Ovogodišnje izdanje Šimićevih susreta održat će se od 22. do 26. aprila.Program počinje 22. aprila u 19 sati svetom misom u župnoj crkvi u Drinovcima, nakon koje će se u dvorani iza crkve održati „Susret s drinovačkim pjesnicima“ te otvaranje izložbe umjetničkih djela s Prve likovne kolonije u Gorici “Zvonko Bušić Taik – 32-godišnji uznički san o slobodnoj domovini Hrvatskoj”.Program se nastavlja u Mostaru 24. aprila poetskim kolažom o Antunu Branku Šimiću, koji će se održati u Galeriji kraljice Katarine Kosače s početkom u 12 sati. Prije poetskog kolaža predviđeno je polaganje cvijeća ispred spomenika Antunu Branku Šimiću u Mostaru.Posljednjeg dana Šimićevih susreta, 26. aprila u 10 sati, u srednjoj školi u Grudama održat će se susret književnika Željka Ivankovića i Josipa Mlakića s učenicima, a u isto vrijeme književnici će se družiti s učenicima osnovnih škola općine Grude.U 11:30 sati bit će položeno cvijeća i molitva kod bista braći Šimić ispred osnovne škole u Drinovcima, a u 12 sati u Peć Mlinima, ispred Ravlića pećine, svečana akademija u čast Antunu Branku i Stanislavu Šimiću, najavili su organizatori.

U 11:30 sati bit će položeno cvijeća i molitva kod bista braći Šimić ispred osnovne škole u Drinovcima

Predviđeno je polaganje cvijeća ispred spomenika Antunu Branku Šimiću

Ovogodišnji Šimićevi susreti od 22. do 26. aprila


U čast Jovanu Divjaku, legendarnom generalu Armije BiH i jednom od prvih organizatora otpora tokom agresije na našu zemlju, sutra se u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu otvara izložba.Izložba nosi naziv "Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace", a rađena je u saradnji s "Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak" (Education builds B&amp;H - Jovan Divjak).- Izložba je nastala kao prvi pokušaj muzeološkog iščitavanja lika i djela Jovana Divjaka, sa ciljem da se kroz izložbu uspostavi platforma za buduća istraživanja – da se potakne promišljanje o društvenoj i vojnoj historiji, ali i dublje razumijevanje ličnosti i naslijeđa Jovana Divjaka. Otvorenje izložbe će biti upriličeno 16. aprila 2024. godine u 19 sati - najavljeno je iz Historijkog muzeja BiH.

Istaknuto je da se pripreme za otvorenje izložbe privode kraju, ali i da je Divjak bio čest muzejski gost. - Obilazio je postavke i slavio sa nama muzejske rođendane, ohrabrujući tim muzeja da djeluje. Napravili smo na izložbi jedan poseban zid sa uspomenama - to je prostor za Vas da podijelite fotografiju sa Jovanom Divjakom. Ponesite fotografiju i pridružite nam se sutra u 19 sati - poručili su iz Historijskog muzeja.Jovan Divjak bio je i sinonim za multietničnost, ne samo naše domovine, već i Armije RBiH.I danas u ušima bh. građana odzvanja rečenica po kojoj, između ostalog, pamtimo generala Divjaka - "ne pucaj".

Jovan Divjak bio je i sinonim za multietničnost, ne samo naše domovine, već i Armije RBiH

Posljednje pripreme privode se kraju: Sutra otvorenje izložbe u čast legendarnom Jovanu Divjaku

U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“ Brčko, u tom gradu je predstavljeno reizdanje knjige autora reisu-l-uleme hadži Mehmeda Džemaludina Čauševića pod nazivom "Vazovi i nasihati“.<h2>Prava rijetkost</h2>Prevodilac knjige sociolog Elvin Delić kaže da se ne zna tačna godina kada je ovo djelo objavljeno, ali se pretpostavlja da je negdje između 1908. i 1912. godine prošlog vijeka ugledalo svjetlo dana.-Knjiga je originalno napisana na arebici, na arapskom pismu ali bosanskom jeziku, veliki je raritet i nikada do sada nije objavljena na latiničnom pismu. Radi se o predavanjima i savjetima kao što se u naslovu i kaže, te sadrži tri predavanja i pored njih knjiga sadrži obrade značaja islamskih mjeseci i nekih značajnih datuma i dana za islamski svijet - naglasio je Delić.Dodaje da je knjiga imala veliki odjek u doba kada je pisana, pa i danas.Knjiga koja je pisana prije 90 godina na arebici govori o osnovnim moralno-etičkim postavkama islama i osuđuje sva devijantna ponašanja iz tog vremena, rekao je glavni imam Medžlisa islamske zajednice u Brčkom Mustafa efendija Gobeljić, otvarajući promociju tog djela.<h2>Autor kao istinski reformator</h2>Ističe da su "Vazovi i nasihati“ veoma poučni i mogu se primijeniti i u današnjem modernom društvu. -Reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević jedan je od najistaknutijih vjerskih vođa, bio je i reformator, prosvjetitelj i mislilac. Ostavio je duboke tragove u kulturnoj tradiciji Bošnjaka, kao reis u radu i djelovanju i organizaciji Islamske zajednice - naglasio je Gobeljić dodajući da će svaki čitalac ovog djela imati osjećaj da se reis upravo obraća njemu.Autor knjige je kritički nastrojen prema svim parazitološkim pojavama u društvu kako na običnom nivou, tako i na nacionalnom s obzirom da je autor bio zagovornik bošnjačkog jedinstva u cjelini.

