Uvijek vrlo iskren, bh. umjetnik <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/315918/otac-i-kci-adin-i-mia-hebib-otvorili-izlozbu-dviju-umjetnosti">Adin Hebib</a> (63) otvorio nam je vrata svog ateljea u sarajevskom naselju Breka, gdje se vrijedno priprema za izložbu u Pragu. S kćerkom Mijom će 22. novembra otvoriti izložbu u galeriji „Dea Orh“. A dok smo sjedili u ateljeu, Hebib je kćerku pozvao da joj čestita 40. rođendan. Nakon toga, razgovor je krenuo...&nbsp; 
Moje suze...

Govorio nam je o saradnji s kćerkom koja živi u Njujorku, ali se dotakao i rodnog Mostara, stanja kulture u BiH, ali i zdravlja, koje je ozbiljno bilo narušeno prije nekoliko godina. Tvrdi da je to prouzrokovao stres nakon što mu je prevarom ostao dug od skoro 350.000 KM.

- Drago mi je što ću izlagati u toj prestižnoj galeriji. Malo sam i nervozan jer je ovo vrlo velik projekt. Moja kćerka će izložiti novi ciklus radova. Napravila je kolekciju od 13 komada nakita. Predstavljam se svojim ciklusima, ali postoji i nova studija „Akta“. Ima i nova priča o mojoj ljubavi Mostaru pod nazivom „Moje suze koje nikada stati neće“. To su sjećanja na neke teške dane i godine - govori Hebib.

Nije neobično da djeca krenu stopama roditelja. 

- Ima ona tvrdnja da, ako su roditelji doktori, treba i dijete biti. Ne slažem se s tim konstatacijama. Umjetnost je prvo Božiji rad, a onda školovanje i nadogradnja. Sretan sam što je Mia otišla u te vode. Davno sam je pitao zašto se nije slikarstvom bavila, jer fantastično slika. Rekla je da je dovoljan jedan slikar u porodici. Otišla je studirati metal i dizajn. Jedna od najljepših rečenica koje su o njoj napisali je da je umjetnica koja metalu daje toplinu.

Izlagali ste svuda po svijetu. Čini li Vam se da ste prihvaćeniji van BiH nego u svojoj državi?

- Godine 1988. dobio sam Prvu nagradu Evrope. I tada si se morao dokazivati van zemlje, tada Jugoslavije, da bi te u domovini cijenili. To je i danas ostalo pravilo, samo što su ljudi danas vrlo zločesti, sujetni, zavidni... Ne znam zbog čega. Ja nikome ne zavidim. Jedino nekad Adinu Hebibu, jer uspijeva u ovoj zemlji opstati, gdje su konstante nacionalizam i nacizam. I kćerka me pitala kako u BiH uspijem nešto naplatiti. Da nije Zapada, ne bih mogao ni preživjeti. Ovaj svijet ne interesira kultura, i sami znamo na čemu smo. Svi moji budući projekti su vani. Ali mislim da ću napraviti izložbu u Sarajevu iduće godine.

Možete li inspiraciju pronaći u našem društvu?

- Nisam socijalista, ja sam ekspresionista. Inspiracija treba pjesniku. Za slikara treba krvavi, rudarski rad i posao. Već 36 godina sam slobodni umjetnik. Što više radiš, sama slika te inspirira za dalje. U ovom društvu ne možeš naći inspiraciju. Jedino u ovoj studiji „Akta“, ali ja biram modele. Time želim pokazati snagu žene. Uvijek su me pamet i mudrost kod žene oduševljavale. Ako ću šta nazvati inspiracijom, onda je to.

&nbsp;Dosta Vaših ciklusa vezano je za Vaš rodni Mostar.

- Živio bih veoma rado u Mostaru. Sarajlije kažu: „Hajd' kad ti je toliko stalo, idi dolje.“ Međutim, nemoguće je finansijski opstati. Približava se vrijeme da se povučem u svoj rodni grad. To mi je velika želja. Ne pripadam grupaciji ljudi koji ne govore odakle su. Volim reći odakle je moje porijeklo, odakle sam i ko sam, ponosan sam na to. 

Znamo da ste imali i finansijskih problema, ali kažete da su i oni pri kraju?

- Ljude zbog kojih su mi ostali veliki dugovi nikada više nisam vidio. Prevarili su me za 350.000 maraka. To je utjecalo strašno na moje zdravlje. Imao sam N1H1 gripu, kao i infarkt i operaciju pluća. Sve je to nastalo od stresa. Pregrmio sam. Zbog toga godinu i po nisam slikao. To je bilo nešto najgore što se u meni dešavalo. Budio sam se u goloj vodi, vidio cikluse i kako trebaju izgledati, a nisam mogao raditi... Tu su me dobro osakatili. A ono finansijski... Izvadit ću se. Napravio sam velike projekte, neki me tek čekaju. Ostalo mi je manje od 20.000 KM da vratim. 

Iskustvo i rad

Zdravlje je bolje?

- Bolje je. Hvala Bogu, drže me taj neki moj optimizam i ljubav prema umjetnošću. Posebno što tek sada mislim da mogu naslikati šta hoću. To je snaga koju umjetnik dobije svojim iskustvom i radom nakon više od 30 godina. 

Plašite li se godina?

- Ne. Tek sada mislim, što sam stariji, da sam jači. Ne razmišljam o tome. Jedino, napravio sam već papire i ovjerio kod notara da sve što imam djeci ostavljam. Riješio sam i grobno mjesto, da se neko ne bi brinuo oko toga, ali i da ne bi došao u situaciju, kao neki moji dobri prijatelji umjetnici, da mi država to treba finansirati. Ne plašim se, odlično se osjećam. Optimista sam. Moja majka, koja je u Mostaru i ima 86 godina, vrlo se raduje kada me vidi ili pročita nešto o meni u medijima. 

Glasnici kulture

- Mi umjetnici smo glasnici kulture. Kad nekoga pitaju za Danisa Tanovića ili Jasmilu Žbanić, Mersada Berbera ili Safeta Zeca, svi znaju ko je. Mislim da nove političke snage moraju doći za dobrobit ove zemlje. Ovakav administrativni aparat ne može ni jedna Njemačka izdržati - ističe Hebib.

Nedoumice ostaju

- Mia i ja smo izlagali više puta zajedno i to je vrlo dobar spoj, otac i kći. Ona me diže, daje mi nešto posebno. Sad bih volio da je tu, u ateljeu, da me malo usmjeri. Ali moje nedoumice ostaju moje - emotivno govori Hebib.

