<p>Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje komediju „Umri muški“ autora Alde Nikolaja. </p><p>Režiju potpisuje Admir Glamočak, a uloge tumače: Admir Glamočak, Tatjana Šojić i Ermin Bravo.</p><p>Predstava je nastala davne 1990. kao diplomska predstava Tatjane Šojić, i od tada nije prestala puniti salu Kamernog teatra 55 i doživjela je više od 250 izvođenja, postavši najizvođenija bosanskohercegovačka predstava svih vremena. </p><p>U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena predstava “Mekoća” rediteljice Selme Spahić. Koautori predstave ujedno su i izvođači: Alban Ukaj, Kemal Rizvanović, Boris Ler i Josip Stapić.</p><p>“Mekoća” kao koncept funkcionira istovremeno kao utopijska ideja, ali i kao jasan politički i umjetnički stav.&nbsp;</p>

SARTR prikazuje dramu “Mekoća”

U Kamernom teatru 55 večeras komedija „Umri muški“

<p>Galerija savremenih umjetnosti Manifesto sa zadovoljstvom najavljuje otvaranje grupne izložbe "Ukrštenica“" koje će biti upriličeno u subotu, 4. aprila 2026. godine u 20:00 sati na sada već poznatoj adresi - Despićevoj 3.</p><p>Izložba će predstaviti radove šest umjetnica i umjetnika iz Bosne i Hercegovine i regiona – Ane Evtić, Adrienn Ujhazi, Lamije Čehajić, Une Filipović, Harisa Hadžića i Harisa Sahačića.</p><p>Križaljka, ukrštenica ili igra ukrštenih riječi još od početka prošlog stoljeća ima svoje stabilno mjesto u završnim rubrikama novinskih izdanja, uz vijesti iz dnevne politike, crne hronike, tržišnih kretanja i međunarodnih odnosa, list uz list stoje sadržaji iz oblasti kulture i primjeri enigmatike.&nbsp;</p><p>Kustoska koncepcija izložbe "Ukrštenica" preuzima logičku strukturu igre ukrštenih riječi, ali odbacuje ideju razrješenja.</p><p>Umjesto jedne stabilne tačke susreta, izložba nudi niz "ukrštanja" umjetničkih poetika i medija. Lamija Čehajić i Ana Evtić predstavljaju video instalacije, Una Filipović video igru kao participativni umjetnički rad, Adrienn Újházi triptih objekata, Haris Sahačić novoproduciranu zvučnu instalaciju, dok će Haris Hadžić publiku pozvati da učestvuje u participativnom VR mixed reality performansu.</p><p>Izložbom "Ukrštenica" Galerija Manifesto započinje svoj godišnji izložbeni program pod nazivom "TECHNO TECHNO TECHNO", a kroz koji nastoji predstaviti različite pristupe tehnici i tehnologiji, te istražiti prostore inter-, trans-, i post- disciplinarnog u savremenoj umjetnosti.</p><p>Svi zainteresirani izbložbu mogu pogledati u ustaljenim radnim terminima – od utorka do subote u periodu od 12:00 do 20:00 sati, te nedjeljom od 12:00 do 14:00.&nbsp;</p><p>Izložba će biti postavljena do 19. aprila.</p>

Izložba "Ukrštenica" otvara godišnji izložbeni program Galerije Manifesto, istražujući interdisciplinarne pristupe u savremenoj umjetnosti

"Ukrštenica" u Galeriji Manifesto od 4. aprila: Grupna izložba savremenih umjetnika

<p>Komedija "Seljačka opera" Darvasa Benedeka i Pintéra Béle, u režiji Andrása Urbána bit će izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo u utorak, 7. aprila sa početkom u 19:30 sati.</p><p>Najluđa svadba ovog petka bit će u Narodnom pozorištu Sarajevo. Mlada je trudna, mladoženja voli drugu. Je li bolji poklon veš mašina ili no frost frižider? Dođite da vidite kako bi bilo da na jednom porodičnom okupljanju baš svi odluče da kažu sve što su sakrivali godinama. Ko pjeva zlo ne misli. Ili?</p><p>Opera napisana za dramski ansambl gotovo sapunica i reality show u jednom, muzički luda mješavina baroka, folka i rock'rolla sa likovima koji sve vrijeme pjevaju. Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Amar Beširević, Đejla Udovičić, Sara Brkić i Rastko Zečević u sat i deset minuta pokloniti će vam još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.</p><p>Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.</p><p>Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.</p>

Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović,

Komedija "Seljačka opera" bit će izvedena 7. aprila u Narodnom pozorištu Sarajevo

