Petnaesto izdanje Omladinskog Film Festivala (OFF) u Sarajevu počinje 18. i traje do 22. jula, a o programu i onome šta publika može očekivati za „Dnevni avaz“ govorio je direktor OFF-a Kenan Musić.<h2>Tajna imena</h2>- Siguran sam da ćemo ispuniti ovogodišnji plan, a bit će više od 18.000 posjetilaca na Festivalu. Ovo će biti jedno vrhunsko izdanje, što bi i bilo logično, jer je ipak 15. po redu - kazao je Musić.Ono što publiku najviše zanima jesu poznata imena koja će se pojaviti, a Musić ističe da će nagradu za najbolji glumački tandem dobiti Mihajlo Veruović Vojaž i Anita Ognjanović za uloge u seriji „U klinču“. - Objavit ćemo još neka imena koja držimo u tajnosti, a to su imena dva poznata glumca koja bi trebala doći u Sarajevo. Kad je riječ o filmovima, njih će biti 59 - istakao je Musić. Dodaje i to da jedna od stavki na koje je najponosniji jeste broj premijera, ali i novi program koji se odnosi na retrospektivu. Prikazivat će stare filmske klasike iz svih dijelova svijeta, a ove godine će to biti klasici iz BiH. Bit će prikazani filmovi „Grbavica“ i „Teško je biti fin“.<h2>Podrška vlasti</h2>Kako kaže, iako su filmovi dostupni svima, postoji veliki broj onih koji zaslužuju ponovnu festivalsku premijeru. Ministarstvo kulture je krovna institucija koja treba ulagati u Festival, kazao je Musić te dodao da postoji veliki broj kompanija koje su nakon pandemije prestale biti dio ovog festivala.- Mladi u svijetu filma i kulture postali su najmanje interesantni, zato je ovo velik korak. Pogotovo od Ministarstva, ali i općina Ilidža i Novo Sarajevo te Federalnog ministarstva, koji su dali svoj doprinos -potcrtao je Musić.Kako je dodao, kroz ulaganje u mlade filmske autore može se napraviti filmski centar od Sarajeva.<h2>Nova lokacija</h2>Osim standardnih lokacija, Musić ističe i to da će projekcije sada biti i na Ilidži, tačnije Ljetnoj pozornici Ilidža – Ilidža Open Air. Neke od prepoznatljivih lokacija od prije jesu Vils Summer Screen, zatim Pozorište mladih, Goethe Institut, Poli Open Air Gimnazijska.

Mladi u svijetu filma i kulture postali su najmanje interesantni, ističe Musić

Direktor OFF-a Kenan Musić za "Avaz" o Festivalu: Sarajevo može biti filmski centar

Hram Hatšepsut, prve žene faraona u starom Egiptu, privlači sve više turista u Luksoru.Grad Luksor u južnom Egiptu poznat je po obilju drevnih građevina, uključujući i ovaj izuzetan hram, koji je izgrađen za istaknutu žensku vladaricu.Smješten na zapadnoj obali Luksora s pogledom na rijeku Nil, dvorište hrama oslonjeno je na stijene, što ga čini atraktivnim prizorom za domaće i strane turiste.Hram na tri sprata fascinira posjetioce iz cijelog svijeta.Kraljica Hatšepsut zasigurno je jedna od prilično kontroverznih vladarica starog Egipta i najvjerojatnije uz Kleopatru jedna od najpoznatijih egipatskih kraljica.Smatraju je jednim od najuspješnijih egipatskih faraona.

Hatšepsut ne pamtimo samo kao prvu ženu na egipatskom prijestolju koja je vladala kao faraon, bila je i jedna od najvećih graditeljica

Egipatski hram Hatšepsut magnet za turiste

U srcu glavnog grada Perua Lime, zid dug 10 kilometara prvobitno izgrađen radi bezbjednosti, sada simbolizuje društvenu nejednakost jer dijeli grad na dva suprotna svijeta, javlja Anadolu.Granica je prvi put postavljena 1980-ih radi zaštite od terorizma i napada, ali sada jasan prikaz društvene nejednakosti između prestižnog okruga Santiago de Surco i ekonomski ugroženog područja San Juan de Miraflores.Santiago de Surco, poznat po svojim rezidencijalnim područjima, komercijalnim centrima, bujnim parkovima i zelenilom, nudi život u udobnosti i privilegijama onima u istočnom dijelu Lime koji mogu priuštiti nekretnine s cijenama do pet miliona dolara.Sa druge strane zida, u San Huan de Mirafloresu vlada siromaštvo, a najskuplje nekretnine koštaju 300 dolara dok se stanovnici bore da zadovolje svoje osnovne potrebe.

