Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona bio je večeras domaćin promocije knjige "Svjedok genocida" autora Roja Gutmana (Roya), dobitnika Pulitzerove nagrade 1993. godine za izvještaje o genocidu u Bosni i Hercegovini.<h2>Promotori&nbsp;</h2>Promotori su bili doajenka bh. novinarstva Almasa Hadžić i prof.dr Elmir Jahić, koji su zahvalili Gutmanu za njegov doprinos u pronošenju istine o genocidu u Bosni i Hercegovini. Almasa Hadžić je ispričala kako je Gutmana upoznala u Zagrebu. Do tog susreta Gutman je već pisao o logorima smrti u Omarskoj i Keratermu, ali mu je Hadžić pričala o strahotama koje su proživjele Bošnjakinje u logorima u Podrinju. Gutman je rekao da odmah mora krenuti ka Tuzli i tuzlanskoj regiji, a zajedno sa Almasom Hadžić bio je u konvoju koji je iz Zagreba stigao do Tuzle. - Gutman je jedan od najznačajinih svjetskih novinarskih imena koji je pisao o strahotama agresije na Bosnu i Hercegovinu i istinu slao u svijet. Pisao je o strašnim zločinima 1992. godine, a ja sam ga upoznala 2. augusta 1992. godine neposredno nakon objavljivanja njegove reportaže u News Dayu o srpskim koncentracionim logorima u Bosanskoj krajini. U najtežim ratnim vremenima imao je hrabrosti da bude na mjestima najtragičnije bosanskohercegovačke historije. Među prvima je prepoznao genocidnu namjeru Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika - rekla je Hadžić. Prvo izdanje knjige "Svjedok genocida" objavljeno je 1993. godine i do danas niko nije demantovao nijednu napisanu riječ. Knjiga je svojevrsni udžbenik o genocidnoj namjeri.<h2>Pojam genocid nad Bošnjacima</h2>- Pojam genocid nad Bošnjacima prvi je spomenuo upravo Roy Gatman. Kasnije smo u presudama dobili pravnu satisfakciju, a nadavnom Rezolucijom o Srebrenici i političku. Knjiga ima veliki značaj i svakako da je dio historije - rekao je prof.dr Elmir Jahić, promotor knjige. Na kraju je obraćanje imao sam autor Roy Gatman. U Tuzlu je stigao iz Banja Luke. Kaže kako je "upao" u saobraćajnu gužvu, ali da se sjeća 1992. godine kada je od Banja Luke do Tuzle išao dva ili tri dana preko šuma i barikada. Spomenuo je ljude iz Tuzle, prvenstveno Almasu Hadžić i gradonačelnika Selima Bešlagića koji su mu pomogli u realizaciji njegovih izvještaja, ali i ljude iz Goražda, Mostara i drugih dijelova Bosne i Hercegovine koji su mu tvrdili da je budućnost države samo u njenoj multietničnosti. - Od Almase Hadžić sam čuo informaciju o sistematskom silovanju žena u logoru Liplje kod Zvornika i to me je pogodilo do srži. Morao sam doći do Tuzle i razgovarati sa djevojkama i ženama koje su to preživjele. Pristale su na razgovor sa mnom, pa čak i na fotografiranje za potrebe objave teksta. U Americi to ne bih uradio, ali sam u Bosni uradio kako bi svijet saznao istinu. I svijet se tada promijenio - kaže Gutman i nastavlja:- Promijenila se i Bosna. Nije perfektna, ali... Došao sam iz Banja Luke i vidio postavljene bilborde sa natpisom 'Mi nismo genocidan narod'. To je jedna od najtežih samooptužujućih rečenica koju sam ikada čuo - kazao je Gutman, koji se prisjetio tekstova koje je objavljivao 1992. godine. Urednici promoviranog izdanja su Resul Mehmedović i Sanjin Jakić, a izdavač je kuća Dialogos. Na kraju promocije Selim Bešlagić, ratni gradonačelnik Tuzle, uručio je prigodan poklon Royu Gutmanu.&nbsp;

Gutman je jedan od najznačajinih svjetskih novinarskih imena koji je pisao o strahotama agresije na Bosnu i Hercegovinu i istinu slao u svijet