<p>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje dramu “Sarajevski trgovac” autora Igora Štiksa, jednog od najnagrađivanijih i najizvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisanu posebno za NPS, u režijskoj postavci Michala Dočekala.</p><p>Glumačku postavu čine: Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Belma Salkunić-Bektešević, Alen Konjicija, Sanjin Arnautović, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.</p><p>U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena predstava “Mekoća” rediteljice Selme Spahić. Koautori predstave ujedno su i izvođači: Alban Ukaj, Kemal Rizvanović, Boris Ler i Josip Stapić.</p><p>“Mekoća” kao koncept funkcionira istovremeno kao utopijska ideja, ali i kao jasan politički i umjetnički stav.&nbsp;</p>

SARTR prikazuje predstavu “Mekoća”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Sarajevski trgovac”

<p>Ime i prezime: Gabriela Pejić.</p><p>Datum i mjesto rođenja: 11. decembar 2003.</p><p>Šta prvo uradite kad se probudite: Pogledam na sat.</p><p>Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Psihologijom, nju i studiram.</p><p>Šta Vam je bio prvi posao u životu: Fotografija, fotograf.</p><p>Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Nož.</p><p>Najdraža pjesma: „Laku noć moja mala barbiko“, Dino Merlin.</p><p>Šta gledate na televiziji: Netflix.</p><p>Šta Vas nervira: Laž i nadmenost.</p><p>Najdraži grad: Istanbul, zauvijek.</p><p>Najbolji poklon koji ste dobili: Brata blizanca.</p><p>Čega se plašite: Mraka, tačnije ljudi koji se kriju u njemu.</p><p>S kim najradije pijete kafu: S mamom.</p><p>Omiljena društvena mreža: Instagram.</p><p>Najdraža boja: Plava.</p><p>Ko Vam je uzor: Mama.</p><p>Najdraži pisac: Fjodor Dostojevski.</p><p>Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Poboljšala uslove za liječenje bolesne djece i učinila sve da svaka žena nema strah kada navečer hoda sama.</p><p>Omiljeni muzičar ili bend: Dino Merlin i „Scorpions“.</p><p>Posljednja knjiga koju ste pročitali: Roman „Tvoj greh“, Mercedes Ron.</p><p>Tim za koji navijate: Za onaj čiju utakmicu fotkam, haha.</p><p>Omiljena narodna izreka: "Još se nije rodio, ko bi svima ugodio".</p><p>Koje pitanje najviše mrzite: Imaš li momka?</p><p>Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Navela bih moju knjigu, ali ne pišem o likovima — pišem o tragovima koje su ljudi ostavili u meni. Tako da, filozof (lajanje na zvijezde).</p><p>Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Tursku.</p>

Na pusti otok bih ponijela nož

Pejić: Ne volim kad me pitaju imam li momka

Autorica knjige "Samo tvoja" Gabriela Pejić: Brat blizanac mi je najbolji poklon

<p>Knjiga "Mali princ" je jedno od remek-djela svjetske književnosti, koju je napisao francuski pisac Antoan de&nbsp;Sent-Ekzuperi (Antoine de Saint-Exupéry), voljeno u svim izdanjima. Novo izdanje hrvatske izdavačke kuće "Školska knjiga", koje izlazi sutra, 2. aprila, privući će brojne čitaoce i kolekcionare.</p><p>Ovo ilustrirano izdanje bit će predstavljeno u Parizu povodom 80. godišnjice prvog europskog izdanja romana. Dizajnerski studio "MinaLima", poznat po vizualnom identitetu filmova o Hariju Poteru (Harry Potter), stvorio je novo izdanje knjige.</p><p>Hrvatsko izdanje, u prijevodu Mije Pervan i s pogovorom Dubravke Zime, bit će dostupno u knjižarama i webshopu "Školske knjige".</p><p>- Ponosni smo što nas je "Gallimard" pozvao da budemo partneri u ovom projektu. Sent-Ekzuperijeva priča o ljubavi, prijateljstvu i odgovornosti osvaja čitatelje već osamdeset godina… Sad nudimo i treće, "Gallimardovo" slavljeničko izdanje - izjavila je urednica Miroslava Vučić.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DWWD6fIiBzz/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DWWD6fIiBzz/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DWWD6fIiBzz/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Školska knjiga (@skolska_knjiga)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Novo izdanje studija MinaLima sadrži 100 novih ilustracija, uključujući osam ekskluzivnih 3D ilustracija. Eduardo Lima i Mirafora Mina (Miraphora Mina) su stvorili vlastiti likovni svijet.</p><p>Njihova verzija djeluje manje melanholično, te više naglašava pustolovni aspekt priče. Dodaju da novo izdanje nije “konkurencija izvornom djelu, nego posveta i slavlje njegove dugotrajne vrijednosti".</p>

Ovo ilustrirano izdanje bit će predstavljeno u Parizu povodom 80. godišnjice prvog europskog izdanja romana

Kolekcionarsko izdanje knjige "Mali princ"