Približava se vrijeme da se povučem u svoj rodni Mostar

Adin Hebib za "Dnevni avaz": Napisao sam testament i riješio grobno mjesto, da država ne brine

Mlada glumica <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/423119/komsizluk-u-sartr-u-17-i-18-oktobra">Fatima Kazazić</a> u proteklom periodu vrijedno je radila na pripremi magistarske predstave „Igre u pijesku“. Premijerno će biti izvedena 16. novembra na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u 20 sati.

Uzbuđenje raste

Prvo reprizno igranje planirano je odmah sutradan, 17. novembra, u okviru Evropske manifestacije „Noć teatra – Noć teatra za Bosnu i Hercegovinu“. 

Mlada glumica nam je govorila o predstavi „Igre u pijesku“, u kojoj, osim nje, igra i Jasenko Pašić.

- Jasenko Pašić i ja počeli smo s radom na „Igrama u pijesku“ prije dva mjeseca. Kada pogledam unazad, na to kako smo radili i gradili predstavu, načine na koje smo istraživali i ispitivali naša glumačka sredstva, veoma sam ponosna i zadovoljna procesom i rezultatom. Premijera se bliži, uzbuđenje raste, jedva čekam publiku – kazala nam je Kazazić.

Ova predstava je koprodukcija SARTR-a i Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo, a mentor mlade glumice je profesorica Jasna Žalica, o kojoj Kazazić ima samo riječi hvale.

- Ona je profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, na predmetu pokret. Tokom mog dosadašnjeg studiranja profesorica Jasna, uz profesora Admira Glamočaka, imala je veliki utjecaj na moje glumačko sazrijevanje. Naš dosadašnji rad rezultira uspjehom i obostranim povjerenjem, tako da nisam imala dilemu kada sam birala mentora na svom projektu. Profesorica Jasna je glumica od koje rado učim i u čije se ruke rado prepuštam – iskrena je Kazazić.

Budući projekti

Otkriva nam da već ima planove za buduće projekte.
- Po završetku igranja ove magistarske predstave idem u Mostar, moj rodni grad. Tu ću početi raditi na novoj predstavi u Narodnom pozorištu Mostar (NPM) – kaže Kazazić.

„Igre u pijesku“ bit će izvedena 16. novembra na sceni SARTR-a

Kazazić: Nakon igranja predstave odlazim u Mostar

Fatima Kazazić: Rado učim od Jasne Žalice

Kultni hrvatski rok bend "Psihomodo pop" nastupit će u utorak, 20. novembra, s početkom u 20 sati u zgradi BHRT-a - Studio 2 Muzičke produkcije ove medijske kuće. "Psihomodo pop" na prostorima bivše Jugoslavije djeluje od 1983. godine.&nbsp;Predvođeni frontmenom grupe "Gobcem", donijeli su na tadašnju scenu jedan, do tada na tim prostorima, neviđen izražaj i formu rokenrola. Beskompromisnom svirkom, žestokim zvukom, scenskim nastupom i danas prave odlične svirke za sve generacije.
"Psihomodo pop" izdao je 15 albuma, a 2018. godine ovaj sastav slavi 35 godina postojanja i 30 godina od objave prvijenca, albuma "Godina zmaja”". Hrvatski Stonesi, usporedba je koja ih prati od samih početaka, a njihov stvaralački rad svih ovih godina to i potvrđuje. Na koncertu u zgradi BHRT-a na repertoaru će se naći klasici "Frida", "Sexy magazin", "Ja volim samo sebe" i drugi neprevaziđeni hitovi, kojima ovaj bend razveseljava dugogodišnje fanove, ali privlači i mlađe generacije.

Donijeli jedan novi oblik muzike

Koncert grupe "Psihomodo pop" u Sarajevu

Izložba „Znakovi pored puta“ autora Osmana Arslanagića bit će otvorena u galeriji „Zvono“ u Sarajevu u petak u 21 sat. 

-	Zadovoljstvo nam je što u „Zvonu“ imamo priliku predstaviti i četvrti nastavak ciklusa „Znakovi pored puta“, koji je nastao kao dio umjetnikove potrebe za iskorakom od uobičajenih scenografskih rješenja kao dominantnog oblika profesionalnog izražavanja.
Od različitih predmeta koje je najčešće odbacilo more ili koji su se u prirodi našli zahvaljujući ljudskom nemaru Arslanagić pravi nesvakidašnje likovne objekte. Na njegovim „Znakovima“ prepoznajemo istu narativnu nit kao i u prethodna tri ciklusa, ali ovoga puta sa više slikarskih intervencija u strukturi pronađenog materijala uz naglašeni heretički pogled na ovozemaljski život. 

Osim slikarskog umijeća, odnosa prema prostoru i upotrebnoj vrijednosti odbačenog, Osman Arslanagić i četvrtim nastavkom „Znakova pored puta“ potvrđuje nesvakidašnju umjetničku imaginaciju te sposobnost da u svakoj narednoj autorskoj etapi napravi iskorak, ponudi likovnoj publici istinsko zadovoljstvo i otvori prostor za različita tumačenja te ostane dosljedan vlastitoj estetici i prepoznatljivom autorskom rukopisu – poručuju iz „Zvona“
Izložba Osmana Arslanagića bit će postavljena u „Zvonu“ do 6. decembra 2018. godine.

