Danas je u prisustvu porodice i prijatelja Abdulaha Sidrana, povodom 80. godišnjice rođenja proslavljenog pjesnika, pisca i scenariste, upriličeno otkrivanje spomen ploče na zgradi u Ulici Jezero 11, gdje je Sidran živio i radio u periodu od 1980. do 1996. Ploču su u ime porodice otkrili Miranda i Tarik Sidran. Istom prilikom načelnik Mandić je u Ulici Hasana Kikića otkrio spomen ploču u znak sjećanja na Marka Vešovića. Ovim je ispunjena želja koju je Abdulah Sidran saopštio načelniku Mandiću prilikom njihovog posljednjeg susreta, da se njegovom velikom prijatelju Marku, piscu, pjesniku i prevodiocu na ovaj način oda dužna počast u znak zahvalnosti i poštovanja. Općina Centar izražava zadovoljstvo što je bila u prilici da logistički i organizaciono pomogne realizaciju ovog lijepog događaja. Istovremeno Općina Centar je pokrovitelj prvog izdanja festivala kulture “Sidranovi dani” koji se zatvara večeras premijernim prikazivanjem digitalizirane verzije filma “Otac na službenom putu” u Velikoj dvorani Bosanskog kulturnog centra.

Ovim je ispunjena želja koju je Abdulah Sidran saopštio načelniku Mandiću prilikom njihovog posljednjeg susreta

Otkrivene spomen ploče Abdulahu Sidranu i Marku Vešoviću

Srbijanski pjesnik Stefan Simić za sebe kaže da piše ono što živi, a kako je u tom procesu postao “čitač ženskih duša”, večeras će saznati i publika 63. Sarajevskih dana poezije.Na samostalnom nastupu koji počinje u 19 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti očekuje publiku svih generacija, među kojom će, nema sumnje, žene biti u većem broju. A da je ta ljubav obostrana dokazao je Simić i pjesmom “Bosanka”. Posvetio je on još pjesama Bosni i Hercegovini, gdje se, ističe, osjeća kao kod kuće, a između ostalih to su “Nigdje toliko duše kao u Bosni”, i “Boško i Admira”. - Publiku čeka teatar kabare gdje ću izvesti svojih 10 najboljih tekstova uz muziku. Između toga ljudi mogu da postavljaju pitanja, ili ću ja izvoditi slobodne monologe koje nazivam inspiracija. Teme su razne - ličnost, karakter, smrt, život, brak, ljubav, sreća… prosto te neke stvari koje prolazimo. Iznosim iskustva iz svog života. Dosta je motivacijski, dosta je katarzično u smislu da ja tu prolazim kroz razne emocije, jer to je prije svega monodrama. Nikada nijedan nastup nije isti jer prosto ne znam koji će od tih silnih tekstova da mi padne na pamet. Vrlo je interesantno i inspirativno, tu ne mislim na sebe, nego na reakcije ljudi koji plaču ili se smiju - rekao je Simić.Učio je od najboljih - Đorđa Balaševića, Zijaha Sokolovića, Radeta Šerbedžije, Meše Selimovića, Izeta Kike Sarajlića…- Kad sam otkrio Sarajlića shvatio sam da je najbliži meni u stilu pisanja. Kod njega možete naći sve samo ne mržnju ili zavist - istakao je Simić.Stefan Simić mladi je, ali već etablirani pisac rođen 1989. godine u Paraćinu. Pisati je počeo tek sa 18, 19 godina kako bi umirio svoj burni unutarnji svijet koji je primjećivao štošta oko sebe i koji je neprestano reproducirao i rekonstruirao razne priče iz svakodnevnih situacija.

Posvetio je pjesama Bosni i Hercegovini, gdje se, ističe, osjeća kao kod kuće

Srbijanski pjesnik Stefan Simić će se predstaviti publici 63. Sarajevskih dana poezije

