Događaj koji povezuje regionalne filmske autore u usponu i eminentna svjetska imena iz svijeta filma i filmske industrije održat će se u Slanom i na Elafitskim otocima od 18. do 22. juna 2024.Slano, jedno od najslikovitijih mjesta Dubrovačke rivijere, u junu će prvi put ugostiti Slano Film Days. Riječ je o jedinstvenom formatu događanja posvećenih filmu koji povezuje regionalne filmske autore u usponu i istaknuta imena iz svijeta filma i filmske industrije. Program Slano Film Days čine razgovori o filmu, filmske projekcije i brojna neformalna druženja. Oslobođeni takmičarskog pritiska, mladi reditelji, glumci i snimateljice imaju priliku otvoreno razgovarati o kreativnom procesu stvaranja filmova sa svjetskim filmskim umjetnicima, dobitnicima najprestižnijih filmskih nagrada. S Mirsadom Purivatrom, osnivačem i autorom koncepta Slano Film Days, veže ih dugogodišnja profesionalna saradnja, ali i prijateljstvo. - Poziv za sudjelovanje na Slano Film Days dobilo je ukupno 17 mladih filmskih umjetnika, koji će sudjelovati u filmskim razgovorima iz područja glume, režije ili kamere. Slano Film Days u fokus stavlja kreativni proces, film kao umjetnost, ostavljajući pritom po strani njegovu robnu vrijednost. Filmski autori svjetske reputacije imaju priliku dijeliti svoje iskustvo, ali se i inspirirati uz mlade talente koji pak imaju mogućnost izravnog susreta s nekim od najznačajnijih imena iz svijeta filmske industrije, i to u prijateljskom i neformalnom ozračju. Na ovaj način doprinosimo ličnom i profesionalnom razvoju filmskih umjetnika u regij -&nbsp; izjavio je Purivatra.

Na Slano Film Days sudjelovat će osam glumica i glumaca, šest rediteljica i reditelja, te tri snimateljice, svi redom uspješni u svom umjetničkom djelovanju: Goran Marković (glumac, Hrvatska), Milica Janevski (glumica, Srbija), Era Balaj (glumica, Kosovo), Saško Kočev (glumac, Sjeverna Makedonija), Anuša Kodelja (glumica, Slovenija), Lidija Kordić (glumica, Crna Gora), Boris Ler (glumac, Bosna i Hercegovina), Anita Ognjanović (glumica, Srbija), Hana Jušić (rediteljica, Hrvatska), Ivan Bakrač (reditelj, Crna Gora), Blerta Basholli (rediteljica, Kosovo), Dina Duma (rediteljica, Sjeverna Makedonija), Vladimir Tagić (reditelj, Srbija), Urša Menart (rediteljica, Slovenija), Dubravka Kurobasa (snimateljica, Hrvatska), Maja Radošević (snimateljica, Srbija) i Milica Drakulić (snimateljica, Srbija).Slano Film Days organizuje se u partnerstvu s najprestižnijim filmskim festivalom u regiji, Sarajevo Film Festivalom. Sudjelovanje filmskih umjetnika i studenata iz regije na Slano Film Days podržali su regionalni filmski centri i fondovi kroz partnerstvo sa Slano Film Days: Hrvatski audiovizualni centar, Filmski centar Srbije, Filmski centar Crne Gore, Slovenski filmski centar i Agencija za film Sjeverne Makedonije.

Mirsad Purivatra je osnivač i autor koncepta "Slano Film Days"

Bh. glumac Boris Ler među 17 učesnika "Slano Film Days"

Ususret premijeri predstave “Potpuni stranci” i početka Ruta festivala u Kamernom teatru 55 upriličena je pres - konferencija. Premijera predstave „Potpuni stranci“, po tekstu Paola Genovesa, u režiji Lajle Kaikčije zakazana je 23. maj, a festival Ruta će se održati od 24. do 29. maja.&nbsp;Kaikčija je naglasila je da je ovo njen povratak nakon 20 godina u Kamerni teatar.- Ovo je bio povratak kući. Svima se zahvaljujem na sjajnoj saradnji i nadam se da će publika biti zadovoljna. Teško je raditi komediju, ali je predstava zabavna i smiješna - rekla je Kaikčija. Dramaturg Vedran Fajković je govorio o Ruta festivalu koji okuplja regionalne teatre.- Festival je prilika za glumce i reditelje da se druže i razmjene ideje. To je pozitivna strana festivala, a najveći kvalitet festivala što ruši granice. Najavljujem ovogodišnju Rutu s ponosom - poručio je Fajković.