Izložba  će biti postavljena u „Zvonu“ do 6. decembra

Izložba Osmana Arslanagića "Znakovi pored puta“

Prije nekoliko dana otvoren je 16. Zagreb Film Festival koji je od samog početka programski usmjeren ka promociji debitantskih filmova i novih autora. Put u AustrijuMeđu brojnim umjetnicima u hrvatskoj prijestonici borave i bh. oskarovac <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/406731/oskarovac-danis-tanovic-otvoreno-za-dnevni-avaz-umoran-sam-vise-nemam-nacina-da-radim-film-u-bih">Danis Tanović</a>&nbsp;te cijenjeni reditelj Pjer Žalica. Kako „Dnevni avaz“ saznaje, razlog Tanovićevog boravka u hrvatskoj prijestonici nije ipak samo Festival nego i serija „Uspjeh“, za koju potpisuje režiju, čija će premijera biti upriličena u decembru na HBO-u. - Danis je došao kako bi ispratio završnu fazu rada na seriji, zapravo kako bi dao svoje mišljenje prije početka emitiranja – govori naš izvor. S druge strane, Žalica će na Festivalu ostati do njegovog kraja, jer tamo boravi poslovno.- Žalica je jučer otišao u Austriju, a već se danas vraća, jer u okviru Zagreb Film Festivala ima svoju radionicu o scenariju. To radi već nekoliko godina, sada već tradicionalno – kaže izvor blizak rediteljima. &nbsp;Dobra zabava A da se naši reditelji, uz ozbiljan posao, dobro i zabavljaju, potvrđuje i fotografija koju je pjevačica Nina Badrić objavila na svom Instagram profilu, a na kojoj su s njom naši reditelji.- Je l’ valja ova?! Filmski giganti Danis Tanović i Pjer Žalica - napisala je Badrić uz fotografiju na Instagramu, a nisu izostali ni komentari njenih brojnih pratilaca i fanova. Filmska smotra u Zagrebu završava se 18. novembra, kada će biti dodijeljena i značajna priznanja „Praznik rada“ i 26. decembra “Uspjeh“ Premijera prve serije Danisa Tanovića „Uspjeh“, koja je rađena u HBO produkciji, zakazana je za 26. decembar. I tako dok naš oskarovac čeka prvo prikazivanje, Pjer Žalica privodi kraju pripreme za snimanje filma „Praznik rada“. Da je na pomolu dobra priča, potvrđuje i to što će se u glumačkoj podjeli, između ostalih, naći Admir Glamočak, Dragan Marinković Maca, Emir Hadžihafizbegović...

Oskarovac je došao kako bi ispratio završnu fazu serije, zapravo kako bi dao svoje mišljenje, otkriva naš izvor

Tanović, Badrić i Žalica: Uživali u druženju

Tanović finalizira “Uspjeh“, a Žalica radionicu privodi kraju

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u četvrtak, 15. novembra, s početkom u 19. 30 sati bit će izvedena dramska predstava ''Sve se nekako preživi, osim smrti'' koju je prema tekstu Ljubice Ostojić režirao Dino Mustafić.Glavni protagonist ove predstave je grad Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze... Predstava na univerzalan način otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema.Predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti'' višestruko je nagrađivana na eminetnim festivalima u BiH.Uloge u ovoj predstavi ostvarili su Ejla Bavčić-Tarakčija, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.Ulaznice možete kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Predstavu režira Dino Mustafić

''Sve se nekako preživi, osim smrti'' – priča o Sarajevu

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras će biti izvedena prva repriza baleta <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/365244/u-pripremi-praizvedba-baleta-okovani-prometej">„Okovani Prometej“</a> rađen na muziku Marjana Nećaka, u koreografiji i režiji Belme Čečo-Bakrač. Ova poslastica za ljubitelje pokreta počinje u 19.30 sati. U predstavi učestvuju ansambl Baleta NPS-a, orkestar Sarajevske filharmonije, hor Opere NPS-a, učenici Osnovne muzičke škole "Mladen Pozajić" te učenici Srednje muzičke škole Sarajevo.Scenografiju potpisuje Valentin Svetozarev, a za kostime je bila zadužena Amna Kunovac-Zekić.U predstavi igraju: Tamara Ljubičić, Milan Rus, prvak Baleta, Ervis Kocek, Ekaterina Vereščagina, Igor Pastor, Mihail Mateescu, Evgeny Gaponko, Admir Kalkan, Til Čmančanin, Albina Huskić, Evgeny Gaponko, Aida Čorbadžić, Adnan Đindo, Jesenko Matković, Omar Hadžić i Matej Alilović.

Scenografiju potpisuje Valentin Svetozarev, a za kostime je bila zadužena Amna Kunovac-Zekić

Večeras prva repriza baleta „Okovani Prometej“

Film „<a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/428177/bh-premijera-filma-prikazan-%E2%80%9Ejuzni-vetar%E2%80%9C-u-sarajevu">Južni vetar</a>“ osvaja region otkako je premijerno prikazan prije tri mjeseca u Nišu. Ekipa filma predstavlja ga u jednom po jednom gradu u državama bivše Jugoslavije, a očekuje ih i svjetska turneja, koja, između ostalog, uključuje Ameriku i Kanadu. Reditelj Miloš Avramović, koji potpisuje i scenarij, okupio je vrhunsku glumačku ekipu, koju čine mlade snage upotpunjene onim starijim.&nbsp;&nbsp; 
Akcione scene

Glavnu ulogu igra Miloš Biković, a tu su i vrhunski Dragan Bjelogrlić, Bogdan Diklić, Srđan Žika Todorović, Miodrag Radonjić, Jovana Stojiljković...
 
Dio ekipe boravio je u Sarajevu prošle sedmice, kada smo razgovarali sa rediteljem Avramovićem.

- Raduje me i bude mi puno srce kada vidim punu salu i ljude kako zadovoljni izlaze iz kina. Bilo je dosta teško snimati, s obzirom na to da smo imali mnogo akcionih i kaskaderskih scena. Radili smo s malo sredstava, mnogo manje nego što nam je stvarno trebalo, uz veliku muku. Na filmu se ne vidi da smo bili uskraćeni za sredstva - iskreno govori Avramović.

Film je kriminalistički, a Avramović smatra da će zbog tematike biti dobro prihvaćen.

- Mislim da je to zanimljivo u cijelom regionu, ti problemi nas sve povezuju i muče svaku našu od država u bivšoj Jugoslaviji, ali i šire. Žanrovski je film, ali ima dosta Balkana u duhu filma, humoru i mentalitetu - govori reditelj.

Govoreći o glumcima, Avramović ističe da je s te strane sve išlo lako.

- Nažalost, Nebojša Glogovac odigrao je svoju posljednju ulogu i to je jedna strašna stvar koja se desila - kazao je Avramović.

Treba kontinuitet

Publika u BiH ovaj film željno je iščekivala, a reditelj ne krije sreću zbog toga.

- To mi je posebno drago, jer dosta ljudi misli da ovakvi filmovi ne mogu međusobno da funkcioniraju u regionu. Mislim da može i da nam je to jedina vrsta spasa kinematografije. To je neka stvar koja mora da se otvori i meni bi bilo posebno zadovoljstvo da se nastavi. A ne da krene, desi se, i onda deset godina nemamo više nijedan film. Volio bih da postoji kontinuitet, a najviše da to krene s „Južnim vetrom“. Inače, u Sarajevu je super. Posljednji put sam bio na Sarajevo Film Festivalu prije nekoliko godina i uvijek volim doći ovdje - kaže Avramović.