Stihovima svoje pjesme “Bosanski stećak”, koji je simbol Bosne i Hercegovine, ali i oficijelna nagrada Sarajevskih dana poezije, pjesnikinja Bisera Suljić Boškailo, večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH otvorila je 63. izdanja ovog značajnog međunarodnog književnog događaja koji će do 5. oktobra publici u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Kaknju i Visokom ponuditi bogat program.Suljić Boškailo članica je Društva pisaca BiH, koje je organizator Sarajevskih dana poezije. Publici se obratila i u svojstvu predsjedavajuće programskog savjeta Sarajevskih dana poezije. <h2>Druženje sa lijepom rječju</h2>- Ljubitelji uzvišene riječi dobrodošli na Sarajevske poezije. Od prošlogodišnjeg izdanja festivala do danas preminuli su naši veliki književnici i pjesnici- Hadžem Hajdarević, Abdulah Sidran, Mirsad Bečirbašić, Ajša Zahirović, Enes Duraković… i Goran Simić koji nas je napustio prije tri dana, a trebao je biti dio našeg festivala. Odlaze oni koji su dali maksimum Društvu pisaca i književnoj sceni. Društvo pisaca BiH naredne godine slavi 80. rođendan, a ono što želimo poručiti javnosti je da smo mi tu, i idemo dalje - istakla je Suljić Boškailo i zamolila publiku da minutom šutnje odaju počast pjesnicima koji više nisu fizički sa nama. Član Društva pisaca i organizator dječijeg programa 63. Sarajevskih dana poezije, Fahrudin Kučuk pozvao je građane Sarajeva i BiH da “tokom pet dana festivala iskoriste priliku da se druže sa lijepom rječju”. <h2>Pjesništvo nadilazi sve</h2>- Dva pjesnika ili pjesnikinje kada se sretnu negdje na okeanu, oni se dobro razumiju, jer pjesništvo nadilazi sve. Budite sretni i zadovoljni, budite plemeniti i budimo plemenitiji - poručio je Kučuk.Sarajevski dani poezije, ove godine, publici nudi književne večeri poezije, književne razgovore, radionice i druge aktivnosti koje će omogućiti interakciju i kreativnu razmjenu među autorima i publikom.U noći otvaranja festivala brojna publika u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH čula je stihove eminentnih pjesnika iz BiH, regije i Evrope, ali i stihove značajnih bh. pjesnika koji više nisu među nama.

Društvo pisaca BiH naredne godine slavi 80. rođendan, a ono što želimo poručiti javnosti je da smo mi tu, i idemo dalje, rekla je Suljić Boškailo

S otvaranja 63. izdanja Sarajevskih dana poezije

Otvoreni 63. Sarajevski dani poezije

Knjiga "Bosanski mevlud" autora Džemaludina Latića, predstavljena je danas u Gazi Husrev-begovoj bibilioteci u Sarajevu. Promotori knjige profesori Enes Kujundžić, Almir Fatić i Ćazim Hadžimejlić su kazali da pojava "Bosanskog mevluda" Džemaludina Latića, ukazuje i na postojanje kontinuiteta među autorima koji se bave ili su se bavili temom islamske inspiracije.Profesor Kujundžić je podsjetio da je mevlud prisutan kao običajna praksa u BiH nekoliko stoljeća i postoje dva osnovna izvora na kojima se baziraju kasni autori koji pišu o mevludu.Jedan je Birzendžijev mevlud na arapskom jeziku i ta tradicija je prisutna dijelovima islamskog svijeta. U BiH, kaže Kujundžić, to je mevlud Saliha Gaševića, nastao na osnovu mevluda Sulejmana Čelebija, potom, mevlud Safvet-bega Bašagića, Ešrefa Kovačevića, Rešada Kadić i drugih autora.Teško je književnim kritičarima, kaže Kujundžić, shvatiti da je mevlud, pored toga što je to pobožni spjev, istovremeno i književno djelo.- Ono što sam ja iščitao to je jedan složen i obiman tekst. U njemu najviše prostora zauzima dio koji se odnosi na miradž, opis putovanja Muhammeda Resulullaha na nebo, i tome je najviše pažnje posvetio. Isto tako to je Mevlud Ilumli, znači to je učen Mevlud nastao je na bazi brojnih izvora i cjelokupnog znanja koje autor ima o temi kojim se ovaj Mevlud bavi – kazao je Kujundžić.Također, dodao je, ovaj Mevlud svjedoči o multigrafijskoj i multijezičkoj prirodi bošnjačke humanističke baštine jer on inkorporira u sebi pored tekstova na bosanskom jeziku isto tako sekvence na arapskom jeziku a što je zanimljivo, on je pisan u jedanaestercu. - Ono što je također karakteristično za ovo djelo jeste da on ima još jednu dimenziju, a to je njegova muzička dimenzija i time bi se trebali baviti stručnjaci koji su školovani u toj vrsti posla – zaključio je profesor Kujundžić. Za profesora Fatića, '"Bosanski mevlud" Džemaludina Latića, je njegovo još jedno remek djelo, jer osim toga, njegove ilahije i kaside su posebno svojevrsno djelo u svojoj umjetničkoj obradi i izvedbi, nezaboravni Srebrnički inferno.- Bosanski mevlud Džemaludina Latića je remek djelo, jer on u sebi spaja dvije velike vrijednosti. Profesor Latić je ovdje i raskošan umjetnik i veliki naučnik. Tako da je spoj nauke, on je profesor tefsira, i njegov umjetnički dar, to je rezultiralo ovim remek djelom, Bosanskim mevludom. Na taj način nama, ovoj generaciji i Bošnjacima općenito, ponovo pobudio ljubav u savremenom kontekstu prema Božijem poslaniku Muhamedu s.a.w. s. – naglasio je Fatić.