Zid dug 10 kilometara dijeli Limu na dva svijeta, bogati Santiago de Surco i siromašni San Juan de Miraflores

Peru: Nekadašnja bezbjednosna granica u Limi sada simbol društvene nejednakosti

Pjesnike pamtimo, ne po broju njihovih pjesama nego po onome o čemu one pjevaju, pronalazeći u njihovim stihovima svevremensku istinu. Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika svih vremena Mehmedalija Mak Dizdar, svojim stihovima, prepunim simbolike i metafora, inicira nas na promišljanje o životu i smrti, pronalaženje smisla i besmisla naših djelovanja i žrtvovanja, našeg bivstvovanja na ovome svijetu. <h2>Marginalije o jeziku</h2>Cijeloga života, najviše kroz svoja književna djela, Mak se borio za Bosnu i Hercegovinu i bošnjaštvo, dokazujući autohtonost svog naroda i njegovog jezika. Pokrenuo je i raspravu o jezičkom pitanju u BiH, te u časopisu „Život“, 1970. godine, objavio esej „Marginalije o jeziku i oko njega“, u kojem se zalagao za priznavanje treće, bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika.– On je sigurno najbosanskiji pjesnik i pisac, a državu kao da nije briga za to, zanemaruju takve veličine. Mada je rad takve vrste, na polju kulture, vrlo često mnogo dalekosežniji i značajniji od onoga što dnevna politika uradi. Ko danas zna imena političara iz onog sistema? Ali, uvijek će se znati za Mešu Selimovića, Ivu Andrića, a posebno bi se trebalo znati za Maka Dizdara – rekao je Makov sin Majo Dizdar, također književnik.<h2>Montirani proces</h2>Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu. Kada mu je bilo šest godina, ostao je bez oca Muharema, te je uz majku Neziru, brata Hamida i sestru Refiku proživljavao teške dane djetinjstva. Po završetku osnovne škole odlazi na dalje školovanje u Sarajevo, gdje nakon mature, 1937. godine, piše svoj književni prvjenac „Vidopoljska noć“. U krug književnika i javni život uvodi ga stariji brat Hamid, također pisac, koji je tada bio urednik sarajevskog časopisa „Gajret“, za koji i Mak počinje pisati. Makove majka i sestra ubijene su 1945. godine u logoru Jasenovac, a pretpostavlja se da su se tim činom ustaške vlasti osvetile Dizdaru zbog njegovog antifašističkog partizanskog djelovanja u Drugom svjetskom ratu, kada je i dobio konspirativno ime Mak, koje je kasnije koristio kao pjesnički pseudonim.

Poslije rata je radio kao novinar, te tri godine bio glavni urednik sarajevskog lista „Oslobođenje“, nakon čega osniva “Seljačku zadrugu”, koja ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, u to vrijeme jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća na Balkanu. Ali, kako se na našim prostorima uspjeh ne prašta, nakon optužbi komunističkih vlasti da je prokapitalistička i promuslimanska, te pritiska javnosti, “Narodna prosvjeta” biva pripojena izdavačkoj kući “Veselin Masleša”. Prema riječima Makovog najstarijeg sina Murkela, bio je to montirani politički proces u kojem je direktor „Narodne prosvjete“ Mustafa Zitić osuđen na godinu zatvora, a njegov otac ostao bez posla.<h2>Kameni spavač</h2>Nakon gubitka posla, Mak je radio volonterski do 1964., kada postaje glavni urednik časopisa „Život“, a ujedno obavlja i funkciju predsjednika Društva književnika Bosne i Hercegovine.U Makovim pjesmama, u kojima metaforično promišlja o sučeljavanju života i smrti, te u kojima progovaraju „kameni spavači“, pažljivijem čitatelju neće promaći razočarenje i revolt zbog politike tadašnjih vlasti. Dizdar ih je svrstao u dvije zbirke pjesama: „Kameni spavač“ i „Modra rijeka“, koristeći se natpisima sa stećaka, srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika, oživljavajući i proširujući njihove poruke o prolaznosti života.…Ti ne znaš dakle da zlo si moje najmanjeizmeđu mnogihMojihVelikihZalaTi ne znaš s kimImaš poslaTi ne znaš ništa o mojoj mapi putovaTi ne znaš da put od tebe do meneNije isto što i putOd meneDo tebe (Putevi, Kameni spavač)<h2>Inspiriran sevdalinkom</h2>Za pjesmu o Gorčinu, „ljubavniku čistog srca iz dubine srednjovjekovnih bosanskih šuma“, Dizdar je inspiraciju našao u tradicionalnoj bosanskohercegovačkoj lirskoj pjesmi - sevdalinci, koju je, kako je sam govorio, naknadno zavolio.– Zavolio sam sevdalinku. Ona mi je vratila ljubav prema vrijednostima koje sam nepromišljeno, ali i opravdano bio izgubio. Mislim da ću joj zahvaliti najprikladnije ako je budem branio od blata koje hoće da se prilijepi uz nju, ako joj budem pomagao u suzbijanju njene kafanske i ulične sevdalijske deformacije – pisao je Mak.

