U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Majka” Floriana Celera (Zeller). Režiju potpisuje Dino Mustafić, a glumačku postavu čine: Tatjana Šojić, Enes Kozličić, Elma Juković i Mehmed Porča.Cilj predstave, kao i cijele trilogije “Sin”, “Majka”, “Otac”, jeste da se u pozorištu progovori o društveno neprihvaćenim temama kao što su: suicid, razvod, mentalne bolesti, pozicija žene u porodici, dječija perspektiva na turbulentni svijet, starenje i smrt.Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje operu “Mala Floramye” Ive Tijardovića.Dirigent je Dario Vučić, reditelj Ivan Leo Lemo, scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Amna Kunovac-Zekić, a koreografkinja Belma Čečo-Bakrač.

Narodno pozorište prikazuje operu “Mala Floramye”

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Majka”

Opereta „Mala Floramye“, stotinu godina nakon praizvedbe, ponovo oživljava na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Nakon trogodišnje pauze, kultno djelo splitskog kompozitora Ive Tijardovića vraća se pred sarajevsku publiku 27. i 28. februara u 19.30 sati, donoseći duh Mediterana, nostalgiju i bezvremensku priču o ljubavi koja nadživljava vrijeme.Tokom probe kojoj smo prisustvovali, iza kulisa je vladala uzbudljiva atmosfera. Orkestar i solisti usklađuju posljednje muzičke detalje, dok se koreografija precizno dorađuje do najsitnijih pokreta. Kostimi i scenografija već prizivaju mediteranski ambijent i humor koji ovu operetu čine bliskom publici i danas.Naslovnu ulogu tumači prvakinja sarajevske Opere Aida Čorbadžić, koja ističe da ova predstava za ansambl ima i posebnu emotivnu vrijednost.

- Počeli smo probe 2020. godine i baš u trenutku kada smo trebali krenuti s radom na sceni, došla je korona i onda je naša “Mala Floramye” čekala svoj nastavak dvije godine. I u samoj priči, Floramye u prvom činu je ona mlada djevojka, nestašna i zaljubljena. U drugom činu se dešava rat i treći čin je gdje se vraća njena ljubav i događa se 'sretan kraj'. Tako je isto bilo sa našom Floramye. Desila se ljubav 2020. godine, čekali smo izvjesni period i eto 2022. godine se rodila naša Floramye. Četiri godine nismo igrali tako da smo svi uzbuđeni i radujemo se jer mnogo volimo ovu predstavu - rekla je umjetnica na konferenciji za medije.Predstava nastaje pod dirigentskom palicom maestra Hari Zlodre i u režiji Ivana Lea Leme.Kako ističe Zlodre, rad u Sarajevu obilježila je spremnost i profesionalizam ansambla.- Krasni umjetnici koje sam zatekao ovdje, vokalisti, solisti, odličan orkestar, predivan zbor, balet jako uvježban, tako da smo praktički u tri-četiri dana napravili posao i vratili “Malu Floramye” u život nakon gotovo tri godine. To je bio dosta težak rad, ali smo uz probe dostigli jedan nivo s kojim sam jako zadovoljan i vidim da su i drugi zadovoljni. Nadam se da ćemo napraviti lijepu predstavu. Ono što sam zatekao jeste već spremne ljude, a onda nije problem napraviti posao do kraja i finalizirati cijelu stvar - pojasnio je dirigent i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu i dugogodišnji saradnik Hrvatskog Narodnog kazališta, također u Splitu.

U opereti nastupaju Hanadi Karić, Vedrana Arapović, Ileš Bečei, Gina Tipurić, Nedim Bašić, Siniša Markanović, Majo Marilović, Dejan Kajević, Jasmin Bašić, Josip Katavić i Dejan Bojanić. Lik pukovnika Monforta tumači glumac dramskog ansambla Mak Čengić, dok u predstavi učestvuju i solisti te Hor Opere i Balet Narodnog pozorišta Sarajevo.Autorski tim čine koreografkinja Belma Čečo Bakrač, scenografkinja Vesna Režić i kostimografkinja Amna Kunovac Zekić.Ulaznice za predstave dostupne su putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme karter.ba te na blagajni pozorišta.

Naslovnu ulogu tumači prvakinja sarajevske Opere Aida Čorbadžić, koja ističe da ova predstava za ansambl ima i posebnu emotivnu vrijednost

Pogledajte posljednje pripreme: "Mala Floramye" spremna za povratak na scenu

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je drama “Sjećaš li se Doli Bel” u režiji Kokana Mladenovića, koja s pravom nosi titulu jedne od najnagrađivanijih predstava ovog teatra. Uloge tumače: Emir Hadžihafizbegović, Gordana Boban, Tatjana Šojić, Feđa Štukan, Davor Golubović, Elma Juković, Muhamed Hadžović, Admir Glamočak, Sabit Sejdinović, Amar Selimović, Enes Kozličić i Sin Kurt. Predstava, rađena prema kultnom djelu Abdulaha Sidrana, otvara mnoge teme i pitanja koja publiku vode na putovanje kroz vrijeme i prostor sjećanja. Emotivni uragan koji donosi ovaj komad publiku poziva da zajedno s likovima “prebira kutije sjećanja” i otkriva njihove skrivene tajne i emocije.

Predstava, rađena prema kultnom djelu Abdulaha Sidrana, otvara mnoge teme

U Kamernom teatru 55 večeras drama „Sjećaš li se Doli Bel“

Ime i prezime: Hana Mirvić.Datum i mjesto rođenja: 8. decembar 2008., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Razmišljam o obavezama i planovima za taj dan.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Vjerovatno opet nečim vezanim za umjetnost.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Asistent u mojoj školi glume, Drama Kids Akademiji.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Telefon.Najdraža pjesma: "Svadbarskim sokakom" Zdravka Čolića.Šta gledate na televiziji: Najviše naše filmove i serije.Šta Vas nervira: Pesimistični i negativni ljudi.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Privjesak s posvetom.Čega se plašite: Da ne ostvarim svoje ciljeve i gubitka najmilijih.S kim najradije pijete kafu: S prijateljicama.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Plava i ljubičasta.Ko Vam je uzor: Moja mama.Najdraži pisac: Tenese Vilijams (Tennessee Williams).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Izmislila bih lijek za sve bolesti.Omiljeni muzičar ili bend: Zdravko Čolić.Posljednja knjiga koju ste pročitali: “Ujka Vanja” od Čehova.Tim za koji navijate: Radi mira u kući, moram biti neutralna.Omiljena narodna izreka: „Kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore“.Koje pitanje najviše mrzite: "Kako misliš živjeti od glume?"Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Svi likovi koje igra Al Paćino (Pacino).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Englesku.