U Tuzli promovirana knjiga "Svjedok genocida" Roja Gutmana

U Narodnom pozorištu Sarajevo, u srijedu 5. juna sa početkom u 19:30 sati, premijerno će biti izveden baletni klasik "Carmen" kompozitora Rodiona Shchedrina, u koreografiji i režiji koreografkinje Valentine Turcu. - Jako mi je drago što sam ponovo u Sarajevu kao asistent koreografkinje na baletnoj predstavi „Carmen“. Naravno „Carmen“ je veoma poznato djelo, a siguran sam da će publika uživati u ovom baletu jer je dosta realističan i veoma neoklasičan sa ozbiljnom glumačkom pričom – izjavio je Anton Bogov asistent koreografkinje Valentine Turcu.Dodaje da sa koreografkinjom Valentinom Turcu radi dugi niz godina, te da su se oboje vrlo rado odazvali pozivu umjetničkog direktora Baleta Evgenya Gaponka.U baletnoj predstavi „Carmen“ igraju: Tamara Ljubičić / Toko Tatekawa (uloga Carmen), Oleg Karatsev / Masafumi Okuzono (uloga Hosea), Admir Kalkan / Boris Vidaković (uloga Toreadora), Mihail Mateescu / Evgeny Gaponko (uloga Zunige), Nataša Gaponko / Darika Dunganova (uloga Fernande), te Selma Efendić, Albina Huskić, Luisa Escamilla Rodriguez, Amina Sulejmanagić, Lejla Bajramović, Dora Kos, Bulat Gareev, Til Čmančanin, Denis Zhuchenko, Elio Arnoldo Villa – Garcia, Nadža Pušilo, Ekaterina Vereshchagina, Zulejha Kečo Kapidžić i Jovana Milosavljević Lovrenović.Asistenti koreografkinje su Alenka Ribič i Anton Bogov, scenografkinja je Dinka Jeričević, kostimograf Michal Negrin, dizajn svjetla potpisuje Aleksandar Čavlek, baletmajstorica je Mia Jahić.Također, u sklopu premijere „Carmen“ na sceni Narodnog pozorišta biti će izveden i balet „Bolero“ kompozitora Mauricea Ravela, u koreografiji i režiji Takuyae Sumitomoa. U predstavi će nastupiti baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo kojeg čine: Tamara Ljubičić, Ekaterina Vereshchagina, Nataša Gaponko, Amina Sulejmanagić, Albina Huskić, Zulejha Kečo-Kapidžić, Selma Efendić, Toko Tatekawa, Darika Dunganova, Dora Kos, Lejla Bajramović, Luisa Escamilla Rodriguez , Jovana Milosavljević-Lovrenović, Nadža Pušilo, Boris Vidaković, Bulat Gareev, Til Čmančanin, Admir Kalkan, Masafumi Okuzono, Denis Zhuchenko, Elio Arnoldo Villa Garcia ,Mihail Mateescu i Goran Staniškovski.Asistentica koreografa je Rieka Sumitomo, scenograf Josip Lovrenović, kostimografkinja Amra Zulfikarpašić, te baletmajstorica Mia Jahić.

 U sklopu premijere „Carmen“ bit će izveden i balet „Bolero“ 

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera baletnog klasika "Carmen"

U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, opera “Madame Butterfly” Đakoma Pučinija (Giacomo Puccini). Dirigent je Josip Šego, reditelj Tadija Miletić, a igraju: solisti i hor Opere NPS-a.Pozorište mladih Sarajevo, večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Ne daj se generacijo” u kojoj uloge tumače Mario Drmać i Alen Muratović. Radnja prati priču o dvije prijateljice koje su nerazdvojne godinama, njihovu svakodnevicu i preživljavanje uz stereotipne, nametnute forme osobama treće životne dobi. U Kamernom teatru 55, večeras u 20:00 sati, drama “Sjećaš li se Doli Bel” reditelja Kokana Mladenovića. Igraju: Emir Hadžihafizbegović, Gordana Boban, Mirsad Tuka, Tatjana Šojić, Davor Golubović, Elma Juković, Saša Petrović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Sin Kurt, Amar Selimović i Saša Krmpotić.

Sarajevska publika večeras može uživati u operi i dramskim predstavama

U Narodnom pozorištu opera “Madame Butterfly”

Na današnji dan 1984. godine, u Sarajevu je preminuo velikan pisane riječi Šukrija Pandžo, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika i pripovjedača za djecu, čije su pjesme i priče rado čitali i odrasli. Šukriju Pandžu književna kritika svrstava među tri naša najbolja dječija pisca, rame uz rame s Ahmedom Hromadžićem i Brankom Ćopićem. Svojim djelima: poezijom, prozom i dramskim tekstovima, koja je pisao u periodu od kraja Drugog svjetskog rata do početka osamdesetih godina prošlog vijeka, Pandžo je dao ogroman doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti.Pisati za djecu podrazumijeva da imate čisto srce i iskrenu dušu, neopterećenu svakodnevicom, okrenutu ka najranijim životnim vrijednostima. Vraćanje djetinjstvu i posmatranje sa stanovišta odraslog čovjeka je više nostalgija nego autentičan izraz dječijeg pogleda, zbog čega, ustvari, dječiji pisci u svojim djelima uglavnom opisuju ono što su sami doživjeli, preslikavajući i nadograđujući svoja sjećanja.&nbsp;