Kultna knjiga "Mali princ" u potpuno novom, ilustriranom izdanju

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličen bh. mjuzikl “Sarajevo, moje drago”.&nbsp;</p><p>Autor teksta i muzike je Zlatan Fazlić, dirigent i aranžer Ranko Rihtman, a režiju potpisuje Dino Mustafić.</p><p>Priča “Sarajevo, moje drago” je originalna, a sve muzičke numere su nove, napravljene ciljano za ovo muzičko-scensko djelo.&nbsp;</p><p>U mjuziklu učestvuje velika glumačka ekipa vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnika, te Balet i Hor opere Narodnog pozorišta u Sarajevu.</p>

U mjuziklu učestvuje velika ekipa vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnika

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras mjuzikl „Sarajevo, moje drago“

<p><b>Ime i prezime</b>: Nemanja Dragaš.</p><p><b>Datum i mjesto rođenja</b>: 6. juli 1992., Beograd.</p><p><b>Šta prvo uradite kad se probudite</b>: Pogledam na sat.</p><p><b>Da niste to što jeste, čime biste se bavili</b>: Operom.</p><p><b>Šta Vam je bio prvi posao u životu</b>: Producent na pozorišnoj predstavi.</p><p><b>Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo</b>: Vatra.</p><p><b>Najdraža pjesma</b>: „Desert Rose“ od Stinga.</p><p><b>Šta gledate na televiziji</b>: Netflix i HBO. Već dugo ne gledam redovni TV program.</p><p><b>Šta Vas nervira</b>: Dehumanizacija, nepravda i mikromenadžment.</p><p><b>Najdraži grad</b>: Tbilisi.</p><p><b>Najbolji poklon koji ste dobili</b>: Kaftan.</p><p><b>Čega se plašite</b>: Iznenadnog gubitka najbližih.</p><p><b>S kim najradije pijete kafu</b>: Najradije sam, dok šetam i slušam dobru muziku.</p><p><b>Omiljena društvena mreža</b>: Instagram.</p><p><b>Najdraža boja</b>: Kobalt plava.</p><p><b>Ko Vam je uzor</b>: Nemam uzora, ali cijenim rad mnogih umjetnika. Jessye Norman i Pedro Almodovar su mi među omiljenima.</p><p><b>Najdraži pisac</b>: Radije biram pjesnike. Trenutno mi je u fokusu Eva Lipska.</p><p><b>Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu</b>: Nahranio sve gladne.</p><p><b>Omiljeni muzičar ili bend:</b> The Hardkiss, breathe. Dimash Qudaibergen, Okean Elzy, Nino Katamadze, itd.</p><p><b>Posljednja knjiga koju ste pročitali</b>: „Beauty“, Andy Warhol.</p><p><b>Tim za koji navijate</b>: U timskom sportu nemam favorite.</p><p><b>Omiljena narodna izreka</b>: Vladati sobom najveća je vlast.</p><p><b>Koje pitanje najviše mrzite</b>: „Kad Vam se najčešće javlja inspiracija?“</p><p><b>Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije</b>: Ludi Šeširdžija.</p><p><b>Koju zemlju biste voljeli posjetiti</b>: Prvo Maroko, pa Uzbekistan.&nbsp;&nbsp;</p>

Na pusti otok ponio bih vatru

Dragaš: Volio bih posjetiti Maroko i Uzbekistan

Pjesnik i dramski umjetnik Nemanja Dragaš: Vladati sobom najveća je vlast

<p>Sarajevski umjetnik Benjamin Čengić, poznatiji kao "Pravizian", otvara svoju novu izložbu pod nazivom "Cvat" 3. aprila u 19:00 sati u sarajevskom kafiću "Kawa", koji se nalazi u ulici Dženetića čikma broj 16.&nbsp;</p><p>Izložba će predstaviti njegov prepoznatljiv umjetnički izraz kroz ciklus radova koji simbolizuju prijateljstvo, otpornost i ljubav.</p><p>Njegova djela također prenose poruku o potencijalu za bolji i harmoničniji svijet, dok korištenje i odabir boja dodatno naglašava emocije i suosjećanje.</p>

<p>Tematika izložbe su njegovi prepoznatljivi cvjetići, koji su zastupljeni na ulicama Sarajeva, a prožeti su čitavom Evropom, među kojima su gradovi: Pariz, Milano, Strazbur, Berlin, Medeljin i mnogi drugi.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DWi51IpiFHK/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DWi51IpiFHK/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DWi51IpiFHK/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Kawa specialty coffee bar (@kawasarajevo)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Benjamin Čengić je muralist, slikar i jedan od vodećih mladih kulturnih radnika Sarajeva. Osnivač je Udruženja "Obojena Klapa" i FASADA Festivala, te suosnivač i direktor Galerije savremenih umjetnosti Manifesto. Diplomirao je produkciju i menadžment na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i kroz svoj rad u polju ulične i savremene umjetnosti, kao i filmske produkcije, koristi umjetnost kao društveni korektiv.</p>