Plašim se gubitka najmilijih

Glumica Hana Mirvić: Uzor mi je mama

Prema jednoglasnom izboru Žirija u sastavu prof. dr. Almedina Čengić (redovna profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu), Zlatko Topčić (književnik i član Društva pisaca Bosne i Hercegovine) i prof. dr. Mirzana Pašić Kodrić (vanredna profesorica Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, književnica i članica Društva pisaca Bosne i Hercegovine), dobitnik Nagrade Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu je drama Hotel „Evropa“ autorica Arme Tanović Branković i Saide Mustajbegović.<h2>Svečana dodjela</h2>U Domu Bošnjačke zajednice kulture u Sarajevu danas, 25. 2. 2026. godine upriličena je svečana dodjela Nagrade Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu, koja je održana povodom Dana Bošnjačke zajednice kulture i Međunarodnog dana maternjeg jezika.Nagrada Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku ustanovljena je 2003. godine povodom 100. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture s ciljem afirmiranja dramskog književnog stvaranja na bosanskom jeziku, a dodjeljuje se bienalno putem anonimnog konkursa. Autor najboljeg dramskog teksta nagrađuje se finansijskom nagradom u iznosu od 3.000 KM te objavljivanjem nagrađenog dramskog teksta u ediciji Drama u izdanju Bošnjačke zajednice kulture, uz mogućnost njegove teatarsko-scenske, radiofonske, televizijske ili druge primjerene izvedbe.Nagradom Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku prethodno su nagrađeni sljedeći autori, odnosno dramski tekstovi: Nermina Kurspahić, All on board (2004), Zlatko Topčić, Gola koža (2006), Zilhad Ključanin, Švedsko srce moje majke (2008), Zlatko Topčić, Krokodil Lacoste / Silvertown (2010), Ljubica Ostojić, Kad uzcvate glog, crn trn… (2010), Amir Bukvić, Igra sjena (2013), Amir Bukvić, Ljubavne priče (2020), Elvis Ljajić, Zmaj od Bosne (2021) i Edin Urjan Kukavica, Čistilište (2023).<h2>Obrazloženje odluke</h2>U nastavku donosimo Obrazloženje odluke Žirija za dodjelu Nagrade Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu autorice prof. dr. Almedine Čengić kao predsjednice Žirija: Obrazloženje odluke Žirija za dodjelu Nagrade Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu Na bienalnom konkursu za dodjelu Nagrade Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu Žiri u sastavu prof. dr. Almedina Čengić (redovna profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu), Zlatko Topčić (književnik i član Društva pisaca Bosne i Hercegovine) i prof. dr. Mirzana Pašić Kodrić (vanredna profesorica Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, književnica i članica Društva pisaca Bosne i Hercegovine) donio je jednoglasnu odluku da se Nagrada Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu dodijeli autoricama Armi Tanović Branković i Saidi Mustajbegović za dramu Hotel „Evropa“, prijavljenu na konkurs pod šifrom „Azra Fazlagić“.Kad je riječ o autoricama dramskog teksta, u pitanju su autorice odranije široko poznate kulturnoj javnosti. Arma Tanović Branković svestrana je umjetnička djelatnica koja na više razina slijedi dramsku umjetnost. Kao priznata glumica, svoje prve scenske kreacije predstavlja javnosti s uspjehom, što se nastavlja i s njenim daljnjim glumačkim radom. U obrazovnim procesima kao dramska pedagoginja i predavačica na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu ostvaruje posebne rezultate, a svoje sposobnosti pokazala je i kao voditeljica i urednica brojnih treninga, programa i manifestacija u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i regionu. Saida Mustajbegović, pak, širokim dijapazonom sveukupnog rada fokusira se na probleme transgeneracijske traume i narative vezane za kulturne obrasce Balkana, što rezultira kontinuiranim istraživačkim i umjetničko-kreativnim rezultatima ostvarenim u njenoj prozi i poeziji, kao i u temama dokumentarnog filma i drugim kreativnim izrazima.U nagrađenom dramskom tekstu autorice su pokazale posebno kreativno umijeće u specifičnom nizanju dramskih slika kroz temporalnu amplitudu od 1882. do 2025. godine i lokacijsku konstantu prepoznatljivog objekta hotela „Evropa“.Na rasponu 19. i 20., odnosno 20. i 21. st., građevina gradskog elitnog hotela kao simbol grada postaje metafora ćelije gdje se iznose kako globalni, tako i lokalni stavovi i mišljenja predstavnika eminentnih društvenih krugova datih vremena. Sudar istočnjačke i zapadnjačke kulture u prostoru ovog zdanja stvorio je sinergiju dvaju empirijskih stavova o značajnim historijskim, društvenim i kulturnim prevratima i događanjima. Banalni problemi svakodnevnog života istovremeno su involvirani u radnju ove drame sublimirajući sadašnjost, prošlost i budućnost šarolikog međukulturnog i međureligijskog Sarajeva.Kratkim i veoma konciznim replikama autorice u pet činova drame, kroz revolte ili ushićenja, odnosno druge izražaje likova, slijede parabole dokumentarnih svjedočenja autentičnih likova unutar bitnih historijskih trenutaka. Tim postupkom slijed dramske radnje kontinuirano prati turbulentne trenutke u našoj prošlosti, a drami daje poseban „štih“ unutar univerzalnih modela kroz koje je prolazilo naše društvo u svom nastajanju i razvoju.Društveno-politička previranja i manipulacije zadatom ideologijom skrivene su u podtekstu drame, a rezultiraju konstantnim nepovjerenjem ovdašnjeg čovjeka pod pritiskom ratova, posljedicama očitovanim u postratnom sindromu, devijacijama pojedinca, porodice i društva. Nameće se neminovna konstatacija o pravednosti unutar globalne ideologije svjetskog poretka, koja je predmetom rasprava koje se odvijaju na lokalitetu sarajevskog hotela „Evropa“ i svjedoče o zanemarivanju čovjekove osobnosti i prava na odlučivanje o sopstvenom životu i budućnosti.Drama „Hotel Evropa“ autorica Arme Tanović Branković i Saide Mustajbegović još je jedno autentično umjetničko iskazivanje o konglomeratu bosanskohercegovačke zbilje i svih promjena koje su se dešavale na ovim prostorima.Žiri je s radošću i zadovoljstvom ocijenio dramu Hotel „Evropa“ kao umjetnički najuspjeliju, te je jednoglasno donio odluku da se Nagrada Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu dodijeli autoricama Armi Tanović Branković i Saidi Mustajbegović za dramu Hotel „Evropa“.

