Bosanskohercegovački dječiji mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" ponovo će se igrati u Pozorištu mladih Sarajevo i to 23. marta u 18 i 19.30 sati te 24. marta u 18 sati.&nbsp; U novoj pozorišnoj sezoni za ovaj komad osvježena je i postava mladih glumaca, pjevača i plesača.
Mjuzikl je rađen u produkciji Muzičkog ateljea u Bosni i Hercegovini i Muzičko-obrazovnog sistema "Basics škola", a u koprodukciji s Pozorištem mladih Sarajevo.

Mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Predstava Bitef teatra iz Beograda „Jami distrikt“ reditelja Kokana Mladenovića izvedena je tri večeri zaredom u Kamernom teatru 55. Prvi put je sarajevskoj publici predstavljena u okviru Festivala „Dani Jurislava Korenića“ u decembru 2017. godine.&nbsp;&nbsp; 
Balkanska društva

Jednu od glavnih uloga ostvarila je Beograđanka Isidora Simijonović, koja nam je ovom prilikom govorila o predstavi koja se bavi pitanjem nacionalnog identiteta u savremenim balkanskim društvima, ali i o boravku u glavnom bh. gradu.

- Drago mi je što smo opet u Sarajevo. Posebno jer to znači da je predstava imala uspjeha prilikom našeg prvog dolaska. Lijepo mi je ovdje, pa se baš radujem što sam ponovo došla, kao i ljudima ovdje, atmosferi i hrani – govori nam Simijonović.

„Jami distrikt“ zahtijeva i određenu fizičku spremu glumca, što Isidori ne pada teško.

- Kada radiš nešto u šta vjeruješ i što te do te mjere pokreće i uzbuđuje, to čovjeku ne pada teško. I kad smo pravili predstavu, naše prve probe su bile improvizacije na zadate teme. Vrlo dobro osjećamo i znamo predstavu i ona nas sama vodi kroz sve. Volimo je igrati iako sa strane to izgleda veoma naporno - rekla je Simijonović.

Ističe i da publika u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori slično reagira na poruku predstave.

- Reakcije publike imaju mnogo veze sa samim tim o čemu mi govorimo u predstavi. Ljudi dobro prepoznaju teme kojima se bavimo i vrlo su im bliske. Bar je to neki moj utisak. To je ono što mi govorimo u predstavi, a to je da ljude ne mogu odrediti nacionalnosti, niti mogu odrediti šta su oni. Ljude više određuje to što vole doći u pozorište i pogledati dobru predstavu nego to odakle geografski potiču – kazala je Simijonović.

Krenuti dalje

Osvojila je mnogo nagrada, a posljednja je bila upravo u bh. prijestonici. Kako ističe, lijepa je stvar dobiti priznanje.

- S druge strane, nagrade donose određenu odgovornost i to je još jedan razlog da se potrudiš i ne razočaraš ni sebe ni druge ljude koji su odlučili da tvoj rad nagrade. Lijepo je, ali nekako to čovjek ostavi sa strane i krene dalje, trudi se opravdati to – iskrena je Simijonović.
 
Nije bitan format 

Jednu od posljednjih uloga Isidora je ostvarila u popularnoj TV seriji „Ubice moga oca“. Ističe da, bez obzira o kojem se formatu radi, suština glume se ne mijenja.

- TV i pozorište se razlikuje u smislu stepena spoljašne ekspresije, ali preciznost i emocija moraju biti tu, i u jednom i u drugom formatu. Meni je uvijek mnogo važnije šta je to što radim nego u kojem je formatu – govori Simijonović.

Nagrada iz Sarajeva me obavezuje

U prostorijama jednog od pet depandansa Muzeja Sarajeva, Brusa-bezistanu, otvorene su dvije izložbe - "Urbani razvoj Sarajeva" i „Makete Sarajeva“. Izložbe prikazuju prostorni razvoj bh. prijestonice od najstarijih vremena, preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austrougarskog perioda, pa sve do danas.Dvije izložbe Prema riječima direktora Muzeja Sarajevo Mirsada Avdića, ulaz na ove izložbe je slobodan.- Mnogo pažnje posljednjih dana izazvale su ove dvije izložbe. Uz njih, posjetioci svakodnevno imaju priliku pogledati neke od stalnih postavki koje se nalaze u našim depandansima, Svrzinoj kući, Despića kući, Muzeju Jevreja, Muzeju Sarajeva 1878.–1914. te Brusa-bezistanu – ističe Avdić.Osim stalnih tematskih izložbi, poput onih iz osmanskog ili austrougarskog perioda, koje su i najposjećenije, u Muzeju Sarajeva pripremaju se i za brojne druge aktivnosti. - Trenutno pripremamo izložbu iz naše umjetničke zbirke povodom Dana Kantona Sarajevo, a u pripremi je i otvaranje jedne spomen-sobe na brdu Žuč te jedno arheološko iskopavanje – kazao je Avdić. &nbsp;Likovni umjetnici Direktor je istakao i da će posjetioci Muzeja do juna imati priliku pogledati i jednu veliku izložbu na kojom će se predstaviti neki od trenutno najznačajnijih bh. likovnih umjetnika.- Pripremamo i izložbu naših savremenih likovnih umjetnika, poput Safeta Zeca, Edina Numankadića, Affana Ramića. Svi naši prostori su zauzeti stalnim izložbama, a međuprostor koristimo za povremene izložbe, kakva će i ova biti. Zbog toga nam nedostaje jedna galerija gdje bi se, svako malo, moglo izlagati – dodao je Avdić. 45.000 posjetilaca- Prošle godine zabilježili smo blizu 45 hiljada posjeta. Trudimo se da u saradnji s Turističkom zajednicom, ali i lokalnim zajednicama, vrijedne muzejske eksponate približimo kako stranim gostima tako i svim građanima Sarajeva i BiH. Posebno sarađujemo s općinama i školama – zaključio je Avdić.