<h2>Zavičajni pisac</h2>Šukrija Pandžo rođen je 1910. godine u Ulogu kod Kalinovika, gdje je završio osnovno školovanje. Učiteljsku školu završio je u Mostaru, a književnost i francuski jezik na Višoj pedagoškoj školi u Beogradu. Poeziju je počeo pisati još kao srednjoškolac, a mnogi ga svrstavaju, osim u dječije, i u zavičajne pisce, jer opisani događaji u njegovim djelima oslikavaju kraj u kojem je rođen i nostalgiju za djetinjstvom. U zavičaju je Šukrija nalazio poticaje i inspiraciju za pjesme i priče o dječacima i djevojčicama na njihovom trnovitom životnom putu. Osnovne teme ovog pjesnika malih radosti i tuga, jesu djeca sa sela, njihovi prvi susreti s gradom, sumnje, nedoumice i strahovi od nepoznatog. <h2>„Veselo veče“</h2>Prije zaposlenja kao nastavnik u Sarajevu radio je kao učitelj i nastavnik u raznim seoskim školama, a bio je, 1947. godine, i direktor Bihaćke gimnazije. Godine 1948., postao je urednik u Kulturnoj redakciji Radija Sarajevo, gdje je radio do penzioniranja. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije "Veselo veče", kao i Udruženja književnika BiH. Pandžo je proživio režime triju država: Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ali njegova djela krasi specifičan izraz, koji se nije prilagođavao niti podilazio vlastodršcima. Slikovitom lakoćom pripovijedanja izražavao je privrženost zemlji, prirodi i ljudima, ostajući dosljedan i izvan vremena, vezujući se za zavičajne pejzaže i oživljavajući svijet djetinjstva viđen očima učitelja, đaka i roditelja. To najbolje potvrđuje njegova knjiga priča “Samo još kosovi zvižduću”, koja je obavezna lektira u osnovnim školama.

<h2>Titov orden </h2>Prateći teške sudbine svojih junaka, Pandžo je pretakao svoja osjećanja u riječi, tumačeći psihologiju mladih u dodiru s novim, njima nepoznatim svijetom, opisujući njihov veliki strah pred čudima tog realnog svijeta. Upravo zbog te Šukrijine fenomenalne vještine pripovijedanja života, njegova djela, zastupljena u dvadesetak knjiga raznih antologija i zbornika, pronašla su svoje mjesto u bosanskohercegovačkoj bogatoj književnoj riznici: „Pjesme“, „Razgovori“ - pjesme za djecu, „Ljudi smo“ - pripovijetke, „Samo još kosovi zvižduću“ - priče za djecu, „Bliže su postale zvijezde“ - pjesme za djecu, „Iznad gore vjetri zbore“ - pjesme za djecu, „Poezija“, „Zeleni strah“ - priče za djecu, „Na kraju puta“ - pripovijetke, „Dobro mi došli“ - pjesme za djecu, „List na putu“ - pjesme za djecu.Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH, Savjet RTV Sarajevo mu je, 10. aprila 1970. godine, dodijelio spomen-plaketu kao priznanje za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna iste godine Josip Broz Tito mu je dodijelio Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.<h2>List na putu</h2>Sagnula se mala seja nad utrti put, i podigla list sa zemlje i crven, i žut. Pa pomisli: on boluje, metla ga na dlan, a nad njima smiješio se tih jesenji dan. I kap kiše, gle, na njemu: to je suza trag, pognula se i spustila na nj poljubac blag. Zašuškao list uveli, sletio na put, i zaspao snom dubokim rasplakan i žut.

Jedan od najznačajnijih bh. pjesnika i pripovjedača za djecu, čije su pjesme i priče rado čitali i odrasli 

Šukrija Pandžo: 40. godišnjica smrti bh. književnika, nastavnika i urednika 

Nakon što je neko prijavio silovanje, grupa srednjoškolaca koji su svjedoci, ali i saučesnici zločina, pokušava da sklopi priču o tome šta se dogodilo prethodne noći, ali ne mogu da se slože oko jedne stvari – da li je to bilo silovanje ili seks? Tendencija predstave je da pozove na preispitivanje mitova o silovanju, patrijarhata i uopšte položaja žene u društvu u kome se seks i silovanje koriste kao sinonimi, u kome „ne“ još uvijek znači „da“.&nbsp;Režiju potpisuje Ana Janković. U predstavi igraju: Aleksandra Arizanović, Andrijana Andi Đorđević, Anja Ćurčić, Veljko Stevanović, Čubrilo Čupić, Nikola Đorđević.&nbsp;Dramaturgiju potpisuje Teodora Marković, a scenografiju Bojan Kaurin, koreografiju potpisuje Aleksandra Arizanović, dok kostimografiju potpisuje Jovan Cvetković. Muziku je radila Duda Buržujka, a songove otpjevala Sajsi MC.