Miloš Biković oduševio na kastingu

- Dugo se bavim produkcijom i poznajem zaista mnogo ljudi u ovom poslu. Skoro sve sam glumce odranije znao. Osim Miloša Bikovića, on je dobio ulogu na kastingu na kojem se regularno pojavio i odradio svoje. Bio je uvjerljivo najbolji. Bili smo oduševljeni, odmah smo pomislili „to je to“. Cijela glumačka postava morala se graditi zajedno - kaže Avramović.

Glavnu ulogu igra Miloš Biković, a tu su i vrhunski Dragan Bjelogrlić, Bogdan Diklić, Srđan Žika Todorović, Miodrag Radonjić, Jovana Stojiljković...

Avramović: Srce mi je puno kada vidim punu salu

Reditelj "Južnog vetra" Miloš Avramović za "Avaz": Ima dosta Balkana u duhu filma

Višeminutnim plauzom i ovacijama publika u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) ispratila je članove ansambla Baleta sa pozornice nakon fenomenalne izvedbe "Okovanog Prometeja".

Režiju potpisuje Belma Čečo Bakrač, a baletna predstava, motivirana istoimenom Eshilovom tragedijom, okupila je više od 100 plesača i članova ansambla.

Večerašnjoj spektakularnoj premijeri prisustvovale su i brojne poznate bh. ličnosti kao što su Šaćir Filandra, Jovan Divjak, ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić, Jasna Ornela Bery, Ana Babić, Almin Zrno, Adisa i Adis Arapović, Igor Skvarica, Ibrahim Hadžibajrić, Belma Tvico Stambol, Ibrahim Spahić, Gradimir Gojer, Svetlana Broz, Tarik Džinić... 

Direktor NPS-a Izudin Bajrović svakog gosta je ljubazno dočekao na ulazu Kuće na obali.

Višeminutni aplauz za "Okovanog Prometeja"

Na vijest da su njegove "Ježene kožice" nominirane za evropsku književnu nagradu "Evropski pjesnik slobode" i činjenicu da se samim tim našao u izuzetnom društvu još sedam evropskih pjesnika, Darko Cvijetić, pjesnik iz Prijedora, za Avaz. ba kaže da se raduje zvuku svojih pjesama na drugom jeziku.&nbsp; - Knjiga će biti objavljena u Poljskoj naredne godine, dok ću, uz sedam nominiranih, biti na Festivalu godinu kasnije. To što bih mogao biti i zvanično evropski pjesnik slobode, mnogo mi znači i čini me beskrajno ponosnim - kaže Cvijetić.Vijest o nominaciji saopćio mu je prevodilac Miloš Valigorski te se raduje što će njegove "Ježene kožice" biti i na “najpjesničkijem” jeziku na svijetu, poljskom.&nbsp;&nbsp;- Zahvalnost dugujem prije svega svom prevodiocu, potom izdavaču, a to je "Vrijeme" iz Zenice i uredniku knjige Marku Tomašu, te Miljenku Jergoviću, koji je pisao recenziju za knjigu, ali i brojnim prijateljima koji su me podržavali pri svakom mom koraku - kaže Cvijetić.
Darko Cvijetić, javnosti poznat kao antiratni pjesnik, reditelj, dramaturg i glumac objavio je dosad deset knjiga, a već iduće godine iz štampe izlaze zbirka pjesničkih eseja "Snijeg je dobro pazio da ne padne" kod VBZ Zagreb i kratki roman "Schindlerov lift" u izdanju sarajevskog "Buybooka".

Knjiga će biti objavljena u Poljskoj naredne godine, dok ću uz sedam nominiranih biti na Festivalu 2019.

Cvijetić: Mnogo mi znači to što bih mogao biti evropski pjesnik slobode

Uspjeh bh. pjesnika Darka Cvijetića: Radujem se zvuku svojih pjesama na drugom jeziku