Profesor Kujundžić je podsjetio da je mevlud prisutan kao običajna praksa u BiH nekoliko stoljeća

Predstavljeno novo djelo Džemaludina Latića "Bosanski mevlud"

Koncert Braće Teofilović, spektakularno 9. novembra u Narodnom pozorištu u okviru Jazz Festa Sarajevo 2024. Ovaj koncert će biti poseban jer obilježava dvije važne obljetnice: 30 godina umjetničkog rada Ratka i Radiše Teofilović, kao i 10 godina od njihovog prvog nastupa na Jazz Festu 2014. godine, kada su s Miroslavom Tadićem predstavili album "Vidarica".&nbsp;Ovaj album, snimljen s Tadićem, umjetnikom s kojim su ostvarili najviše saradnji, bio je korak prema njihovom međunarodnom priznanju. Sarajevski koncert završio je ovacijama, a snimak nastupa iz Bosanskog kulturnog centra emitiran je i na švedskom državnom radiju naredne godine.Izvodeći tradicionalni repertoar Srbije, BIH, Makedonije i drugih zemalja Balkana, Teofilovići su se svojim bogatim muzikom od prvog albuma "Čuvari sna" iz 1998. do najnovijeg "Element" iz 2022. godine, dokazali kao čuvari neprocjenjivog muzičkog naslijeđa. Njihov jedinstveni izraz, oblikovan kroz 30 godina nastupa širom Evrope, Amerike i Japana, doveden je do savršenstva.

Njihov jedinstveni izraz, oblikovan kroz 30 godina nastupa širom Evrope, Amerike i Japana, doveden je do savršenstva

Genijalni duo: Braća Teofilovići na Jazz Festu u Sarajevu

Na Velikoj sceni "Petre Prličko" dramska predstava Narodnog pozorišta Sarajevo "Car Edip", rađena prema tekstu grčkog dramatičara Sofokla i u režiji Diega de Bree, sinoć je otvorila XXI Međunarodni festival antičke drame "Stobi" u Velesu (Sjeverna Makedonija).Predstava "Car Edip" oduševila je ljubitelje teatarske umjetnosti, koji su ispunili gledalište i višeminutnim ovacijama ispratili glumačku ekipu.&nbsp;Na sceni su se istaknuli Dino Bajrović, Mediha Musliović, Damir Čobo, Izudin Bajrović, Damir Mašić i Emir Fejzić.Međunarodni festival antičke drame "Stobi" nastao je s ciljem očuvanja tradicije antičkog pozorišta kroz izvođenje antičkih tekstova i predstava. Od 2001. godine, ovaj tradicionalni festival svake godine privlači sve veći broj pozorišnih umjetnika iz cijelog svijeta.Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, dok je kostimska rješenja osmislio Blagoj Micevski."Car Edip" je jedna od najznačajnijih antičkih tragedija, prvi put izvedena oko 429. godine p.n.e., a pripada ciklusu tebanskih drama koji uključuje i "Edip na Kolonu" i "Antigonu".Predstava je realizovana u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Scene MESS, ostavljajući snažan dojam na sve prisutne.

Međunarodni festival antičke drame "Stobi" nastao je s ciljem očuvanja tradicije antičkog pozorišta kroz izvođenje antičkih tekstova i predstava

Predstava Narodnog pozorišta otvorila XXI Međunarodni festival antičke drame "Stobi"

Svečano održano proglašenje pobjednika 11. festivala glumca u Konjicu. Sinoć je prema ocjenama publike, nagradu za najbolju glumicu odnijela Jasna Diklić iz Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) za ulogu Ane u predstavi "Moj sin malo sporije hoda". Nagradu, masku konjičkih drvorezbara, u ime ASA Grupacije dodijelila je Emina Lepara Alagić, direktorica ASA Banke Konjic.Jasna Diklić je istaknula da je primanje nagrade na ovakvom festivalu veoma značajno za nju, naglašavajući važnost publike u glumačkom radu. - Ovaj festival je dragocjen jer je jedinstven u cijeloj zemlji. Mi, glumci, volimo da dobijemo glumačke nagrade- kazala je Diklić.Za najboljeg glumca proglašen je Zlatan Školjić iz Bosanskog narodnog pozorišta Zenica za ulogu Liama u predstavi "Siročad".Školjić je rekao da je nagrada bila iznenađenje i da mu mnogo znači.- Ovo će me motivirati da i ubuduće dolazim u Konjic s novim kreacijama - rekao je Školjić.Nagrada za najbolju kolektivnu glumačku igru pripala je Pozorištu mladih Sarajevo za predstavu "Večera budala". Nagradu je primio reditelj Adis Bakrač, koji je naglasio važnost festivalskog priznanja od publike, kazavši da predstave rade za njih.Senadin Begtašević, član Umjetničkog savjeta festivala, istaknuo je raznovrsnost žanrova i tema ovogodišnjeg festivala, koji je ugostio osam pozorišta iz BiH i održao nekoliko Off programa.Benjamin Mušinović, direktor festivala, izjavio je da su se trudili publici ponuditi kvalitetne predstave koje odražavaju najrecentniju bosanskohercegovačku produkciju.