Osim pisanja, Mak je volio i slikanje, a inspiraciju i ideje dobijao je društvu prijatelja slikara i književnika, u tadašnjem umjetničkom sastajalištu, kafani “Istra”, koja se nalazila u centru Sarajeva.<h2>Srčani udar</h2>Sa suprugom Senijom Dizdar dobio je trojicu sinova, Murkela (Faruka), Envera i Maju. Najstariji Murkel od oca je naslijedio ljubav prema slikarstvu, a Enver i Majo ljubav prema pisanju.Mnogo je spekulacija o uzroku Makove smrti, jer je tog dana, 14. jula 1971. godine, imao važan sastanak, zbog kojeg se dan ranije vratio sa Sipana, gdje je s porodicom bio na ljetovanju. S njima nije bio jedino Murkel, koji je tada počeo raditi kao kamerman na TV Sarajevo. U trenutku Makove smrti Murkel je bio s njim i opisao je to riječima:– Ja sam bio u kući kad je tata došao sa sastanka. Bio je blijed i izgledao iscrpljen. Čim je sjeo, pružio sam mu kovertu u kojoj je bio nalog za deložaciju iz stana. Pročitao je i klonuo. Rekao mi je da ne vidi… Pokušao sam da mu pomognem, pitao sam ga hoće li konjak. Rekao je: „Neću, ne mogu“, i to su bile posljednje riječi koje je izgovorio. Ubrzo je izgubio svijest. Uspaničen, pokušao sam s vještačkim disanjem… Ništa nije pomoglo. Hitna je stigla brzo. Doktor Adnan Dizdar, poznati rukometaš, reprezentativac, mogao je samo konstatovati smrt.Mak je umro od posljedica srčanog udara u 54. godini i sahranjen je na sarajevskom groblju „Bare“. Danas je na njegovom grobu spomenik u obliku stećka.<h2>Zapis o zemlji</h2>Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:A tko je ta šta je ta da prostišGdje li je taOdakle jeKuda jeTaBosnaRekti.A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:Bosna da prostiš jedna zemlja imadeI posnaI bosa da prostišI hladna i gladnaI k tomu jošDa prostišPrkosnaOdSna.

Cijeloga života, najviše kroz svoja književna djela, Mak se borio za BiH i bošnjaštvo, dokazujući autohtonost svog naroda i njegovog jezika

Mehmedalija Mak Dizdar, 52. godišnjica smrti najbosanskijeg pisca: Oživljavao poruke sa stećaka

Koloseum, jedna od svjetski poznatih historijskih građevina Rima, glavnog grada Italije, oštećena je treći put u svega nekoliko sedmica.Italijanska žandarmerija uhvatila je jučer 17-godišnjeg njemačkog učenika kako struže na zidu prizemlja Koloseuma dok je šetao s profesoricom, objavila je agencija ANSA.<h2>Neodgovorno ponašanje</h2>Još jedan pokušaj oštećenja historijske građevine dogodio se prošlog petka. 17-godišnju švicarsku studenticu, koja je s porodicom bila na odmoru, turistički vodič je snimio kako urezuje svoje inicijale na zidu Koloseuma. Zabilježeno je da je vodič prijavio vlastima mladu djevojku koja je oštetila Koloseum.<h2>Novčane kazne</h2>Nakon što je snimak događaja završio na društvenim mrežama, mnogi su korisnici reagirali na djevojku koja je oštetila Koloseum. Navedeno je da oboje turista koji su oštetili Koloseum riskiraju novčane kazne od po 15.000 eura i zatvorsku kaznu do pet godina.Koloseum, čije je pravo ime "Flavijev amfiteatar", star oko 2.000 godina, oštetila je još jedna osoba 23. juna, koja je stigla iz Engleske, a porijeklom je iz Bugarske.Osoba čije je ime navedeno kao Ivan poslala je pismo izvinjenja gradskoj upravi Rima nakon što je video na kojem je napisao "Ivan + Hayler 23/6/23" na zidu Koloseuma izazvao bijes na društvenim mrežama.

Italijanska žandarmerija uhvatila je jučer 17-godišnjeg njemačkog učenika kako struže na zidu prizemlja Koloseuma

Koloseum u Rimu oštećen tri puta u svega nekoliko sedmica 

U okviru projekta „Generation Change” Evropske unije, 40 studenata sa deset fakulteta osam bosanskohercegovačkih javnih univerziteta učestvovalo je u Media Boot Campu tokom kojeg je nastalo pet video uradaka o pričama iz Bosne i Hercegovine. Svaki video predstavlja određenu temu, s naglaskom na kreativna rješenja i nove perspektive kojima se mladi Bosanci i Hercegovci nadaju doprinijeti Evropskoj uniji.<h2>Poduzetništvo mladih</h2>Prvi video govori o privlačnosti Bosne i Hercegovine digitalnim nomadima, drugi ukazuje na poduzetništvo mladih ove zemlje.Kultura i mladi umjetnici u zemlji tema su još jednog od videa, dok su jedinstvene kulturne tradicije Bosne i Hercegovine tema drugog.Snaga aktivizma mladih tema je petog video uratka.Za ove video uratke je moguće glasati online, putem društvenih mreža EU u BiH. Tim koji je radio na videu s najviše glasova osvaja putovanje u glavni grad Evropske unije, Brisel. <h2>Mladi aktivisti</h2>Studenti koji su radili na ovim videima odabrani su nakon niza aktivnih diskusija u Zenici, Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću i u Banjoj Luci, u kojima su od februara do aprila ove godine učestvovali sa šefom Delegacije EUu BiH Johannom Sattlerom, ambasadorima država članica EU, ekspertima i mladim aktivistima.Udruživanjem svojih zajedničkih ideja, timovi su kreirali kampanju koja obuhvata inovativne ideje i izvanredni potencijal ove zemlje i njenih mladih. Njihove inovativne ideje, kombinirane s bogatom kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama zemlje, predstavljaju istinsko dobro Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.&nbsp;