Tendencija predstave je da pozove na preispitivanje mitova o silovanju, patrijarhata i uopšte položaja žene u društvu

Završen Ruta festival predstavom "Tiho, tiše“

U subotu, 1. juna sa početkom u 20 sati, u prelijepom ambijentu parka Banjska Ilidža, nastavlja se program Narodnog pozorišta Sarajevo Kultura na ulice 2024. u sklopu kojeg će publika moći uživati u nastupu kulturno-umjetničkog društva Lola pod nazivom Kroz sokake tradicije. Punih 78 godina KUD Lola Sarajevo u kontinuitetu i neprekidno radi i djeluje. U vrijeme opsade Sarajeva proglašen posebnim subjektom za odbranu Općine Novo Sarajevo, grada i BiH. U svih sedam decenija Lola je njegovao i stvarao sve vrste scenskog izraza.Okupljao je i animirao u organiziranim oblicima impozantan broj članova svih starosnih, socijalnih struktura, a najviše mladih. mladih. Realizirao je na desetine hiljada koncerata za stotine hiljada posjetilaca i milione TV gledalaca.U sklopu programu biti će izvedene legendarne numere: "Igre iz Sarajeva", "Varoške igre iz Bosne", "Veseli se kućni domaćine", "Poigrajte bile noge", "Igre iz Imljana" te "Igre sa Vlašića" u koreografiji Ekrema Čizmića, Hajrudina Hadžića, Seada Salkića i Vaska Jovetića.U nedjelju, 2. juna u 20 sati na Pozorišnom trgu Susan Sontag bit će upriličen koncert Mozartu u susret u izvedbi mladih umjetnica i umjetnika Hane Salihović, Amile Ravkić i Erola Ramadanovića uz klavirsku pratnju Bakira Samardžića.Publika će moći uživati u atraktivnom umjetničkom programu ispunjenom bezvremenskim opernim arijama jednog od najvećih kompozitora klasične muzike W. A. Mozarta "Padre, germani, addio", "Non piu andrai", "Voi che sapete", "Giunse alfin il momento… Deh vieni, non tardar" i "Non siate ritrosi".

"Ideju koncerta Mozartu u susret dobili smo upravo iz rada i spremanja nove premijere Mozartove opere 'Figarov pir'. Dobili smo želju da cijeli koncert posvetimo upravo Mozartu i da sarajevskoj publici prenesemo ljepotu njegovih djela. Naime, na koncertu ćemo, pored arija i dueta iz spomenute opere, izvoditi arije, duete i tercet iz drugih poznatih njegovih opera, među kojima su 'Idomeneo', 'Don Giovanni' i 'Così fan tutte' Također, redoslijed programa smo uskladili sa prvim izvođenjima tih opera, dajući prostor publici da se bolje i više poveže s Mozartovim stvaranjem", dodaju Hana, Amila, Erol i Bakir.Kultura na ulice je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava se na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Napominjemo, u slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina. Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS Kultura na ulice je besplatan.

Punih 78 godina KUD Lola Sarajevo u kontinuitetu i neprekidno radi i djeluje

Nastupom KUD Lola i koncertom "Mocartu u susret" nastavlja se program "Kultura na ulice"

Dvadeseti, jubilarni regionalni festival RUTA večeras zatvara Beogradsko dramsko pozorište dramom “Tiho, tiše” u Kamernom teatru 55, u 20:00 sati. Prema tekstu Milice Radojčić, predstavu je režirala Ana Janković, a igraju: Aleksandra Arizanović, Andrijana Andi Đorđević, Anja Ćurčić, Veljko Stevanović, Čubrilo Čupić i Nikola Đorđević.Sarajevski ratni teatar (SARTR), večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Tramvaj zvani čežnja” Tenesija Vilijamsa (Tennessee Williams). Igraju: Dina Mušanović, Ana Tikvić, Igor Skvarica i Alban Ukaj.Predstava koja se i nakon više od pet decenija čini aktuelnom, dijelom je zasebnog teatarskog programa “Teatarski opservatorij”, a koji je Sarajevski ratni teatar pokrenuo s ciljem afirmiranja mladih umjetnika, glumaca i reditelja.

Dvadeseti, jubilarni regionalni festival RUTA večeras zatvara Beogradsko dramsko pozorište

Beograđani večeras u Kamernom s dramom „Tiho, tiše“

Na današnji dan 1875. godine, u Mostaru je rođen Svetozar Ćorović, jedan od najistaknutijih bh. književnika. Sa svojim savremenicima i prijateljima piscima, među kojima su naistaknutiji bili Aleksa Šantić, Osman Đikić i Jovan Dučić, bosanskohercegovački književnik Svetozar Ćorović činio je poznatu mostarsku književnu i kulturnu grupu. U njegovim djelima su prefinjenim i lako razumljivim, jednostavnim i prirodnim pripovijedanjem, uz lične spoznaje i emocije, opisani historijski događaji na našim prostorima u vremenu u kojem je živio, poput Hercegovačkog ustanka 1882. godine, austrougarske aneksije BiH 1908., Prvog svjetskog rata 1914. godine... U pripovijetkama, romanima, crticama i dramama koje je napisao Ćorović je faktografski vjerno dočarao život u Hercegovini i Mostaru, koji su bili njegova najveća inspiracija. Njegovi junaci su ljudi svih vjera, narodnosti i staleža, mali i veliki, obični i gazde, zanatlije, vojnici i sveštenici, čije je strahove, želje, nade, ljubav, ali i tugu opisivao. Nije pisao prema postavljenim normama, nego onako kako je on želio, pa je upravo zbog svog specifičnog stila pisanja i svrstan među najveće književnike u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom našem regionu.