Jasna Diklić je istaknula da je primanje nagrade na ovakvom festivalu veoma značajno za nju, naglašavajući važnost publike u glumačkom radu

Jasna Diklić osvojila titulu za najbolju glumicu 

Proslavljena bosanskohercegovačka glumica Selma Alispahić više od 30 godina gradi glumačku karijeru koja je iz današnjeg rakursa više nego bogata. Alispahić je dobitnica brojnih nagrada, među kojima i ona za najbolju evropsku glumicu. Skoro da nema perioda da povod za razgovor a ovom glumicom izostane.U intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o svoja dva posljednja projekta – seriji „Nobelovac“, koja govori o životu nobelovca Ive Andrića, te o predstavi „Gidionov čvor“.<h2>Sloboda izražavanja</h2>Koje su ključne teme koje ste željeli da istaknete kroz ovu predstavu?- Predstava “Gidionov čvor” višeslojna je i višeznačna. Tretira nekoliko ključnih tema koje se tiču odrastanja naše djece i uloge roditelja i nastavnika u tom procesu. Dotičemo se tema vršnjačkog nasilja, slobode govora, prava da se bude drugačiji, kao i slobode umjetničkog izražavanja koja onda postaje ključna u osvajanju lične slobode odraslog pojedinca.Koje ste izazove sreli tokom procesa režije?- Predstavu sam počela raditi 5. aprila 2023. godine, mjesec poslije desit će se stravičan događaj u Beogradu koji nas je sve šokirao. Nisam ni slutila da će predstava uopće biti i odgovor na brojna pitanja koja smo si postavljali nakon takve jedne tragedije. Mislim da smo svi morali da se zaustavimo, pogledamo oko sebe i pokušamo shvatiti u kakvom svijetu živimo. Bilo je bolno igrati predstavu nakon toga, ali se pokazalo i kao neophodno upravo da se govori o ovim temama.Kako mislite da će publika reagirati na postavljene dileme?- Pa, poslije više od godinu igranja predstave shvatila sam da je ova predstava bila prijeko potrebna svima nama, posebno roditeljima, nastavnicima i učenicima. Mladi ljudi su najvažniji u našem društvu i mi odrasli imamo veliku odgovornost da im stvorimo okolnosti u društvu u kojima će mirno odrastati. Puno je pitanja i dilema koje stoje pred publikom, ali to je i suština jednog pozorišnog čina.Šta za vas znači igrati u seriji koja se bavi životom Ive Andrića i kako se osjećate u vezi s tim da predstavljate njegovu suprugu?- Serija “Nobelovac” je najznačajnije djelo do sada na filmu i TV-u koje se dotaklo života velikog pisca Ive Andrića. Bila mi je velika čast što me Tihomir Stanić pozvao da igram Milicu Babić Andrić, koja nije samo bila supruga Nobelovca nego i vrlo važna pojava u kulturnoj historiji ovih prostora. Ona je bila vrsna kostimografkinja koja je opremila skoro tri stotine dramskih, baletskih i operskih predstava na prostoru bivše Jugoslavije. Umrla je vrlo mlada, u 59. godini, i bila je velika ljubav Ive Andrića koja je utjecala na njegove životne odluke i sigurno bila inspiracija za neke ženske likove u njegovoj literaturi.<h2>Odlična saradnja</h2>Kako ste doživjeli svoju saradnju s Tihomirom Stanićem?- Tihomir Stanić i ja smo se odmah „prepoznali“ kao glumci, radili smo tako da smo se sporazumijevali u par rečenica, pogledom ili jednostavno tišinom. On je kolega koji vam pruža apsolutnu podršku kad igrate s njim, uživa u svemu dobrom što napravite. Imala sam potpuno povjerenje u njega, a povjerenje je najvažnije kada se nađete s nekim u kadru ili na sceni. Tihomir Stanić je velika radost za saradnju i bilo je prelijepo raditi s njim.U seriji „Nobelovac“ otkrivaju se manje poznate strane Andrićevog života. Šta biste izdvojili kao najzanimljiviji detalj koji ste saznali tokom rada na projektu?- Pa činjenica, npr., koju mi nismo učili u školi o Ivi Andriću, a to je da je novac od Nobelove nagrade poklonio za razvoj biblioteka u Bosni i Hercegovini. To je bio veliki novac i to je velika gesta koju danas ne možete očekivati ni od koga. Isto tako ta cijela priča o ljubavi sa Milicom Babić će biti nova i za gledaoce jer se o tome do sada nije previše govorilo.<h2>Mnogo ideja</h2>Koji su vaši budući projekti?- Imam puno ideja o kojima ne govorim dok ih ne krenem realizovati. I predstavu “Gidionov čvor” sam radila u potpunoj tišini i tek progovorila o njoj kad je bila skoro završena. Volim raditi u tišini jer sve unaprijed najave mi predstavljaju neku vrstu opstrukcije i rasipanja energije. Radije sve svoje potencijale usmjeravam na rad.