Ruta festival je prilika za glumce i reditelje da se druže i razmjene ideje, kaže Fajković

Lajla Kaikčija ususret premijeri u Kamernom teatru: Moj povratak kući

Predstava "Ne daj se generacijo", autora Alena Muratovića, u režiji Marija Drmaća i Alena Muratovića, nastala u koprodukciji Pozorišta mladih Sarajevo i udruženja Moje Pozorište, odigrana je u utorak u mostarskom Narodnom pozorištu u okviru 21. Međunarodnog festivala komedije "Mostarska liska".Stručni žiri, koji radi u sastavu Emir Hadžihafizbegović, Maja Lasić i Miroslav Momčilović, nagradu Mala liska za najboljeg glumca večeri dodijelio je Alenu Muratoviću i Mariju Drmaću.- Moram priznati da sam sa svakom predstavom s kojom sam dolazio na 'Mostarsku lisku' uvijek imao neku nagradu. Nisam ljubitelj Male liske i da se netko izdvaja, jer glumac radi s partnerom i to je zajednička igra, ali evo večeras je žiri napravio iznimku pa smo nagradu dobili i Alen i ja. Što se tiče večerašnje izvedbe dojmovi su fantastični, izgledalo je kao da nas publika želi zagrliti svakog trenutka i to je nešto najljepše. Lijepo je kada tako uđemo u pore, nije to jednostavno, ali Alen i ja poznajemo dosta godina, puno smo radili zajedno i imamo dobre trikove kako biti primamljivi publici - naglasio je Drmać.Autor teksta, redatelj i glumac Alen Muratović izrazio je sreću i zadovoljstvo večerašnjom izvedbom.- Jako sam sretan i zadovoljan jer kada krene neka ideja od vas pa se dođe do teksta, zatim predstave i na kraju do tog pljeska, onda je to najposebnija vrsta sreće. Također, sretan sam jer smo Mario i ja večeras dobro igrali, dobro se držali i najbitnije mi je da smo mi zadovoljni, tako da je publika vjerojatno to i prepoznala - istakao je Muratović.U pratećem programu festivala na maloj sceni "Studio 64" održana je i promocija izdanja "Tri dana" Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i "Savremeni dramski tekstovi" Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo.O izdanjima su govorili dramaturginja zeničkog kazališta Nedžma Čizmo i šef Odsjeka za dramaturgiju Akademije scenskih umjetnosti Dragan Komadina, a moderator promocije bila je dramaturginja NPM-a Emina Kovačević-Podgorčević.U okviru festivala "Mostarska liska" u srijedu je na rasporedu predstava "Totovi" autora Ištvana Erkenja, u režiji Andraša Urbana, nastala u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR, priopćeno je iz Narodnog pozorišta Mostar.

Nastala u koprodukciji Pozorišta mladih Sarajevo i udruženja Moje Pozorište

U okviru "Mostarske liske" odigrana predstava "Ne daj se generacijo"


Predstava Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) "Totovi" Ištvana Erkenja, večeras u 20:00 sati, za ljubitelje pozorišta prikazuje se u Mostaru u okviru Mostarske liske.Reditelj je Andraš Urban, a igraju: Sead Pandur, Davor Sabo, Adnan Kreso, Džana Džanić, Ana Mia Karić, Snežana Bogićević i Emir Fejzić.Komad je groteska s elementima satire, koji je Ištvan Erkenj, jedan od najpriznatijih mađarskih pisaca 20. vijeka, napisao na osnovu novele „Dobrodošlica za Majora“ iz 1966. godine. Inspirisana je stravičnom, istovremeno besmislenom i uzaludnom sudbinom mađarskih vojnika na Istočnom frontu januara 1943. godine.CineStar Cinemas prikazuje filmove različitog žanra: drame “Puls grada”, “Black to black” i “Izazivači”; horori “Bezgrešna”, “Stranci: Prvo poglavlje” i “Prvo pretkazanje”; komedije “Kaskader” i “Izmišljeni prijatelji”; trileri “Odlazak plaćenog ubice” i “Počinjemo od kraja”; animirani “Nerazdvojni”, “Noina Arka: Glazbena pustolovina”, “Kung fu panda 4”, “Brzi i neustrašivi” i “Priča o leptiru”; akcije “Godzila X Kong: Novo carstvo”, “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, “Planet majmuna: Novo kraljevstvo” i “Istjerivači duhova: Ledena prijetnja”; sci-fi “Dina: Drugi dio”.

Sarajlije mogu uživati u dramskoj predstavi i filmovima različitog žanra

U Mostaru večeras “Totovi”