Osnovna razlika između posla glumca koji mi je primaran i posla direktora je u kreativnosti. Kao glumac bavim se svojim ulogama. To je jedan kreativni posao. I kao v. d. direktora Drame bavio sam se isključivo umjetničkim stvarima daleko od administracije. Sada, na neki način, administracija postaje primarna, ali i tome trebam pristupiti maksimalno ozbiljno i posvećeno - istaknuo je novoimenovani direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović.
On u razgovoru za Fenu naglašava da dolazi do opasnosti da direktor, uz opasku da i sama ta riječ zvuči tehnički, može da postane samo tehničko lice, iako u konačnici mora ostati i umjetničko biće.
Nova sezona- Direktor pozorišta, baveći se rukovođenjem, ne smije zaboraviti da je, prije svega, njegov zadatak kvalitet predstava koje se prikazuju pred publikom i da je on odgovoran za sve, bez obzira na to što postoje umjetnički direktori Drame, Opere i Baleta - istaknuo je dodavši da, uz odgovornost prema osnivaču, svaki dan mora se podsjećati da je odgovoran publici.
Nova sezona Narodnog pozorišta Sarajevo otvorena je dramom Džemaludina Latića "Gazi Husrev-beže ili Bukagije" u režiji Tanje Miletić-Oručević, a govoreći o daljnjim planovima, Bajrović kaže da je tu praizvedba baleta "Okovani Prometej" za koji je, prema motivima istoimene Eshilove tragedije libreto, koreografiju i režiju uradila Belma Čečo-Bakrač.
U saradnji s Ambasadom Italije u BiH, na sceni Narodnog pozorišta premijerno će biti izvedena opera "Seviljski berberin". Također su planirane i premijere "Kavkaski put kredom" Bertolta Brehta (Brechta) u režiji Paola Mađelija te premijera predstave prema romanu "Snijeg" Orhana Pamuka, koju će režirati Dino Mustafić. U planu je i adaptacija "Ponornice" Skendera Kulenovića.
Bajrović podvlači da je rad u Narodnom pozorištu ograničen mnogim faktorima, posebno finansijskim i scenom jer svi segmenti pozorišta - Opera, Drama i Balet te Filharmonija koriste istu scenu.
- Ali smo ograničeni i kadrovski. Imamo velike probleme objektivne prirode - imamo vrlo male ansamble u svim umjetničkim segmentima. U dramskom, Narodno pozorište egzistira sa 15, 16 glumaca, moram i sebe da uračunam. To je premalo, ako znamo da, recimo, Hrvatsko dramsko kazalište Gavela, manjeg obima nego NPS, ima uposlena 42 glumca ili da HNK Zagreb ima 70 glumaca - navodi direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.
On ističe da Narodno pozorište radi na tome da pruži priliku i otvori prostor mladim glumcima. Onima koji se još školuju na Akademiji scenskih umjetnosti (ASU), kao i onima koji nemaju posla, a završili su školovanje.
- Nažalost, sve više je takvih talentiranih mladih glumaca koji nemaju priliku da pokažu svoj potencijal, da ga razvijaju. Mi se trudimo i to je neka moja želja i njegovat ću to koliko mogu da u svakoj našoj predstavi angažiramo bar jedno, dvoje mladih glumaca, u zavisnosti od potreba predstave - podvukao je.
Direktor NPS-a naglašava da su zbog nedostatka glumačkog kadra često "prisiljeni" na potpomaganje glumaca koji rade u drugim pozorištima, kao i onih koji rade na Akademiji te bi se moglo reći "da se uglavnom snalaze".
- Potreba za zapošljavanjem postoji i bilo bi to dobro i za pozoriše i za te ljude koji nemaju posla, a imaju i talenta i želje da rade. Ali to ne zavisi od nas. To zavisi od osnivača i od mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta - naveo je Bajrović.
Međutim, dodaje da koliko god dramski ansambl pozorišta bio brojčano mali, još je veći problem baletski ansambl, iz prostog razloga što na tržištu nema kvalitetnih baletskih umjetnika. Tako dolazi do situacija da se solisti baleta angažiraju iz zemalja regiona ili šire.
- Baletski igrači su prije rata imali beneficirani radni staž. Znači, odlazili su u penziju, recimo, sa 45 godina. To i jeste vrijeme do kojeg objektivno baletski igrač može da zadovolji zahtjeve predstave. Zbog toga što više nema beneficiranog radnog staža, imamo ljude koji više ne mogu biti igrači, ali su zaposleni. I ne možemo zaposliti mlade. Tako da, posmatrajući dugoročnije, dolazi u pitanje opstanak baleta - ocijenio je on.
Priča o kadrovima koji nedostaju ne završava samo manjkom u umjetničkim segmentima.
- Pozorište je čitava mašinerija. Da bi se predstava mogla igrati, nije dovoljan samo glumac, treba nam, naprimjer, i bravar. Moramo imati i stolara i krojača i šminkera i frizera. Imamo situaciju da je većina naših iskusnih starih radnika ili već u penziji ili na pragu penzije. Mi im ne možemo naći zamjenu - podvlači Bajrović.
Problem je i u tome, smatra direktor NPS-a, što mladi ljudi koji žele i znaju da rade odlaze iz zemlje. Tako da je sve teže naći majstore ispod 50, 60 godina u koje ste sigurni da će napraviti svoj posao.
- Ima velikih problema u tehničkom sektoru koji će iz dana u dan postajati sve veći, sve složeniji problem. Za funkcioniranje jedne ovako složene kuće kao što je Narodno pozorište trebalo bi, uz naše stare, iskusne radnike koji su već penziji ili pred penziju, dovesti mlade ljude, zaposliti ih. Dobiti saglasnost da se prime mladi ljudi koji će uz stare majstore naučiti zanat i onda ostati kao uposlenici i biti sljedeća generacija - ustvrdio je on dodavši da je ljude koji rade u tehničkom sektoru zatekao prije 31 godinu, kada je došao u ovu pozorišnu kuću.
Govoreći o izboru repertoarnih tekstova, među kojima se nalaze domaći savremeni i autori i klasici, ali i svjetski autori, Bajrović ističe da je domaći tekst zakonska obaveza ove kuće, ali da bi bio u njoj prisutan i da nije tako. No, njeguju također i svjetsku klasiku kao i savremeni tekst, istakavši da je cilj prije svega napraviti predstave koje će publika voljeti i zbog kojih će dolaziti u pozorište.
Nova vrijednost- Znam da postoje razmišljanja da se ne treba u prvom planu misliti na publiku. A na koga da mislimo? Ako mislimo samo na sebe, onda smo egoistični, sebični, nepotrebni - mišljenja je čelni čovjek Narodnog pozorišta Sarajevo podvukavši da se publici ne podilazi i da se ona ne može zavarati.
Smatra da se ne može reći za predstavu koja je prazna da je dobra, a da publika to ne prepoznaje. Podvlači da kvalitetnu, dobru predstavu publika prepoznaje i hoće da je vidi.
- I to je pravilo koje ja sebi kazujem i pokazujem posljednjih 30 i više godina svog života. Da nema dobre predstave koja nema publiku. Svaka koja nema publiku - nije problem u publici, nego u predstavi. To ne znači podilaženje, nego insistiranje na što kvalitetnijem proizvodu. Nazvat ću predstavu proizvodom jer pozorište proizvodi predstave i mi smo radnici u proizvodnji koji stvaraju novu vrijednost, jer uloga je nova vrijednost i ona donosi neki proizvod. I taj se proizvod prodaje, a kupcu treba ponuditi kvalitet - zaključio je na kraju razgovora za Fenu direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović.

Osnovna razlika između posla glumca koji mi je primaran i posla direktora je u kreativnosti

Bajrović:  Imamo vrlo male ansamble u svim umjetničkim segmentima

Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Drugi sajam „<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/325321/u-sarajevu-otvoren-prvi-sajam-izdavaca-knjige-u-nisama-vratiti-dignitet-domacim-izdavacima">Knjige u Nišama</a>“ (KUN) u Sarajevu bit će održan od 25. do 29. novembra u Bosanskom kulturnom centru, a slogan je&nbsp; „... još jedna knjiga u zidu“. 

Članovi i gosti

Organizatori su Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo i Zajednica izdavača/nakladnika u BiH, a planiran je bogat program koji uključuje predstavljanje autora i njihovih djela, prevodilaca, izdavača, te promocije knjiga, čitanja, javne razgovore, radionice...