U pripremi izložba Zeca, Numankadića, Ramića...

Predstava „Indijanska priča“ rediteljke Saše Broz (49) prije nekoliko dana je premijerno izvedena u Gradskom kazalištu Žar ptica u Zagrebu. Predstava inspiraciju crpi iz bogate mitologije sjevernoameričkih Indijanaca, a tako je i zamišljena - kao niz kratkih sličica jedne kulture temeljene na duhovnosti. Važan element predstave su zvukovi životinja i prirode koje dijelom proizvode sami glumci.Nakon premijere Broz je u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila o nastanku „Indijanske priče“, projektima koje je ranije radila, a Titova unuka nam je otkrila i da zbog različitih mišljenja sve više izbjegava govoriti o svom djedu.&nbsp;Prijatelji i struka- Pokušavam pitanja koja nisu vezana za ono čime se bavim svesti na minimum. Ja svoj put gradim nevezano od genetskog naslijeđa, od kojeg, naravno, ne bježim. Prezime mi ne pomaže konkretno, osim što imam puno više medijske pažnje, što je za predstave koje radim veoma dobro. Također, niti mi ne odmaže nešto posebno, jer oni koji djeda gledaju u nekom negativnom kontekstu, koliko je meni poznato, nisu baš ni zainteresirani za kazalište. Meni je sveto pismo ono što misle moji prijatelji i struka o tome šta radim, a u konačnici sama sam prema sebi najkritičnija – govori nam Broz. &nbsp;Šta novo donosite na scenu s „Indijanskom pričom“?- Predstava nas vraća u mitsko doba sjevernoameričkog kontinenta kada su ondje živjeli domoroci u savršenom skladu s prirodom. Znanja o čovjeku i svijetu, običaji i mudrosti brojnih generacija prenosili su se isključivo usmenom predajom. &nbsp;Koja je osnovna poruka? - U našoj predstavi plemenski mudrac Iagoo otkriva mladim članovima plemena, ali i svima u publici, koliko smo duboko povezani s prirodom i ovisni o njoj. U pričama o godišnjim dobima, hrabrosti, ljubavi, poštenju i pravednosti sudjeluju svi članovi plemena, prenoseći tako drevne indijanske mudrosti današnjoj generaciji.Sjajne kritikeVaš komad "Igra u dvoje" dobio je dobre kritike publike.- Ova predstava je imala vrlo zanimljiv put. Nakon sjajnih kritika i uspješne prve sezone igranja interes publike u drugoj sezoni je takav da se predstava morala preseliti na veću pozornicu. Presretna sam zbog toga. Sjajan odziv publike na "Igru u dvoje" dokaz je da nisu samo predstave koje se bave aktualnom političkom problematikom one koje zanimaju publiku.Za ovu dramu je specifično i to da, iako je pisana za dvoje, razotkriva mnogo likova. - Publika je sigurno pronašla mnogo asocijacija na obrasce muško-ženskih odnosa. Od toga nismo bježali, dapače, to je i čar te teatarske igre. Osim odnosa glavnih likova i činjenice da se isprepliću u dva vremena, ubacila sam i još jedan odnos posebno zanimljiv publici, a to je privatni odnos glumaca.U predstavama koje režirate izbjegavate aktuelnosti. Inače, pratite li trenutnu društvenu situaciju? - Ne pratim društvenu situaciju, nego situacija prati sve nas. Sve koji živimo u ovom okruženju dakako tiče nas se svaka odluka vezana za naš život. Svi plaćamo račune, hranimo i školujemo djecu. U prvom redu žalim da veliki broj punoljetnih građana nije svjestan da sami biraju svoju budućnost i da neizlaženjem na izbore utječu ne samo na svoju već i na budućnost svih nas. Bez razmišljanja bih uvela novčanu kaznu za sve punoljetne osobe koje bez ozbiljnog razloga ne izađu na izbore. Vrijeme u kojem živimo nije jednoznačno i ono što ovoga trenutka najviše nedostaje to je nada u bolje sutra. Društvo u kojem živimo projicira svoje probleme i u samu srž umjetnika koji sve češće ostaju bez onoga što je bit same umjetnosti, a to je sloboda. Umjetnost je lijepa tek u punoj svojoj polivalentnosti jednako kada pruža utjehu i utočište, ali i kada je subverzivna. Podanička umjetnost je običan škart.Balet me naučio discipliniZavršili ste balet u Rusiji. Razmišljate li možda da režirate neku baletnu predstavu? - Nemam takvih ambicija, ali baletna karijera sasvim sigurno me oblikovala kao umjetnicu, naučila disciplini, organizaciji, upornosti i predanosti onome što radim. Za razliku od svojih kolega i kolegica, scensko iskustvo pokreta na sceni je nevjerojatno važno iskustvo za sve što danas radim u teatru.Utjeha ili katarza- Kazalište nikad nije ostalo bez svoje publike. I u najtežim vremenima ljudi su u kazalištu tražili ili utjehu ili katarzu. Kada jedan direktor odlazi i na njegovo mjesto dolazi neko drugi, nerijetko se desi upravo ono s čime se susrećemo u politici, svaka nova vlast ispisuje svoju historiju brišući sve iza nje. To dovodi do gubitka publike. Dobre stvari koje je neko napravio svakako treba nastaviti, a mijenjanje trenda i estetike je mukotrpan proces, od kojega, dakako, ne treba odustati, ali radikalni zaokreti nikad se nisu pokazali kao kvalitetno rješenje – kaže Broz. &nbsp;Tuzla prije Sarajeva - Rado bih došla s nekom predstavom u Sarajevo, ali to ipak ovisi o dogovoru direktora o mogućem gostovanju. Čini se da ću ipak prije Sarajeva do Tuzle – ističe Broz.