Svaki video predstavlja određenu temu, s naglaskom na kreativna rješenja i nove perspektive kojima se mladi Bosanci i Hercegovci nadaju doprinijeti EU

U okviru EU projekta „Generation Change“ bh. studenti kreirali inspirativne priče o BiH

Palestinski stručnjaci restauriraju historijske rukopise i stare knjige kako bi očuvali kulturnu baštinu i ponudili artefakte istraživačima i studentima u Gazi.Palestinski stručnjaci, uglavnom žene, ulažu velike napore kako bi obnovili historijske rukopise, stare knjige i raznovrsne dokumente koji bacaju svjetlo na historiju Palestine.Uz vrlo ograničenu opremu i logistiku pomno pokušavaju obraditi velike i rijetke zbirke rukopisa, knjiga, zapisa, koji su tokom godina uništeni kao rezultat napuštanja, zanemarivanja i drugih razloga.

Palestinski stručnjaci, uglavnom žene, ulažu velike napore kako bi obnovili historijske rukopise, stare knjige i raznovrsne dokumente 

Palestinke u Gazi restauriraju historijske rukopise i dokumente

Memorijalni institut kraljice Saovbhe u Bangkoku, istraživački centar povezan sa Tajlandskim društvom Crvenog krsta, ove godine obilježava 100 godina postojanja, jer je osnovan 1923. godine kao "Farma zmija u Bangkoku".Tu se uzgajaju zmije otrovnice za proizvodnju seruma protiv zmijskog otrova.Protivotrov se prvenstveno isporučuje poljoprivrednicima, bolnicama i ljudima koji žive na Tajlandu i okolnim zemljama u regiji, gdje su zmije otrovnice endemske.Ovaj Institut služi i kao muzej za informisanje šire javnosti o zmijama na Tajlandu.

Protivotrov se prvenstveno isporučuje poljoprivrednicima, bolnicama i ljudima koji žive na Tajlandu

Tajland: "Farma zmija u Bangkoku" već stoljeće pravi serume protiv zmijskog otrova

U programu devetog WARM festivala danas u 17.00 sati planirano je otvaranje izložbe "Lični rat" u Sarajevu. Riječ je o izložbi fotografija iz Ukrajine Edwarda Kaprova, koju WARM donosi u partnerstvu sa nagradom Bayeux Normandy Calvados. Izložba je postavljena na Akademija likovnih umjetnosti.Posljednje filmsko veče WARM festivala posvećeno je dokumentarnom filmu ali i sjećanju na kolegu Muharema Osmanagića Hareta, ratnog snimatelja čiji su brojni snimci opsade Sarajeva obišli svijet.Večeras u 20.00 sati u Kinu Meeting point Haretove kolege će se na simboličan način oprostiti od kolege koji je preminuo 20. januara ove godine.Docu Night, Ukrajina: Frontline: Photo, je slajd šou fotografija s fronta iz Ukrajine koji uređuje Enric Marti, u partnerstvu sa dodjelom nagrada Bayeux Normandy Calvados, a ovoga slijedi projekcija tri kratka dokumentarna filma i razgovor s autorima Nicole Tung, Vladom Liberovom i Raulom Gallegom Abellan.Projekcije su u Kinu Meeting Point od 20.20 sati.&nbsp;

Posljednje filmsko veče WARM festivala posvećeno je dokumentarnom filmu ali i sjećanju na kolegu Muharema Osmanagića Hareta

Izložba je postavljena na Akademija likovnih umjetnosti

Danas otvaranje izložbe "Lični rat" na Akademiji likovnih umjetnosti

Danas je na pozorišnom Trgu Susan Sontag upriličeno otvaranje izložbe Noriko Hayashi “Japanske žene” te izveden recital „Glumci govore sevdah“ u sklopu specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2023!“. Noriko Hajaši (Hayashi) je višestruko nagrađivana japanska umjetnica. Njena izložba „Japanske žene“ nastajala je u periodu od deset godina, a rezultat je fascinantna serija fotografija i tekstova koje pokušavaju da otmu od zaborava ljude čije su živote ratovi zauvijek promijenili. <h2>Jedinstvena prilika</h2>Nastala u saradnji sa WARM festivalom i Sarajevo Photography Festivalom, ova izložba postavljena je na više lokacija u centru Sarajeva, a tačne lokacije građanke i građani Kantona Sarajevo mogu pronaći na zvaničnim stranicama specijalnog programa „Kultura na ulice 2023!“. Glumci Narodnog pozorišta Sarajevo – Mona Muratović, Merima Lepić-Redžepović i Dino Bajrović recitovali su najljepše sevdalinke, uz muzičku pratnju solistice Lejle Jusić i muzičara Elvira Solaka.Ovo je bila jedinstvena prilika da sarajevska publika posluša bosanskohercegovačke sevdalinke u izvedbi glumačkog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo.<h2>O specijalnom programu</h2>Kultura na ulice 2023! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava se na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo. Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.