Učestvovat će članovi Zajednice izdavača/nakladnika BiH - „Buybook“, „Connectum“, „Dobra knjiga“, Hrvatski leksikografski institut BiH, „Malik“, „University press“, „Vrijeme“, „Synopsis“, ali i članovi Zajednice nakladnika i knjižara Republike Hrvatske. Centralni gosti ovogodišnjeg KUN-a bit će izdavači i autori iz Vojvodine. 

- U niše jednog od najljepših objekata u Sarajevu, nekadašnje sefardske sinagoge, svoje knjige smjestit će 12 vodećih bh. izdavača/nakladnika, koji čine skoro 80 posto ukupne bh. izdavačke produkcije - kazali su organizatori.

Dodaju da u vrijeme obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u historiji BiH Dana državnosti bh. izdavači ispred niša žele poslati poruku o važnosti i značaju izdavaštva i knjige, kao temeljnog, javnog i svetog dobra za kulturni razvoj i identitet naše zemlje. 

Dva datuma

Direktor BKC-a Edin Kukavica istakao je da će ovaj projekt biti praznik izdavaštva, kulture i čitanosti. 

- Ovim sajmom koji simbolički organiziramo između dva datuma koji nose veliko značenje za našu državu želimo vratiti dignitet knjizi, izdavaštvu i domaćim autorima. Želimo poboljšati rad svih onih koji učestvuju u kreiranju jedne knjige i na taj način podići kulturu čitanja te razvijati čitalačku publiku - rekao je Kukavica. 
KUN će trajati do 29. novembra.

Bolji i uspješniji

- KUN je profilski okrenut bh. izdavačima i autorima i to ga čini drugačijim od drugih sajmova. Posebno je važno to što tako organiziran i koncipiran pravi odmak od pošasti uličnih sajmova koji nama, izdavačima, čine golemu štetu. Nadamo se da će ovogodišnji KUN biti po svemu bolji i uspješniji od prošlogodišnjeg - kazao je predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u BiH Muamer Spahić.

Predstavit će se 12 vodećih bh. izdavača/nakladnika, koji čine skoro 80 posto ukupne bh. produkcije

S prošlogodišnjeg sajma „Knjige u Nišama“

Sajam "Knjige u Nišama": Praznik izdavaštva, kulture i čitanosti

Anđela Jovanović, kćerka glumačkog para Branke Pujić i Dragana Jovanovića, krenula je stopama svojih roditelja.Nakon što se pojavila u seriji „Vojna akademija“, predstavama „Hotel 88“, „Ćelava pjevačica“..., fantastični dvojac Feđa Isović i Elmir Jukić pozvali su ovu srbijansku glumicu da igra u hit&nbsp; seriji <a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/406270/snima-se-nastavak-%E2%80%9Clud-zbunjen-normalan%E2%80%9C-ali-bez-senada-basica">„Lud, zbunjen, normalan“</a>. Nove epizode ovog sitkoma nedavno su snimane u sarajevskom naselju Hrasnica, a Anđela nam otkriva da igra novu djevojku Damira Fazlinovića, kojeg glumi Moamer Kasumović. Susret s Anđelom upriličili smo tokom njenog boravka u bh. prijestonici te smo razgovarali o snimanju LZN-a, ulogama, roditeljima...&nbsp;Kultna „Žaba“- Povod mog dolaska u Sarajevo je serija „Lud, zbunjen, normalan“ koju sam snimala s predivnom ekipom, uigranim timom koji radi savršene epizode dugi niz godina. Moram reći da je to predivno iskustvo, toliko pozitivne i dobre atmosfere dugo nisam doživjela, skoro kao porodična atmosfera. Osjećala sam se lijepo i prijatno. U bh. prijestonici sam boravila i na Sarajevo Film Festivalu s roditeljima, koji redovno dolaze na ovaj festival - govori nam Jovanović.&nbsp; Koju ulogu tumačite u LZN-u?- Igram Nikolinu Kolaban, Damirovu novu ljubav. Ona je balerina iz Beograda, koja je dio ansambla u Sarajevu. Zaista, velika mi je čast igrati u seriji koja je jedna od najpopularnijih u cijeloj regiji. Imala sam veliku tremu kad sam putovala u Sarajevo i kad sam došla, prvu noć nisam mogla nikako da spavam od treme i nekog straha. Tu su glumci i kolege koje mnogo cijenim i poštujem, Emir Hadžihafizbegović, Mustafa Nadarević, Moamer Kasumović, onda reditelj, scenarista. Čim sam došla na set, opustili su me i pružili sigurnost. Elmir je nekoliko puta vraćao scene koje nisu bile dobre, da se ponovo snime, ali kolege su bile tu kako bi mi pomogle. Na kraju je ispalo veoma dobro i moram priznati da sam ih sve zavoljela. Jeste li zbog nekog od kolega osjetili dozu straha na setu?- To je definitivno Mustafa Nadarević, kojeg godinama gledam, i smatram da je legenda. Onda i Emir Hadžihafizbegović, koji je, prema mom mišljenju, jedan od najboljih glumaca na Balkanu, pa i šire. A na neki način ga smatram dijelom naše porodice i prijateljem. Vjerovatno sam zbog toga imala tremu od njega.Hoćete li i u decembru biti na snimanju?- Iskreno se nadam da ću biti dio ekipe i u decembru. A svakako ću tu boraviti zbog jednog filma koji bismo trebali početi snimati krajem godine. Onda je za 25. decembar zakazano 250. izvođenje kultne predstave „Žaba“ pa ću doći s roditeljima kako bismo podržali glumce ovog neprikosnovenog komada. &nbsp;Vlastiti putVaši roditelji su, također, glumci. Šta ste naslijedili od mame, a šta od oca?- U principu, naslijedila sam i od jednog i od drugog ponešto. Neki mi kažu da više ličim na majku, dok drugi tvrde da sam na oca. Veoma je važno da sam dobila dobar odgoj od roditelja. Genetika je čudo pa ličim na jedno, ali i drugo. S druge strane, veoma je važno da čovjek bude autentičan, iako je lijepo imati osobine roditelja, mnogo znači kada imate vlastiti put. Evo jednostavnog odgovora, karakterno sam tatina, a fizički ličim na mamu. Volim džez, a bila sam i na koncertu Lepe Brene &nbsp;Svirate klavir i volite džez. - Istina, sviram klavir i kontrabas. A evo ispratila sam i Jazz Fest u Sarajevu dok sam tu bila. Zaista volim muziku, to mi je velika strast. Volim da pjevam džez, ali i da ga slušam. Onda volim i druge vrste muzike, nedavno sam bila na koncertu Lepe Brene u Beogradu i bilo mi je super. Baš sam uživala. &nbsp;Bosanska iskrenost - Vrlo sam društvena osoba. Prija mi kada upoznajem nove ljude, posebno kada dođem u bh. prijestonicu, gdje se zaista osjećam kao kod kuće. Ljudi su topli, sadrže nevjerovatnu iskrenost i opuštenost u odnosima, zbog toga ih volim. Iskreno, moja želja je da radim u Sarajevu – iskrena je Jovanović. &nbsp;