Serija “Nobelovac” je najznačajnije djelo do sada na filmu i TV-u koje se dotaklo života velikog pisca Ive Andrića

Alispahić: Bilo je bolno igrati predstavu nakon tragedije

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Knjiga "Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)" autora Vahida Durakovića promovirana je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.&nbsp;Izdavač je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a muzejska savjetnica Đana Kukić je istaknula da je ova institucija ponosna što je Durakovićeva vrijedna knjiga izdata pod njenim okriljem.Urednica i recenzentica, teatrologinja Dubravka Zrnčić Kulenović, naglasila je da se radi o pravom podvigu, s obzirom na to da na našim prostorima gotovo da nema materijala i podataka o ovoj temi. Duraković je uspio prikupiti i sučeliti različite estetike, čineći ovu knjigu značajnim udžbenikom, prvenstveno namijenjenim studentima umjetničkih akademija. Njegova teatrologija lutkarskih tekstova, praktične i vizualne dramaturgije pokazuje njegovu stručnost i analitičku sposobnost.Autor Vahid Duraković je tokom godina rada u Kulturno-sportskom centru Bugojno i putovanja na lutkarske festivale u Zagrebu, Subotici, Banjoj Luci, Mostaru i Beogradu prikupio bogatu literaturu o historiji i estetici lutkarstva. U posljednjem dijelu knjige fokusirao se na savremenu estetiku lutkarstva, koristeći i dostupne resurse s interneta.Drugi recenzent, Dragan Komadina, vanredni profesor dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, naglasio je da će ova knjiga biti zanimljiva i ljubiteljima lutkarstva, kao i studentima i profesorima, te da predstavlja nezaobilazno vrelo u izučavanju lutkarske dramaturgije.Vahid Duraković, rođen 1971. godine u Bugojnu, diplomirao je sociologiju na FPN Univerziteta u Sarajevu, a zvanje magistra dramaturgije stekao je na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Dobitnik je više nagrada za dramske tekstove, radio-drame, monodramu, kratke priče i filmske scenarije. Od 2007. do 2018. godine bio je direktor Kulturno-sportskog centra Bugojno, kao i Festivala "FEDRA" i Bugojanskog lutkarskog bijenala.&nbsp;Njegov opus uključuje dvije knjige drame, zbirku pripovijetki "Kletva", knjigu kratkih priča "Četiri parole i dva ljubavna stiha", te teatrološku studiju "Laboratorija lutkarstva".

Dobitnik je više nagrada za dramske tekstove, radio-drame, monodramu, kratke priče i filmske scenarije

Promocija knjige "Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)" autora Vahida Durakovića 

Članovi Ansambla narodnih igara i pjesama (ANIP) Centra za kulturu Goražde večeras putuju u Izmir (Turska) gdje će učestvovati na Festivalu balkanskih narodnih plesova koji će biti održan od 2 do 6. oktobra.Rukovodilac Ansambla Muhidin Đozo-Kiko podsjeća da ovo folklorno društvo na tom festivalu učestvuje ponovo nakon 12 godina.- Organizator je prihvatio našu aplikaciju i naš ansambl je ove godine dobio priliku da ponovo bude dio tog festivala i nadam se da ćemo dostojno predstaviti naš grad, kanton i državu i ostaviti dobre utiske. Bili smo sudionici tog festivala 2012. godine i očito i tada ostavili dobre dojmove, kasnije je sve to malo poremetila i pandemija koronavirusa, i drago nam je da smo sada ponovo u prilici da gostujemo u Izmiru - kazao je Đozo.Zadovoljni su i u Centru za kulturu Goražde pod čijim okriljem Ansambl djeluje već punih 27 godina.- Veliko nam je zadovoljstvo što je naš ansambl učesnik na ovom festivalu što je još jedan način da pokažemo da ima smisla ova naša lijepa priča, tako da se radujem što će naši mladi biti dio tog velikog događaja. Ne sumnjam da će nas, kao i do sada, predstaviti u najboljem svjetlu. Uvijek se radujemo takvim festivalima, podsjećam da su i naši najmlađi godinama bili učesnici Festivala djeteta u istom gradu, a ove godine će to biti nešto stariji članovi Ansambla – rekao je direktor Centra za kulturu Jasmin Bešlija. Ansambl narodnih igara i pjesama Centra za kulturu Goražde istinski je kulturni ambasador Goražda, BPK i BiH, a u proteklih 27 godina u svoju biografiju ubilježio je brojna gostovanja i uspjehe širom BiH, regiona, Evrope i svijeta.Egipat, Turska, Švedska, Francuska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija Crna Gora samo su neke od brojnih destinacija gdje su prezentovali ljepotu folklorne igre i pjesme koja se njeguje na obalama Drine. U njihovoj bogatoj kolekciji nalazi se veliki broj medalja i drugih nagrada i priznanja, među kojima i srebro osvojeno na svjetskoj olimpijadi folklornih društava u austrijskom gradu Lincu.