Saša Broz za "Avaz": Zbog prezimena moje predstave imaju puno medijske pažnje

Zapaženu ulogu u predstavi „Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama“, osim sjajnih Vedrana Đekića, Milana Pavlovića i Aleksandra Seksana, ostvario je i mladi glumac Deni Mešić. Ulogu Hajdi beja odigrao je briljantno, a, kako nam je kazao, velika čast mu je bila što je uopće dobio priliku zaigrati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;Pjesma iz filma- Tokom školovanja želja mi je bila da radim s profesorom i glumcem Admirom Glamočakom. Rad na predstavi je drugačiji od onoga kako smo radili tokom školovanja, u pozorištu je opuštenije i zaigranije. Činjenica da u predstavi igram s velikim glumcima, daje mi podstrek da se još više trudim. Jedni drugima smo bili velika podrška – kaže Mešić.Posebno ga raduju reakcije publike te činjenica i da je nakon četiri izvođenja sala Narodnog pozorišta Sarajevo bila ispunjena do posljednjeg mjesta.- To puno govori o tome kakva je predstava. Prilazili su mi ljudi s pozitivnim kritikama govoreći kako već drugi put gledaju predstavu. Uvijek se naježim na kraju predstave, kad krenemo ka publici, a u pozadini ide pjesma iz filma „Valter brani Sarajevo“. Vidim ljude kojima su pune oči suza, vidim zadovoljne ljude, nasmijane, ispunjene, osjećam da će kući otići punog srca i onda znam da smo napravili dobar posao – ističe Mešić.Aktuelna pričaOvom mladom glumcu posebno je drago što je imao priliku zaigrati u predstavi koja je, na neki način, omaž kultnom bh. glumcu Rejhanu Demirdžiću i njegovom „Fistiku“.- Osjećam se ponosnim. Mislim da je ovo aktuelna priča. U svakom poslu postoji jedan Fistik i mislim da nam uvijek treba jedan „Fistik“. Ohrabrujuće je i to što je ostalim glumcima bilo zadovoljstvo raditi s kolegicom Martinom Mandek i sa mnom. Pohvalili su nas nakon premijere, a vjerujem da će nam svako igranje biti sve bolje i bolje – dodao je Mešić.&nbsp;Osim ovom predstavom, trenutno je zauzet i pripremama za premijeru „Ćelave pjevačice“ na Akademiji scenskih umjetnosti koja je zakazana za 14. mart u NPS-u.

Deni Mešić: Uvijek nam treba jedan Fistik

Nagrada „ZagrebDox Pro Online Mentor“ dodijeljena je rediteljki Nejri Latić-Hulusić i producentici Sabrini Begović-Ćorić za dugometražni dokumentarni film „Heretik“.Ovo priznanje, uz diplomu, nosi i jednogodišnje online mentorstvo s Hankom Katelicevom, producenticom HBO-a za Evropu. Ostvarenje koje je nastalo u produkciji HAVA Sarajevo govori o mladom Bosancu koji je odgojen u radikalnoj islamističkoj zajednici.Novi život- Nismo očekivale nagradu za film, jer ga nismo ni prijavili da se takmičimo. Više nam je trebao uvid vrhunskih profesionalaca iz svijeta dokumentarnog filma u sam projekt. Svakako, divno je i to što smo kao nagradu zapravo dobile godinu mentorstva – kaže Latić- Hulusić. Inspiracija za ovo dokumentarno ostvarenje bio je Dino. - On je postao žrtva novih ideologija koje su se poslije rata počele infiltrirati među muslimane. Dino je nevjerovatan mladi čovjek. Bez obzira na sve što je prošao i još prolazi kao posljedice odluka njegovog oca, koji je u konačnici i sam žrtva radikalnih ideologija, bori se svaki dan da započne novi život. Lično, nikada nisam vidjela nekoga ko ima toliko snage da toliko puta ponovo ustane nakon što ga život nokautira – pojašnjava rediteljka.&nbsp;Čovjek i okolinaDodaje da, iako je ispričana priča o jednom čovjeku, mnogi se mogu pronaći u njoj. - Film se ne bavi obradom teme radikalizma s aspekta vijesti i statistike. "Heretik" je priča o jednoj sudbini, film o odnosu jednog oca i sina, mladog čovjeka i okoline. Ne znam koliko je djece slijedilo svoje porodice ili propovjedače ove ideologije, ali iz zemlje u kojoj su toliki mladi ljudi sada pod zemljom, jedan čovjek, jedna porodica koja je vrbovana da ide na strana ratišta je itekako previše – navodi rediteljka. &nbsp;Važan je balansLatić-Hulusić i Begović-Ćorić diplomirale su na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Harisa Pašovića.- Nakon što smo diplomirale osnovale smo Udruženje HAVA Sarajevo da ne bismo čekale druge da nam produciraju filmove. HAVA Sarajevo sedmu godinu raste i postaje sve ozbiljnija platforma. U ovom poslu važno je naučiti dijeliti i dobro i loše skupa, savladavati svakodnevni stres i gubitka i uspjeha. Sabrina i ja smo sarađivale na svim dosadašnjim projektima, skupa režirale i producirale. Recept za našu dugotrajnu saradnju i uspjehe je dobro balansirati prijateljstvo i profesionalnost, što znači biti jedna drugoj rame za plakanje i istovremeno najoštrija kritičarka – kaže Latić–Hulusić.