Autor knjige je kritički nastrojen prema svim parazitološkim pojavama u društvu kako na običnom nivou, tako i na nacionalnom

U Brčkom predstavljeno reizdanje knjige "Vazovi i nasihati" Mehmeda Džemaludina Čauševića

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine će u utorak, 16. aprila 2024. godine u 19 sati, biti otvorena postavka “Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace”. Izložba se realizira kroz saradnju sa Udruženjem “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak”, a uz podršku Opštine Novo Sarajevo. <h2>Autobiografsko obraćanje</h2> Jovan Divjak (1937-2021) je filantrop, oficir, pisac, predavač. Građani Sarajeva ga pamte kao džentlmena, ambasadora Sarajeva i BiH koji je čvrsto vjerovao da obrazovanje može pomoći u unaprijeđivanju društva. Prvi dio izložbe čini autobiografsko obraćanje kroz razloženo oproštajno pismo Jovana Divjaka – ovo pismo je jasan i pregledan rezime njegove biografije nastao kao rezultat samorefleksije i analize vlastitog života. Drugi dio izložbe vezan je za priče Jovana Divjaka u periodu opsade Sarajeva, dok je treći posvećen njegovom životnom projektu, Udruženje “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak”.&nbsp;

<h2>Fragmenti biografije</h2>Kroz fotografije, autentične predmete i glas Jovana Divjaka ova će izložba progovoriti o historiji Sarajeva, s kojim se Divjak povezao od 1966. godine i koje će biti i ostati njegova ljubav pretočena u djela i riječi (Sarajevo, mon amour). Cilj ove izložbe je da predstavi fragmente biografije Jovana Divjaka, ličnosti koja se istaknula kao vojni lider, humanitarac i borac za pravdu. Ujedno, izložba se realizira u nadi da će predstavljene priče inspirisati posjetitelje i potaknuti na promišljanje o vrijednostima, životnim izborima i važnosti glasa pojedinca u turbulentnim ratnim vremenima, kao i u simboličkim bitkama koje nas čekaju kada se rat formalno zaključi.Ova izložba je nastala kao prvi pokušaj muzeološkog iščitavanja lika i djela Jovana Divjaka, s ciljem da se kroz izložbu uspostavi platforma za buduća istraživanja – da se potakne promišljanje o društvenoj i vojnoj historiji, ali i dublje razumijevanje ličnosti i naslijeđa Jovana Divjaka.&nbsp;

Prvi dio izložbe čini autobiografsko obraćanje kroz razloženo oproštajno pismo

“Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace”

Izložba "Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace" 16. aprila u Historijskom muzeju BiH

Dvadeset i šesto izdanje dječjeg muzičkog festivala ''MAK – Mali akordi'' održano je tokom vikenda u sportskoj dvorani Srednje škole ''Busovača'', a u organizaciji HKD ''Napredak'' Busovača.<h2>Natjecatelji</h2>Na ovogodišnjem festivalu u natjecateljskom dijelu programa, svoje pjevačke sposobnosti pokazali su: Mihael Mravak, Gloria Akrap, Nives Znahor, Iva i Ana Trupina, Ana Ćosić, Mia Andrijašević, Korina Varešković, Tamara Ćorović, Luka Galić, Anamaria Krezić, Laura Kapetan, Petra Baškarad i Ana Ćurak.U kategoriji mlađi uzrast nagradu za prvo mjesto odnijela je Ana Ćosić s pjesmom ''Mladiću moj''. Drugo mjesto u ovoj kategoriji dijele Iva i Ana Trupina s pjesmom ''Hajde da ludujemo'' i Gloria Akrap s pjesmom ''Noćas ćemo zemlji k'o materi reći''. Treće mjesto osvojio je Mihael Mravak i pjesma ''Sanja''. U kategoriji stariji uzrast prvo mjesto osvojila je Ana Ćurak i pjesma ''Vlak''. Drugo mjesto u ovoj kategoriji dijele Laura Kapetan s pjesmom ''Sve još miriše na nju'' i Luka Galić s pjesmom ''Pusti, pusti modu''. Treće mjesto dijele Korina Varešković i pjesma ''Paloma Blanca'' i Anamarija Krezić s pjesmom ''Dođi''.Natjecateljica Mia Andrijašević s pjesmom "Čuvala me mama" osvojila je nagradu publike, a nagradu za najbolji scenski nastup osvojila je Nives Znahor s pjesmom "Sve bi sele ljubile mornare". Nagradu za najbolju debitanticu odnijela je Tamara Čorović s pjesmom "I wanna dance.“Vrhunac događanja bio je pobjeda Petre Baškarad, koja je osvojila Grand Prix nagradu sa svojom skladbom "Daire".<h2>Uručenje nagrada</h2>Nagrade su uručili: federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, županijska ministrica financija Mirjana Plavčić, predsjednik HKD ''Napredak'' Busovača Bojan Petrović, prof. Magdalena Marić i ravnatelj Srednje škole ''Busovača'' Stipo Krišto. Podršku festivalu pružio je i zamjenik predsjedatelja ZD PS BiH Marinko Čavara.U revijalnom dijelu programa, publika je uživala u nastupima "Ivančica i prijatelja", dječjeg zbora "Maleni", koje predvodi umjetnička direktorica festivala prof. Magdalena Marić, mažoretkinja HKD ''Napredak'' Busovača pod vodstvom Dragane Bohutinski te folklornog sastava HKD-a "Napredak" Busovača pod vodstvom Katarine Livaja i Nikoline Smoljo.Festival "Mali Akordi" i dalje ostaje važan simbol tradicije i kulture, obilježavajući 30 godina od svog osnutka i potvrđujući svoje mjesto kao kamen temeljac u promociji mladih talenata u regiji, stoji u priopćenju HKD-a ''Napredak'' Bosovača.

Vrhunac događanja bio je pobjeda Petre Baškarad, koja je osvojila Grand Prix nagradu sa svojom skladbom "Daire"



Održan 26. dječji muzički festival Mali akordi – MAK Busovača 2024.


Kulturno-historijsko naslijeđe svjedoči o autohtonim i tradicionalnim vrijednostima jedne zemlje i naroda koji u njoj živi. Historijska previranja i vremenske mijene nagrizaju i urušavaju kulturno-historijske spomenike i rijetko koji im se odupre, a među tim rijetkima je Svrzina kuća u Sarajevu, smještena među uličicama Ćurčića brijega, blizu današnje Logavine ulice. Građena je etapno, a njen najstariji dio potječe s kraja 18. vijeka.Zakonom je kao spomenik zaštićena 1950. godine, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 8. novembra 2004. godine, proglasila je ovaj objekat nacionalnim spomenikom kao "Stambenu graditeljsku cjelinu - Svrzina kuća".