Dobitnik Nagrade Bošnjačke zajednice kulture za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku za 2025. godinu je drama Hotel „Evropa“ 

Svečana dodjela Nagrade BZK za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku



Skoro šest decenija rada, hiljade snimljenih kadrova i bezbroj zabilježenih priča stalo je u jednu večer u Bihaću – večer posvećenu Hasanu Arnautoviću, čovjeku koji je objektivom ispisivao historiju grada i Krajine.&nbsp;Izložba i promocija filmova upriličene su povodom 55 godina njegovog profesionalnog rada, a simbolično su održane u danima kada Bihać obilježava 766. rođendan. Za Arnautovića, to nije bila samo retrospektiva karijere, već i svojevrsni povratak kroz vrijeme.- Izložba je posvećena 55 godina mog profesionalnog rada. Počeo sam 1971. i 1972. godine kao fotoreporter u listu "Krajina", a kasnije sam cijeli radni vijek proveo uz kameru, sve do penzionisanja 2016. godine - prisjetio se Arnautović.

Nakon novinarskih početaka, karijeru je nastavio na Televiziji Sarajevo, odnosno Televiziji Bosne i Hercegovine, gdje je radio kao filmski snimatelj. Do 1992. godine snimao je na filmskoj traci, a filmove je iz Bihaća slao autobusom, jer drugačije nije bilo moguće.<h2>Dokument vremena</h2>Tokom rata ostao je u Bihaću, radeći u ratnoj televiziji kao pripadnik 5. korpusa u informativnoj službi. Kamera mu je tada bila i sredstvo svjedočenja i dokument vremena. Nakon rata nastavio je rad u Informativno-tehničkom centru u Bihaću, sve do odlaska u penziju.U bogatoj karijeri snimao je suđenja, među kojima i proces Fikretu Abdiću, te realizovao niz dokumentarnih filmova. Njegov film "Srce tame" prikazan je 1988. godine na Festivalu jugoslovenskog filma u Beogradu. Izvještavao je i iz inostranstva – početkom osamdesetih boravio je u Kataru, u vrijeme velikih regionalnih previranja, odakle je radio reportaže za bihaćku televiziju.Posebno mjesto u njegovom opusu zauzimaju dokumentarni filmovi o ratnim stradanjima i poratnoj obnovi, uključujući teme masovnih grobnica, stradanja u Ljutočkoj dolini i Prijedoru. Za svoje filmove dobio je i niz međunarodnih priznanja.<h2>Razvoj Bihaća</h2>Ali možda najvažnija nit njegovog rada jeste – Bihać. Grad je pratio kroz faze uspona i padova, od industrijskog procvata do gašenja velikih sistema.- Pratio sam razvoj Bihaća, od izgradnje fabrika i velikih privrednih kapaciteta. Sjećam se kada je BIRA dnevno proizvodila 1.100 frižidera. A onda sam doživio da se fabrika zatvori, da radnici ostanu bez posla, da hale ostanu prazne - kazao je Arnautović.

Bilježio je i razvoj "Agrokomerca" – od zemljoradničke zadruge do prehrambenog giganta, ali i njegovo kasnije gašenje. Njegova kamera svjedočila je transformacijama grada, društva i države.- Drago mi je da je Grad Bihać omogućio da sugrađani vide moj rad i razvoj grada kroz objektiv. Cijeli radni vijek proveo sam ovdje, pokrivajući područje Unsko-sanskog kantona i nekadašnjeg sreza - istakao je.Izložba nije samo podsjetnik na jednu karijeru, već i na kolektivno pamćenje jednog prostora. Kroz Arnautovićeve fotografije i filmove može se pratiti historija Bihaća – od industrijskog zamaha, preko ratnih godina, do današnjih izazova

Sjećam se kada je BIRA dnevno proizvodila 1.100 frižidera. A onda sam doživio da se fabrika zatvori

Arnautović: cijeli radni vijek proveo uz kameru

Kamera kao svjedok vremena: Objektiv koji pamti grad, životna priča Hasana Arnautovića

Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje dramu “Totovi” Ištvana Erkenja. Reditelj je Andraš Urban, a uloge tumače: Sead Pandur, Davor Sabo, Adnan Kreso, Džana Džanić, Ana Mia Karić, Snežana Bogićević i Emir Fejzić.Drama je groteska s elementima satire, koju je Ištvan Erkenj, jedan od najpriznatijih mađarskih pisaca 20. stoljeća, napisao na osnovu novele „Dobrodošlica za Majora“ iz 1966. godine. Inspirirana je stravičnom, istovremeno besmislenom i uzaludnom, sudbinom mađarskih vojnika na Istočnom frontu u januaru 1943.