 U njihovoj bogatoj kolekciji nalazi se veliki broj medalja i drugih nagrada i priznanja, među kojima i srebro osvojeno na svjetskoj olimpijadi 

Ansambl narodnih igara i pjesama Centra za kulturu Goražde

Ansambl narodnih igara i pjesama iz Goražda učestvuje na festivalu u Izmiru

Premijera pozorišne predstave "Plastika" u režiji Zijaha Sokolovića, bit će odigrana 8. oktobara na Teatarskoj sceni Jelićeve.&nbsp;Ova predstava predstavlja umjetnički odgovor na jedan od najvažnijih ekoloških izazova našeg vremena, a to je uticaj plastike na prirodu, životinjski svijet i ljudsko zdravlje.Predstava je svojevrsni apel na javnost, kako djecu, tako i odrasle, da se posvete očuvanju prirodnih resursa i suzbijanju nekontrolisane upotrebe plastike. Potiče publiku na aktivno promišljanje o vlastitim postupcima i njihovim posljedicama po našu planetu.Uz bogatstvo simbolike i jasnu poruku, autori predstave uspjeli su približiti temu plastičnog otpada publici na način koji je umjetnički uzbudljiv, ali i edukativan, razumljiv i djeci i odraslima.&nbsp;Kroz vještu režiju i glumačke interpretacije Armina Omerovića i Ane-Marije Tomić, publika će biti vođena kroz putovanje koje istražuje neodgovorno ponašanje ljudi prema prirodi, ali i nudi rješenja i ohrabruje na akciju."Plastika" koristi moć pozorišne igre kako bi djeca, ali i odrasli svih uzrasta, na edukativan i zabavan način osvijestili ozbiljnost ekoloških izazova.

Predstava je svojevrsni apel na javnost, kako djecu, tako i odrasle, da se posvete očuvanju prirodnih resursa

Na Teatarskoj sceni Jelićeve: Premijera pozorišne predstave "Plastika"

Teatarski performans "Zmaj od Bosne", inspirisan romanom Nedžada Ibrišimovića i u dramatizaciji i režiji Jasmina Durakovića, bit će premijerno izveden krajem oktobra na Kuli Zmaja od Bosne u Gradačcu.Ovaj projekat zajednički realiziraju Centar za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Bošnjačka zajednica kulture i Javna ustanova Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo.Na današnjoj konferenciji za medije, o predstavi koja je u pripremi govorili su direktorica Centra za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Nadira Duraković, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture, Sanjin Kodrić, i direktor BKC Kantona Sarajevo, Jasmin Duraković.Duraković je istakla da se ovim teatarskim performansom oživljava lik i djelo Husein kapetana Gradaščevića, poznatijeg kao Zmaj od Bosne.&nbsp;- I to upravo na Kuli Zmaja od Bosne. Premijera će biti u Gradačcu, a zatim će se predstava igrati i u drugim gradovima - rekla je Duraković.Sanjin Kodrić, podsjetio je da se ove godine obilježava 190 godina od smrti Husein kapetana Zmaja od Bosne.Također, istaknuto je da je sama forma teatarskog performansa mobilnija za gostovanja, te da će u svakom gradu u kojem predstava bude gostovala biti prikazana na drugačiji način, prilagođena ambijentu.