Nejra Latić-Hulusić: Dino je žrtva radikalnih ideologija

Prvaci i solisti Baleta Narodnog pozorišta Beograd sinoć su na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo izveli balet "ONI" koreografa Đorđa Makarevića.&nbsp;&nbsp;Balet "ONI" dobio je prestižnu nagradu "Terpsihora" za najbolju režiju i koreografiju, kao i nagradu "Belgrade Edit Culture" za najbolju savremenu predstavu.&nbsp;Predstava je gostovala i na prestižnom "13-om Beogradskom Festivalu Igre" predstavljajući Beograd i Srbiju, rame uz rame s najvećim baletskim produkcijama i koreografima iz svijeta. Također, pozvana je i na velike i značajne festivale u Meksiku, a sinoć je publika imala mogućnost da vidi ovu sjajnu predstavu u okviru festivala "Sarajevska zima“.
-	Jedna naizgled mirna i povučena porodica svojim žrtvama učinila je da najmanje 15 mladih djevojaka na surov način izgube svoje nevine živote. Isprepletena istinita životna priča, prožeta različitim emocijama, apsolutno nikoga ne ostavlja ravnodušnim.&nbsp;Bilo je fascinantno vidjeti kako je mladi koreograf Đorđe Makarević uspio ovako ozbiljnu i kompleksnu istinitu priču postaviti na scenu i publiku vješto uvesti tako duboko u predstavu, da osjete i prožive emociju koju su doživjele žrtve pomenute priče – stoji u saopćenju NPS-a.

Balet "ONI" izveden u NPS-u

U Narodnom pozorištu Tuzla u petak, 9. marta, u 18 sati održat će se premijera dječije predstave "Sretni sat" autora Midhata Kušljugića, dok je reprizno igranje predstave zakazano za subotu tačno u podne.&nbsp; &nbsp; Predstava je napisana prema motivima narodne priče, odnosno, kako je rečeno na pres-konferenciji, prema&nbsp;priči za laku noć koju je Denisu Hadžiću, autoru muzike u "Sretnom satu", pričao njegov otac.&nbsp;&nbsp;- Predstava je za našu djecu koja zaslužuju bolju budućnost od stvarnosti u kojoj trenutno živimo. Kroz predstavu govorimo o porocima, manama, šta je dobro, a šta loše i, što je jako zanimljivo, riječ je o interaktivnoj predstavi koja je velikim dijelom filmovana. Interakcija filma i scene je za nas nešto novo i, usudit ću se reći, revolucionarno – kaže Midhat Kušljugić, autor, reditelj i glumac u predstavi "Sretni sat". 
Jedna od najzahtjevnijih uloga povjerena je Edisu Žiliću, koji će igrati tri brata, a sam on nije govorio toliko o predstavi koja je pripremana mjesec i po i čiji su vanjski kadrovi snimani po debelom minusu i snijegu, već o izazovima današnjice koji su pred našim najmlađima.&nbsp;- Predstava je puna iznenađenja i magičnih trikova, ali više bih govorio o predstavi iz ugla roditelja. I sam imam klinca i trudim se da mu pronađem što kvalitetniji sadržaj uz koji će odrasti. Na Youtube kanalima ima dosta nekakvog sadržaja, ali u tom kvantitetu nedostaje kvaliteta. Molim ga da ne gleda, ali on to sam bira tako da pozorište ostaje jedina mogućnost gdje klinci mogu pogledati kvalitetan sadžaj. Predstava baš podsjeća na stare dobre emisije uz koje smo mi odrastali – kaže glumac Edis Žilić. 
Predstava "Sretni sat" rađena je u koprodukciji NP "Tuzla" i RTV7 Tuzla. Igraju: Edis Žilić, Jasmina Čelebić–Tanović, Midhat Kušljugić, Mirna Mišković, Siniša Udovičić i Alisa Brkić. Muziku je radio Denis Hadžić, a scenografiju, izbor kostima i dizajn plakata Siniša Udovičić.

Tuzla: Predstava "Sretni sat" za djecu koja zaslužuju bolju budućnost

Samostalna izložba radova bh. fotografa Almina Zrne pod nazivom "Apologija Erosa" postavljena je u fotografskoj galeriji "Lik" u Beču.
Dvadeset i pet radova iz ciklusa "Apologija Erosa" predstavljaju presjek Zrninog stvaralaštva u posljednje tri godine.
U srcu bečke umjetničke četvrti Špitelberg, u prepunoj galeriji, publika je imala priliku informirati se o radu tog bh. umjetnika i razgovarati sa njim o ideji izložbe, kao i tehnikama rada i uslovima fotografskog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini.
Izložbu je otvorio vlasnik i glavni kustos galerije "Lik" Erik Berger (Eric), koji je nadahnuto govorio o Zrninim radovima.
Berger je zahvalio posjetiocima za odziv, te istakao da odavno jednom otvorenju u galeriji "Lik" nije prisustvovao veći broj ljudi.
Austrijska publika iskazala je ogroman interes za Zrnine radove, kao i za njihov otkup, zbog čega autor nije krio zadovoljstvo.
Izložba će biti postavljena do 4. aprila, nakon čega će je moći pogledati publika u Ljubljani i Dubrovniku.