Tematika izložbe su njegovi prepoznatljivi cvjetići, koji su zastupljeni na ulicama Sarajeva, a prožeti su čitavom Evropom

"Cvat": Benjamin Čengić otvara novu izložbu u Sarajevu

<p>Na predstojećem 37. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu bit će premijerno predstavljen novi programski segment „Vrata znanja“. Ovaj prostor okuplja biblioteke, fakultete, muzeje i arhive, omogućavajući posjetiocima interaktivni uvid u izdavačke projekte, naučna istraživanja i očuvanje kulturne baštine.</p><p>Univerzitet u Sarajevu učestvuje sa 25 fakulteta i 5 naučnih instituta, nudeći promocije izdanja, radionice i predavanja, kako bi stručna i šira javnost bolje razumjela doprinos znanja savremenom društvu. „Vrata znanja“ simboliziraju zajednički iskorak ka društvu koje prepoznaje nauku, kulturu i obrazovanje kao temelj razvoja.</p><p>Posjetioci će moći uživo prisustvovati promocijama, radionicama i predavanjima te se susresti sa nastavnicima i istraživačima kroz interaktivni program.</p>

Premijerno na 37. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu, posjetioci će moći uživo prisustvovati promocijama

"Vrata znanja" otvaraju inovativni program na sajmu knjige

<p>Kantonalni sud u Sarajevu donirao je Muzeju Sarajeva sudnicu iz procesa protiv Gavrila Principa, čime je vrijedna historijska cjelina trajno povjerena ovoj instituciji na čuvanje i zaštitu.</p><p>Muzej Sarajeva preuzeo je kolekciju namještaja iz austro-ugarskog perioda koja potiče iz sudnice u kojoj je vođen proces protiv Principa. Zapisnik o primopredaji potpisale su predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu Jasenka Potogija i direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč.</p><p>- Smatramo da je Muzej Sarajeva najprimjerenija institucija za čuvanje i prezentaciju ovog naslijeđa, koje nadilazi pravosudni okvir i predstavlja dio šire kulturne i historijske memorije -&nbsp; istakla je predsjednica suda Potogija.</p><p>Riječ je o autentičnom sudskom inventaru koji uključuje sudijski stol, stolove za stranke i zapisničare, radni stol, vitrinu, stolicu, veliku klupu, ogradu, govornicu, ladičar za spise, kao i set od dvadeset knjiga iz istog perioda.</p>

<p>Ova sudnica do sada je bila izložena u Pravosudnoj palati, a njenim premještanjem u Muzej Sarajeva stvaraju se uslovi za adekvatniju zaštitu i bolju dostupnost javnosti.</p><p>Primopredaja predstavlja važan korak u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva i omogućit će da ovaj autentični historijski prostor bude predstavljen javnosti kroz muzejske postavke.</p><p> - Preuzimanjem ove izuzetno vrijedne kolekcije Muzej Sarajeva ne dobija samo namještaj, dobija autentičan historijski prostor, svjedočanstvo jednog vremena i događaja koji su obilježili ne samo Sarajevo, nego i svjetsku historiju. Naša je odgovornost da ovu sudnicu sačuvamo, stručno obradimo i predstavimo javnosti na način koji će omogućiti razumijevanje njenog historijskog značaja - zaključila je direktorica Muzeja Sarajeva.</p>

Ovaj autentični historijski prostor će biti predstavljen javnosti kroz muzejske postavke

Jasminka Potogija i Indira Kučuk-Sorguč

Vrijedno historijsko naslijeđe: Sudnica iz procesa Gavrila Principa predata Muzeju Sarajeva

<p>Nakon izvođenja autobiografske predstave „U avliji“ u Narodnom pozorištu Mostar, Osman Džiho izrazio je veliko zadovoljstvo reakcijama publike.</p><p>- Presretan sam i zahvalan publici na toplini i smijehu koji su ispunili salu. Danas ti je najveći prijatelj onaj koji te nasmije u životu. A onaj koji te nasekira – to ti je obično neko od naših političara - kroz osmijeh poručuje Džiho.</p><p>Posebno ga raduje prisustvo uvaženih gostiju iz sportskog života – kompletnog rukovodstva FK Velež, kao i fudbalskih legendi Mehe Kodre, Džemala Hadžiabdića i Ibre Rahimića.</p><p>- Hvala svima od srca što su došli, što smo se zajedno smijali i dijelili emociju. Toliko osmijeha na jednom mjestu – to je najveća nagrada - izjavio je Džiho.</p><p>Zbog velikog interesovanja publike, predstava „U avliji“ nastavlja svoje druženje s publikom:</p><p>– 1. aprila u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo</p><p>– 2. aprila u Narodnom pozorištu Mostar</p><p>Ulaznice su dostupne putem sistema <a href="https://www.kupikartu.ba/">www.kupikartu.ba</a>.</p>