<h2>Urednik „Zore“</h2>Svetozar Ćorović je bio veoma plodonosan pisac, iako je živio samo 44 godine. Godine 1891., kada je imao samo 16 godina, Ćorović je napisao pjesmu ”Siroče na majčinom grobu” inspiriran istoimenom slikom malenog dječaka koji leži na majčinom grobu, koju je naslikao likovni umjetnik Uroš Predić. Pjesma, koja je objavljena 1892. u časopisu „Golub“, ni danas nikoga ko je pročita ne ostavlja ravnodušnim. Svoja djela Ćorović je objavljivao u mnogim listovima i časopisima: „Golub“, „Neven“, „Zora“, „Bosanska vila“, „Luča“, „Otadžbina“ i „Brankovo kolo“, a bio je i aktivan član mostarskog društva „Gusle“. Jedan je od osnivača časopisa „Zora“, pokrenutog u aprilu 1896., kojem je bio, zajedno s Aleksom Šantićem, prvi urednik. Bio je i urednik kalendara „Neretljanin“ (1894, 1895), te član redakcije i saradnik opozicionog lista „Narod“ (1907).Ćorović je za kratkog života napisao i ostavio nam u amanet brojna djela, između ostalih, zbirku pjesama „Poletarke“, zbirke pripovijedaka „Krvni mir“, „Razoreno gnijezdo“ i „Iz moje domovine“, novele „Moji poznanici“, „U časovima odmora“, „Komšije“ i „Brđani“, romane „Ženidba P. Karantana“, „Majčina sultanija“, „Stojan Mutikaša“, „Jarani“, „U ćelijama“ i „Među svojima“, te drame „Zulumćar“ i „Ajša“.<h2> „Stojan Mutikaša“</h2>Najpoznatije njegovo djelo je roman „Stojan Mutikaša“ u kojem je opisan život siromašnog dječaka kojeg otac dovodi u grad kod trgovca na službu, gdje počinje njegovo odrastanje i formiranje ličnosti. Iako živi teškim životom, udaljen od svoje porodice, Stojan postepeno napreduje, te od siromašnog djeteta postaje ugledni, bogati trgovac, ali zbog nezahvalnosti i pohlepe na kraju gubi sve. Ćorović je romanom „Stojan Mutikaša“ poručio i primjerom pokazao kako završavaju pohlepni i nezahvalni ljudi.„...A ja bi' da imam i koliko on, i koliko gazda Radovan, i svi zajedno! ... Tako je nakupovao još nekoliko ostarijih kuća, pa njiva, vinograda, mlinica. Izgledalo je da će za 'Anđine novce' čitav šeher kupiti...“Prema romanu „Stojan Mutikaša“, jugoslavenski reditelj Fedor Handžeković režirao je istoimeni film, jedan od bosanskohercegovačkih pionirskih igranih filmova nastalih nakon Drugog svjetskog rata. Film je doživio veliki uspjeh i dobio drugu nagradu publike (stručni žiri tada nije postojao) na prvom Pulskom filmskom festivalu 1954. godine, a Dušan Janićijević, koji je glumio Stojana, dobitnik je nagrade za najbolju glavnu ulogu. Godine 1977., prema ovom romanu, snimljena je i jedna od kultnih jugoslavenskih TV serija „Porobdžije“ u režiji Aleksandra Jevđevića. Svetozar Ćorović preminuo je u Mostaru 17. aprila 1919. godine od posljedica bolesti koju je dobio na ratištima i u logorima tokom Prvog svjetskog rata. Od 1997. godine u Bosni i Hercegovini, ali i u Republici Srbiji, dodjeljuje se književna nagrada "Svetozar Ćorović", a u Bileći se tradicionalno, svake godine u septembru, održavaju "Ćorovićevi susreti pisaca".&nbsp;