Otvorena je i izložba "Japanske žene" Noriko Hajaši, višestruko nagrađivane japanske umjetnice

Bh. glumci recitovali najljepše sevdalinke na pozorišnom trgu u Sarajevu

Dvanaesta internacionalna izložba "Umjetnici Sarajevu" bit će održana u Gazi Husrev-begovom Hanikahu u Sarajevu, u periodu od 13. do 27. jula. Na izložbi će učestvovati umjetnici iz: Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Hrvatske, Bjelorusije, Rusije, Meksika, Grčke, USA.Umjetnički savjet čine: Edin Numankadić, Adis Lukač, Ilonka Jasak, Mirsada Baljić.- Kroz izložbu "Umjetnici Sarajevu" želimo prikazati poziciju umjetnika u Bosni i Hercegovini danas, kao i umjetnike iz regije i cijelog svijeta. Projekat će doprinijeti kulturnim sadržajima kao i promociji umjetničke i kulturne scene grada Sarajeva i BiH. Ovim projektom želimo ponuditi priliku za komunikaciju umjetnika različitih profila međusobno, sa javnošću i širom publikom. Umjetnici će izložiti svoja djela prožeta sa svjetlosću i energijom koja spaja i ujedinjuje različitosti, tragom vlastitih poimanja i kreativnosti - saopćili su organizatori.Do danas je u okviru ovog projekta uspješno organizirano 11 internacionalnih izložbi, koje su tokom jula, održane u Gazi Husrev-begovom Hanikahu, a već tri godine odlukom autora projekta. Organizacija izložbe se realizira preko Udruženja umjetnika Art Colony, Sarajevo. Umjetnici iz mnogih zemalja su učestvovali u ovom projektu: BiH, Srbija, Hrvatska, SAD, Turska, Kipar, Rusija, Velika Britanija, Albanija, Ukrajina, Holandija, Kuvajt, Njemačka, Egipat, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Azerbejdžan, Iran, Italija, Finska, Bugarska, Francuska, Južna Koreja, Švedska..Na prethodnih jedanaest izložbi je bilo izloženo oko 1.000 umjetničkih djela, raznih tehnika: ulje i akrilik na platnu, akvareli, grafike, crteži, skulpture, umjetničke fotografije, video radovi.&nbsp;

Umjetnički savjet čine: Edin Numankadić, Adis Lukač, Ilonka Jasak, Mirsada Baljić

Internacionalna izložba "Umjetnici Sarajevu" od 13. do 27. jula 

Prerana smrt glumca Mirsada Tuke rastužila je sve.Brojne uloge je odigrao tokom života, a bio je prvak Kamernog tetra 55.Upravo se ovaj kolektiv emotivnim riječima oprostio od prijatelja i kolege.- Nijemi smo. Otišao je jedan od velikih i neponovljivih. Otišao je jedan od stubova Kamernog teatra 55. Pamtit ćemo ga, prije svega, po ogromnoj posvećenosti glumačkom pozivu, po neizmjernom poštovanju prema kolegama i saradnicima i po vrhunskom profesionalizmu i fokusu. On uloge nije dijelio na velike i male, na glavne i sporedne. Svaku je podjednako ozbiljno shvatao, i od svake je pravio veliku. Jer tako to rade veliki glumci - navedeno je u oproštajoj poruci Kamernog teatra 55.Dodali su da će ga pamtiti po osmijehu koji je, kako su naveli, "uvijek dolazio i prije nego bi on sam ušao u prostoriju, i ostajao još dugo iza njega".- Uvijek ljubazan, uvijek srdačan, uvijek nasmiješen. Pun radosti življenja. Radosti koju je nesebično dijelio sa svima nama. Od prvog, do posljednjeg dana. Mračan je sad Kamerni. Mračan i tužan. Otišao je jedan lijepi dio svih nas s tobom.&nbsp;Putuj Prvače. Putuj tamo gdje više ništa ne boli. Pamtit ćemo te po osmijehu... Tvoj Kamerni - zaključeno je u objavi.Podsjećamo, Tuka je preminuo danas u 59. godini. Komemoracija i posljednji ispraćaj bit će održani 13. jula u Sarajevu.

Mračan je sad Kamerni, mračan i tužan, otišao je jedan lijepi dio svih nas s tobom, naveli su iz Kamernog teatra 55

Emotivni oproštaj kolektiva Kamernog teatra 55 od Mirsada Tuke: Putuj, Prvače, tamo gdje ne boli