Duraković je istakla da se ovim teatarskim performansom oživljava lik i djelo Husein kapetana Gradaščevića, poznatijeg kao Zmaj od Bosne

Teatarski performans "Zmaj od Bosne" krajem oktobra u Gradačcu

Oktobarski repertoar Sarajevski ratni teatar otvara sa predstavom "U posjeti kod gospodina Greena" (Jeff Baron), koja će biti izvedena u srijedu, 2. oktobra s početkom u 20 sati.Autorski projekat glumaca Miodraga Mikija Trifunova, Albana Ukaja i dramaturginje Nejre Babic.Trećeg oktobra slijedi predstava "Stotinu malih smrti" (Semezdin Mehmedinovic), a 4. oktobra "Mjera za mjeru" (Viljam Sekspir).U periodu od 6. do 13. oktobra na sceni Sarajevskog ratnog teatra će biti odigrane predstave u okviru programa 64. izdanja Međunarodnog festivala MESS. Predstava "Up and Down" je ponovo na sceni SARTR-a 13.oktobra u 20h.24. oktobra vas očekuje premijera predstave "Oslobođenja Sarajeva". Predstava je rađena prema tekstu Dušana Jovanovića, a u režiji Harisa Pasovića. Reprize su planirane 25. i 26. oktobra.Na kraju oktobra publika će imati priliku pogledati predstave "Još uvijek smo živi" (29.10) i "Tramvaj zvani čežnja" (31.10).Kupovina ulaznica se vrši preko web stranice ili na blagajni teatra SARTR-a, ili preko platforme karter.ba.

Autorski projekat glumaca Miodraga Mikija Trifunova, Albana Ukaja i dramaturginje Nejre Babic

Na sceni SARTR-a hit predstave i 64. izdanje međunarodnog festivala MESS

Goran Simić, bosanskohercegovački pjesnik, preminuo je u Sarajevu u 72. godini.&nbsp;Od Simića se na društvenim mrežama opraštaju prijatelji.&nbsp;Simić je rat proveo u Sarajevu, da bi se 1996. godine preselio u Kanadu.&nbsp;U glavni grad BiH se vratio prije desetak godina gdje je živio i radio do svoje smrti.&nbsp;Inače, Simić je u kanadi pisao na engleskom jeziku, a za knjigu "Svitanje u očima Snješka Bijelića", mu je Udruženje kanadskih pisaca uručilo nagradu.

Simić je rat proveo u Sarajevu, da bi se 1996. godine preselio u Kanadu

U Sarajevu preminuo bh. pjesnik Goran Simić

Bogata i dragocjena ostavština istaknutog bosanskohercegovačkog i sarajevskog muzičara, klavijaturiste legendarnih sastava "Indexi" i "Bijelo dugme" Vlade Pravdića, od danas je dio Zbirke "književnost i popularna kultura", čija je kustosica, muzejska savjetnica Amina Abdičević, saopćeno je iz ovog muzeja. - Ponosni smo što su eksponati iz privatne arhive ovog izuzetnog muzičkog umjetnika iz Splita dopremljeni u Vladino rodno Sarajevo, gdje će biti dostupni svim zainteresiranim posjetiteljima našeg muzeja, a nadamo se i skoroj izložbi - kazala je Abdičević.Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu gdje je sa sedam godina upisao muzičku školu i naučio svirati klavir. Nakon toga završava i srednju muzičku školu te se odlučuje na studij fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.Muzičku karijeru započeo je 1965. godine kada se priključio grupi Vokinsi, a 1968. pridružio se grupi Kost. Godine 1970. pridružio se grupi Ambasadori, da bi kasnije od 1971. do 1973. godine svirao u Indexima.Iste godine, sprijateljio se s Goranom Bregovićem i on se pridružuje njegovom tadašnjem bendu Jutro. Raspadom ovog benda, Bregović i Pravdić osnivaju Bijelo dugme, gdje je Pravdić svirao klavijature na njihova prva dva albuma. Nedugo nakon toga Pravdić odlazi na obavezni vojni rok, a na njegovo mjesto dolazi Laza Ristovski.Vlado Pravdić se 1978. godine vraća u bend, gdje svira do 1987. godine, nakon čega se povlači iz javnog života. Posljednji put s Bijelim dugmetom svirao je na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.Preminuo je u 74. godini u Splitu, u decembru 2023. godine.

Ponosni smo što su eksponati iz privatne arhive ovog izuzetnog muzičkog umjetnika iz Splita dopremljeni u Vladino rodno Sarajevo, kazala je Abdičević