<h2>Samo da se Švabi ne pokori</h2>U noveli „Komšije“ Ćorović je tragi-komičnim načinom opisao prve reakcije Mostaraca na dolazak Austro-Ugarske u BiH. "Okako Švabo uljeze u Bosnu, niko više nikada vidio nije Mahmut-bega u čaršiji. Zatvorio se čovjek u kuću, među čeljad svoju, i otuda nikako nije izlazio, ni poviravao čak. Nije htio svojim očima da vidi ni Švabu, ni ženu mu, ni dijete, ni švapskog vojnika, ni činovnika kakvog. Ako je muzika zasvirala, sakrivao se u najdublje sobe, gurio se, bježao, začepljajući uši rukama i sakrivajući glavu među jastuke, da je ne čuje; ako je zatrubila truba, on je padao na ćilim, čudnovato stenjao i, stiskajući šake i iskrivljujući lice, počeo grditi čeljad iz svega glasa, što je mogao jače, samo da zagluši sviranje njezino, da je nadviče. Ni prijatelji, ni srodnici, ni niko živi nije ga mogao natjerati da se okani toga, da se pomiri sa sudbinom, i da radi kao što i drugi rade . . . Ne!. . On je puštao da mu veresija propada, gine, ne htijući da ide po sudu i tužaka; puštao je da mu kmetovi, jedan po jedan, gotovo preotimlju zemlju i grabe je; puštao da mu i dućani u čaršiji ostaju nepopravljeni, iskrhani, da mu se kirajdžije sele iz njih, samo da se ne odreče svoje namjere: da se ne pokori Švabi i da ne izađe..."&nbsp;

Romanom „Stojan Mutikaša“ poručio i primjerom pokazao kako završavaju pohlepni i nezahvalni ljudi

Svetozar Ćorović: 149. godišnjica rođenja jednog od najistaknutijih bh. književnika

U Novom Pazaru, u Srbiji, održan je program pod nazivom “Dan omladine i kulture“, javlja Anadolija.Program u Novom Pazaru organizirali su Ured savjetnika za obrazovanje pri Ambasadi Republike Turske u Beogradu i Centar za tursku kulturu Novi Pazar, a povodom završetka kurseva turskog jezika.Generalni konzul Turkiye u Novom Pazaru Osman Pesmen, savjetnik za obrazovanje u ambasadi Turkiye Yunus Yildirim, direktor Kulturnog centra Novi Pazar Dženan Palamar i polaznici koji uče turski jezik prisustvovali su programu.Pesmen i Yildirim su u obraćanju prisutnima čestitali polaznicima koji su naučili turski jezik.Ovom prilikom su uručeni sertifikati učenicima koji su pohađali kurseve turskog jezika i bili uspješni.U zabavnom dijelu programa prisutni su uživali u melodijama turske narodne muzike.

Ovom prilikom su uručeni sertifikati učenicima koji su pohađali kurseve turskog jezika i bili uspješni

U Novom Pazaru održan program “Dan omladine i kulture“


U okviru dvadesetog, jubilarnog regionalnog festivala RUTA, koji se održava ove godine u Sarajevu, Mestno gledališče ljubljansko, večeras u 20:00 sati, u Kamernom teatru 55 gostuje s dramskom predstavom “Čovjek u moru” autora i reditelja Lotosa Vicenca Šparoveca.Narodno pozorište Sarajevo, večeras u 19:30, prikazuje dramu "Ro i Juju" u režiji Li Delong (Lee), za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog (Shakespeare) "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva, a ostale uloge tumače: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica. Kompozitor i tekstopisac je Darko Rundek.

U okviru dvadesetog, jubilarnog regionalnog festivala RUTA, koji se održava ove godine u Sarajevu

Slovenci gostuju u Kamernom s dramom “Čovjek u moru”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je premijerno izvedena predstava "Ro i Juju” rediteljice Lee Delong. Sarajevska publika imala je priliku uživati u predstavi koja je dekonstrukcija čuvenog Šekspirovog djela "Romeo i Julija". Predstava je rađena u stilu pozorišnog klauna.<h2>Crveni nos klauna</h2>Klaun postoji samo pred očima publike. Publika je njegov partner. S njim je u direktnom kontaktu. Publika se smije klaunu jer u njemu prepoznaju sebe, ali su superiorni u odnosu na njega i tako mu se mogu smijati.&nbsp;Crveni nos klauna, najsitnija maska na svijetu, omogućava da se desi distanciranje. Za glumca, nos je štit od bilo kakve psihološke vezanosti sa vlastitim emocijama ili reakcijama javnosti; a za publiku maska dopušta svakom pojedincu da sebe gleda sa bezopasnim podsmijehom.Mnogo je sjajnih glumaca koji nisu klaunovi, ali nema velikih klaunova koji nisu sjajni glumci.U naslovnim ulogama glume Dino Bajrović i Aida Bukva dok ostatak glumačke ekipe čine: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.<h2>Dizajn maske</h2>Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Lee Delong, kostimska i scenografska rješenja radi Sanja Džeba, dok dizajn maske potpisuje Joanna Bassi. U predstavi su uživali Jasmila Žbanić, Aleksandar Seksan, Jovan Marjanović i Šejla Kamerić, Aleksandar Seksan i mnogi drugi.