Inspirirana je stravičnom, istovremeno besmislenom i uzaludnom, sudbinom mađarskih vojnika na Istočnom frontu

U SARTR-u večeras drama “Totovi”

JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo publici donosi novu pozorišnu komediju „Teško je promijeniti dlaku“, autora i reditelja Feđe Isovića. Radnja predstave prati Grubog, lokalnog kriminalca koji s ambicioznom suprugom Bibom živi u luksuznom stanu, okružen ljudima iz političkog i društvenog vrha. Njihova želja za ugledom i ulaskom u „visoko društvo“ pokreće niz komičnih i moralno upitnih situacija. Kada se njihov život ispreplete s predsjednikom političke stranke i njegovim krugom moćnika, granice između kriminala i politike postaju gotovo neprimjetne. Predstava kroz duhovite dijaloge i britku satiru razotkriva licemjerje elite i mehanizme moći, postavljajući pitanje koliko je zaista teško – ili nemoguće – promijeniti vlastitu „dlaku“.<h2>Domaća dramaturgija</h2>O projektu je za „Dnevni avaz“ govorila glumica Aida Bukva, koja ističe značaj domaće dramaturgije i savremenog pristupa temi.- Nadam se da publika može očekivati dobru zabavu. Feđa Isović je napisao jedan moderan tekst o našem društvu i generalno nama u savremenom dobu. S te strane važno je da je to domaća dramaturgija, da imamo svoj tekst sa modernim likovima i situacijama i idejom koja je, bez obzira na sve, ideja o humanizmu, plemenitosti. Unutar ovakve naše situacije kakve jeste treba tražiti neke svijetle tačke, treba naći načina i razloga da čovjek, recimo, kroz ovu komediju ipak adresira neke ozbiljne teme. Jeste komedija, jeste zabavno, a mislim da u pozadini priča o nečemu važnom i ozbiljnom za sve nas – rekla nam je Bukva. Naglašava da je humor često najefikasniji način da se progovori o ozbiljnim pitanjima.- Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor zato što ih svijet tek tako prihvaća, kada su rečene na šaljiv način. Izbjegavamo da bilo ko bude lično adresiran, pričamo generalno o ljudskim osobinama, manama i problemima s kojima se svi u ovoj ili onoj mjeri moramo suočiti kroz život i naći načina da to prevaziđemo. Meni je zadovoljstvo to igrati, radije nego nešto teško, što se i teško radi, teško gleda. Balans je taj da ozbiljnu temu obradiš na lagan lepršav i nježan način da onda ona bude varljiva i pitka publici – pojasnila je glumica. <h2>Premijerna igranja </h2>Pretpremijerno i premijerno igranje bit će upriličeno 16. i 17. marta od 20 sati u amfiteatru Doma mladih Skenderija i realizirat će se kao zatvoreni događaji na pozivnice, dok su za građane planirane dvije izvedbe 18. i 19. marta na istoj sceni, s početkom od 20 sati. Ulaznice po cijeni od 20 KM dostupne su na platou Skenderije i u BKC-u. Pokrovitelj projekta je Općina Centar Sarajevo.

Daria Lorenci Flatz o nadolazećem projektu

Daria Lorenci Flatz o svom jubileju kroz monodramu: Slavlje života na sceni

<h2>Prepoznatljiva ekipa</h2>Glumačku postavku čine Aleksandar Seksan, Vanesa Glođo, Armin Omerović, Aida Bukva, Irfan Ribić, Edin Avdagić i Vedran Đekić, donoseći živopisne i upečatljive likove kroz prepoznatljiv Isovićev humor.Scenografiju potpisuje Vedran Hrustanović, kostimografiju Lejla Graho, muziku bend „Karne“, dok je dizajn plakata radio Admir Halilović. Fotografiju potpisuje Muhamed Borović, šminku Vesna Husić, a za ton i svjetlo zadužen je Abdulamir Albaldavi (Albaldawi). Asistent produkcije je Selma Kadrić.

Feđa Isović je napisao jedan moderan tekst o našem društvu i generalno nama u savremenom dobu, kaže glumica

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Sin” Floriana Celera (Zeller).&nbsp;Režiju potpisuje Dino Mustafić, a uloge tumače: Davor Golubović, Admir Glamočak, Sabina Bambur, Džana Pinjo i Amar Selimović.Cilj predstave, kao i cijele trilogije “Sin”, “Majka”, “Otac”, jeste da se u pozorištu progovori o društveno neprihvaćenim temama kao što su: suicid, razvod, mentalne bolesti, pozicija žene u porodici, dječija perspektiva na turbulentni svijet, starenje i smrt.

Cilj predstave je da se u pozorištu progovori o društveno neprihvaćenim temama

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Sin”

Narodno pozorište Sarajevo će ovog marta biti domaćin jednog od najpoznatijih svjetskih krimi klasika, „Ubistvo u Orijent Ekspresu“, djela legendarne spisateljice Agate Kristi (Agatha Christie), u holivudskoj adaptaciji Kena Ludviga (Ludwig), reditelja Andreja Cvetanovskog. Premijera predstave najavljena je za utorak, 10. marta u 19.30 sati, a prva repriza 11. marta 2026. godine.Radnja je smještena na najčuveniji voz Evrope – Orijent Ekspres. Usred snježne noći voz ostaje zaglavljen. Jedan putnik je mrtav. Ostalih osam kriju tajne. U središtu priče je detektiv Herkule Poirot (Hercule), čija istraga u skučenom prostoru vagona otvara pitanje koje nadilazi sam zločin – pravda ili zakon?<h2>Vrijedna ekipa</h2>O predstavi i procesu rada za „Dnevni avaz“ govorila je glumica Sanela Krsmanović Bistrivoda. - Publika može očekivati zaista jednu vrhunsku predstavu na repertoaru moje matične kuće. Noseću ulogu igra moj kolega Mario Drmać koji je već sada u ovoj fazi rada fantastičan, a i cijela ekipa je vrijedna i posvećena. Ne samo glumačka postava već i ljudi koji rade dramaturgiju, te općenita cijela naša ekipa iz pozorišta. Potrudili smo se da nakon premijere koju smo imali u septembru održimo taj nivo rada – rekla nam je glumica.