Almin Zrno izložio radove u Beču

Izložba "Svjedočanstvo - istina ili politika" koja je dio projekta "Svjedočanstvo - istina ili politika: Koncept svjedočanstva u komemoraciji jugoslavenskih ratova" otvorena je danas u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Na izložbi je predstavljeno 15 međunarodnih umjetnika i umjetničkih parova, a umjetnički pristupi variraju od arhivskih do participativnih audio-vizuelnih i antropoloških istraživanja, te statističkog i tehnološkog promišlјanja.
Mlada umjetnica Lala Raščić rasvjetljava manipulativne narative vezane za ratnu prošlost, a ideja je bila da napravi transkript arhiva, kako bi se iz toga izvukle neke vrijednosti. Ali u njenom radu desilo se nešto sasvim drugo...
- Materijal je bio iznimno težak, pa je moj rad poprimio drugu dimenziju. Na kraju govorim o tome kako je zapravo teško napraviti rad na tu temu – kazala je Raščić.
Bazu projekta čini audioarhiv od više od 200 intervjua vođenih s učesnicima rata i antiratnim aktivistima, a razmatra i intervjue (svjedočenja) i umjetničke radove kao svjedočanstva.
Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović istaknula je da je kvalitet projekta taj što u njemu učestvuju mladi ljudi koji nemaju nikakvo ratno iskustvo, generacije koje su rođene poslije rata, ali koje propituju prošlost, prošlost svojih očeva, kako bi možda mogli živjeti u boljem društvu, te da su "nove generacije stasale i hoće da se bave ovim pitanjem".
Na otvorenju izložbe predstavljen je i performans umjetnika Mersida Ramičevića.
Izložba je dio projekta "Europe for Citizens", realizirana je uz pomoć Fonda otvoreno društvo BiH, a za posjetioce će biti otvorena do 6. aprila.
Prošle godine bila je postavljena u Trentu u Italiji i u Beogradu, a nakon Sarajeva bit će postavljena u Banjoj Luci.

U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba "Svjedočanstvo - istina ili politika"

Promocija knjige "Porodica Otrovković" autorice Azre Dević iz Fojnice održat će se u petak, 9. marta 2018. godine, u sali hotela Reumal u Fojnici s početkom u 19 sati. Dević je prosvjetna radnica koja je cijeli radni vijek posvetila djeci, kako u okviru posla tako i u okviru vannastavnog rada i aktivnosti. Kao rezultat toga nastale su i njene dvije knjige "Galeb Gagi" i "Porodica Otrovković".&nbsp;&nbsp; Promotori knjige bit će novinar Kenan Topalović, prosvjetna radnica Selma Beganović i nastavnik likovne kulture Nazif Pamić. 
Kako nam je rekla Azra Dević, pošto je knjiga namijenjena najmlađima, djeca će zauzeti i centralno mjesto na ovoj promociji, te će tako mališani dramske i folklorne sekcije KUD "1001 noć" iz Fojnice izvesti igrokaz i folklorni ples. Azra je pozvala sve ljubitelje pisane riječi i dječije literature da prisustvuju ovom događaju.

Fojnica: U petak promocija knjige autorice Azre Dević

Predstava “Ponuda koja se ne odbija” reditelja Harisa Pašovića u subotu je premijerno izvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Brojna oduševljena publika nagradila je mlade novosadske glumce, koji su na upečatljiv način ispričali aktuelnu priču o problemima migranata, korupciji i kriminalu.Tim povodom kontaktirali smo jučer reditelja Pašovića, koji se s ostalom ekipom pripremao za izvođenje i u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici. Kazao nam je da je vrlo zadovoljan kako je publika prihvatila izvedbu, ali i reakcijama i komentarima koje od subote dobiva. Optimistična poruka - Publika je, zaista, lijepo sve odgledala i bilo je to na neki način i iznenađenje za sarajevske posjetioce, jer je, onako, malo drugačija nego što su ljudi navikli da gledaju, bar kad sam ja u pitanju. Ovo je jedna žanrovski konkretna predstava, rekao bih triler, a ljudi se osjećaju kao da gledaju neki film – kaže Pašović. Jedna od tema je i patriotsko-kriminalna elita, a kako naš reditelj ističe, posebno je namijenjena mladim ljudima, kojih se trenutne društveno-političke krize i najviše tiču. - Zbog toga i igraju mladi i vrlo talentirani glumci. Ono što je zaista odlično je to kako ti ljudi iz Bosne i Hercegovine i Srbije tako dobro sarađuju, kako su se pronašli i na koji način podržavaju jedni druge. To je za zajedničku budućnost vrlo velika i optimistična poruka. Mladi ljudi gledaju u budućnost, ne gledaju na podjele. Zanima ih šta se može zajedno napraviti – naglašava Pašović.&nbsp; &nbsp; Napeta priča Bosanskohercegovačkom reditelju ovo i nije prvo iskustvo kad je u pitanju saradnja East West Centra s umjetnicima iz Novog Sada.&nbsp; - Naš zajednički projekt bio je i “Za šta biste dali svoj život”, koji je osvojio brojne nagrade. To je jedna nevjerovatno uigrana ekipa tako da smo baš zadovoljni. Iza sebe imaju mnogo uloga i iskustva. Publika je mogla da osjeti kako istinito i uvjerljivo igraju. I ovog puta donose priču koja se tiče svih nas, koja je zanimljiva i napeta, a tiče se kako Srbije, tako i naše zemlje – kaže Pašović.&nbsp; Prema njegovim riječima, ovaj pozorišni komad, osim pred sarajevskom i zeničkom publikom, uskoro će biti izveden i u drugim krajevima BiH. - Igrat ćemo širom Bosne i Hercegovine, ali i Srbije. Nadam se da će publika ovaj komad zavoljeti, a pretpostavljamo da će biti zanimljiva i festivalima – zaključio je Pašović.