Digitalno doba i razvoj tehnologije transformirali su način života, svakodnevnu komunikaciju, pa tako i čitanje i psihologiju čitalaca u cijelosti.Pojava društvenih mreža, novih kratkih formi, oblika i komunikacijskih kanala, dovela je do toga da sve veći broj ljudi koristi e-čitače.&nbsp;<h2>Broj posjetilaca&nbsp;</h2>Međutim, kako su nam kazali iz Centralnog odjela JU Biblioteka Sarajeva, mladih koji se vrlo rade vrate knjigama i dalje ima. - Bez obzira na to što se mladi danas uglavnom fokusiraju na e-čitače, laptope i mobitele, knjiga je knjiga. Ljudi vole da osjete knjigu u ruci, ima onih koji čitaju naslove na e-čitačima, ali dođu u biblioteku i traže knjigu, kako kažu: „Nije mi to to, ja želim da se vratim knjizi“ - kazali su nam iz Centralnog odjela.Ipak, broj posjetilaca i članova Biblioteke Sarajeva je znatno smanjen u odnosu na period prije deset ili dvadeset godina.- Broj posjetilaca je uveliko smanjen, nije to baš kao što je bilo prije, međutim, još ima interesiranja mladih korisnika, ali i srednjih i starijih generacija - potvrdili su nam.&nbsp;<h2>Bogat sadržaj</h2> Informirali smo se i o cijeni godišnje članarine i pogodnostima korištenja ove biblioteke.- Cijena godišnje članarine je 15 KM. U vremenu kada za te pare ne možete kupiti ni najobičniju slikovnicu, godinu možete iskoristiti da pročitate dosta naslova - navode.JU Biblioteka Sarajeva nudi bogat sadržaj. U 16 odjela širom Sarajeva možete podizati koju god literaturu želite, jedini uvjet je da je vratite na odjel na kojem ste je uzeli. - Centralni odjel je odjel za odrasle, svi ostali, osim onog na Alipašinom Polju, mješovita su i imamo sve, od slikovnica za najmlađe, pa do stručnog sadržaja - navode iz Centralnog odjela.&nbsp;<h2>Najčitaniji naslovi</h2>Zanimalo nas je koji su to najčitaniji naslovi. Na internet-stranici JU Biblioteke Sarajeva možete pronaći preporučene naslove.Ovog mjeseca neki od preporučenih naslova su: „10 minuta i 38 sekundi u ovom čudnom svijetu“ Elif Šafak, „Noći kuge“ autora Orhana Pamuka, „Tajna džema od malina“ Karima Zaimovića, „Maturalac“ Branke Primorac.- Prošle godine dosta su bili popularni autori s prostora bivše Jugoslavije, savremeni i mlađi autori. Knjiga Damira Ovčine „Kad sam bio hodža“, od kad je izašla, stalno je na čitanju i zanimanje za nju nikada ne opada. Osim toga, Ante Tomić, Damir Uzunović su dosta traženi autori - kazali su nam.

Sve više se koriste e-čitači, ali uvijek ima onih koji se vrlo rado vrate djelima u koricama

Uprkos tehnologiji, i dalje postoji interes mladih za knjige

U utorak, 11. jula, s početkom u 21 sat, u foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izveden performans "Bol: Srebrenica je zvijezda padalica" Emine Minke Muftić.&nbsp;Autorice teksta su Melika Salihbeg Bosnawi i Janja Beč.Kao mentorica ovog projekta Emina Minka Muftić, ujedno je, jedna od četiri izvođača.Uz nju će nastupiti, i ovaplotiti svoj bol prema tim tužnim zbivanjima, glumica Arma Tanović Branković, balerina Lejla Bajramović, i svjedokinja vremena Fatima Muftić.Projekt "Bol: Srebrenica je zvijezda padalica" je nastao kao žalosno podsjećanje, na tragični udes srebreničkog naroda, nepojmljivih razmjera.Nastao iz potrebe glumice Emine Minke Muftić, da se na svoj, umjetnički način, "pokloni" Srebrenici. Kreativnim odabirom literarnog predloška i sugestivnim interpretacijama, ove četiri žene, na sceni čistoj, sa minimalističkim scenskim rješenjima, otvorile su scenska nebesa, i utisnule srebrenički bol u univerzalne okvire.Svi elementi, riječ, muzika, ples, korištenje rekvizite, izgled prostora, u funkciji ovog performansa, bili su, gotovo sakralnog karaktera.Nastao je za sjećanje i opomenu!Da se nikome nikada vise ne dogodi!

Svi elementi, riječ, muzika, ples, korištenje rekvizite, izgled prostora, u funkciji ovog performansa, bili su, gotovo sakralnog karaktera