Ističe da je riječ o zahtjevnom, ali izuzetno uzbudljivom procesu.- Ovog puta igram ulogu Grete Olson (Ohlsson), koja je jako zanimljiva. Bila mi je izazovna za rad, nije bilo jednostavno da u sebi nađem neke njene osobine, ali evo već u ovoj fazi rada uživam u ovome što sam dobila kao zadatak. Nadam se da će i publika prepoznati moju radost, kao što sam ja i moje kolege – pojasnila je Krsmanović Bistrivoda.Poseban izazov, dodaje, predstavlja činjenica da je riječ o djelu koje publika dobro poznaje.- Veoma je interesantno da nikada nisam radila ništa slično na sceni, a da sam velika obožavateljica djela Agate Kristi. Vrlo je zahtjevno donijeti jedno ovakvo djelo jer je poznato publici, mnogo ljudi je ili čitalo „Mišolovku“ ili gledalo „Ubistvo u Orijent Ekspresu“ i onda nam je bio izazov da ljudi prate priču te da im ona drži pažnju i da zajedno s nama postavljaju pitanja „Ko je ubica“, „ko je kriv“. Dakle, da publici ni u jednom trenutku ne odluta pažnja ili da im postane svejedno ko je ko u priči. To djeluje vrlo jednostavno kada dobijete tekst, ali onda kada se uhvatimo ukoštac s materijalom vidimo da sve to mora biti precizno igrano bez bilo kakvog viška, a s druge strane da ništa ne nedostaje – rekla je glumica.<h2>Napeto i zanimljivo</h2>Dodaje da su prve reakcije ohrabrujuće.- Mi smo već imali neku publiku, naprimjer naš direktor Drame Aldin Omerović i ljudi iz tehnike koji će oblikovati i ono najbitnije što su nam rekli je da se priča prati, da je napeto, zanimljivo, da su karakteri različiti te da imamo jednu lepezu likova. Imamo još dvije sedmice do premijere, da sve učvrstimo, očistimo i budemo još sigurniji, pa se nadam da će mišljenje publike biti kao mišljenje ljudi koji su dosad pogledali – poručila je ona.Lik Herkulea Poirota igrat će Mario Drmać, lik Monsju Buka (Monsieur Bouc) utjelovit će Faruk Hajdarević. Samuela Rašeta (Ratchetta) igrat će Nerman Mahmutović, groficu Andrenji Anastasija Dunjić (Andrenyi), Princes Dragomirof (Princess Dragomiroff) Amra Kapidžić. Hektor Mekkvin (Hector MacQueen) je Issa Osmić, Greta Olson Sanela Krsmanović Bistrivoda, Helen Hubard (Hubbard) Vedrana Božinović, a pukovnika Arbutnota (Arbuthnot) igrat će Dino Bajrović. Lik Meri Debenhem (Mary Debenham) iznijet će Elma Fetić, a uloga šefa sale i konduktera Mišela (Michel) povjerena je Maku Čengiću.Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, dok su scenografija i kostimi djelo Adise Vatreš Salimović.

<h2>Spektakularno iskustvo</h2>Predstava nudi spektakularno vizuelno iskustvo, upotpunjeno kompozicijama Mirze Redžepagića i vrhunski oblikovanim dizajnom svjetla Moamera Šakovića.Ulaznice za predstave mogu se kupiti online ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Ovog marta na sceni jedan od najpoznatijih svjetskih krimi klasika, „Ubistvo u Orijent Ekspresu“

Sanela Krsmanović Bistrivoda o velikoj premijeri: Nikada nisam radila ništa slično na sceni

Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje dramu “Konačari” autora Nenada Veličkovića. Režiju potpisuje Marko Misirača, dramaturgiju Mirza Skenderagić, a devetočlanu glumačku ekipu čine: Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.Prema riječima reditelja Misirače, „Konačari“ je priča o nastojanju da se kroz čuvanje Muzeja koji baštini historiju multikulturalnosti jednog grada i sredine, sačuva i historija naroda koji su tu živjeli i žive, bogatstva onoga što je Bosna bila i što bi mogla ponovo da bude. Smještena je u Muzej grada Sarajeva, u prvim mjesecima rata. Pripovjedač je gimnazijalka Maja koja prati život svoje porodice i prijatelja, privremeno nastanjenih u Muzeju.U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Još uvijek smo živi” autorice Nejre Babić, a u režiji Gianluce Iumienta. Uloge tumače: Selma Alispahić, Matea Mavrak, Davor Sabo i Sanjin Arnautović.

SARTR prikazuje predstavu “Još uvijek smo živi”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Konačari”

Jedna od najistaknutijih prvakinja drame u Bosni i Hercegovini Ejla Bavčić već godinama svojim ulogama potvrđuje da pozorište nije samo scena, već prostor istine, hrabrosti i neprekidnog pomjeranja granica. Kao prvakinja Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, nosi titulu koja podrazumijeva i priznanje i odgovornost – prema umjetnosti, publici i mlađim kolegama koji u njoj vide primjer profesionalizma i posvećenosti.Bilo da tumači velike tragične heroine klasičnog repertoara ili savremene, slojevite likove modernih komada, Bavčić na sceni ostavlja snažan pečat. Publika je doživljava kao glumicu izuzetne energije i emocionalne dubine, a kritika ističe njenu spremnost da u svakoj ulozi izađe iz zone komfora i ogoli istinu lika do kraja. Za nju je pozorište „rendgen“ – prostor u kojem se ništa ne može sakriti i gdje se svakom predstavom iznova dokazuje.Iako je primarno vezana za teatar, ne krije da joj je izazov i rad pred kamerama, jer glumu ne dijeli po medijima, već po snazi projekta i iskrenosti izraza. U razgovoru za „Dnevni avaz“ Ejla Bavčić govori o teretu i časti titule prvakinje Drame, odnosu prema klasici i savremenim tekstovima, izazovima umjetnosti u društvu opterećenom krizama, ali i o vlastitim granicama koje, kako kaže, još nema namjeru zaokruživati.Kao prvakinja Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, osjećate li tu titulu više kao priznanje za dosadašnji rad ili kao obavezu da stalno pomjerate vlastite granice?- Da biste postali prvak drame iza sebe morate imati zapažene uloge, što znači da ste u svome dotadašnjem radu pomjerali granice. Dakle, prirodan slijed za nekoga ko pomjera granice trebao bi biti da se kreće prema tituli prvaka drame. A kada je jednom steknete, titulu morate opravdavati daljim pomjeranjem granica.<h2>Klasika i savremeni komadi</h2>Koja vam je uloga do sada bila najteža – ona koja Vas je emotivno iscrpila ili tražila da izađete iz svoje zone komfora?- Svaka uloga ima svoju težinu i za svaku ulogu morate izaći iz zone komfora. Svaka uloga od vas traži da se zamislite u 'tuđim cipelama', traži od vas empatiju, preispitivanje vlastitih motiva i uvjerenja. U suštini, mislim da je jedan od uslova za bavljenje glumom spremnost da stalno izlazite izvan vlastite zone komfora.Igrali ste i klasiku i savremene komade – gdje se osjećate snažnije: u velikim tragičnim heroinama ili u modernim, realističnim likovima?- Snažnije se osjećate tamo gdje usmjerite snagu, tako da to ima više veze sa vama samima u datom trenutku, a ne sa prirodom uloge koju igrate.