&nbsp;Podrška kolega i prijatelja Podršku našem reditelju tokom premijere u glavnom gradu BiH pružile su brojne kolege reditelji, glumci, ličnosti iz javnog i kulturnog života. - Osim njih, na premijeri je, zaista, bilo dosta naših prijatelja, onih koji prate šta mi radimo. U svakom slučaju, bila je ovo jedna vrlo važna večer za sve nas i mislim da smo dali dobar doprinos našoj kulturnoj sceni, a nadam se i u Srbiji – dodaje Pašović.

Pašović: Dokazali smo da mlade ljude ne zanimaju podjele

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo će u utorak, sa početkom u 19.30 sati, solisti i hor Opere NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije, kojom će dirigirati Nenad Tešić, izvesti komičnu Donicetijevu operu „Viva la Mamma“ u režiji Aleksandra Nikolića.&nbsp;Ulaznice po jedinstvenoj cijeni od 5 KM možete kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.Donicetijeva jednočinka napisana 1827. godine za teatar u Napulju, a poslije izvođenja u Milanu 1831. i Beču 1840. biva zaboravljena.
Tek 1963. godine pronaći će je istraživači Donicetijevog operskog opusa i prerađenu izvesti u Sijeni i Bergamu. Ta prerada se uglavnom držala originala.
Zanimljiva i zahvalna tema opere potakla je dramaturga Horsta Gergesa i prevodioca Karlhajnca Guthajma iz Njemačke da djelo prerade u cjelovečernju predstavu. Učinili su to slobodnim izborom odlomaka iz drugih Donicetijevih opera, dajući djelu i novi naslov "Viva la mamma".
Tako prerađena opera je izvedena 1969. godine u Minhenu. Od tada uspješno obilazi velike i male scene širom Evrope.

Balet Narodnog pozorišta Beograd će na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, a u okviru festivala Sarajevska zima nastupiti sa baletom “ONI“ u koreografiji i režiji istaknutog i višestruko nagrađivanog umjetnika Đorđa Makarevića, u srijedu , 07. marta u 19.30 sati naizgled mirna i povučena porodica, svojim žrtvama, načinila je da najmanje 15 mladih djevojaka na surov način, izgube svoje nevine živote.
Isprepletena istinita životna priča, prožeta različitim emocijama, apsolutno nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Koreodrama balet "ONI" dobila je prestižnu nagradu "Terpsihora" za najbolju režiju i koreografiju, kao i nagradu "Belgrade Edit Culture" za najbolju savremenu predstavu. Balet "ONI" gostovao je i na prestižnom "13tom Beogradskom Festivalu Igre" predstavljajući Beograd i Srbiju, rame uz rame sa najvećim baletskim produkcijama i koreografima iz svijeta. Također pozvana je i na velike i značajne festivale u Meksiku, a sada će sarajevska publika imati mogućnost da vidi ovu sjajnu predstavu u okviru festivala "Sarajevska zima". Uloge tumače prvaci i solisti Baleta Narodnog pozorišta Beograd.Ulaznice su u prodaji po jedinstvenoj cijeni od 10 KM.

Uz pozorišni art u mjesec mart: Bogat program u NPS-u

Predstava “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta bit će izvedena u četvrtak, u 20 sati, pred publikom u sarajevskom ratnom teatru (SARTR).&nbsp;&nbsp; Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.
U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.
-	„Majstor i Margarita“ je književno djelo naročitog značaja, koje je obilježilo 20 stoljeće. Gotovo je nemoguće kompletnu strukturu romana, bezbroj likova, i nevjerovatnu količinu akcije i obrata prenijeti u jednu pozorišnu predstavu. Pojavno naša izvedba je pojednostavljena u vanjskoj formi. Prostor je sveden. Likovi su ogoljeni. Intencija je da se kreira više metafizičko ozračje, nego realistično. Predstava se prije svega bavi unutarnjim svijetom likova i etičkim dimenzijama romana – stoji u saopćenju SARTR-a.