Hvala svima od srca što su došli, što smo se zajedno smijali i dijelili emociju, rekao je Džiho

Hit predstava Osmana Džihe osvaja publiku: Uskoro je u Sarajevu

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličen bh. mjuzikl “Sarajevo, moje drago”. Autor teksta i muzike je Zlatan Fazlić, dirigent i aranžer Ranko Rihtman, a režiju potpisuje Dino Mustafić.</p><p>Priča “Sarajevo, moje drago” je originalna, a sve muzičke numere su nove, napravljene ciljano za ovo muzičko-scensko djelo. U mjuziklu učestvuje velika glumačka ekipa vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnika, te Balet i Hor opere Narodnog pozorišta u Sarajevu.</p><p>Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje komedija “Mirna Bosna”. Reditelj je Saša Peševski, a uloge tumače: Feđa Štukan, Gordana Boban, Vanesa Glođo i Davor Golubović.</p><p>Predstava „Mirna Bosna“ prikazuje odmetanje dviju malih bosanskohercegovačkih porodica u smjeru kriminalne organizacije. Izmučene siromaštvom i okoštale u uvjerenju da im niko sa strane neće pomoći, one odlučuju iskoristiti svoju društvenu nevidljivost za bavljenje unosnim poslom trgovine narkoticima.</p>

Kamerni teatar 55 prikazuje komediju “Mirna Bosna”

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo u četvrtak, 2. aprila sa početkom u 19:30 sati bit će izvedena dramska predstava "Sarajevski trgovac", autora Igora Štiksa, u režiji Mihala Dočekala (Michal Dočekal).</p><p>Ovo će biti prilika da sarajevska publika pogleda predstavu za koju su, prema riječima autora, dovoljno jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad.</p><p>Tekst "Sarajevski trgovac", autora Igora Štiksa, jednog od najnagrađivanijih i najizvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisan je posebno za Narodno pozorište Sarajevo.</p><p>Glumačku postavu čine: Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, Issa Osmić, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.</p><p>- Ova je priča koja u svom središtu ima jednu knjigu (Hagadu) i njezine hrabre spasioce koji su se zbog te malene knjige kockali s vlastitim životima, jednog lošeg trgovca koji će zavoljeti teatar i jednog uspješnog trgovca nezainteresiranog za taj "cirkus", ali čiji će dom (baš kao Despića kuća) postati ishodište pozorišta u Sarajevu, jednog austrougarskog sanjara "kuferaša", neke druge sanjare s pištoljima u džepovima, jednog lopova koji će saznati zašto ljudi riskiraju živote zbog knjiga i jedne profesorice koja će otkriti život mimo knjiga… Jean-Luc Godard je, citirajući D. W. Griffitha, rekao da je za film dovoljna djevojka i pištolj. Za ovu predstavu su nam bili potrebni jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad - istakao je autor Igor Štiks.</p><p>Dramaturg predstave je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, dizajn kostima uradila je Lejla Hodžić. Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn potpisuje Dino Hujić, a dizajn svjetla Moamer Šaković.</p><p>Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice pozorišta, platforme <a href="https://karter.ba/">karter.ba</a> ili direktno na blagajni.</p>

Ovo će biti prilika da sarajevska publika pogleda predstavu za koju su, prema riječima autora, dovoljno jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad

Sarajevska hagada oživljava na sceni: "Sarajevski trgovac" u četvrtak u Narodnom pozorištu Sarajevo

<p>Na repertoaru Kamernog teatra 55 večeras, u 20.00 sati, bit će prikazana drama “Malograđanska svadba” Bertolda Brehta (Brecht). Reditelj je Paolo Mađeli (Magelli), a uloge tumače: Ermin Bravo, Gordana Boban, Tatjana Šojić, Sabit Sejdinović, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Muhamed Hadžović, Amar Selimović i Davor Golubović.</p><p>Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje predstavu “Mjera za mjeru”</p><p>Vilijama Šekspira (Willam Shakespeare). Režiju potpisuje Mirko Radonjić, a igraju: Snežana Bogićević, Ana Mia Karić, Adnan Kreso, Hana Zrno, Kemal Rizvanović, Matea Mavrak i Faruk Hajdarević.</p>

SARTR prikazuje predstavu “Mjera za mjeru”

Scena iz drame “Malograđanska svadba”