Književni prvijenac novinara Željka Andrijanića ''Pisma iz vječnosti'', roman koja zadire u sve sfere života, predstavljen je u utorak navečer u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.- Kad smo imali prvo predstavljanje u Grudama, nisam imao mnogo dojmova, a danas, punih pet mjeseci od izlaska knjige, mnoge je emotivno dotaknula jer govori o onim stvarima koje svi često zakopamo duboko u sebe i ne želimo o njima više nikad progovoriti - kazao je autor.Osim autora, u predstavljanju romana sudjelovali su zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH Valentina Rupčić te sveučilišni profesor i zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije Ilija Musa, dok je brojnu publiku kroz večer vodila glavna tajnica Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Misijana Brkić Milinković.Knjiga je predstavljena u književnom dijelu programa ovogodišnjeg Mostarskog proljeća - 26. Dana Matice hrvatske koje se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, a na predstavljanju je nazočio i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.<h2>Roman u kojem je autor otkrio sebe</h2>Kako je prilikom predstavljanja pojašnjeno, Andrijanić u svojoj knjizi vješto isprepliće sadašnjost i prošlost te uvodi čitatelja u tajnoviti svijet uspješnog glavnog lika Kristijana Kovačića, novinara i urednika koji se vrlo mlad prometnuo u suvlasnika klasičnih i modernih medija.''Pisma iz vječnosti'' dirljiva je priča o potrazi za uzvišenom ljubavi, za izgubljenim vremenom, ali i o toplini života u oazi maloga grada, satkanoj od neraskidivih prijateljstava i ljudske dobrote.Zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH Valentina Rupčić otkrila je da je autor počeo raditi na knjizi nakon što je počeo raditi za Večernji list.- Osjeti se koliko ga je inspirirao rad u redakciji i pogled, tada novinara početnika, na sustav jedne velike novine. Svi koji poznaju Željka mislim da će dijeliti moje mišljenje – on je uvijek bio zreliji, odrasliji od svojih vršnjaka. Tako se ponašao i u poslu. Istodobno, iako će zvučati paradoksalno, duboko u sebi bio je i ostao dijete koje je u ovom romanu opisalo sve ono što osjeća. Možda i nesvjesno, otkrio nam je sebe, pravog Željka Andrijanića – rekla je Rupčić.Naglasila je da su autoru Andrijaniću nakon ovoga romana otvorene duge književne staze koje čekaju da njima prohoda kreativni dječak koji se do sada skrivao iza ozbiljnih novinarskih tekstova.<h2>Književni, novinarski i životni pečat</h2>Profesor i zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije Ilija Musa tijekom predstavljanja knjige kazao je kako ovaj Andrijanićev prvijenac upravo izborom profesije glavnog lika – Kristijana nastoji i novinarsku profesiju staviti na poziciju koja joj pripada.- Autor pokazuje kako vrlo vješto vlada dinamikom radnje, kako sustavno prateći likove kroz različita vremenska razdoblja i odnose predstavlja i njih i ambijent u kojem se kreću. Njegovi pitoreskni opisi gradova i gradića, predstavljanja psiholoških momenata likova romana, njihovih maski i stvarnih unutarnjih stanja pokazuju Andrijanićev književnički potencijal. Željko svojim prvim romanom uspijeva održati pažnju čitatelja od prvog do zadnjeg slova knjige – rekao je profesor Musa.Dodao je kako je autor tijekom svoga studiranja uporno radio, trudio se, učio, padao i brzo ustajao. Stoga je naglasio značaj da je Andrijanić, kao vrlo mlada osoba, postao cijenjen i poznat novinar, izvršni direktor Večernjakova pečata, a sada i književnik.- Svi mi koji djelujemo u ovome društvu moramo težiti ka tome da u ovim izazovnim vremenima uložimo i vrijeme i znanje i rad u ostavljanje svoga pečata u poslu kojim se bavimo, a Željko je svoj prvi književni pečat već stavio. U vremenu pred nama očekujem još puno Željkovih i književnih i novinarskih pečata – zaključio je profesor Musa.Predstavljanje knjige ''Pisma iz vječnosti'' glazbeno je upotpunila Karla Kraljević uz klavir, a potom i gitaru, izvedbom pjesama Parnog valjka "Dođi" i Olivera Dragojevića "U mom zagrljaju".

 roman koja zadire u sve sfere života, predstavljen je u utorak navečer u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru

Književni prvijenac novinara Željka Andrijanića

U Mostaru predstavljen književni prvijenac Željka Andrijanića "Pisma iz vječnosti"