"Majstor i Margarita" u četvrtak na sceni SARTR-a

Glumica Tanja Bošković (64) iza sebe ima impresivnu karijeru, a iako je u penziji, radi punom parom. Nakon što je krajem prošle godine u Ateljeu 212 premijerno izveden komad “Moja ti”, popularna glumica stalno je na točkovima i rado je viđen gost na pozorišnim scenama širom regiona. Poznata po britkom jeziku, Bošković nije štedjela riječi ni u intervjuu koji je dala za “Dnevni avaz”. Razgovarali smo o ulogama, stanju u kulturi i društvu, a ovom prilikom dotaknuli smo se i estetskih zahvata... Moja ti- Veoma sam zadovoljna reakcijom publike na predstavu “Moja ti”. Što se tiče gostovanja, ne znam gdje ćemo sve biti, jer to ne zavisi od mene. Poznato mi je da idemo u Rijeku, a bili smo u Zagrebu, onda u aprilu slijedi Beč. Svakako bih voljela da dođemo i u Sarajevo - kaže glumica u telefonskom razgovoru iz Beograda. Kažete da mnogo gostujete, a umorite li se?- Iskreno da vam kažem, umorila sam se. Opet, to je normalno. Osim “Moja ti”, igram i u “Primadonama” i drugim komadima. Počinjem da se plašim i za svoje zdravlje, jer mnogo igram, a ne treba pretjerivati. Desilo mi se da igram 22 predstave mjesečno, a to je zaista mnogo. Iako ste u penziji, imate mnogo posla.- To je istina. Moram biti iskrena i reći da se bojim da mladi ne dobivaju dovoljno prilika da igraju zato što su previše zaposlili nas, koji smo u penziji. Radi se upravo o tome da oni koji bi morali da se brinu o mladima, to ne čine. Oni ih, jednostavno, upotrebljavaju, što me veoma ljuti u posljednje vrijeme. Između ostalog, imam kćerku koja je, također, glumica i koja je u punoj snazi, a zapravo rijetko dobiva prave mogućnosti. Znate, ovdje se radi o tome da se više ne prave ansambli i sada je sve ad hoc i kako kome padne na pamet. Puhnu u jedra mladim ljudima, često ih polome, a onda ih bace. Oni koji se strastveno bave pozorištem, nažalost, ne dobivaju šanse. Da li se Vaše zanimanje zadržava samo na pozorištu ili...?- Samo me zanima pozorište i umjetnost. Idem na koncerte, izložbe, gledam, slušam i čitam i ništa me ne zanima što ima veze s dnevnošću. Sve je to zaludno i nepotrebno. Znate kako je divno biti u ovim godinama, a ne čuti dobro, prosto imam pravo da ne čujem i ne vidim, a to je tajna moje životne radosti. Snaga i mudrostIza Vas je više od 40 godina karijere. - Moram priznati da sam teško podnijela i vlastitu mladost, jer je veliki nesklad između snage i mudrosti. U mladosti nemate mnogo mudrosti, imala sam od koga da učim, ali sam mnogo više buntovala nego što sam se bavila učenjem. Imala sam sreću da diplomiram u klasi profesora Predraga Bajčetića, u kojoj je, između ostalih, bio i Miralem Zupčević. Njega sam zapamtila kao mudrog kolegu, koji je znao da kaže divne stvari. Bio je stariji od nas za nijansu, ali je imao dosta više životnog iskustva, ali i umjetničkog. Onda, tu su bile Gorica Popović, Rada Živković, Jelica Svetenović, Tanja Cvetković, Azra Čengić... Velika klasa smo bili. Osim što smo imali obavezu da učimo kroz studij, imali smo dužnost i da učimo o životu i pozorištu, po čemu se današnje i nekadašnje studiranje razlikuje. Vaš posao je povezan sa putovanjima.- Volim da odem u neki drugi grad, koji je nepoznat, i volim boraviti u zemlji čiji jezik ne znam. Tad se, zapravo, pokaže ko sam ja i kako djelujem na ljude. Ako me obasipaju osmijehom, znači da sam pobijedila, a ako sam uplašena, ljudi osjećaju strah i sklanjaju pogled od mene. Zato mislim da je veoma važno putovati i životno se radovati, jer ne možemo stalno biti u svom selu. Bol i strahNa kojem je mjestu danas ljudskost? - Ako malo dublje pogledate u ljude, ljudskosti ima mnogo. Ima je u nježnosti, saputništvu, ima je u svemu u čemu je bila i ranije. Negdje su nas stigle tekovine zapadne civilizacije, koja se nije dobro primila u naš gorštački narod. Onda smo izgubili nježnost, osjetljivost, delikatnost i to mi je nekad žao. No, čim malo zagrebete, malo više date od sebe, pružite ruke, otvorite vrata svoga srca čak i za nekoga koga ne poznajete, ljudskost dolazi do izražaja. Najviše se za sebe čini onda kad dajete. No, mi danas samo stičemo i želimo da sve više imamo, a to nije tekovina nekog civilizacijskog trenutka u kojem sam ja odrasla. Vi ste se i u ulogama koje ste igrali mnogo davali. Kako danas gledate na njih? - Kako kad, nekad sam se davala i bile su to dobre uloge, a nekad su, bogami, bile i promašaji. Takav je život i ne bi valjalo da je sve bilo fantastično, jer bi to bila i jedna bezvezarija. Imam mnogo promašenih uloga u karijeri, mnogo više nego što ima onih dobrih. Hvala Bogu da je tako, jer kad na početku dobijete po njušci, ne možete se umisliti da ste nešto važno. Ako se to desi, čovjek se uzoholi i postane odmah budala. Bojite li se starosti?- Zašto bih se bojala, sve je u Božijim rukama i čemu, onda, briga? Svaka bora koju sam dobila i zaradila sam je, i ovaj teror mladosti koji nam nameću, da babe moraju da izgledaju kao djevojke, nije dobar, jer ne moraju. Nikakvi botoksi, implantati, mezoterapije... nema potrebe za tim. Moja preporuka je da se svakog jutra umijemo, lijepo namažemo svoje lice, bilo čime, samo da ga nahranimo, a onda misli i osjećaji. Znači, protiv ste plastičnih zahvata?- Ranije se znalo, odete u neku porodicu i prvo pogledate babe i dede i onda kažete: “To je zdrava porodica”, i tako se birala mlada ili mladoženja. A ovo sad, plastične operacije, stvarno ne znate koga ćete roditi i to je katastrofa sa moje tačke gledišta. Nemam ništa protiv, neka svako radi šta god hoće, jer sebi to radi, ali ne sviđa mi se. Dugo sam mislila da je moj život velika bruka- Nemam nikakav problem sa slavom. Dugo sam mislila da je moj život velika bruka, a onda sam srela nekoliko ljudi potpuno nepoznatih, na ulicama, koji su mi rekli kako sam ih utješila ili život spasila nekom svojom rečenicom ili gestom... Onda sam pomislila, hvala Bogu da moj život ima nekog smisla, jer sam bar nešto dobro učinila. Mogla sam da budem mnogo gora i da nijedno dobro djelo iza sebe ne ostavim, ali ovako, gledam ovu moju djecu i zaključim da su dobri, jer čine dobra djela – pojašnjava Bošković.&nbsp;&nbsp; Vječita sobarica- Volim kućne poslove i voljela bih da se sad neki stan renovira pa da imam posla. Volim čistiti, kao i građevinu, skoro svaki fizički rad odgovara mi. Često odem kod sestre pa nas dvije zajedno čistimo, mi smo one domaćice koje okreću veš-mašinu da joj operu pod pa da bude sto posto čista. Jednom prilikom, profesor glume mi je rekao: “Ja sam mislio da ste vi vječita sobarica.” Ddobra sam i kuharica i uživam u tome – kaže glumica. Tata, ne psuj...- Tata ima 88 godina, a mama 86 i osjećaju se dobro. Tata je bio bolestan, a sad se oporavlja. Sve su to bile velike muke, ipak prebrodi se, sve bude i prođe. On nekada opsuje starost, a ja mu na to kažem: “Nemoj, tata, odoše ljudi koji starost nisu doživjeli, kao brojne moje kolege. Onda kukamo svi za njima, ali vratiti ih ne možemo.”