U Kamernom teatru 55 večeras drama „Malograđanska svadba“

<p>Andraš Urban, reditelj i umjetnik, čiji je rad prepoznatljiv po političkoj angažovanosti i provokativnom izrazu, otvoreno za “Dnevni avaz” govori o utjecaju pozorišta na društvo, izazovima u regionu, kao i svojoj filozofiji umjetnosti.</p><p>Njegove riječi otkrivaju koliko je umjetnički angažman danas važan i koliko je teško održati autorski i alternativni teatar u politički i institucionalno složenim okolnostima.</p><p><b>Vaš rad često se opisuje kao politički angažovan i provokativan. Koliko danas pozorište zaista može mijenjati društvo, a koliko samo reflektuje njegovu krizu?</b></p><p>- Kada društvo kako mi ga znamo nije bilo u krizi. Ne sjećam se vremena kada to ne bismo mogli reći, a isto je i s pozorištem. Istina, mislim da pozorište i izlazi iz neke svoje krize, bar nekako postaje bitno ili moguće da se iznova i iznova promisli. Šta je pozorište i šta treba ili može da bude, osim neka snobovska obaveza tankog sloja kulturnih konzumenata ili puko očekivanje ljudi koji rade u pozorištima da društvo treba da reaguje na način da ga posećuje, bez obzira na to da ona nije ni u kakvoj vezi sa stvarnošću. Ne vjerujem da je utjecaj pozorišta danas manji. Čak naprotiv. U nekim slučajevima baš pokazuje da ima vrlo značajan utjecaj na ljude, na njihovo mišljenje i na njihov stav. Naravno, i milion puta sam to već rekao, od pozorišta ne treba da očekujemo više kao od drugih umjetničkih disciplina. Kada odgledate neku predstavu i ne krenete da dižete barikade, to ne znači da teatar nema utjecaj. Primanje pozorišta je intimna priča gledalaca i scenskog dešavanja, ako želite, glumačkog umijeća. Kad odgledate dobro pozorište, valjda treba da se osjećate kao kada pročitate dobru knjigu. A ne da krenete da demolirate svijet. Svakako to nećete uraditi.</p><h2>Umjetnički razvoj</h2><p><b>Režirali ste više od 70 predstava širom regiona i Evrope. Koji projekt smatrate prekretnicom u svom umjetničkom razvoju i zašto?</b></p><p>- Jako je teško odgovoriti na to pitanje. Možda bih u ovom trenutku nabrajao previše naslova. Nedavno smo završili predstavu „Utopija – podsjetnik za bolji život“. Pored tročlanog orkestra, predstavu izvodi sjajna glumica Novosadskog pozorišta Gabrijela Mesaroš Crnković. Tekst je univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. Na neki način mislim da je ta predstava moj umjetnički, pa i građanski, ljudski manifest. Čista je, jasna i komunicira na više nivoa, a svakako je humanistički nastrojena. Kao i svaka dobra umjetnost. Neke predstave su mi možda značajnije u nekom svom umjetničkom razvoju, neke na osnovu toga kako ili koliko su doprinijele nekoj mojoj afirmaciji, mada je sve to nekako i povezano. Znate, mislim da se u pozorištu i dalje bavim onim stvarima kojima sam se bavio kada sam počeo kao srednjoškolac. Znači, nema nekog diskontinuiteta ili promjene u tom pravcu.</p>