Igram Nikolinu Kolaban, Damirovu novu ljubav. Ona je balerina iz Beograda, koja je dio ansambla u Sarajevu

Jovanović: Velika je čast igrati u LZN-u

Anđela Jovanović, nova zvijezda hita "Lud, zbunjen, normalan": Bilo me je strah Mustafe Nadarevića

Ove godine "Nikon", u saradnji s NRC Nederland, jednim od vodećih holandskih novina, organizira državni fotokonkurs. Uz pomoć svjetskog blogera Roela de Rama (Roell de Raam), svaki mjesec "Nikon" i NRC predstavljaju jednog od vodećih holandskih fotografa. Ovog mjeseca to je Mladen Pikulić, koji će svoje znanje prenijeti Roelu i mnogobrojnim čitaocima novina NRC. On je profesionalni fotograf koji se specijalizirao u portretima. Fotografira već 20 godina u Holandiji za razne organizacije i medije poput magazina, pozorišta, koncertnih dvorana... Najradije fotografira ljude, kao što je fotografirao na desetine poznatih holanđana i kraljevsku porodicu. - Od kada se sjećam svog postojanja, bio sam uvijek fotograf. Fotografija je moj posao, ali ujedno pasija, umjetnost i inspiracija moga života. Fotografija je jednostavno moj život. Najradije fotografiram ljudska lica, zato što sam uvijek bio zainteresiran u ljude. Lica ljudi u godinama su za mene kao pejzaž njihovih života - kaže Mladen.&nbsp;Vječita inspiracija pravljenja fotografija je neponovljivi ugao i momenat fotografiranja.&nbsp;


Mladen Pikulić je Sarajlija, koji je fotografiju upoznao od djetinjstva. Njegov brat Nino Pikulić bio je urednik fotografije sarajevskog AS-a i "Oslobođenja". 

Mladen je i sam bio fotoreporter, član ULUPUBIH-a, te je dobitnik i brojnih međunarodnih nagrada i priznanja. Jedna od njih je i nagrada za fotografiju teško oboljele bake Neni (Nany) od Alzheimerove bolesti koju je, zajedno sa stotinama drugih, napravio tokom dvoipogodišnjeg snimanja oboljelih lica od ove teške bolesti u domu "Schieldershoek" u Hagu.
Pikulić je autor i nekoliko fotografskih knjiga, a njegove fotografije su izlagane u muzejima i fotogalerijama u Njujorku, Berlinu, Hagu, Amsterdamu. O njegovom radu pisale su velike medijske agencije poput BBC-ja, "Washington Posta", te skoro svi mediji u Holandiji.

Autor je i nekoliko fotoknjiga, a njegovi radovi su izlagani u muzejima i galerijama širom svijeta

Mladen Pikulić odabran za vodećeg holandskog fotografa

Glumac, reditelj i autor Zijah A. Sokolović nizom programa obilježava 50 godina profesionalnog glumačkog rada.

U&nbsp;Sarajevu je upriličen posebni program, s obzirom na činjenicu da je tu sve počelo, u novembru davne 1968. godine. Tada je odigrao prvu profesionalnu glumačku ulogu.&nbsp;U okviru proslave jubileja bit će upriličene predstave, izložba, te poseban performans u Sarajevu.

U okviru proslave jubileja bit će upriličene predstave, izložba, te poseban performans u Sarajevu