Glumica Tanja Bošković za "Avaz": Zašto bih se bojala starosti

Festival Sarajevska zima u prvom mjesecu održavanja, kako je za Fenu rekao direktor Festivala Ibrahim Spahić, realizirala je 97 filmskih, književnih, pozorišnih, muzičkih, likovnih i programa za mlade.
- Festival je organizirao radionice u različitim oblastima stvaralaštva sa svim generacijama. Sarajevska zima je priredila specijalne kulturne programe obilježavanja Olimpijskih zimskih igara na Trgu Narodnog pozorišta Sarajevo, Jahorini i Trebeviću. Festivalski počasni gost Republika Bugarska i gosti iz Japana, Indije, Južne Koreje i Kine su sa umjetnicima iz BiH otvorili Festival performansom "Drugo lice svijeta" i taj projekt okupio je stotine mladih umjetnika Sarajeva i gostiju.
Spahić ističe da je Sarajevska zima imala u prvom dijelu goste iz 31 zemlje kroz programe koji su održani u svim gradskim općinama na različitim gradskim lokacijama. Festival je također obilježio i 25. godišnjicu pokroviteljstva UNESCO-a i Vijeća Evrope, te 2018. kao godinu baštine i budućnosti EU.
Sarajevska zima otvorena je 7. februara, a završava se 21. marta.

Mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Nagrada iz Sarajeva me obavezuje

U pripremi izložba Zeca, Numankadića, Ramića...

Saša Broz za "Avaz": Zbog prezimena moje predstave imaju puno medijske pažnje

Deni Mešić: Uvijek nam treba jedan Fistik

Nejra Latić-Hulusić: Dino je žrtva radikalnih ideologija

Balet "ONI" izveden u NPS-u

Tuzla: Predstava "Sretni sat" za djecu koja zaslužuju bolju budućnost

Almin Zrno izložio radove u Beču

U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba "Svjedočanstvo - istina ili politika"

Fojnica: U petak promocija knjige autorice Azre Dević

Pašović: Dokazali smo da mlade ljude ne zanimaju podjele

Uz pozorišni art u mjesec mart: Bogat program u NPS-u

"Majstor i Margarita" u četvrtak na sceni SARTR-a

Glumica Tanja Bošković za "Avaz": Zašto bih se bojala starosti

Spahić: Sarajevska zima samo u prvom dijelu realizirala 97 programa

Kultura

Mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Nagrada iz Sarajeva me obavezuje

U pripremi izložba Zeca, Numankadića, Ramića...

Saša Broz za "Avaz": Zbog prezimena moje predstave imaju puno medijske pažnje

Deni Mešić: Uvijek nam treba jedan Fistik

Nejra Latić-Hulusić: Dino je žrtva radikalnih ideologija

Balet "ONI" izveden u NPS-u

Tuzla: Predstava "Sretni sat" za djecu koja zaslužuju bolju budućnost

Almin Zrno izložio radove u Beču

U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba "Svjedočanstvo - istina ili politika"

Fojnica: U petak promocija knjige autorice Azre Dević

Pašović: Dokazali smo da mlade ljude ne zanimaju podjele

Uz pozorišni art u mjesec mart: Bogat program u NPS-u

"Majstor i Margarita" u četvrtak na sceni SARTR-a

Glumica Tanja Bošković za "Avaz": Zašto bih se bojala starosti

Spahić: Sarajevska zima samo u prvom dijelu realizirala 97 programa