Koliko je danas izazovno biti pozorišna glumica u Bosni i Hercegovini? Da li se umjetnost mora boriti za prostor u društvu koje je opterećeno politikom i svakodnevnim krizama?- Umjetnost preispituje i razotkriva društvo u kojem nastaje, pa ako je društvo opterećeno politikom i svakodnevnim krizama umjetnost od toga ne može pobjeći. U društvu koje je izgubilo kulturu dijaloga, poput našeg, umjetnost može biti percipirana kao neprijatelj ili kao prilika da doživite i drugu stranu priče. Izbor je na gledaocu.Publika Vas doživljava kao glumicu snažne scenske energije. Da li je ta snaga rezultat iskustva ili lične prirode?- Vjerujem da je izvor te snage lična priroda, ali iskustvo me je naučilo da je kanališem i kontrolišem.Iako ste izuzetno prisutni u teatru, čini se da Vas nema mnogo na filmu i televiziji. Da li Vam nedostaje taj medij ili je pozorište svjesni izbor?- Pozorište jeste svjesni, ali ne jedini izbor. Ja sam glumica i uživam u glumi bez obzira da li glumim na sceni ili pred kamerom. Raduje me svaki novi projekat pa bih ih voljela imati što više, uključujući i na filmu i televiziji. Ali pozorište veoma volim jer je poput rendgena, u neprekidnoj interakciji sa publikom teško da nešto možete sakriti. Na sceni se uvijek otkriva koliko je neko dobar ili loš u svome poslu, što je neprekidni, uzbudljivi izazov.<h2>Kraj procesa</h2>Postoji li uloga koju još niste ostvarili, a smatrate da bi zaokružila vašu karijeru?- Rano je da razmišljam o zaokruživanju karijere. Kada nešto zaokružite znači da ste stigli do kraja procesa, a ja sam više nego spremna da se nastavim kretati, pa i da 'okrenem par krugova' u nekom drugom mediju. U tom kontekstu, sigurno da postoji mnoštvo uloga koje nisam, a željela bih ostvariti. Neke od njih možda su još uvijek samo ideja ili se trenutno pišu.Kao prvakinja Drame, osjećate li odgovornost prema mlađim kolegama u ansamblu i da li sebe vidite u mentorskoj ulozi?- Prvak bi trebao biti primjer u svakom smislu, inače bi mu se ta titula trebala oduzeti. Ja sam po prirodi odgovorna osoba pa titulu prvakinje Drame osjećam kao odgovornost da budem primjer mladim kolegama i kolegicama.<h2>Filmske uloge</h2>Kada biste morali birati između velike filmske uloge koja donosi regionalnu vidljivost i snažne pozorišne premijere pred domaćom publikom – šta bi prevagnulo?- Kada bi regionalna vidljivost bila rezultat snažne filmske uloge izabrala bih filmsku ulogu jer je za glumca lijepo imati što brojniju publiku.

Da biste postali prvak drame iza sebe morate imati zapažene uloge, što znači da ste u svome dotadašnjem radu pomjerali granice, navela je Bavčić

Glumica Ejla Bavčić: Na sceni se uvijek otkriva koliko je neko dobar ili loš u svome poslu

Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u prostoru HNK2, prvakinja Drame Daria Lorenci Flatz prvi put izlazi sama. Bez ansambla, bez partnera. Samo ona i publika. Licem u lice.<h2>Velika premijera </h2>Autorskom monodramom „Ja, glumica!“ obilježava godine umjetničkog rada, ali i života. No ovo nije retrospektiva, ni klasična obljetnička večer. Ovo je osobni rez. Intiman i hrabar. Predstava o izborima koji su je oblikovali, sumnjama koje su je jačale i svim licima koja je nosila – na sceni i izvan nje.Tokom godina prepoznatljiva Sarajka s adresom u Zagrebu izgradila je jednu od najupečatljivijih glumačkih karijera svoje generacije. Pozorište, film, televizija. Uloge snažnih i hrabrih žena. Emocija bez kalkulacije. Autentičnost bez zadrške. A sada prvi put vlastiti život pretvara u scenski materijal. O velikom jubileju, nastanku projekta i povezanosti s rodnim gradom govorila je za „Dnevni avaz“.

Monodrama „Ja, glumica!“ kreće se između drame i komedije, između kabarea i ogoljene ispovijesti, između smijeha i tišine. To je projekt o potrebi da ostaneš vjeran sebi, čak i kada je najteže. O ljubavi prema životu i prema pozivu koji nosiš.- Ova predstava je na neki način moj jubilej i oproštaj od pete decenije i dobrodošlica šestoj, znači premijera je na moj 50. rođendan u HNK2, mojoj matičnoj kući – rekla nam je Lorenci Flatz.<h2>Svi izrazi</h2>Tekst supotpisuje s Anom Tonković, a koncept je nastao u saradnji s najbližim kreativnim timom koji čine Ana Tonković, Larisa Lipovac Navojec i Emil Flatz – ljudi koji poznaju njen tempo i energiju.- Radila sam s ljudima s kojima sam jako bliska, dragi saradnici i pokušala sam u tu monodramu staviti i stilski sve svoje izraze koje sam kroz život prolazila, od komedije, drame, arta, showa, a istovremeno sam probala i podvući neku crtu i napraviti presjek svih lica koje sam mijenjala kroz život kako na sceni tako i u životu. I evo, nadam se da sam uspjela napraviti jedan dijapazon i prikazati ga, kakav i nosim i kroz život, i k'o glumica te da sve to skupa bude i dirljivo i veselo i neko slavlje života – pojasnila je glumica.