Mnogo je sjajnih glumaca koji nisu klaunovi, ali nema velikih klaunova koji nisu sjajni glumci

Premijera predstave "Ro i Juju" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Mnoga poznata lica u publici

Na prestižnom Internacionalnom teatarskom festivalu u Prištini, dramska predstava "Jedan je Muhammad Ali“ osvojila je tri nagrade. Odlukom stručnog žirija koji je radio u sastavu: reditelj Fatos Berisha, rediteljica Ana Vukotić i glumica Amernis Nokshiqi Grand Prix za najbolju predstavu pripao je predstavi „Jedan je Muhammad Ali“, nagradu za najbolju sporednu ulogu osvojio je Dino Bajrović, a predstava je dobila i Nagradu publike. <h2>Regionalna turneja</h2>Narodno pozorište Sarajevo je u sklopu regionalne turneje gostovalo u Prištini s predstavom „Jedan je Muhammad Ali“, i u prepunoj sali AAB teatra “Faruk Begolli“ otvorilo Internacionalni teatarski festival “Prishtina International Theatre Festival”. Inače, Internacionalni teatarski festival “Prishtina International Theatre Festival” osnovan je u AAB teatru “Faruk Begolli” u juni 2017. Pored predstave Narodnog pozorišta Sarajevo „Jedan je Muhammad Ali“ rađene po tekstu Almira Imširevića, u režiji Dine Mustafića, na Internacionalnom teatarskom festivalu Priština PITF 2024, učestvovali su teatri iz Njemačke, Makedonije, Hrvatske, Albanije, Crne Gore i s Kosova.<h2>Glumačka ekipa</h2>U predstavi „Jedan je Muhammad Ali“ uloge su ostvarili: Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda i Dino Bajrović.Nakon gostovanja na Internacionalnom teatarskom festivalu Priština PITF 2024 i na XXIII festivalu bh. drame Zenica, predstava "Jedan je Muhammad Ali“ bit će izvedena na Festivalu 47. dani satire Fadila Hadžića u satiričkom kazalištu Kerempuh.

Predstava će biti izvedena i na Festivalu 47. Dani satire Fadila Hadžića u kazalištu Kerempuh u Zagrebu

Festival u Prištini: Tri nagrade za predstavu "Jedan je Muhammad Ali" 

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras u 19:30, premijerno će biti izvedena predstava "Ro i Juju" u režiji Li Delong (Lee), za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog (Shakespeare) "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva, a ostale uloge tumače: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.U okviru regionalnog festivala RUTA Dramski teatar Skopje, večeras u 20:00 sati, u Kamernom teatru 55 izvodi predstavu “Heda Gabler” u režiji Vasila Hristova.

Dekonstrukcija Šekspirovog "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna

U Narodnom pozorištu večeras premijera drame "Ro i Juju"

Omladinski Film Festival Sarajevo danas je predstavio prvi od dva takmičarska programa kratkog filma – OFF Generation Shorts.OFF Generation Shorts 2024 donosi filmove: "Invicible Summer" (Belgija) reditelja Arnauda Dufeysa je film koji je svoju svjetsku premijeru imao na 74.Berlinaleu. Film "Fotto Di Gruppo" (Italija) reditelja Tommasa Franginija je jedan od najsupješnijih italijanskih kratkih filmova u produkciji Eclectice iz prethodne godine koji je svoju premijeri imao na festivalu u Veneciji. Inače Franginiji je svoj prvi kratki film predstavio na Omladinskom Film Festivalu Sarajevo 2017.godine.U selekciji su i filmovi "Suleyman" (Francuska), "Prishtine 2002" (Kosovo), "Stuck for Stuck" (Austrija), "Skulden" (Švedska), "Champ de Mars" (Francuska), "Sorry I am late, but I brought the choir" (Norveška) i "Zum see" (Italija).Posljednji selektovani film u ovoj kategoriji je "An Orange from Jaffa" palestinskog reditelja Mohameda Almughannija, koji će ujedno i otvoriti ovogodišnji festival projekcijama na svim festivalskim lokacijama 19. jula."An Orange From Jaffa" je priča o Mohamedu, mladom Palestinacu, koji očajnički traži taksi da ga odveze preko kontrolnog punkta kako bi se sreo sa svojom majkom koja ga čeka sa izraelske strane. Na kontrolnom punktu, vozač Faruk otkriva da je Mohamed već neuspješno pokušao prijeći granicu te da mu nije rekao istinu. Tada počinju problemi i za Muhameda i Faruka.