Ostavština Vlade Pravdića u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Predstava „Kiselina“ prema tekstu Asje Krsmanović, u režiji Nermina Hamzagića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. i Scene MESS Sarajevo, odigrana je ove sedmice na Međunarodnom festivalu pozorišta „Zlatna vila“ u Prijedoru. Na zatvaranju ovog Festivala, u subotu, 28. septembra zvanično su dodijeljene nagrade, a predstava „Kiselina“ je nagrađena sa čak šest nagrada. Stručni žiri u sastavu: Olga Odanović, David Alić i Zijah Sokolović upravo je predstavu „Kiselina“ proglasio najboljom predstavom ovogišnje „Zlatne vile“. U obrazloženju su naveli da je to „predstava koja je od stvarnosti napravila iluziju, a od iluzije napravila stvarnost.“ Također su se zahvalili svim autorima predstave – glumcima, scenografu, kostimografu, piscu, režiseru, dekoraterima, kompozitoru, ton-majstoru, majstoru svjetla i scenskim radnicima za kreiranje ove predstave. Stručni žiri je dodijelio Nagradu za najbolju režiju Nerminu Hamzagiću za režiju predstave „Kiselina“ navodeći u obrazloženju da je predstava režirana „razigrano, inteligentno, maštovito, provokativno, nenametljivo, bolno, romantično, istinito, poetično, smiješno.“ Nagrada za najbolju mušku ulogu je pripala Mirvadu Kuriću, a Nagrada za najbolju žensku ulogu Gordani Boban, a u obrazloženju za obje nagrade Stručni žiri je naveo da se dodjeljuju „za glumačku lakoća igre u ostvarivanju kompleksnosti lika“ u predstavi „Kiselina“. Nagrada za najbolju scenografiju je dodijeljena Sabini Trnka za „scenografiju koja je uspjela da postane fascinantna slika svijeta u kojem njeni likovi žive, ali takođe i sublimira njihove unutrašnje svjetove.“Stručni žiri je Nagradu za najbolju autorsku muziku dodijelio Enesu Zlataru (Bure) navodeći da je to muzika „koja na jedan nenametljiv, suptilan i sugestivan način, postaje sastavni dio predstave života, smrti i rađanja. Ono što daje snagu ovoj muzici je to što je glumci izvode i tako postaje novi lik u predstavi.“	Podsjećanja radi, predstava „Kiselina“ prema tekstu Asje Krsmanović, u režiji Nermina Hamzagića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. i Scene MESS Sarajevo na XXIII festivalu bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. je osvojila čak sedam nagrada. Nagradama osvojenim u Prijedoru, ova predstava nastavlja nizati svoje uspjehe, što potvrđuje i veliki interes publike na svim prethodnim izvedbama predstave na matičnoj sceni, kao i na scenama u drugim gradovima.&nbsp;

Otkrivene spomen ploče Abdulahu Sidranu i Marku Vešoviću

Srbijanski pjesnik Stefan Simić će se predstaviti publici 63. Sarajevskih dana poezije

Otvoreni 63. Sarajevski dani poezije

Predstavljeno novo djelo Džemaludina Latića "Bosanski mevlud"

Genijalni duo: Braća Teofilovići na Jazz Festu u Sarajevu

Predstava Narodnog pozorišta otvorila XXI Međunarodni festival antičke drame "Stobi"

Jasna Diklić osvojila titulu za najbolju glumicu

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Promocija knjige "Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)" autora Vahida Durakovića

Ansambl narodnih igara i pjesama iz Goražda učestvuje na festivalu u Izmiru

Na Teatarskoj sceni Jelićeve: Premijera pozorišne predstave "Plastika"

Teatarski performans "Zmaj od Bosne" krajem oktobra u Gradačcu

Na sceni SARTR-a hit predstave i 64. izdanje međunarodnog festivala MESS

U Sarajevu preminuo bh. pjesnik Goran Simić

Ostavština Vlade Pravdića u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Predstava "Kiselina" apsolutna pobjednica Međunarodnog festivala "Zlatna vila" u Prijedoru

Kultura

Otkrivene spomen ploče Abdulahu Sidranu i Marku Vešoviću

Srbijanski pjesnik Stefan Simić će se predstaviti publici 63. Sarajevskih dana poezije

Otvoreni 63. Sarajevski dani poezije

Predstavljeno novo djelo Džemaludina Latića "Bosanski mevlud"

Genijalni duo: Braća Teofilovići na Jazz Festu u Sarajevu

Predstava Narodnog pozorišta otvorila XXI Međunarodni festival antičke drame "Stobi"

Jasna Diklić osvojila titulu za najbolju glumicu

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Promocija knjige "Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)" autora Vahida Durakovića

Ansambl narodnih igara i pjesama iz Goražda učestvuje na festivalu u Izmiru

Na Teatarskoj sceni Jelićeve: Premijera pozorišne predstave "Plastika"

Teatarski performans "Zmaj od Bosne" krajem oktobra u Gradačcu

Na sceni SARTR-a hit predstave i 64. izdanje međunarodnog festivala MESS

U Sarajevu preminuo bh. pjesnik Goran Simić

Ostavština Vlade Pravdića u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Predstava "Kiselina" apsolutna pobjednica Međunarodnog festivala "Zlatna vila" u Prijedoru