<h2>Pokrivena ćeramidom</h2>Svrzina kuća nekada je bila stambeni kompleks, pripadala je uglednoj sarajevskoj porodici Glođo, ali je sredinom 19. vijeka, kako nije više bilo muških potomaka Glođo, ženidbenim putem prešla u vlasništvo porodice Svrzo, koja ju je 1960-ih godina prodala Muzeju Sarajeva i danas je jedan od njegovih depandansa. Iako ima elemente osmanske stambene arhitekture, Svrzina kuća se razlikuje od kuća iz drugih krajeva tadašnjeg carstva zbog svoje prilagođenosti podneblju i brdovitom terenu, kakvo je u Sarajevu. Stoga je ona potpuno asimetrična za razliku od simetrije kuća u ravnijim krajevima. Izgrađena je od lokalnih materijala: kamena, drveta i zemlje, a pokrivena posebnom vrstom crijepa – ćeramidom. Ne samo građevinskim materijalima, nego i uređenjem Svrzina kuća dočarava tradicionalni bosanski stil i jedna je od rijetkih očuvanih kuća koja je podijeljena na dva dijela – muški (selamluk) i ženski (haremluk). Selamluk je bio namijenjen gostima, a haremluk porodičnom druženju i odmoru, u okviru kojeg se izdvajala djevojačka soba u kojoj su mlade djevojke provodile vrijeme najčešće vezući. Iz ove sobice izlazila su prava remek-djela: bošče, marame, jorgani izrađeni u zlatovezu i srmovezu. Za jednu gradsku djevojku bilo je veoma važno da lijepo veze i da sama spremi svoje ruho, ali isto tako i da ima osnovno obrazovanje. Balkon na koji se izlazi iz djevojačke sobe bio je zaštićen od vanjskih pogleda mušepcima - gustim drvenim rešetkicama koje su skrivale intimu ženskih članova porodice. Posebno interesantan detalj je zidni polukružni dolaf, pomoću kojeg su žene okretanjem sofre u zidu dostavljale hranu u selamluk, kako bi bile zaštićene od muških pogleda.

<h2>Venecijansko ogledalo</h2>U periodu kada je Svrzina kuća građena, kao i sve tadašnje kuće, bila je ograđena visokim zidom, ali njeni ukućani nisu bili izolovani ni od prirode ni od drugih ljudi. Kuće su tada bile povezivane preko avlija takozvanim komšipkama, odnosno kapijama koje su vodile u komšijsku bašču ili avliju, omogućavajući, naročito ženama, da se kreću po mahali a da ne moraju izlaziti na ulicu.Najveća i najljepša soba u Svrzinoj kući je musafirhana, koja je smještena u prizemlju, a služila je za svečane, porodične i praznične trenutke. Zastrta je ćilimom donesenim iz Pirota, gradića u Srbiji koji baštini vjekovnu tradiciju izrade najkvalitetnijih vunenih ćilima sa živopisnim šarama i ornamentima. Na zidu musafirhane vise satovi turske i austrijske proizvodnje te raskošno venecijansko ogledalo, a strop je ukrašen istanbulskim lusterom. Spavaća soba nam otkriva da se tada spavalo na podovima, a tu su i bešika te zemljana peć na drva. Zidovi su ukrašeni levhama s citatima iz Kur'ana i policama s dekorativnim posuđem. Ručno tkani ćilimi, ormari s rezbarenim orijentalnim motivima, bakreno posuđe i raskošni lusteri svjedoče o bogatstvu nekadašnjih vlasnika Svrzine kuće.&nbsp;

<h2>Kaldrmisane avlije</h2>Neprocjenjiv je značaj ovog bisera bosanskohercegovačke arhitekture za našu državu i narod, jer je Svrzina kuća svjedok jednog vremena i tradicije Bosne i Hecegovine. Specifična je i po tome što ima dvije avlije, mušku i žensku, koje su popločane kaldrmom, sa šadrvanima i baščama prepunim mirisnog raznovrsnog cvijeća, među kojim dominiraju ruže đulbešećerke, od koje su pravljeni sokovi, slatko, kolači…Obje avlije Svrzine kuće imaju bašče, kuća je imala i treću bašču na južnoj strani kompleksa koju je porodica zadržala za potrebe gradnje nove kuće. U proljetnom i ljetnom periodu članovi porodice odmarali su, družili se ili ispijali kahvu u hajatu, poluotvorenom prostoru s hladovinom, čiji je strop ukrašen prekrasnim cvjetnim mozaikom.U avliji se nalazi Momačka kuća, koja je bila namijenjena muškoj posluzi. Naime, bogate porodice, poput Glođa i Svrza, imale su momke i cure koji su im pomagali, a koji su najčešće dolazili sa sela ili iz siromašnih gradskih porodica. Iako su bili posluga, prema njima je ophođeno kao prema članovima porodice. Ostajali bi u kući sve do udaje ili ženidbe, odakle su ispraćani kao iz svoje rođene kuće.U sklopu kompleksa Svrzine kuće, koji se prostire na gotovo 1000 kvadratnih metara i odražava sklad između čovjeka, kuće i prirode, nalaze se i konjušnica, otvorena kuhinja s ognjištem, vodnica za čuvanje vode i pranje posuđa te magaze za alat, robu i čuvanje hrane.<h2>Dragulj u đul-bašči</h2>Ova kuća-muzej, dragulj u đul-bašči, najljepši je očuvani primjerak sarajevskog graditeljstva u osmanskom periodu. Svojim bajkovitim izgledom i prekrasnim mirisnim cvjetnjacima svjedoči o načinu života bogatijih muslimanskih porodica u 18. i 19. vijeku. Vraća nas u davno prošlo vrijeme, da osjetimo kako se živjelo u kući građenoj po mjeri čovjeka.