<p><b>Osnivač ste festivala “Desire Central Station”. Koliko je danas teško održati međunarodni teatarski festival koji njeguje autorski i alternativni izraz?</b></p><p>- Užasno je teško. Prvo što ćemo reći su finansije, znači sistem koji vas podržava koliko podržava. Jedva. Niko ne želi festival koji se ne uklapa u politički marketing. Populističke priredbe ili koncepti su prioritet, a ne nonkonformistički izraz. Mislim da smo u neku ruku i napravili grešku kada smo, zbog želje da radimo i stvaramo, znači da postojimo, prihvatili neljudske odnose i pravili teatar, čak i vrlo dobar teatar od ničega, s ogromnim angažmanom sopstvenih resursa, i trošili se na neadekvatne uslove. Time smo naučili politiku, vlast, kako god hoćete da tu stvar zovemo, da mi možemo ni iz čega, i da je sasvim normalno da umjetnici ili kulturni radnici rade u neljudskim uslovima. S druge strane, baš ta požrtvovanost obezbijedila je da se ne poruši sve do kraja.</p><p>U užoj geografskoj regiji jedva ćete naći ustanove ili institucije koje su sposobne da se nose s idejama koje odudaraju od vladajućih, mejnstrim ideja. Znači, politička vlast je sve požderala, učinila svojim. A stranačko zapošljavanje je degradiralo sve na najniži nivo.</p><p>No, što se vašeg pitanja tiče, koliko god da je teško, „Desire“ festival ne planira zasad da se ukine, i dalje ćemo raditi na tome, i dalje ćemo staviti u prvi plan umjetnost. Nikad mi se nije dopalo kada neki festivali pozovu jednu-dvije provokativne, autorske ili angažovane predstave, da bi nekako opravdali svoj imidž i opstanak, a ostatak programa je vrlo osrednji. Napravimo festival s par zeznutih naslova, svi se osjećamo kao vrlo progresivni, a od ponedjeljka se vraćamo istoj onoj tradiciji protiv koje su te predstave govorile. Vraćamo se svojoj palanci, a ona predstava jučer je bio incident. Također i lična karta dokumentuje da mi nismo palančani. No, uslovi baš nisu bajni. Ni u materijalnom ni u ideološkom smislu. Vrijeme estrade i folklora. To je jezivo. I malograđanskog morala koji se predstavlja kao konzervativna struja konvencionalnih vrijednosti. I seljakluk na sve strane. Naravno. O nacionalizmu da ne pričamo.</p><h2>Iskrena priča o gradu</h2><p><b>Vaša predstava „Neoplanta“ ostavila je snažan trag u regionalnom teatru. Šta je, prema Vašem mišljenju, ključ njenog dugotrajnog uspjeha i recepcije publike?</b></p><p>- Ne znam šta je ključ, niti vjerujem u recepte. Ta predstava se sada izvodi po 103. put i uvijek igramo rasprodato. To je jedna prilična iskrena priča o gradu, o suživotu i istoriji na datim prostorima. Istina koja se tamo pojavljuje je bolna za svakoga ili je čak teška za prihvaćanje. Naravno, svi mi želimo stalno da govorimo da je sve uredu. Pa nije sve uredu i nikad nije bilo. Odnos manjine i većine teško da je harmoničan čak i kada na tome insistira sve oko vas, to jest službeno je sve naj-naj. No, baš zbog te svoje iskrenosti, i dolaženjem do onog vegelovskog momenta (Laslo Vegel, autor Neoplante) – kada oguliš stvarnost od ideologije, angažovane istorije i ideoloških pohoda, ostaje samo čovjek. Čovjek koji, kako god okrećete, trpi ona zbivanja koja su mu prouzrokovali u ime neke istine, laži ili bogatstva. Čovjek strada svaki put od istorijskog čovjeka, od nacije ili drugog identiteta koji je stavljen iznad vas.</p><p><b>Često kritikujete “malograđanski pristup” i institucionalnu kulturu. Da li je danas veći problem publika, sistem ili sami umjetnici?</b></p><p>- Bez publike nema pozorišta. Naravno, nema je ni bez izvođača. Problem je sistemski. S jedne strane, umjetničko pozorište se nekako otuđilo od publike kao takve, s druge strane, da bi opstajalo, opslužuje je. Hoće da se dopadne. A to nema nekog smisla. Dopadati se onom sloju koji te ne razumije. Pa kad počnemo filozofirati o nekoj sredini, zlatnoj sredini, to su isto budalaštine. U najboljem slučaju, na taj način dolazimo do jače osrednjosti. A to u umjetnosti baš i nije neka stvar. Ali živimo u zemljama gdje je kultura ili umjetnost više problem nego vrijednost. Čak i velike nacionalne institucije se nalaze u nekoj marginalizovanoj situaciji, jer ako tu kulturu prave talentovani i obrazovani ljudi, onda to daleko prevazilazi prag i toleranciju percepcije onog vladajućeg sloja koji je na svoje pozicije došao mafijaško-političkom vjernošću, a ne znanjem, talentom i autentičnošću. Vlast sada stvara svoju kulturu. To jest, neki vrlo delikatan i čudan sadržaj koji će se nametati kao kultura ili umjetnost. Isto tako stvara i svoju publiku. A to dovodi do spektakularnog pada kvaliteta i vrijednosti. I to još stavimo u kontekst da se ni dosad ne možemo pohvaliti nekom razinom uopšteno.</p><p><b>Kao direktor pozorišta, kako balansirate između umjetničke slobode i institucionalnih ograničenja?</b></p><p>- Ne vjerujem da postoji ta zlatna sredina, ali kompromisi postoje. Nažalost. Vi ne želite da se izolujete, želite svakako da stvarate pozorište koje se gleda. Pa ako to uspijevate da uradite s kompromisima ili načinom zbog kojeg ne treba da se stidite pred samim sobom, onda ste već i uradili nešto. Ili bar se opravdavate na takav način. I to je laž. Ali šta ćete. Glupo je da predstavljate sebe kao čovjeka koji je heroj i nekompromisan s istinom. Onda lažete. A što se balansa tiče, teško da je dobra umjetnost koja bi nastala s nekim balansiranjem. Ipak, umjetnost treba da ide naprijed i da se ne bavi ni tržišnim, ni ideološkim, niti estetskim očekivanjima. To je samo princip, a ne stvarnost. Isto tako je glupo, mada pretpostavljam da svi pristojni ljudi to rade, da se išibate, da kažnjavate sebe zato što niste stijena koja će uginuti napuštena od svih i svega, radi neke nametnute beskromisnosti ili istine. U ovom pitanju finansije i politika su odvojeni. U stvarnosti je to postalo jedno te isto. Finansije su povodac kojim politika steže obruč i određuje granice vaše slobode. Svi znamo kako političari predstavljaju sebe kao finansijere kada učestvuju u odobravanju ili neodobravanju sredstava za kulturu.</p><h2>Značajna priznanja</h2><p><b>Dobitnik ste značajnih nagrada za režiju. Koliko Vam priznanja znače u odnosu na reakciju publike i društveni utjecaj predstava?</b></p><p>- Mislim da je laž reći da se čovjek ne raduje priznanjima. Iskreno, u posljednje vrijeme baš se i ne mogu pohvaliti nekom kišom nagrada, ali to smo oduvijek znali. Nagrade su lijepa stvar, ali vrijedi jedan osmijeh, pauzicu, pa ideš dalje i trudiš se da te to ne određuje. Bar ne u umjetničkom stvaranju. Publika i društveni utjecaj, i nagrade i priznanja, sve je to isto na neki način. Naravno da želite da vaše predstave gledaju ljudi, i da to djeluje na njih. Valjda ih i zato gledaju.</p><p>Primanje pozorišta je intimna priča gledalaca i scenskog dešavanja, ako želite, glumačkog umijeća. Živimo u zemljama gdje je kultura ili umjetnost više problem nego vrijednost, rekao je.</p>

