodu izražavanja kao osnovno ljudsko pravo i ostvarila direktan utjecaj na mogućnost novinara da izvještaju istinito, dok su iz Delegacije EU kazali da bi kriminalizacija klevete ugrozila ispunjavanje ključnih prioriteta za ulazak BiH u EU. Ipak, njegovi mentori s Istoka misle drugačije.No, dok su to Dodikovi mentori, on sebe gura u sve veću izolaciju. Pod sankcijama je od SAD i Velike Britanije, dok entitetu prijeti blokada sredstava Evropske unije zbog njegovih odluka, a samim tim i ekonomski slom.Iako su u odnosu na prvobitni prijedlog nešto ublažene kazne, to ne mijenja suštinu. One su ciljano postavljene tako kako bi se kasnije pokazala „dobra volja“ vlasti ublažavanjem. Kada jednom zakon prođe proceduru, do ukidanja će teško doći, ali naknadno neće biti problem mijenjati zakon i povećati kazne.Poslanici u Narodnoj skupštini RS će danas imati priliku da još jednom pokažu da je zapravo riječ o marginalnim ličnostima koje su i već ranije pokazale da su spremne i na zatvorske kazne za ispunjavanje njegovih želja.

Nivo sloboda kod Dodika je obrnuto proporcionalan godinama koje provodi na vlasti

Afirmator jednoumlja

Kada smo pomislili da će nakon Rodžera Federera (Roger), Rafaela Nadala i Novaka Đokovića tenis biti dosadan sport u kojem će se isticati nekoliko tek prosječnih igrača, pojavilo se novo čudo od tenisera – Karlos Alkaraz (Carlos Alcaraz). Talentirani Španac je sa svega 20 godina srušio velikog Novaka Đokovića, prekinuo njegovu nestvarnu dominaciju i osvojio Vimbldon. To mu je drugi Gren slem karijere jer je prethodno bio najbolji i na US Openu prošle godine.Čim je stupio na veliku scenu, Alkaraza su proglasili nasljednikom Nadala, a nakon finala ovogodišnjeg Vimbldona Đoković mu je uputio veliki kompliment, navodeći kako u njemu vidi najbolje stvari od članova „velike trojke“.I Alkaraz je stvarno veliki talent. Kada je Novak Đoković osvojio svoj prvi Gren slem (US Open 2007.), Alkaraz je imao svega četiri godine. U međuvremenu je srbijanski as došao do još 22 naslova na najjačim turnirima, a na putu do rekordnog 24. stao mu je mlađani Alkaraz, sljedeća velika zvijezda.Praktično je tek na početku karijere. Alkaraz ima 20 godina i u njegovom tenisu ćemo uživati još mnogo godina.

Ne(željeni) gosti

Šipak iza leđa

Ajla Alimanović: Zamalo najbolji

Budućnost BiH

Željni života, pohrlili u smrt

Ponos glavnog grada

Nermin Bašić: Posložio stvari

Alisa, propjevaj

Zašto Sebija nije smijenjena

Zbog radova: Zatvorena lijev cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo

Izbrisani iz budžeta

Marko Marić: Zlatna odbrana

Posljednja šansa

Almir Badnjević: Trud se isplatio

Afirmator jednoumlja

Karlos Alkaraz: Srušio Đokovića

Kolumne

Ne(željeni) gosti

Šipak iza leđa

Ajla Alimanović: Zamalo najbolji

Budućnost BiH

Željni života, pohrlili u smrt

Ponos glavnog grada

Nermin Bašić: Posložio stvari

Alisa, propjevaj

Zašto Sebija nije smijenjena

Zbog radova: Zatvorena lijev cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo

Izbrisani iz budžeta

Marko Marić: Zlatna odbrana

Posljednja šansa

Almir Badnjević: Trud se isplatio

Afirmator jednoumlja

Karlos Alkaraz: Srušio Đokovića