 "An Orange from Jaffa" palestinskog reditelja Mohameda Almughannija otvorit će festival 19. jula

OFF predstavio Generation Shorts program: Deset filmova iz osam zemalja

U organizaciji livanjske Bošnjačke zajednice kulture Preporod u subotu je u Livnu održana promocija knjige "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije" autora Admira Lisice.Obraćajući se prisutnima autor knjige govorio je o motivima i ciljevima koje je imao prilikom pisanja ovog djela.Naglasio je važnost razumijevanja kompleksnih geopolitičkih odnosa i njihovog utjecaja na Bošnjake kako bi se bolje sagledala njihova trenutna pozicija, ali i kako bi se planirali budući koraci ka očuvanju identiteta i ostvarivanju prava.Tokom promocije prisutni su imali priliku čuti i poseban dio vezan za procese usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u te o važnosti usvajanja ovog dokumenta, važnosti društveno političkog organiziranja Bošnjaka u posljednih 100 godina i potrebnim koracima u budućnosti na izgradnji društva u BiH.Nakon formalnog dijela, uslijedila je diskusija u kojoj su učesnici postavljali pitanja autoru dijeleći svoja mišljenja i razmišljanja o temama koje knjiga obrađuje.Iz Bošnjačke zajednice kulture Preporod Livno naglasili su da knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije" predstavlja značajan doprinos razumijevanju savremenih političkih i društvenih izazova s kojima se suočava bošnjačka zajednica te da je već dobila pozitivne kritike i interes širom regije.Predstavljanje knjige privuklo je veliki broj posjetitelja, među kojima su bili i predstavnici političkog i kulturnog života grada Livna.

Obraćajući se prisutnima autor knjige govorio je o motivima i ciljevima koje je imao prilikom pisanja ovog djela

U organizaciji livanjske Bošnjačke zajednice

U Livnu predstavljena knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa"


U okviru Ruta festivala na sceni SARTR- a sinoć je izvedena predstava "Othello". Ovo je jedna od najstrašnijih, a istovremeno najnježnijih Šekspirovih tragedija.&nbsp;U fokusu priče su zavist, ljubomora, povjerenje, izdaja i, najvažnije od svega, ljubav. U ovoj važnoj temi istražuje se kontekst ratnog veterana koji se vraća kući kao heroj, nakon što je gledao u najmračnije ponore ljudske duše. Ovo je predstava hrvatskog kazališta “Uliysses”, koja je rađena u koprodukciji sa SARTR-om Reditelj je Oksana Dmitriieva, dramaturgiju potpisuje Nejra Babić. Saradnici na projektu su Rade Šerbedžija i Lenka Udovički.U predstavi igraju: Ermin Bravo, Alban Ukaj, Ana Marija Brđanović, Davor Sabo, Maja Salkić, Jasenko Pašić, Snežana Bogićević, Adnan Kreso, Mak Čengić, Alen Konjicija.

U Tuzli promovirana knjiga "Svjedok genocida" Roja Gutmana

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera baletnog klasika "Carmen"

U Narodnom pozorištu opera “Madame Butterfly”

Šukrija Pandžo: 40. godišnjica smrti bh. književnika, nastavnika i urednika

Završen Ruta festival predstavom "Tiho, tiše“

Nastupom KUD Lola i koncertom "Mocartu u susret" nastavlja se program "Kultura na ulice"

Beograđani večeras u Kamernom s dramom „Tiho, tiše“

Svetozar Ćorović: 149. godišnjica rođenja jednog od najistaknutijih bh. književnika

U Novom Pazaru održan program “Dan omladine i kulture“

Slovenci gostuju u Kamernom s dramom “Čovjek u moru”

Premijera predstave "Ro i Juju" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Mnoga poznata lica u publici

Festival u Prištini: Tri nagrade za predstavu "Jedan je Muhammad Ali"

U Narodnom pozorištu večeras premijera drame "Ro i Juju"

OFF predstavio Generation Shorts program: Deset filmova iz osam zemalja

U Livnu predstavljena knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa"

Ruta festival: U SARTR-u izveden "Othello"

Kultura

U Tuzli promovirana knjiga "Svjedok genocida" Roja Gutmana

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera baletnog klasika "Carmen"

U Narodnom pozorištu opera “Madame Butterfly”

Šukrija Pandžo: 40. godišnjica smrti bh. književnika, nastavnika i urednika

Završen Ruta festival predstavom "Tiho, tiše“

Nastupom KUD Lola i koncertom "Mocartu u susret" nastavlja se program "Kultura na ulice"

Beograđani večeras u Kamernom s dramom „Tiho, tiše“

Svetozar Ćorović: 149. godišnjica rođenja jednog od najistaknutijih bh. književnika

U Novom Pazaru održan program “Dan omladine i kulture“

Slovenci gostuju u Kamernom s dramom “Čovjek u moru”

Premijera predstave "Ro i Juju" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Mnoga poznata lica u publici

Festival u Prištini: Tri nagrade za predstavu "Jedan je Muhammad Ali"

U Narodnom pozorištu večeras premijera drame "Ro i Juju"

OFF predstavio Generation Shorts program: Deset filmova iz osam zemalja

U Livnu predstavljena knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa"

Ruta festival: U SARTR-u izveden "Othello"