Performans "Bol: Srebrenica je zvijezda padalica" sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Obrazovanje, koje u sebi sadrži moralni pojam „obraz“, omogućava nam spoznaju onoga što je dobro i ispravno, te pomaže da savladamo strah od nepoznatog uzrokovan neznanjem. Želja za proširenjem znanja potječe od postanka čovječanstva. Biti uključen u obrazovni proces, bilo kao reformator, učitelj ili profesor, jeste najplemenitija obaveza, najsvetija i najmoralnija čovjekova dužnost. - Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom školovanju mladih – svevremenska je istina koju je još u 15. vijeku izrekao Erazmo Roterdamski, holandski humanist, filozof i filolog.<h2>Degradacija žena</h2>Bosna i Hercegovina je u 15. vijeku, padom pod osmansku vlast, postala dio centraliziranog sistema obrazovanja koje je baštinilo Osmansko Carstvo. Školovanje je odvijano uglavnom u vjerskim institucijama i mogli su se obrazovati samo muškarci, dok je ženama bilo zabranjeno učešće u javnom životu, kao i pristup ekonomskim, finansijskim i legalnim sferama života. Žene su uglavnom boravile u kućama i bavile se vezom, tkanjem i predenjem, dok je samohranim ženama u gradovima omogućavano da rade i druge poslove, kao sluškinje, pralje, trgovke i slično, a na selima su mogle učestvovati u poljoprivrednim radovima. Žene iz viših društvenih slojeva mogle su sebi osigurati obrazovanje u vlastitom domu. Uprkos tadašnjoj tradiciji i obrazovnom sistemu, Bosna i Hercegovina se može pohvaliti unikatnom i nesvakidašnjom ženskom školom nastalom u periodu vladavine Osmanlija - školom hadži Stake Skenderove, učiteljice koja je pokrenula val ženskog obrazovanja u našoj zemlji i načinila pionirski korak osnivajući prvu djevojačku školu u Sarajevu 1858. godine. Hadži Staka je nailazila na brojne probleme uzrokovane neprihvatanjem i otporom tadašnjih vlasti, ali je njena škola ojačala 1866., kada je u Sarajevo stigla Engleskinja Adeline Paulina Irbi (Irby), poznatija kao Mis Irbi, književnica i dobrotvorka, koja je pomogla Staki u njenom plemenitom cilju i radu. <h2>Otac admiral</h2>Mis Irbi je rođena 1831. godine u palači na imanju Boyland Hall u Norfolku pokraj engleskog grada Norviča, u dobrostojećoj porodici oca Frederika Pola Irbija (Frederick Paul Irby), admirala Britanske mornarice. Pohađala je elitnu školu u Londonu, nakon koje se odlučila na putovanje istočnom Evropom. Po povratku s ovih putovanja objavila je svoju prvu knjigu naslova „Across the Carpathians“ (Preko Karpata). Godine 1861., Mis Irbi dolazi na Balkan, u koji se „zaljubljuje“ i posvećuje mu svoj književni i avanturizmom protkan putopis naslova „Travels in the Slavonic Provinces of Turkey-in-Europe“ (Putovanja kroz slavenske provincije evropskog dijela Turske). Posebnu pažnju u putopisu posvetila je položaju žene u slavenskim provincijama pod turskom okupacijom, koje su uglavnom bile marginalizirane, nepismene i bez mogućnosti napredovanja. U drugom izdanju svog putopisa, objavljenom 1877. godine, Mis Irbi je tri poglavlja posvetila Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

<h2>Besplatno školovanje</h2>U Sarajevo Mis Irbi stiže 1866. godine, u vrijeme kada je engleskim tronom vladala kraljica Viktorija (Victoria) i kad je u Engleskoj nastupila epidemija kolere. Ubrzo po dolasku u Sarajevo, Irbi se povezuje s hadži Stakom Skenderovom, pružajući materijalnu i svaku drugu podršku njenoj školi i radu, a uporedo priprema osnivanje svog zavoda za opismenjavanje i obrazovanje djevojaka naziva Zavod Mis Irbi ili Ženski institut plemenite Mis Irbijeve u Sarajevu. Nakon stradanja hadži Stakine djevojačke škole u požaru, Staka Skenderova se u potpunosti posvetila učiteljskom radu u Mis Irbinom zavodu. Zgrada Zavoda Mis Irbi podignuta je 1869. uz pomoć pruskog konzula Ota Blaua (Otto), te je otvoren iste godine, nakon dobijanja fermana od Velike Porte za uspostavljanje škole, kada je donesen i školski zakon koji predviđa obrazovanje sve djece bez obzira na konfesiju, prema kojoj je država imala obavezu. Mis Irbi je kao žena lakše stupala u kontakt s bosanskohercegovačkim kršćankama i muslimankama, ali se, poput hadži Stake, uprkos nesebičnom i napornom radu, susretala s otporom i nepovjerenjem društva. <h2>Otpor Sarajlija</h2>Stanovnici Sarajeva nisu bili blagonakloni prema novoj školi i nastojanju Mis Irbi da obrazuje djevojke. Osim tradicionalnih patrijarhalnih uvjerenja da ženama nije potrebno obrazovanje, bilo je teško uvjeriti sanovništvo i da se Zavod ne bavi preobraćanjem na protestantizam, te da to nije nikakva engleska škola, nego da je svrha Zavoda isključivo edukacija. Zavod je bio internatski uređen, školarina je bila umjerena, a siromašne učenice su u internatu boravile besplatno. Održavani su i godišnji ispiti na koje su dolazili predstavnici osmanske vlasti, strani konzuli i ugledni građana Sarajeva. U Zavod su se u početku upisivala ženska djeca uglednijih porodica, ali se kasnije okrenuo najsiromašnijem stanovništvu Sarajeva. Djevojke koje su pohađale Zavod imale su priliku nastaviti svoje školovanje širom Evrope. S vremenom je Mis Irbin zavod prerastao u Srednju učiteljsku školu.