Jedna od rijetkih očuvanih kuća koja je podijeljena na dva dijela – muški (selamluk) i ženski (haremluk) 

Svrzina kuća: Smještena među uličicama Ćurčića brijega   

Svrzina kuća: Najljepši spomenik bh. arhitekture i neprocjenjivo nacionalno blago


Muzička komedija "Seljačka opera" Darvaša Benedeka i Pintera Bele, u režiji Andraša Urbana premijerno će biti izvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 17. aprila, 19:30 sati. Mlada je trudna. Mladoženja voli drugu. Njegova polusestra treba da se zaruči za uvijek pijanog šefa željezničke stanice jer će tim brakom očuh dobiti dva jutra vinograda. Sprema se svadba. Čekaju se zaruke. Okupljena je presretna tazbina koja se, naravno, voli svim srcem i širokim osmijehom. Iza koga je jasna računica. I kao da već nije dovoljno svega – pojaviće se i kauboj. Sa velikim… Velikom količinom novaca. Pošteno zarađenom. Na ovoj svadbi ne postoji niko ko ne krije neku tajnu. I sve tajne će se otkriti odjednom. Pitanje je samo – koliko skandala jedna svadba može podnijeti. Seljačka opera Bele Pintera i Benedikta Darvaša u režiji Andraša Urbana komad je u kojem svi pjevaju. A ko pjeva – zlo ne misli. U predstavi igraju Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić.

Sat i deset minuta muzike uživo na sceni izvodi bend u sastavu: maestro Fuad Šetić (čembalo, korepetitor i dirigent), Amar Beširević (violina I), Ajnija Germić (violina II), Sara Kasap (violina III) i Rastko Zečević (kontrabas).Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime radi Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.Prvo reprizno izvođenje je u četvrtak, 18. aprila u istom terminu.Napominjemo da će publika moći pogledati isti naslov 13. i 17. maja, te 11. juna.Radno vrijeme blagajne NPS- a:- Na dan izvođenja predstava u dva termina od 9 do 11:30 i 15:30 do19:30 sati.- Ostalim radnim danima od 9 do 15 sati.

Prvo reprizno izvođenje je u četvrtak, 18. aprila na sceni NPS-a

Pogledajte kako izgleda spektakularna muzička komedija "Seljačka opera"

Praizvedba dramskog komada "Sauer" ("Kiselina") bh. dramaturginje, dramske spisateljice Asje Krsmanović izvedena je 11. aprila u Teatru Oberhausen u istoimenom njemačkom gradu.Svake godine se kiseli sveže povrće, tegla po tegla - svake godine se porodica okuplja na ovom ritualu. Majka, ujak, sin i njegova vjerenica čine zajednicu sudbine oko bake, kojoj je potrebna njega i koja ima demenciju. To je ključna tačka, jer se četiri druga života vrte oko nje u interaktivnoj mreži odnosa.Ritual zajedničkog kiseljenja povrća je uvijek isti u scenama, ali se znakovi mijenjaju. Iz čina u čin, jedan od pet članova porodice je umro - samo je baka, očigledno, preživjela sve. Ali kako gubitak utiče na porodičnu konstelaciju? Ko čuva baku? Kako se majka i vjerenica nose sa gubitkom sina? Kako se mijenjaju jezik, ponašanje i interakcije?<h2>Predstava Asje Krsmanović</h2>Predstava Asje Krsmanović "Sauer" je i psihološki komorni komad i eksperimentalna postavka. U svom tekstu ona secira složenu mrežu odnosa u porodici – ignorisanje spoljašnjeg svijeta kako bi pokazala kako se nositi sa gubitkom, tugom i ograničenošću. Često pušta svoje likove da se sretnu u bizarnim, komičnim situacijama i povezuje ih kroz ljubav i odgovornost koju osjećaju jedno prema drugom.Govoreći kako je došlo do saradnje sa njemačkim teatrom Oberhausen, Krsmanović je u razgovoru za Fenu kazala da je drama "Kiselina" nastala kao produkt dvogodišnjeg programa Goethe instituta New Stages Southeast Europe koji je podrazumijevao radionice sa prestižnim mentorima i mentoricama iz Njemačke, ali i regiona, a na kojem su učestvovali dramski pisci i spisateljice iz cijele južne Europe, od Hrvatske do Kipra.Krsmanović navodi da je tokom dvije godine online i on site radionica nastalo oko četrdesetak dramskih tekstova koji su se prijavili na interni konkurs, a žiri sastavljen od direktora pozorišta i dramaturga sa njemačkog govornog područja, odabrao je deset drama koje su ušle u uži krug i još pet koje su odabrane za izvođenje u njemačkim i regionalnim teatrima.Od deset tekstova koji su ušli u uži krug, naglasila je ona, čak tri su bila iz Bosne i Hercegovine, a što je još zanimljivije, dolaze sa iste klase studija dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Riječ je o dramskim tekstovima njenih kolega Darija Bevande i Bojane Vidosavljević.- Darijev tekst je također odabran za izvođenje, te će premijeru imati u decembru ove godine u Narodnom pozorištu u Sofiji. Moj tekst odabrao je teatar Oberhausen, koji je također bio i domaćin festivala New Stages South East Europe koji je održan u aprilu prošle godine. Na moju veliku radost, isti tekst bit će postavljen u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, u koprodukciji sa festivalom MESS u maju ove godine, a režirat će ga moj dugogodišnji saradnik, kolega Nermin Hamzagić s kojim sam do sada kao dramaturginja radila na svim njegovim predstavama. Predstava bi trebala otvoriti Festival bh. drame, što mi je naročito zadovoljstvo - podvukla je autorica Asja Krsmanović.<h2>Naslov predstave</h2>Govoreći o samom naslovu predstave "Saue" ("Kiselina"), ona pojašnjava da je Sauer slobodni prevod na njemački jezik i znači Kiselo, a originalni naslov drame je "Kiselina".- U originalu, naslov se odnosi i na kiselo kao okus, ali i na ne tako čest, ali postojeći naziv za turšiju koju likovi prave. Također se odnosi i na osjećanje koje tako opisujemo. Svi znamo šta znači kiseli osmijeh, na primjer. Željela sam prije svega da ovaj naslov ukazuje na ono što je centralni događaj u drami, a to je opetovani proces pravljenja zimnice, gdje se kroz proces fermentacije povrće konzervira. Isti taj proces, na neki način, prolaze i likovi u drami -istakla je.O programu New stages dramaturginja Asja Krsmanović je kazala da je New Stages Southeast Europe na žalost jednokratni zajednički projekat Goethe instituta iz regije. Navodi da se zbog budžetskih rezova ovaj program neće kontinuirano održavati, što je velika šteta jer je predstavljao jedinstvenu priliku za neafirmirane regionalne autorice i autore da razvijaju i plasiraju svoje tekstove.- Pisanje, naročito pisanje za teatar, nije usamljenički posao i zahtijeva i redakturu i barem još jedan par očiju koji bi mogao dati savjet i ponekad nas usmjeriti kada ne znamo gdje dalje s tekstom. Kada taj drugi pogled dolazi od dramskih autorica kakve su Marija Milisavljević i Dea Loher, skupa sa Tanjom Šljivar i Draganom Komadinom kao regionalnim mentorima, i kada te tekstove čitate i analizirate u prostoriji u kojoj je dvadeset vaših kolega iz cijele regije, čiji su komentari također vrlo dragocjeni, te kada tu podršku imate ne samo jednom, već tokom pune dvije godine, onda možete očekivati i da će kvalitet tekstova na kojim radite rasti - kazala je Krsmanović u razgovoru za Fenu.Ona također navodi da su neke od regionalnih zemalja, poput Hrvartske, prepoznale kvalitet projekta i odlučili ga nastaviti i bez podrške Goethe instituta u vlastitim kapacitetima.- Bosna i Hercegovina na žalost nije, iako se u ovom projektu pokazala najuspješnija, ako je suditi po rezultatima konkursa. Veliki problem je što kod nas ne postoji strukovno udruženje, niti organizacija koja je spremna preuzeti na sebe ovaj projekat - podvukla je Asja Krsmanović.Govoreći o utiscima s premijere te očekivanjima, ona ocjenjuje da je premijera prošla sjajno. Publika je predstavu ispratila sa razumijevanjem o čemu svjedoče i dobre reakcije tokom i nakon izvođenja.<h2>Dobre kritike</h2>- Predstava je već dobila tri veoma dobre kritike, što u njemačkoj znači mnogo za njeno daljnje izvođenje. Ono što je u svemu ovome još značajnije je što je tekst dobio svog njemačkog agenta koji ga zastupa u narednih pet godina i koji će ga dalje slati pozorištima, što znači još neku eventualnu postavku na njemačkom govornom području. To je koncept koji mi ovdje ne poznajemo kada je u pitanju pozorište, već je svaki autor prepušten sam sebi da dalje plasira svoj tekst. Ovo nas ostavlja sa nejednakim šansama, budući da za početak nismo svi isti karakteri i nije svakome jednako ugodno ni prirodno kucati na vrata pozorišnih kuća i slati svoje tekstove s ciljem da ih neko postavi - mišljenja je Krsmanović.Predstavu "Sauer" za praizvedbu u Teatru Oberhausen režirao je grčki redatelj s njemačkom adresom Niko Eleftheriadis, a kreativni tim još čine i glumci teatra Oberhausen: Anke Fonferek, Ronja Oppelt, Torsten Bauer, Tim Wenckerbrock i Anna Polke.Dramaturgiju potpisuje Jascha Findel, muziku Siri Thiermann, a scenografiju i kostim Heike Mondschein.- Moram još spomenuti i odličan prevod Elvire Veselinović koji je omogućio da ovaj tekst tako prirodno komunicira sa publikom na potpuno drugom govornom području. Često potcjenjujemo moć dobrog prevoda, a u književnosti i pozorištu on je ključan da djelo pređe granice lokalnog i dopre do mnogo šire publike - podvukla je u razgovoru za Fenu bh. dramaturginja čiji je tekst imao praizvedbu u njemačkom Teatru Oberhausen Asja Krsmanović.

Svake godine se kiseli sveže povrće, tegla po tegla - svake godine se porodica okuplja na ovom ritualu

Krsmanović: Praizvedba predstave 'Kiselina' u njemačkom Teatru Oberhausen dobila dobre kritike


Sinoć je u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću, održana promocija knjige “Damar Bosne” autora Alage Ajdinovića, koja predstavlja neku vrstu njegovoga životnog djela. O knjizi su govorili mr. Suad Mahmutović i Elvin Dervić profesor engleskog jezika i književnosti, a moderator je bila Sara Jušić. Na kraju se prisutnima obratio i autor Ajdinović koji je govorio o nastajanju knjige i pet opusa od kojih se sastoji njegova knjiga.Damar Bosne predstavlja svu ljepotu Bosne i Hercegovine, njene prirodne ljepote, bogatu i burnu prošlost satkanu legendama, historijskim ličnostima i ljubavima opjevanim u narodnim pjesmama. -Ovo je ustvari moje životno djelo, to su komadići moje duše pretočeni na papir. Knjiga se sastoji od pet opusa. Prvi opus je kao kod svakog pjesnika početnika ljubavni opus. Vremenom sazrijevam i baziram se na duhovni opus. Sticajem historijskih okolnosti zakačio je i ratni period, te je sasvim prirodno nastao i ratni opus. Na kraju Damar Bosne koji je ustvari biljeg cijele knjige u njemu sam iznjendrio poeme posvećene našoj Bosni, našem bosanskome jeziku i herojima bosanskim. A peti opus je bonus sa Bosfora – istakao je Ajdinović. O knjizi “Damar Bosne” vrlo pohvalno se izrazio akademik Ferid Muhić koji je bio i jedan od recezenata. Drugi recezent je književnica Šefka Begović Ličina, a treći književnik Admir Delalić koji se osvrnuo na duhovni opus knjige.-Kada sam prvi put dobio poziv da budem promotor, iznenadio sam se jer pišemo različite stvari. Tako da je bilo interesantno, na kraju sam završio pričajući o ratnom opusu njegove poezije stajanje sa nekim svojim obzirom da sam ja rođen u ratu i rata se ne sjećam, ali sam želio da dam neku perspektivu kako mi mladi gledamo na to i kako čitamo ovu poeziju, nepoznavajući te heroje i događaje, ali ih čitamo više kao neke univerzalne pjesme – kazao je mladi pjesnik Dervić. Ajdinovićeva poezija ima puno simbolike. Prvu pjesmu napisao je majci povodom 8. marta prije 50-ak godina. Drugu pjesmu posvetio je Palestini, koja je i sad aktuelna zbog dešavanja u Gazi proteklih godinu dana. Inspiraciju je tražio duboko unutar vlastitog bića, a već ima materijala za drugu knjigu koja će doći tek kada se završi promocija ove knjige.

O knjizi “Damar Bosne” vrlo pohvalno se izrazio akademik Ferid Muhić

Alaga Ajdinović promovirao u Bihaću knjigu "Damar Bosne"

U gotovo praznom kinu Meeting Point u Sarajevu u subotu je upriličena komemoracija u čast Veljka Bulajića, jugoslavenskog filmskog reditelja crnogorskog porijekla i jednog od najvećih filmadžija naših prostora, koji je preminuo 2. aprila u 97. godini u Zagrebu nakon kratke bolesti, a sahranjen je 9. aprila u istom gradu.<h2>Tužan prizor</h2>Bulajić će posebno ostati upamćen po filmu "Bitka na Neretvi", epskom spektaklu u kojem su glumila i neke od velikih holivudskih imena poput Orsona Velsa. Ovaj film nominiran je i za Oscara za najbolji strani film, a do danas je ostao najskuplji jugoslovenski film.Komemoraciju su organizovali Udruženje rediteljica i reditelja Bosne i Hercegovine, Filmski centar Sarajevo i Meeting Point.No, tužno je bilo vidjeti gotovo potpuno praznu salu kina Meeting point u kojoj su se našli gotovo samo govornici. Tužno i na obraz najprije kulturnim radnicima, a onda i zvaničnicima, ministrima, premijerima, kantonalcima, federalcima, ali i građanima Sarajeva koji se nisu udostojili ispoštovati režisera koji je na filmskom platnu dokumentovao jedan od najvažnijih događaja u historiji BiH. Pored Bitke na Neretvi, Bulajić je također režiser i Sarajevskog atentata, filmu o događaju u našem gradu koji je zapalio Evropu i uveo je pakao Prvog svjetskog rata.U sklopu komemoracije prikazana je i restaurirana verzija njegovog klasika “Bitka na Neretvi“ iz 1969. godine, no film nije imao ko gledati.Slična bruka desila se prije nekoliko mjeseci na komemoraciji povodom smrti velikog pjesnika Marka Vešovića, kojoj je u BKC-u prisustovala tek nekolicina osoba.<h2>Bogata karijera</h2>Iz Udruženja filmskih radnika BiH su naveli kako veliki pripovjedač antifašizma u ovom djelu donosi super spektakl izrazitih producentskih i režiserskih odlika i predstavlja najbolje je sjećanje na njega.Na komemoraciji su, kako sm ranije izvijestili, govorili Jasmila Žbanić iz Udruženja rediteljica i reditelja Bosne i Hercegovine, dekan Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Faruk Lončarević.Bulajić je rođen je u mjestu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 1928. godine, srednju školu završio je u Sarajevu, a nakon Drugog svjetskog rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju.Upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959. godine, a asistirao velikim režiserima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Carlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu i brojnih drugih priznanja.

Slična bruka desila se prije nekoliko mjeseci na komemoraciji u čast velikom pjesniku Marku Vešoviću

Bruka u Sarajevu: Jednocifren broj ljudi na komemoraciji Veljku Bulajiću

U povodu 20 godina od smrti istaknutog gitariste, kompozitora, producenta i aranžera Slobodana Bode Kovačevića, člana legendarne grupe „Indexi“, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu otvorena je izložba njegovih akvarela. U BKC-u će potom u 20 sati biti održan koncert „Indexi i prijatelji“. Na ovom omažu „Indexima“, uz članove benda - Fadila Redžića, Nenu Jurina, Pecu Peteja, Sinana Alimanovića, te gitaristu Murisa Varajića, nastupit će muzičke legende poput Vlatka Stefanovskog, Borisa Novkovića, Seida Memića Vajte, Dejana Cukića, Aide Mušanović-Arsić, Harija Mata Harija, Nermina Puškara, Zorana Predina, Vlade Kalembera, Gabora Lenđela...Koncerti pod producentskom palicom Tomislava Kašljevića bit će održani i 14. aprila u Zenici (Bosansko narodno pozorište) te 15. aprila u Banjoj Luci (Borik).

U BKC stigli brojni poštovaoci legendarnog člana „Indexa“, koji je preminuo prije 20 godina

Otvorena izložba akvarela Bode Kovačevića, slijedi koncert

U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli večeras je u organizaciji Udruženja ilmije Islamske zajednice u BiH u Muftijstva tuzlanskog izvedena Poema o bosanskom bijelom šehidu.U punoj velikoj sali BKC-a Poemi su prisustvovali članovi porodica šehida, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić, ministri u Vladi Tuzlanskog kantona, glavni imami i predsjednici medžlisa i brojni gosti.Muftija Fazlović zahvalio je Udruženju ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na prilici da na Dan šehida, u Tuzli, prvi put nakon premijere u Sarajevu, "možemo prisustvovati izvedbi Poeme o bosanskom bijelom šehidu".- Veliki je doprinos Udruženja ilmijje što se i Poemom o bijelom šehidu, o šehidu sa ahmedijom, iskazalo poštovanje i priznanje, u ime cijelog našeg naroda, imamima šehidima, ali i svim našim šehidima.&nbsp;Jer bosanska ulema je zajedno sa svojim džematlijama stala u najčasniji saf odbrane dini-islama, zemlje i domovine, časti i slobode. Samo u zaštićenoj zoni Srebrenica svoje živote je položilo dvadeset i sedam imama šehida - istakao je muftija Fazlović.

Poemi su prisustvovali članovi porodica šehida, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, muftija Fazlović, ef. Hadžić, ministri, imami...

U punoj sali BKC-a izvedena Poema o bosanskom bijelom šehidu

Festival japanske trešnje Sakura bit će održan u nedjelju, 14. aprila u 10.30 sati ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.Uz domaćina gradonačelnika Mostara Marija Kordića, na festivalu će sudjelovati i predstavnik organizacije IPIL IPIL no KAI, predsjednica Tošiko ITO, japanski veleposlanik u BiH Masami Kinefuči te rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Narine Sahakjan, najavljeno je iz Grada Mostara.Na festivalu će biti dodijeljene i zahvalnice za promicanje japanske kulture i podršku širenju Japanske trešnje Sakura na području Mostara, te nagrada učenicima osnovnih škola za natjecanje u crtanju.Bit će također upriličena i japanska ceremonija čaja, te zajednička sadnja stabla japanske trešnje u parku Zrinjevac.U programu festivala nastupit će Hrvatska limena glazba i Mostarske mažoretkinje.

U programu festivala nastupit će Hrvatska limena glazba i Mostarske mažoretkinje

Također će biti upriličena i japanska ceremonija čaja

Festival japanske trešnje Sakura u nedjelju u Mostaru


Na sjednici Privremene istražne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) za pribavljanje informacija o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika obavljeno je javno saslušanje članova ove komisije.Razmotrene su i informacije dostavljene od članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u vezi sa diskontinuitetom u operativnom radu Komisije, razmimoilaženjem u stavovima članova Komisije, te provedenim aktivnostima Komisije koje nisu u skladu sa Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma.U radu današnje sjednice Privremene istražne komisije Doma naroda učestvovali su i predstavnici Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH i Ureda za reviziju institucija BiH.Privremena istražna komisija će sačiniti izvještaj i prijedlog zaključaka, te ih, zajedno sa zvaničnim izjašnjenjima institucija BiH u vezi sa radom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, dostaviti Domu naroda PSBiH i drugim nadležnim institucijama BiH, saopćeno je iz PSBiH.

Privremena istražna komisija će sačiniti izvještaj i prijedlog zaključaka

Javno saslušanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


U prostorijama Kamernog teatra 55 su u toku probe za novu predstavu „Pomračenje mjeseca“ koju, prema tekstu Vedrana Fajkovića, režira Lajla Kaikčija. Rediteljica je ovom prilikom iznijela svoje prve utiske, gdje je navela nešto o samom početku rada na procesu i navela sljedeće:- Najvažnije za ovu fazu rada je da vlada dobra atmosfera na probama. Uz smijeh i dobar humor vrlo ozbiljno se analiziraju i razrađuju likovi i situacije. S obzirom na to da se radi o komediji važno je zadržati, s jedne strane, fokus i koncentraciju, a s druge, neposrednost i žovijalnost.U predstavi igraju Senad Alihodžić, Sabit Sejdinović, Vanesa Glođo, Dina Mušanović, Alban Ukaj, Nadine Mičić i Igor Skvarica.Vanesa Glođo, glumica Kamernog teatra 55, s nama je kratko podijelila svoje prve utiske s proba i navela više o svojoj novoj ulozi:

- U novoj predstavi igram ženu u braku, majku dvoje male djece, staru pankerku čiji se život u jednom trenu pretvorio u jedan "težak ugarak negdje na dnu grudi". Zanimljivo i privlačno za igrati. Lajla, rediteljica predstave, nas kroz igru i analizu provodi kroz sve slojeve komada, imam divne kolege, sjajne glumce kao partnere, tako da će meni biti dobro. Test pred publikom je još daleko, ali sigurna sam će biti zadovoljni. Ovakav komad nisam gledala, nešto je novo barem na našim scenama.Dramaturgiju potpisuje Vedran Fajković, dramaturg Kamernog teatra 55.Scenografiju i kostimografiju će raditi Adisa Vatreš Selimović. Producentica predstave je Adna Rizvan, dok će za fotografije biti zadužen mladi i perspektivni fotograf Dženat Dreković. Dizajn plakata potpisuje "Fabrika".Premijera predstave „Pomračenje mjeseca“ planirana je za kraj maja o čemu ćemo blagovremeno obavijestiti našu cijenjenu publiku.

U toku probe za novu predstavu „Pomračenje mjeseca“ koju, prema tekstu Vedrana Fajkovića, režira Lajla Kaikčija

“Pomračenje mjeseca” u Kamernom teatru 55

Prije 90 godina, 9. aprila 1934., na bolji svijet je preselio Safvet-beg Bašagić, jedan od najznačajnijih i najmarkantnijih bh. pisaca te začetnik moderne bosanskohercegovačke književnosti, a sahranjen je među našim velikanima u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.Safvet-begova dženaza bila je jedna od najveličanstvenijih ikada održanih u sarajevskoj čaršiji, koja je samo rijetkim pojedincima odavala takvu počast. Dženazi je prisustvovalo više od pet hiljada ljudi, među kojima gotovo svi značajniji ljudi iz kulturnog i javnog života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

<h2>Predsjednik Sabora</h2>Bašagić je bio prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, te bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Ovaj pjesnik, historičar, dramski pisac, prevodilac, političar i intelektualac, prvi savremeni orijentalista i osmanista 20. vijeka, bio je i predsjednik Bosanskog sabora. Također, Bašagić je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik društva „Gajret“ koje je preteča i pravni prethodnik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Po majci Almas-hanumi bio je unuk Derviš-paše (Dedage), a praunuk Smail-age Čengića, pa je Safvet-beg i s očeve (Ibrahim-beg) i s majčine strane potomak starih begovskih porodica istočne Hercegovine. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu, a u Sarajevo se doselio 1882. godine, gdje je završio ruždiju i potom gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu orijentalne jezike, arapski i perzijski jezik. Bašagić je doktorirao orijentalne jezike i historiju islama u Beču 1910. godine, kada je i izabran za zastupnika u Bosanskom saboru. Odmah poslije smrti Ali-bega Firdusa imenovan je za predsjednika Bosanskog sabora. Nakon Prvog svjetskog rata, od 1919. godine radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927., kada je penzionisan.