Kada društvo kako mi ga znamo nije bilo u krizi. Ne sjećam se vremena kada to ne bismo mogli reći, a isto je i s pozorištem, kazao je Urban

Urban: Primanje pozorišta je intimna priča gledalaca

U Kamernom teatru 55 večeras komedija „Umri muški“

"Ukrštenica" u Galeriji Manifesto od 4. aprila: Grupna izložba savremenih umjetnika

Komedija "Seljačka opera" bit će izvedena 7. aprila u Narodnom pozorištu Sarajevo

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Sarajevski trgovac”

Autorica knjige "Samo tvoja" Gabriela Pejić: Brat blizanac mi je najbolji poklon

Kultna knjiga "Mali princ" u potpuno novom, ilustriranom izdanju

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras mjuzikl „Sarajevo, moje drago“

Pjesnik i dramski umjetnik Nemanja Dragaš: Vladati sobom najveća je vlast

"Cvat": Benjamin Čengić otvara novu izložbu u Sarajevu

"Vrata znanja" otvaraju inovativni program na sajmu knjige

Vrijedno historijsko naslijeđe: Sudnica iz procesa Gavrila Principa predata Muzeju Sarajeva

Hit predstava Osmana Džihe osvaja publiku: Uskoro je u Sarajevu

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras mjuzikl „Sarajevo, moje drago“

Sarajevska hagada oživljava na sceni: "Sarajevski trgovac" u četvrtak u Narodnom pozorištu Sarajevo

U Kamernom teatru 55 večeras drama „Malograđanska svadba“

Reditelj Andraš Urban bez zadrške o regionalnoj kulturnoj sceni: Bez publike nema ni pozorišta

Kultura

U Kamernom teatru 55 večeras komedija „Umri muški“

"Ukrštenica" u Galeriji Manifesto od 4. aprila: Grupna izložba savremenih umjetnika

Komedija "Seljačka opera" bit će izvedena 7. aprila u Narodnom pozorištu Sarajevo

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Sarajevski trgovac”

Autorica knjige "Samo tvoja" Gabriela Pejić: Brat blizanac mi je najbolji poklon

Kultna knjiga "Mali princ" u potpuno novom, ilustriranom izdanju

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras mjuzikl „Sarajevo, moje drago“

Pjesnik i dramski umjetnik Nemanja Dragaš: Vladati sobom najveća je vlast

"Cvat": Benjamin Čengić otvara novu izložbu u Sarajevu

"Vrata znanja" otvaraju inovativni program na sajmu knjige

Vrijedno historijsko naslijeđe: Sudnica iz procesa Gavrila Principa predata Muzeju Sarajeva

Hit predstava Osmana Džihe osvaja publiku: Uskoro je u Sarajevu

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras mjuzikl „Sarajevo, moje drago“

Sarajevska hagada oživljava na sceni: "Sarajevski trgovac" u četvrtak u Narodnom pozorištu Sarajevo

U Kamernom teatru 55 večeras drama „Malograđanska svadba“

Reditelj Andraš Urban bez zadrške o regionalnoj kulturnoj sceni: Bez publike nema ni pozorišta