Zbog tadašnje političke situacije i srpsko-turskih ratova Zavod je bio zatvoren u periodu od 1875. do 1878. Tada je Mis Irbi još više pokazala svoju plemenitost, zbrinjavajući i pružajući veliku pomoć brojnim izbjeglicama koje su stizale u BiH. Podizala je vrtiće, skloništa za beskućnike, nabavljala lijekove za bolesne... Prema nekim procjenama, pomoć od Mis Irbi dobilo je više od 40.000 osoba svih nacionalnosti.Godine 1878., Mis Irbi ponovo otvara svoj Zavod posebno se usmjeravajući na školovanjr siromašnih djevojaka, što je uspješno radila sve do svoje smrti, 15. septembra 1911. godine. Prvo je bila sahranjena na protestantskom groblju Koševo, ali kasnije je njen grob premješten na sarajevsko groblje Sv. Josip.Jedna ulica u centru Sarajeva nosi ime "Ulica Mis Irbina" kao znak zahvalnosti građana Sarajeva za njen prosvjetni i dobrotvorni rad. Također, u Gradišci i Banjoj Luci postoje ulice koje nose ime Adeline Pauline Irbi.<h2>Dobra gospođa</h2>Koliko je ova heroina plemenitog srca značila građanima Sarajeva i koliko su je zavoljeli, govori činjenica da je njena smrt bila narodna žalost u Bosni i Hercegovini, a brojniju sahranu poput njene stanovništvo Sarajeva nikada prije nije doživjelo. Časopis „Bosanska vila“, 1911. godine, u broju 17., objavio je vijest o smrti Mis Irbi jednostavnim, ali znakovitim naslovom: „Dobra je Gospođa umrla“.

Kao žena je lakše stupala u kontakt s bh. kršćankama i muslimankama, ali se, uprkos nesebičnom i napornom radu, susretala s otporom društva

Adeline Paulina Irbi – Mis Irbi: Engleskinja koja je zadužila Sarajevo, BiH i regiju

Komična opera u jednom činu „Telefon“, rađena na muziku Giana Carla Menottija, u režijskoj postavci Aleksandra Nikolića, izvedena je večeras na pozorišnom trgu Susan Sontag, u okviru specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2023!“. Publika je mogla uživati u izvedbi prvakinje Opere NPS Aide Čorbadžić i Erola Ramadanovića, te članova baletnog ansambla NPS. Opera „Telefon“ izvedena je uz klavirsku pratnju Fuada Šetića. Ulaz na sve događaje u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2023!“ je potpuno besplatan.Podsjećamo, "Kultura na ulice 2023!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava se na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.

Direktor OFF-a Kenan Musić za "Avaz" o Festivalu: Sarajevo može biti filmski centar

Egipatski hram Hatšepsut magnet za turiste

Peru: Nekadašnja bezbjednosna granica u Limi sada simbol društvene nejednakosti

Mehmedalija Mak Dizdar, 52. godišnjica smrti najbosanskijeg pisca: Oživljavao poruke sa stećaka

Koloseum u Rimu oštećen tri puta u svega nekoliko sedmica

U okviru EU projekta „Generation Change“ bh. studenti kreirali inspirativne priče o BiH

Palestinke u Gazi restauriraju historijske rukopise i dokumente

Tajland: "Farma zmija u Bangkoku" već stoljeće pravi serume protiv zmijskog otrova

Danas otvaranje izložbe "Lični rat" na Akademiji likovnih umjetnosti

Bh. glumci recitovali najljepše sevdalinke na pozorišnom trgu u Sarajevu

Internacionalna izložba "Umjetnici Sarajevu" od 13. do 27. jula

Emotivni oproštaj kolektiva Kamernog teatra 55 od Mirsada Tuke: Putuj, Prvače, tamo gdje ne boli

Uprkos tehnologiji, i dalje postoji interes mladih za knjige

Performans "Bol: Srebrenica je zvijezda padalica" sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Adeline Paulina Irbi – Mis Irbi: Engleskinja koja je zadužila Sarajevo, BiH i regiju

Na pozorišnom trgu Susan Sontag izvedena komična opera "Telefon"

Kultura

Direktor OFF-a Kenan Musić za "Avaz" o Festivalu: Sarajevo može biti filmski centar

Egipatski hram Hatšepsut magnet za turiste

Peru: Nekadašnja bezbjednosna granica u Limi sada simbol društvene nejednakosti

Mehmedalija Mak Dizdar, 52. godišnjica smrti najbosanskijeg pisca: Oživljavao poruke sa stećaka

Koloseum u Rimu oštećen tri puta u svega nekoliko sedmica

U okviru EU projekta „Generation Change“ bh. studenti kreirali inspirativne priče o BiH

Palestinke u Gazi restauriraju historijske rukopise i dokumente

Tajland: "Farma zmija u Bangkoku" već stoljeće pravi serume protiv zmijskog otrova

Danas otvaranje izložbe "Lični rat" na Akademiji likovnih umjetnosti

Bh. glumci recitovali najljepše sevdalinke na pozorišnom trgu u Sarajevu

Internacionalna izložba "Umjetnici Sarajevu" od 13. do 27. jula

Emotivni oproštaj kolektiva Kamernog teatra 55 od Mirsada Tuke: Putuj, Prvače, tamo gdje ne boli

Uprkos tehnologiji, i dalje postoji interes mladih za knjige

Performans "Bol: Srebrenica je zvijezda padalica" sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Adeline Paulina Irbi – Mis Irbi: Engleskinja koja je zadužila Sarajevo, BiH i regiju

Na pozorišnom trgu Susan Sontag izvedena komična opera "Telefon"