Zijah A. Sokolović u okovima obilježio 50 godina glumačkog rada

Za <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/323254/veliki-glumac-i-reditelj-admir-glamocak-o-kolegama-radu-sa-mladima-novim-predstavama-zivimo-tuzno-od-dogadaja-do-dogadaja">Admira Glamočaka</a> (56) kažu da je sve što je odigrao, bilo na filmu, u pozorištu ili na televiziji, doživjelo uspjeh.Glumac, reditelj i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (ASU) vrlo rijetko daje intervjue te generalno izbjegava pojavljivanje u medijima, ali smatra da ovog puta ima šta ispričati. Nedavno je SARTR-ova predstava „Brašno u venama“, u kojoj igra, proglašena za najbolju na festivalu u Skoplju, a u Narodnom pozorištu Mostar Glamočak početkom naredne godine počinje pripreme za novi komad, dok će ga TV publika moći gledati i u novim epizodama „Lud, zbunjen, normalan“ i, kako kaže, tri filmska ostvarenja, ali, naglašava, ako se pare sakupe. &nbsp;Izvrstan ansamblKrenuli smo od nagrade u Skoplju.- Apsolutno, priznanja mi mnogo znače i na neki način to je potvrda da sve što radimo ima nekog smisla. Nekako mislim da je, kada je u pitanju pristup teatru, priča najvažnija. Tema kojom se predstava bavi je vrlo važna, a usto od velikog značaja je i kada imate izvrstan ansambl, dobru atmosferu, divne kolege... I kada se sve to poklopi, čovjek jednostavno poželi da takav komad ima na repertoaru i u svojoj biografiji. To je dokaz da ono što radimo ima smisla - govori Glamočak. &nbsp;Hoće li biti novih projekata?- Početkom 2019. radit ću predstavu u Narodnom pozorištu Mostar prema tekstu Mate Matišića, a naziv je „Anđeli Babilona“. U pitanju je vrlo aktuelna tema. Komedija jeste po žanru, ali se dotiče naše političke situacije, zapravo cijele političke situacije u regionu. To je nešto čemu se radujem, s obzirom na to da je moj prvi novi projekt u ovoj sezoni. Ja potpisujem režiju, a najvjerovatnije da ću i igrati. &nbsp;Jeste li zahtjevni pri izboru glumaca?- Pa ne znam, bitna je količina strasti koju dijelimo prema poslu. To s jedne strane, a s druge je vrlo važno da su ljudi oslobođeni sujete i da nekako svi uđemo u projekt kao da ništa ne znamo, da ga gradimo ispočetka kao da nam je prva uloga u životu. Ima dosta takvih kolega i s njima obično dijelim prostor scene. Nekako, najbliže su mi kolege iz moje generacije i uvijek rado igram s njima, a ima i mnogo mladih ljudi koji se s jednakim zanosom i strašću upuštaju u svaki novi teatarski izazov. &nbsp;Pogriješit ću S obzirom na to da ste profesor na ASU, kako Vam se čine nove generacije studenata?- Žele da uče, posmatram ih četiri godine dok su na Akademiji i zaista su odani. Neki se promijene tokom škole, što je, također, očekivan period glumačkog odrastanja. Sve to na kraju dođe na svoje i jasno je da bez velikog ulaganja, rada i truda nema dobrog hljeba od ovog posla. &nbsp;Čini mi se ili ste zaista napravili pauzu kada su TV projekti i film u pitanju?- Nisam napravio pauzu. Nedavno sam snimio devet novih epizoda „Lud, zbunjen, normalan“, a prije toga sam snimao seriju „Ne diraj mi mamu“, koja se prikazuje na Novoj TV. U planu su još tri seta snimanja LZN, onda u pripremi su i tri filma o kojima još ne mogu govoriti. Jedan od njih je i od Pjera Žalice „Praznik rada“, pa ćemo vidjeti koji će biti realiziran. Sudeći po onome kakva je situacija u bh. kinematografiji, bilo bi zaista veliko kad bi se realizirala sva tri. &nbsp;Koji lik tumačite u novim epizodama LZN-a?- To je neki lik koji se pojavio prije možda dvije sezone, ali kratko. Radi se o direktoru mostarske televizije. On se zaljubljuje u Mariju, koju glumi Tatjana Šojić, i sad je to čovjek koji želi napraviti političku karijeru, tako da mi je to bilo uzbudljivo i zanimljivo.Kako Vam se danas čini društvena situacija?- Vjerujte, šta god kažem ili mislim, pogriješit ću. Nisam dobar prognozer oko toga, a što se tiče nekih drugih stvari, mogao bih govoriti, a o politici, zaista, ne.&nbsp;Kuda idemo?- Joj, kad bih to znao. Nisam vam ja politički analitičar, oni to znaju. Iskreno, radim svoj posao, živim od njega i volim ga. Kad bismo svi tako mogli, onda bismo krenuli naprijed i onda je nebitno gdje ko i u kojoj fotelji sjedi. Naš se narod, nažalost, neće osvijestiti i napraviti bolje. Svake četiri godine mislimo da će se osvijestiti, ali očito nam je dobro, pa ne želimo promjene. Zato na tom polju nemam optimizma, ali imam ga kada je Bosna u pitanju. Proputovao sam skoro cijeli svijet i ne bih mijenjao ne znam koji grad za trun Bosne. Užasno sam vezan za našu zemlju, koja je prelijepa, još samo kad bi ljudi vidjeli tu ljepotu, bilo bi nam svima dobro.&nbsp; &nbsp;„Dame biraju“&nbsp;Može li se ponoviti hit-predstava „Dame biraju“?- Predstava koju smo napravili prije četiri-pet godina još živi i mnogo igraju. Popularnija je, zapravo, dosta se više igra u regionu nego kod nas. Naravno da se može nešto takvo napraviti, ali treba naći druge i nove teme i tekstove. &nbsp;Šta je garancija uspjeha &nbsp;Dosta predstava u kojima glumite ima dug vijek trajanja.- S jedne strane, fenomen takvog uspjeha je sama predstava, zapravo priča. Nekako, uđem u projekt za koji mislim da će dugo živjeti, igram s kolegama koje izuzetno cijenim i volim, onda to na neki način garantira i uspjeh, ali i dug život predstave.

Adin Hebib za "Dnevni avaz": Napisao sam testament i riješio grobno mjesto, da država ne brine

Fatima Kazazić: Rado učim od Jasne Žalice

Koncert grupe "Psihomodo pop" u Sarajevu

Izložba Osmana Arslanagića "Znakovi pored puta“

Tanović finalizira “Uspjeh“, a Žalica radionicu privodi kraju

''Sve se nekako preživi, osim smrti'' – priča o Sarajevu

Večeras prva repriza baleta „Okovani Prometej“

Reditelj "Južnog vetra" Miloš Avramović za "Avaz": Ima dosta Balkana u duhu filma

Višeminutni aplauz za "Okovanog Prometeja"

Uspjeh bh. pjesnika Darka Cvijetića: Radujem se zvuku svojih pjesama na drugom jeziku

Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Sajam "Knjige u Nišama": Praznik izdavaštva, kulture i čitanosti

Anđela Jovanović, nova zvijezda hita "Lud, zbunjen, normalan": Bilo me je strah Mustafe Nadarevića

Mladen Pikulić odabran za vodećeg holandskog fotografa

Zijah A. Sokolović u okovima obilježio 50 godina glumačkog rada

Admir Glamočak otvoreno za "Avaz": Svake četiri godine mislim da će se narod osvijestiti

Kultura

Adin Hebib za "Dnevni avaz": Napisao sam testament i riješio grobno mjesto, da država ne brine

Fatima Kazazić: Rado učim od Jasne Žalice

Koncert grupe "Psihomodo pop" u Sarajevu

Izložba Osmana Arslanagića "Znakovi pored puta“

Tanović finalizira “Uspjeh“, a Žalica radionicu privodi kraju

''Sve se nekako preživi, osim smrti'' – priča o Sarajevu

Večeras prva repriza baleta „Okovani Prometej“

Reditelj "Južnog vetra" Miloš Avramović za "Avaz": Ima dosta Balkana u duhu filma

Višeminutni aplauz za "Okovanog Prometeja"

Uspjeh bh. pjesnika Darka Cvijetića: Radujem se zvuku svojih pjesama na drugom jeziku

Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Sajam "Knjige u Nišama": Praznik izdavaštva, kulture i čitanosti

Anđela Jovanović, nova zvijezda hita "Lud, zbunjen, normalan": Bilo me je strah Mustafe Nadarevića

Mladen Pikulić odabran za vodećeg holandskog fotografa

Zijah A. Sokolović u okovima obilježio 50 godina glumačkog rada

Admir Glamočak otvoreno za "Avaz": Svake četiri godine mislim da će se narod osvijestiti