Praizvedba je zakazana za 12. april. Nakon praizvedbe na sceni HNK2, „Ja, glumica!“ kreće na turneju po hrvatskim i inozemnim scenama, a zanimalo nas je da li planira gostovanja i kod nas. Kako kaže, jako bi se radovala pozivu i prilici.- Bila bih jako sretna da dođem gostovati u Sarajevo pa se nadam da ćemo nešto organizirati – poručila je Daria Lorenci Flatz.Kako je najavljeno, riječ je o projektu u kojem se brišu granice između glumice i žene. Između jubileja i novog početka. Između života. Između onoga što gledamo i onoga što zaista jesmo.<h2>Prepoznatljiva ostvarenja</h2>Publika Dariju Lorenci Flatz, osim po daskama koje život znače, pamti po televizijskim ostvarenjima kao što je hit serija „Kumovi“ ili film „Teško je biti fin“. Nedavno je s porodicom pokrenula i kreativni centar pod nazivom „4sobe“ čiji programi ujedinjuju kreativne mališane, mlade, ali i odrasle.

Bila bih jako sretna da dođem gostovati u Sarajevo, priča glumica

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je drama ON(A), rađena prema motivima filma “Dankinja”.Režiju potpisuju i uloge tumače članovi glumačkog ansambla: Nedim Džinović, Merjem Šiljak, Faruk Hajdarević, Emina Topolović, Deni Mešić i Enes Kozličić.Predstava ON(A) inspirisana je stvarnim životima bračnog para, danskih umjetnika Gerde i Einara Wegenera – kasnije Lili Elbe, transrodne žene i jedne od prvih osoba koja se podvrgnula operaciji promjene spola.Ovo je intimna i snažna priča o bezuslovnoj ljubavi, potrazi za identitetom i hrabrosti da upoznamo i prihvatimo sebe, bez obzira na cijenu koju ta istina nosi.

Intimna i snažna priča o bezuslovnoj ljubavi i potrazi za identitetom

U Kamernom teatru 55 večeras drama ON(A)

Na današnji dan prije tačno 123 godine – 20. februara 1903. godine osnovana je Bošnjačka zajednica kulture, tad kao društvo „Gajret“, danas temeljna i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda.Dan osnivanja nekadašnjeg društva „Gajret“, odnosno današnje Bošnjačke zajednice kulture obilježava se kao Dan Bošnjačke zajednice kulture. Ovim povodom prethodno je u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu održan svečani koncert Sevdah Academic, koji su izveli Omladinski orkestar Škole harmonike „Preporod“ Jablanica pod vodstvom prof. Mirsada Mike Pilava i vokalna pedagoginja prof. Gordana Topić, uz prisustvo učenika iz više škola u Kantonu Sarajevo te brojnih predstavnika kulturne, akademske, društvene i diplomatske zajednice. Prisutnima su se prigodno obratili prof. Senada Salihović, direktorica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, NJ. E. visoki predstavnik Christian Schmidt te predsjednik Bošnjačke zajednice kulture prof. dr. Sanjin Kodrić. I ovogodišnji generalni medijski pokrovitelj obilježavanja godišnjice i Dana Bošnjačke zajednice kulture je Bosanskohercegovačka radio-televizija – BHRT, koja će snimak svečanog koncerta naknadno emitirati u svom programu.<h2>Historija</h2>Historija današnje Bošnjačke zajednice kulture započinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, osnovanog kao „društvo za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama“, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Dva desetljeća kasnije, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj Muslimanskoj čitaonici (kiraethani) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje je, zajedno s društvom „Gajret“, jedna od glavnih preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, a kojem će kao krovnoj kulturnoj organizaciji Bošnjaka biti priključena i sva ostala bošnjačka društva kulture, obrazovanja i prosvjete koja se djelovala u ovom trenutku. Prvi predsjednik jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ bio je dr. Zaim Šarac, dok su njegovi članovi bili manje-više svi istaknuti bošnjački intelektualci te kulturni i društveni djelatnici ovog vremena.Rad Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ zabranjen je 1949. godine u skladu s odlukom tadašnjih vlasti, a obnovljen tek nakon demokratskih promjena u bivšoj Jugoslaviji 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici, pri čemu je za prvog predsjednika obnovljenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ izabran prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993). U skladu s daljnjim razvojem, ovo društvo u narednim godinama mijenja svoj naziv najprije u Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“ (1995), a potom i u Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ (1997) te, konačno, Bošnjačka zajednica kulture (2024), kao naziv koji je rezultat višedesetljetnog razvoja institucije koja se u različitim vremenima različito nazivala, ali je uvijek bila i ostala jedinstvena pojava ne samo u kulturnom već i u društvenom životu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine uopće. Pritom, u međuvremenu predsjednici Kulturnog društva Bošnjaka, odnosno Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019), a aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture je prof. dr. Sanjin Kodrić.<h2>Temeljna i najstarija organizacija kulture</h2>Kao temeljna i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda, Bošnjačka zajednica kulture, s društvima „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ i drugim svojim pretečama i pravnim prethodnicima, odnosno jedinstvenim društvom „Preporod“, dala je izrazito značajan prilog razvoju kulture, obrazovanja i nauke u Bosni i Hercegovini te šire, radeći „za sreću doma i naroda“, što je stih Safvet-bega Bašagića koji sažima suštinu djelovanja Bošnjačke zajednice kulture od njenog osnivanja 1903. godine pa nadalje. Tako su, između svega ostalog, a tek primjera radi, društva „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, kao glavne preteče i pravni prethodnici današnje Bošnjačke zajednice kulture, putem stipendija, potpora i zajmova za učenike i studente, odnosno putem svojih đačkih i studentskih domova u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini te Beogradu i Zagrebu odškolovala čak više od dvije trećine bošnjačkih intelektualaca do Drugog svjetskog rata, praktično stvorivši na ovaj način intelektualnu elitu Bošnjaka, odnosno društveni um koji će ovom narodu i Bosni i Hercegovini služiti dugi niz godina kasnije, sve do najnovijeg vremena, te uopće snažno pomogla kulturni i društveni razvoj bošnjačkog naroda u 20. st.<h2>Ključna uloga</h2>Nakon obnove rada 1990. godine, Bošnjačka zajednica kulture imala je ključnu ulogu u reafirmiranju bošnjačkog naroda narodnog imena, bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije i drugih ključnih kulturnih aspekata identiteta Bošnjaka. Pored svega drugog, upravo Bošnjačka zajednica kulture objavila je prvi Pravopis bosanskoga jezika autora prof. dr. Senahida Halilovića 1996. i prvu Historiju Bošnjaka autora prof. dr. Mustafe Imamović 1997. godine, a od 1995. godine objavljuje kapitalnu ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga, realiziravši i brojne druge ključno značajne projekte.Bošnjačka zajednica kulture bavi se svim oblastima kulture, ali i oblastima nauke, izdavaštva i obrazovanja, u najširem luku od narodne, pučke kulture, preko kapitalnih naučnostraživačkih i izdavačkih projekata, pa do digitalne kulture i kulture novih medija, projekata digitalizacije i digitalne humanistike, dakle na najrazličitije načine i u skladu sa savremenim, najaktuelnijim tokovima, sve to uz više desetina podružnica i drugih organizacijskih jedinica širom Bosne i Hercegovine, u domovinskim zemljama i dijaspori. Pored spomenutih, među brojnim važnim aktuelnim i novopokrenutim projektima ističu se naučne i kulturne edicije Studia Bosniaca, Literatura Bosniaca i Musica Bosniaca, književna edicija Bošnjačka književnost za djecu i mlade, simfonijska svita Storia Bosniaca i opera Tvrtko, kralj bosanski kompozitora Ammara Jažića, biste Safvet-bega Bašagića i drugi skulptorski radovi vajara Adisa Lukača i niz drugih naučnih, izdavačkih i drugih kulturnih projekata.&nbsp; &nbsp;