Na sjednici Kolegija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas je predstavljeno idejno rješenje za adaptaciju objekta Ulema medžlisa u Sarajevu, s ciljem prilagođavanja prostora za potrebe Muzeja islamske kulture i umjetnosti.Idejno rješenje je pripremio Projektni studio Zec, a prijedlog buduće organizacije muzejskog prostora predstavili su Amir Vuk Zec i Hamza Agić.<h2>Simbolika</h2>Lokacija Muzeja islamske kulture i umjetnosti na obali Isa-bega Ishakovića nosi veliku simboliku. Ova historijski važna lokacija nije samo mjesto osnivanja grada, već je bila svjedokom brojnih historijskih događaja, uključujući izgradnju važnih građevina poput džamije i Osman Šahidijine biblioteke, prve javne biblioteke sa čitaonicom u Sarajevu.Krajem 19. stoljeća izgrađen je novi objekat za potrebe Ulema medžlisa koji je projektovao poznati češki arhitekta Karlo Paržik. On je svojim arhitektonskim konceptom nastavio tradiciju interpretacije duha prošlosti, čineći ovu lokaciju simbolom historijskog i kulturnog nasljeđa.Odvajajući se kao mjesto koje je oblikovalo identitet Sarajeva, Obala Isa-bega Ishakovića predstavlja idealno okruženje za muzej koji će istraživati i predstavljati bogatstvo islamske kulture na ovim prostorima.<h2>Pozicioniranje Muzeja</h2>Pozicioniranje Muzeja u ovom objektu ima za cilj afirmaciju kulturnog i historijskog identiteta, te podršku kontinuitetu kroz prostornu reinterpretaciju. Razmatrajući potrebu i intenciju, ključno je istaknuti imperativ očuvanja kulturnog naslijeđa i identiteta Islamske zajednice u ovom dijelu svijeta. Inicijativa za osnivanje Muzeja islamske kulture i umjetnosti egzistira već niz godina i predstavlja opći interes šire javnosti. Ova inicijativa je dodatno podstaknuta nedavnom izložbom "Pod nebom vedre vjere", koja je organizirana krajem 2023. godine i privukla je desetine hiljada posjetilaca. Izloženi artefakti nisu samo osvijetlili bogatu historiju islamske kulture, već su postali izvor inspiracije za buduće istraživače i mlade ljude te afirmirali autonomnu interpretaciju vlastite historije.Kroz historiju, informacije o ovim prostorima bile su uglavnom posredovane kroz prizmu drugih velikih imperija i njihovih arhiva. Sada, Bosna i Hercegovina ima priliku da sama predstavi svoju priču, obuhvatajući sve periode ljudskog boravka u ovom okruženju. Odluka da se uspostavi Muzej islamske kulture i umjetnosti reflektira i duboku povezanost islamske misli s historijskim kontekstom Evrope.<h2>Podrška&nbsp;</h2>Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je izrazio podršku predstavljenom idejnom projektu zgrade Muzeja islamske kulture i umjetnosti, ističući kako predstavlja adekvatan odgovor na kulturne potrebe zajednice.Također, naglasio je i važnost planiranja transparentne komunikacije s donatorima kojom će se pokazati iskrena namjera i predanost u ostvarenju ovog značajnog kulturnog poduhvata. Naredni korak u realizaciji ovog projekta je ispunjenje administrativnih preduvjeta kako bi se osigurala nesmetana realizacija projekta. Ovaj projekat, kao simbol samopouzdanja i afirmacije kulturnog identiteta, predstavlja važan korak ka očuvanju i promociji bogate kulturne baštine Bosne i Hercegovine, saopćila je MINA.

Lokacija Muzeja islamske kulture i umjetnosti na obali Isa-bega Ishakovića nosi veliku simboliku

Na sjednici Kolegija Rijaseta Islamske zajednice

Predstavljeno idejno rješenje uređenja Muzeja islamske kulture i umjetnosti

Narodno pozorište Sarajevo je u sklopu regionalne turneje gostovalo u Prištini sa predstavom „Jedan je Muhammad Ali“, te u prepunoj sali AAB teatra “Faruk Begolli“ otvorilo Internacionalni teatarski festival “Prishtina International Theatre Festival”. Uloge su ostvarili: Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda i Dino Bajrović.Internacionalni teatarski festival “Prishtina International Theatre Festival” osnovan je u AAB teatru “Faruk Begolli” u juni 2017. Prvo izdanje ovog festivala održano je pod motom: “Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe – pitaj što ti možeš učiniti za svoju zemlju…”. Nakon gostovanja na Internacionalnom teatarskom festivalu Priština PITF 2024, predstava „Jedan je Muhammad Ali“ bit će izvedena na XXIII festivalu bh. drame Zenica, te na Festivalu 47. dani satire Fadila Hadžića u satiričkom kazalištu Kerempuh.

Gostovali s predstavom "Jedan je Muhammad Ali“

Narodno pozorište Sarajevo uspješno otvorilo festival u Prištini

Sarajevski ratni teatar (SARTR), večeras u 20:00 sati, za ljubitelje pozorišta prikazuje dramu “Moj sin samo malo sporije hoda” Ivora Martinića. Reditelj je Ivan Plazibat, a igraju: Jasna Diklić, Snežana Bogićević, Mirela Lambić, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Džana Džanić, Matea Mavrak i Enes Kozličić.U Cineplexxu su na programu: horori “Bezgrešna” i “Tarot”; drame “Izazivači” i “Black to black”; akcija “Planet majmuna: Novo kraljevstvo”; animirani “Kung fu panda 4”, “Nerazdvojni” i “Spy X family code: white”; komedije “Kaskader”, “Klub nula” i “Izmišljeni prijatelji”; triler “Puls grada”. CineStar Cinemas prikazuje: drame “Puls grada”, “Black to black” i “Izazivači”; horori “Bezgrešna”, “Stranci: Prvo poglavlje” i “Prvo pretkazanje”; komedije “Kaskader” i “Izmišljeni prijatelji”; trileri “Odlazak plaćenog ubice” i “Počinjemo od kraja”; animirani “Nerazdvojni”, “Noina Arka: Glazbena pustolovina”, “Kung fu panda 4”, “Brzi i neustrašivi” i “Priča o leptiru”; akcije “Godzila X Kong: Novo carstvo”, “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, “Planet majmuna: Novo kraljevstvo” i “Istjerivači duhova: Ledena prijetnja”; sci-fi “Dina: Drugi dio”.

Detalj iz predstave “Moj sin samo malo sporije hoda”

U SARTR-u večeras drama “Moj sin samo malo sporije hoda”

Glumac i senarista iz Novog Pazara Semir Gicić je nakon Bijeljine, Banje luke i u Sarajevu izveo svoj regionalni hit šou "Beskompromisni stand up“. Nakon četiri izvođenja ove predstave u Domu mladih, on je najavio da je ovo njeno posljednje izvođenje, a da publiku uskoro očekuje nova predstava.Tema ove monokomedije su "Male stvari koje nas vežu“, te se posebno stavlja akcenat na situacije u kojima mali čovjek svakodnevno živi.U njegovim nastupima nema psovki, političkih tema, muško-ženskih odnosa, viceva, jeftinih metafora, pjevanja, igranja i trošenja vremena. Samo sat i po vremena analize osoba kojima fale osobine osoba, životnih situacija i predrasuda o sortama ljudskim i neljudskim.Monokomedija pod nazivom “Beskompromisni stand up” je do sada izvedena više od 500 puta, širom Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Semir je autor popularnih predstava: "Pazi s kime spavaš", “Ljubavne igrarije”, “Čekajući ministra”, “Imamo dojavu”, “Pinokio za odrasle”...

U njegovim nastupima nema psovki, političkih tema, muško-ženskih odnosa, viceva, jeftinih metafora, pjevanja, igranja i trošenja vremena

Beskompromisna komedija nasmijala publiku u Sarajevu

U programu 21. Međunarodnog festivala komedije "Mostarska liska" u nedjelju, 19. maja, odigrana je predstava "Mistero buffo", autora Darija Fo, u režiji Lee Delong, nastala u produkciji Umjetničke organizacije Grupa iz Zagreba.Malu lisku za najboljeg glumca večeri osvojio je Dražen Šivak, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Mostar.- Neobična je to nagrada glumac večeri, a ovo je monodrama, pa sam malo ambivalentan prema toj situaciji, ona je i smiješna, ali i istinita ustvari. Često se priča o monodramama. Neki ljudi kažu da ne gledaju monodrame, neke moje kolege kažu da ne bi to nikad mogli, pogotovo ovakvu monodramu gdje imam jako puno posla da kažem, zahtjevna je. To je jedna partitura koje se nitko ne bi ulovio baš lako, ali za mene je to nekakav dvoboj sa sobom u smislu da li prazna scena, jedan čovjek, može biti pozorište, da li to može biti nešto što je isto toliko puno kao da nas je 20 na sceni? Moje iskustvo je da može - ističe Šivak.On se osvrnuo i na značaj festivala.- Ono što mi je drago je kada vidim da ljudi dolaze od svuda. Mislim da je to jako bitno za bilo koju sredinu, da vidimo neke stvari na koje možda nismo navikli. Mi ni ne znamo da se u nas uvuče navika gledanja. Mislim da 'Mostarska liska' ima tu vrijednost da ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih država dolaze i svako ima neku različitu poetiku, onda možemo vidjeti kao nominalno kažemo komediju, ali to je jako širok pojam i jako širok teritorij - naglasio je Šivak.Na rasporedu festivala u ponedjeljak je predstava "Uobraženi bolesnik", autora Jean-Baptiste Poquelin Molierea, u režiji Đorđa Nešovića, nastala u produkciji Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac iz Srbije.

Malu lisku za najboljeg glumca večeri osvojio je Dražen Šivak, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Mostar

Treću večer festivala "Mostarska liska" odigrana predstava "Mistero buffo"

U obilježavanju 30. godišnjice Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru večeras u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosače bit će otvorena izložba fotografija iz fundusa udruženja Ćiril Ćiro Raič. Za likovni postav zaslužan je Dalibor Nikolić, a na izložbi će, uz Tatjanu Mićević – Đurić, govoriti i direktor Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače Danijel Vidović i glavna tajnica Matice hrvatske Mostar Misijana Brkić-Milinković.Večer će glazbeno obogatiti Karla Kraljević izvedbama na gitari i klaviru.Događaj je u sklopu Mostarskoga proljeća 2024. - Dana Matice hrvatske organiziran u suradnji s Hrvatskim domom hercega Stjepana Kosače.- 'Kosača' je dio nas, sastavni dio naših života. Taj objekt je prolazio zajedno s nama i s gradom sve ono što se u gradu i u našim životima odvijalo tijekom svih tih godina njezina postojanja. Jednako kako se uz taj objekt vežu lijepe uspomene stanovnika našega grada – promocije, festivali, proslave i sajmovi, uz nju se, što nam dio na ovoj izložbi prikazanih fotografija svjedoči, manifestiraju i oni drugi, nelijepi i neveseli događaji. Vidimo 'Kosaču' ranjenu pogocima granata u posljednjemu ratu. Sjetimo se kako su konvoji Dječje ambasade upravo s njezina parkirališta kretali vodeći djecu i žene van grada u aprila i početkom aprila 1992. godine. Sjetimo se i požara 1997. godine u kojemu je teško oštećena zgrada, osobito velika dvorana... A, onda vidimo fotografije kojima se dokumentira njezina obnova, uređenje i preporod... - napisala je u predgovoru povjesničarka umjetnosti Tatjana Mićević – Đurić.Mostarski fotograf Ćiril Ćiro Raič, dodaje Tatjana Mićević – Đurić, neraskidivo je povezan sa svim onim što se u proteklih trideset, a i cijelih šezdeset i više godina postojanja objekta, u Kosači događalo.- Veći dio fotografija na ovoj izložbi, od kojih su neke primjeri vrhunskog fotografskog umijeća, djelo su tog malog, a velikog čovjeka koji je uvijek, s fotoaparatom u rukama, tražio najbolji kut, najbolje svjetlo, najbolji trenutak da ovjekovječi naš grad i ono što se u njemu događalo. U tom njegovom predanom i neumornom radu, kako se i vidi na ovoj izložbi, današnja 'Kosača', kao jedna od najvažnijih točaka kulturnog života grada, imala je vrlo važno mjesto. Srećom, njegov sin Vladimir, autor ostalih fotografija, nastavlja istim putom stvarajući i dalje neprocjenjivo blago uspomena dokumentarne vrijednosti koje će u nekim budućim vremenima svjedočiti o mjestu i važnosti 'Kosače' - napisala je Tatjana Mićević-Đurić.Ćiril Ćiro Raič rođen je 1936. godine u selu Strgonice, općina Konjic. U Mostar dolazi 1952. i u njemu završava fotografski obrt 1955. godine. Dobiva posao fotografa u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, u kojemu provodi cjelokupnu aktivnu karijeru. Zvanje majstora umjetničke fotografije stekao je 1975. godine, kada je primljen u članstvo Udruge primijenjenih umjetnika BiH i Jugoslavije. Ostvario je, za života, 67 samostalnih i sudjelovao na stotinama skupnih i tematskih izložbi u zemlji i u tuđinstvu. Preminuo je 12. februara 2011. godine.

Večer će glazbeno obogatiti Karla Kraljević izvedbama na gitari i klaviru

Trideset godina Kosače: Izložba fotografija Ćirila Ćire Raiča


Od 22. do 26. maja u OKC Abrašević bit će prikazano pet filmova španjolske kinematografije.Program počinje u srijedu, 22. maja, u 19 sati projekcijom filma Sretna zvijezda (Ricardo Franco, 1997), a slijede filmovi Yuli (Icíar Bollaín, 2018), Pod otvorenim nebom (Benito Zambrano, 2019), Las 13 rosas (Emilio Martínez-Lázaro, 2007) i Kotična Ana (Julio Medem, 2007).Filmovi se prikazuju u originalnoj verziji s B/H/S prijevodom, a ulaz na projekcije je besplatan.Ciklus španjolske kinematografije rezultat je suradnje Veleposlanstva Španjolske u Bosni i Hercegovini i OKC-a Abrašević.

Ulaz na projekcije je besplatan

Ciklus španjolske kinematografije u OKC-u Abrašević

Druge večeri 21. Međunarodnog festivala komedije "Mostarska liska" odigrana je predstava "Hrkači", autora i režisera Nikole Pejakovića, nastala u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banje Luke. Malu lisku za najbolju glumicu večeri osvojila je Nikolina Friganović, dok je Malu lisku za najboljeg glumca večeri osvojio Ljubiša Savanović. - Baš dugo nisam igrala u Mostaru. Kada sam srela danas ovdje nekoga od vaših radnih kolega komentarala sam kako se nekako moj život promijenio od jedne klupe ispred ovog pozorišta. Od tog trenutka počele su da se dešavaju neke izuzetno lijepe stvari u mom životu. Tako da, 'Mostarska liska' i igranje u Mostaru, već nekoliko puta, me čini onako posebno sretnom i uvijek poslije tog dolaska u Mostar u mom životu su se događale neke turbulentne ali uvijek pozitivne stvari. Nadam da će i ovaj dolazak biti povod za neko novo iskustvo - istaknula je Friganović. Savanović je naglasio pak sa su za ova ostvarenja zaslužni također i Danilo i Miljka koji igraju u predstavi i koji su napravili divne uloge, pa čak i Miodrag sa ovom jednom malom slatkom epizodicom.- Sve to zajedno čini da ova predstava bude ono što jeste. Mi ovdje dolazimo već godinama. Uvijek gledamo da se predstavimo s nekom dobrom komedijom. Ovo je festival koji njeguje komediju, to je odmah u startu plus kod publike, a mislim da takvih stvari nedostaje, posebno, u ovom ludilu u kojem svi živimo. Svima nam fali više smijeha i nečega da sve zaboravimo na koji sat - ocjenio je Savanović.Na večerašnje programu festivala je predstava "Mistero buffo", autora Daria Fo, u režiji Lee Delong, nastala u produkciji Umjetničke organizacije Grupa iz Zagreba.

Odigrana je predstava "Hrkači"

Male liske Nikolini Friganović i Ljubiši Savanoviću

Muzičko-poetskim recitalom "Kad sevdah govori" sinoć je na platou Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine obilježen Međunarodni dan i Evropska noć muzeja. Ovaj recital predstavlja splet nekih od najljepših sevdalinki, prigodnih osvrta i poimanja samog sevdaha od poznatih pjesnika i književnika, te izvođača. Koncept recitala potpisuje sopranistica i redovna profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Lejla Jusić. Na sceni su se pridružili gitarist Elvir Solak i glumac Adnan Goro.Recital je premijerno izveden u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, a potom u atriju Arheološkog muzeja u sklopu Festivala "Ja BiH...Pet dana Sarajeva u Zagrebu”.Koncert je realizovan uz podršku partnera "Kultura na ulice 2024!" Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine."Kultura na ulice 2024!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Multimedijalnog je karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta je da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.U slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2024!“ je besplatan, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.

Recital predstavlja splet nekih od najljepših sevdalinki, prigodnih osvrta i poimanja samog sevdaha od poznatih pjesnika i književnika, te izvođača

Ispred Historijskog muzeja BiH izveden muzičko-poetski recital povodom Međunarodnog dana muzeja

Posjetioci manifestacija koje su povodom evropske “Noći muzeja” priredili Muzej savremene umjetnosti RS i Muzej umjetnosti RS u Banjoj Luci imali su priliku da uživaju do kasno u noć sinoć. U Muzeju savremene umjetnosti RS program je počeo u 20 sati predavanjem Uroša Krčadinca o projektima generativne i algoritamske umjetnosti "Androidi ne sanjaju ništa". On je publici predstavio svoje projekte na kojima je radio posljednjh 15 godina, postavljajući pitanje da li smo svjesni da besplatno radimo za digitalni marketing dok bijemo svoje bitke na internetu.Najviše pažnje publici je privukao dio u vezi sa vještačkom inteligencijom, a Krčadinac smatra da je sam termin pretenciozan i da se zapravo radi o našem radu, podacima koje smo ostavili, rečenicama koje smo zapisali, ali da sve zasluge sebi prisvaja mala ekipa iz Silicijumske doline, odnosno nekoliko injženjera, biznismena.- To ne znači da se trebamo odreći svih tih algoritama. Naprotiv, treba je primijeniti u medicini, nauci, obrazovanju i da u tome učestvuju svi ljudi, a ne samo nekolicina koja još više koncentriše moć - rekao je Krčedinac.Jedna od njegovih dilema koju je podijelio sa publikom jeste da li ćemo uskoro moći da prepoznamo svoje emocije ako ih ne izrazimo kao kliše.Istovremeno je publika mogla da posjeti aktuelnu izložbu "Licem u lice" grafičkog dizajnera Mirka Ilića. Na samom objektu Muzeja savremene umjetnosti bio je 3D video-maping autora Mladena Đukića, dok je DJ Marko Vuković priredio muzički vremeplov.Istovremeno su posjetioci u Muzeju umjetnosti RS mogli da pogledaju izložbu "Zlatno doba rokenrola", autora Tamare Lukač Lazarević.Za najmlađe su organizovane kviz igre i radionice u vezi s ovom izložbom, a potom i koncert benda Perfekt strejndžers.

Najviše pažnje publici je privukao dio u vezi sa vještačkom inteligencijom

Publika u Banjoj Luci uživala u muzejskim programima

Knjiga "Ovo će biti sretna zemlja - intervjui" autora Dževada Karahasana predstavljena je večeras u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, povodom obilježavanja godišnjice njegove smrti.Supruga Karahasana, Dragana Tomašević je prikupila Karahasanove intervjue koje je priredila u knjigu, vrijedno štivo koje koliko god govori o njemu, još više svjedoči i o Bosni i Hercegovini, kakva je bila, kakva je postala i kakva bi trebala biti.Urednica Merima Handanović kazala je da se radi o intervjuima koji su nastali od 1990. do 2023. godine, te da se radi o 53 intervjua koji su nastali u regionu.- Bio mi je veoma zanimljivo uređivati knjigu jer je to svojevrsna biografija, jer tako stičemo priliku da pročitamo Karahasanove stavove ne samo o književnosti, već o socijalnim, društvenim i ekonomskim razmatranjima i poimanjima života – kazala je.Handanović ističe da je posebna vrijednost knjige što čitatelj može upoznati Karahasana kao pisca, čovjeka, muža, prijatelja i kao najvećeg intelektualca koji je BiH imala.Urednica knjige Vildana Selimbegović kazala je da su intervjui zasta nešto posebno, te da je uređivala knjigu sa velikim zadovoljstvom, iako je bila ispomoć.- Ova knjiga je dobar putokaz novinarima, studentima i budućim piscima, ali i čuvar nade, jer sve ono što je Karahasan govorio u intervjuima predstavlja zbirku eseja koji se trebaju čuvati i koji nam mogu vratiti nadu u ono što ova zemlja ima – naglasila je.Pored Selimbegović, promotor knjige bio je i Mile Babić, dok je dijelove teksta čitala glumica Selma Alispahić.Dževad Karahasan (25. januar 1953. – 19. maj 2023.) jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac i akademik. Bio je jedan od najrenomiranijih pisaca Balkana. Radio je kao univerzitetski profesor (Sarajevo, Salcburg, Getingem i Berlin), i filozof.U karijeri je objavio više od stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti.Autor je romana "Što pepeo priča", "Istočni divan", "Šahrijarov prsten", "Sara i Serafina", "Noćno vijeće", pripovjedačkih zbirki "Kuća za umorne" i "Izvještaji iz tamnog vilajeta", knjiga eseja "O jeziku i strahu", "Dnevnik selidbe", "Knjiga vrtova" i mnoge druge.Karahasanova djela su prevedena na brojne strane jezike. Dobio je Herderovu nagradu, Goetheovu medalju, nagradu Heinrich Heine i nagradu za europsko razumijevanje u Leipzigu, ali i nagradu Veselin Masleša za "Kraljevske legende", nagradu za književnost Franjevačke provincije Bosna Srebrena za dramu "Kotač svete Katarine", nagradu Bruno Kreisky, nagradu Vilenica, nagradu Charles Veillon za knjigu eseja. Za roman "Istočni divan" je 1990. godine dobio nagradu za najbolji roman u tadašnjoj Jugoslaviji.

Bh. glumac Boris Ler među 17 učesnika "Slano Film Days"

Lajla Kaikčija ususret premijeri u Kamernom teatru: Moj povratak kući

U okviru "Mostarske liske" odigrana predstava "Ne daj se generacijo"

U Mostaru večeras “Totovi”

U Mostaru predstavljen književni prvijenac Željka Andrijanića "Pisma iz vječnosti"

Predstavljeno idejno rješenje uređenja Muzeja islamske kulture i umjetnosti

Narodno pozorište Sarajevo uspješno otvorilo festival u Prištini

U SARTR-u večeras drama “Moj sin samo malo sporije hoda”

Beskompromisna komedija nasmijala publiku u Sarajevu

Treću večer festivala "Mostarska liska" odigrana predstava "Mistero buffo"

Trideset godina Kosače: Izložba fotografija Ćirila Ćire Raiča

Ciklus španjolske kinematografije u OKC-u Abrašević

Male liske Nikolini Friganović i Ljubiši Savanoviću

Ispred Historijskog muzeja BiH izveden muzičko-poetski recital povodom Međunarodnog dana muzeja

Publika u Banjoj Luci uživala u muzejskim programima

Predstavljena zbirka intervjua "Ovo će biti sretna zemlja" Dževada Karahasana

Kultura

Bh. glumac Boris Ler među 17 učesnika "Slano Film Days"

Lajla Kaikčija ususret premijeri u Kamernom teatru: Moj povratak kući

U okviru "Mostarske liske" odigrana predstava "Ne daj se generacijo"

U Mostaru večeras “Totovi”

U Mostaru predstavljen književni prvijenac Željka Andrijanića "Pisma iz vječnosti"

Predstavljeno idejno rješenje uređenja Muzeja islamske kulture i umjetnosti

Narodno pozorište Sarajevo uspješno otvorilo festival u Prištini

U SARTR-u večeras drama “Moj sin samo malo sporije hoda”

Beskompromisna komedija nasmijala publiku u Sarajevu

Treću večer festivala "Mostarska liska" odigrana predstava "Mistero buffo"

Trideset godina Kosače: Izložba fotografija Ćirila Ćire Raiča

Ciklus španjolske kinematografije u OKC-u Abrašević

Male liske Nikolini Friganović i Ljubiši Savanoviću

Ispred Historijskog muzeja BiH izveden muzičko-poetski recital povodom Međunarodnog dana muzeja

Publika u Banjoj Luci uživala u muzejskim programima

Predstavljena zbirka intervjua "Ovo će biti sretna zemlja" Dževada Karahasana