<h2>Mirza Safvet</h2>Poeziju je počeo pisati još kao učenik gimnazije, a tokom studiranja u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama “Trofanda iz hercegovačke dubrave”, kada je počeo pisati i prve naučne radove te prikupljati građu za historiju Bosne. Odmah po sticanju diplome počeo je raditi kao profesor u Velikoj gimnaziji u Sarajevu, te zajedno s književnicima Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem, 1. maja 1900., pokrenuo list “Behar”. Godine 1903., osnovao je društva “Gajret, “El-Kamer”, “Muslimanski klub”, a 1907. godine pokrenuo je list “Ogledao”.Safvet-beg je pisao pod pseudonimom Mirza Safvet. Tipičan je pjesnik bosansko-begovskog ponosa, koji svojom punoćom izbija naročito u dramskim spjevovima „Abdullah-paša“ i „Boj pod Ozijom“, a tako i u dramama, a jednu dramu je i naslovio „Bosanski ponos“. Njegove pjesme su jednostavne formom, ali bogate sadržajem, jer u njima Bašagić opijeva boli i stradanja, život i užitke naroda u Bosni i Hercegovini razapetog na velikoj raskrsnici Istoka i Zapada. Godine 1900., izdao je „Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850.“, koja je do pojave knjige „Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana“ historičara Muhameda Hadžijahića, bila standard proučavanja historije bosanskih muslimana.&nbsp;

<h2>Preveo “Rubaije”</h2>Osim navedenih, značajna su mu i djela: “Najstariji ferman begova Čengića”, “Misli i čuvstva: (nove pjesme)”, “Gazi Husrev-beg (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu)”, “Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti”, “Izabrane pjesme”, “Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke”, “Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju”, “Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao”... Bavio se i prevođenjem pa je, između ostalog, preveo “Rubaije” perzijskog pjesnika i naučnika Omera Hajama (Khayyam). Posljednje Safvet-begovo djelo je „Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini“, u izdanju Matice hrvatske, 1931. godine, koje je svojevrsna nadopuna „Kratkoj uputi u prošlost Bosne od 1463. do 1850.“ i „Bošnjacima i Hercegovcima u islamskoj književnosti“. Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga, koja je u posjedu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, dio je UNESCO-ovog programa “Memory of the World Programme”.BH Pošta izdala je, 2014. godine, markicu s likom našeg velikana koji je ostavio neizbrisiv pečat u historiji Bosne i Hercegovine i svog naroda za čiji se napredak borio i srcem i znanjem.&nbsp;

<h2>Rodna kuća u Nevesinju</h2>Sve popularnija među posjetiocima, autentična stara bosanska kuća, kaldrma u avliji i stara česma ono je što vas dočeka kada dođete posjetiti rodnu kuću Safvet-bega Bašagića u Nevesinju. Smještena je uz Carevu džamiju (sultana Bajazida Velije) u uličici stotinjak metara iznad tog vjerskog objekta. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 2005. godine, proglasila je Bašagićevu rodnu kuću nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. <h2>Literatura u amanet budućim naraštajima</h2>- Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak, imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima - napisao je Bašagić u svom djelu ”Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti”.&nbsp;

Ovogodišnji Šimićevi susreti od 22. do 26. aprila

Posljednje pripreme privode se kraju: Sutra otvorenje izložbe u čast legendarnom Jovanu Divjaku

U Brčkom predstavljeno reizdanje knjige "Vazovi i nasihati" Mehmeda Džemaludina Čauševića

Izložba "Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace" 16. aprila u Historijskom muzeju BiH

Održan 26. dječji muzički festival Mali akordi – MAK Busovača 2024.

Svrzina kuća: Najljepši spomenik bh. arhitekture i neprocjenjivo nacionalno blago

Pogledajte kako izgleda spektakularna muzička komedija "Seljačka opera"

Krsmanović: Praizvedba predstave 'Kiselina' u njemačkom Teatru Oberhausen dobila dobre kritike

Alaga Ajdinović promovirao u Bihaću knjigu "Damar Bosne"

Bruka u Sarajevu: Jednocifren broj ljudi na komemoraciji Veljku Bulajiću

Otvorena izložba akvarela Bode Kovačevića, slijedi koncert

U punoj sali BKC-a izvedena Poema o bosanskom bijelom šehidu

Festival japanske trešnje Sakura u nedjelju u Mostaru

Javno saslušanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

“Pomračenje mjeseca” u Kamernom teatru 55

Safvet-beg Bašagić: 90. godišnjica smrti prvog bošnjačkog doktora nauka

Kultura

Ovogodišnji Šimićevi susreti od 22. do 26. aprila

Posljednje pripreme privode se kraju: Sutra otvorenje izložbe u čast legendarnom Jovanu Divjaku

U Brčkom predstavljeno reizdanje knjige "Vazovi i nasihati" Mehmeda Džemaludina Čauševića

Izložba "Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace" 16. aprila u Historijskom muzeju BiH

Održan 26. dječji muzički festival Mali akordi – MAK Busovača 2024.

Svrzina kuća: Najljepši spomenik bh. arhitekture i neprocjenjivo nacionalno blago

Pogledajte kako izgleda spektakularna muzička komedija "Seljačka opera"

Krsmanović: Praizvedba predstave 'Kiselina' u njemačkom Teatru Oberhausen dobila dobre kritike

Alaga Ajdinović promovirao u Bihaću knjigu "Damar Bosne"

Bruka u Sarajevu: Jednocifren broj ljudi na komemoraciji Veljku Bulajiću

Otvorena izložba akvarela Bode Kovačevića, slijedi koncert

U punoj sali BKC-a izvedena Poema o bosanskom bijelom šehidu

Festival japanske trešnje Sakura u nedjelju u Mostaru

Javno saslušanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

“Pomračenje mjeseca” u Kamernom teatru 55

Safvet-beg Bašagić: 90. godišnjica smrti prvog bošnjačkog doktora nauka