Na današnji dan prije tačno 123 godine – 20. februara 1903. godine osnovana je Bošnjačka zajednica kulture, tad kao društvo „Gajret“,

Bošnjačka zajednica kulture obilježava 123 godine 

Bošnjačka zajednica kulture obilježava 123 godine postojanja

Sarajevo će ovog marta biti domaćin jednog od najpoznatijih svjetskih krimi klasika, "Ubistvo u Orijent Ekspresu", djela legendarne spisateljice Agathe Christie, u holivudskoj adaptaciji Kena Ludwiga, reditelja Andreja Cvetanovskog. Premijera predstave bit će održana u utorak, 10. marta u 19.30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo, a prva repriza 11. marta 2026. godine.Na najčuvenijem vozu Evrope, Orijent Ekspresu, vrijeme staje usred snježne noći. Voz je zaglavljen, jedan putnik mrtav, a ostali osam - svi različiti, svi sa neizrečenim tajnama. U centru zbivanja je detektiv Hercule Poirot, čija istraga u skučenom prostoru vagona otkriva mnogo više od samog zločina. Pitanje koje postavlja predstava je vječno: pravda ili zakon - šta je važnije?Lik Herculea Poirota igrat će poznati bosanskohercegovački glumac Mario Drmać, lik Monsieur Bouca utjelovit će Faruk Hajdarević. Samuela Ratchetta igrat će Nerman Mahmutović, groficu Andrenyi Anastasija Dunjić, Princess Dragomiroff Amra Kapidžić. Hector MacQueen je Issa Osmić, Greta Ohlsson Sanela Krsmanović Bistrivoda, Helen Hubbard Vedrana Božinović a pukovnika Arbuthnota igrat će Dino Bajrović. Lik Mary Debenham iznijet će Elma Fetić a uloga šefa sale i konduktera Michela povjerena je Maku Čengiću.- Djelo Agathe Christie je izazov za svakog reditelja. Ova predstava biće naše utočište u naredna dva mjeseca, dok zajedno pratimo tragove u zavjeri zvanom 'Ubistvo u Orijent Ekspresu' - ko je pravičan, a ko kriv - istakao je reditelj predstave, Andrej Cvetanovski.Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, dok su scenografija i kostimi djelo Adise Vatreš Selimović. Predstava nudi spektakularno vizuelno iskustvo, upotpunjeno kompozicijama Mirze Redžepagića i vrhunski oblikovanim dizajnom svjetla Moamera Šakovića."Ubistvo u Orijent Ekspresu" 2016 Agatha Christie Limited i Ken Ludwig, Sva prava zadržana, adaptirano prema djelu."Ubistvo u Orijent Ekspresu" 1924 Agatha Christie Limited, Sva prava zadržana."Ubistvo u Orijent Ekspresu", AGATHA CHRISTIE i POIROT su registrovani zaštitni znakovi Agatha Christie Limited u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje. Sva prava zadržana.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Majka”

Pogledajte posljednje pripreme: "Mala Floramye" spremna za povratak na scenu

U Kamernom teatru 55 večeras drama „Sjećaš li se Doli Bel“

Glumica Hana Mirvić: Uzor mi je mama

Svečana dodjela Nagrade BZK za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku

Kamera kao svjedok vremena: Objektiv koji pamti grad, životna priča Hasana Arnautovića

U SARTR-u večeras drama “Totovi”

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Sin”

Sanela Krsmanović Bistrivoda o velikoj premijeri: Nikada nisam radila ništa slično na sceni

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Konačari”

Glumica Ejla Bavčić: Na sceni se uvijek otkriva koliko je neko dobar ili loš u svome poslu

Daria Lorenci Flatz o svom jubileju kroz monodramu: Slavlje života na sceni

U Kamernom teatru 55 večeras drama ON(A)

Bošnjačka zajednica kulture obilježava 123 godine postojanja

Svjetski hit naslov "Ubistvo u Orijent Ekspresu" premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Kultura

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Majka”

Pogledajte posljednje pripreme: "Mala Floramye" spremna za povratak na scenu

U Kamernom teatru 55 večeras drama „Sjećaš li se Doli Bel“

Glumica Hana Mirvić: Uzor mi je mama

Svečana dodjela Nagrade BZK za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku

Kamera kao svjedok vremena: Objektiv koji pamti grad, životna priča Hasana Arnautovića

U SARTR-u večeras drama “Totovi”

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Sin”

Sanela Krsmanović Bistrivoda o velikoj premijeri: Nikada nisam radila ništa slično na sceni

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Konačari”

Glumica Ejla Bavčić: Na sceni se uvijek otkriva koliko je neko dobar ili loš u svome poslu

Daria Lorenci Flatz o svom jubileju kroz monodramu: Slavlje života na sceni

U Kamernom teatru 55 večeras drama ON(A)

Bošnjačka zajednica kulture obilježava 123 godine postojanja

Svjetski hit naslov "Ubistvo u Orijent Ekspresu" premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo