Lordan Zafranović, veliki filmski reditelj, posvetio je svoj život i rad ukazivanju na probleme u društvu, posebno na nacionalizam. Njegovi filmovi “Okupacija u 26 slika”, “Pad Italije”, “Večernja zvona“ odavno su stekli kultni status. 
Iako je 11. februara napunio 74. godine, ovaj reditelj, koji je rođen u Hrvatskoj, a danas putuje sa pasošem Češke, ne staje, a njegov rođendan bio nam je i povod za razgovor.

Velika želja

U ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” Zafranović je iz svog doma u Pragu, gdje živi već dugi niz godina, govorio o neostvarenim željama, svojim ostvarenjima, glumcima s kojima je sarađivao, ali se osvrnuo i na trenutna dešavanja u regionu.

- S nekoliko prijatelja i porodicom otišao sam na dva dobra ručka. I to je to. Ne slavim rođendane zato što te godine nisu bitne, kako je rekao Arsen Dedić, u ovim godinama počinje odjavna špica. Tako da moramo vrlo brzo rješavati zadatke koji su pred nama pa nemamo vremena za jubileje niti vraćanja u prošlost. Idemo dalje – govori Zafranović.

&nbsp;Imate li neostvarenih želja?

- To su uglavnom filmovi koje nisam snimio, a na čiju pripremu sam potrošio dosta energije. Zbog nemogućnosti finansiranja, oni su pali. To su kao pali anđeli, kao zvijezde koje su sijale neko vrijeme pa su se ugasile. Jedino što žalim, to su ti projekti koje nisam uspio realizirati u vrijeme kad je to trebalo. Oni bi u to vrijeme bili nešto što bi kod gledalaca moglo da izazove razmišljanje.

&nbsp;Govorili ste da biste voljeli snimiti film “Sarajevska princeza” prema istoimenoj knjizi Ediba Jaganjca. Šta je s tim projektom?

- To je vrlo interesantan put. Dogovorili smo se da ćemo o tome napraviti film. No, kako je to dosta zahtjevan i skup projekt, mislili smo da se knjiga prvo treba prevesti na engleski kako bismo zainteresirali strane producente. Taj prijevod do danas još traje. Edo nije bio zadovoljan sa prvim, a zatim ni s drugim prijevodom. Onda ćemo početi sa mojim producentima u Pragu da zatvaramo tu konstrukciju. Da se nađu sredstva za scenarij, a onda, naravno, da se to u koprodukciji isfinansira. To je moja velika želja, ta knjiga je izuzetan materijal za antiratni film.

&nbsp;Je li teško uspjeti u drugoj, “tuđoj” državi?

- Kako sam emigrirao prvo u Francusku, zatim u Austriju, a onda u Češku, vrlo je teško u konkurenciji domaćih autora nametnuti temu s Balkana, jer oni imaju svoje teme. Prije dvije godine sam prihvatio državljanstvo koje su mi ponudili, dobio sam šansu da, kao njihov reditelj, mogu raditi teme koje nisu samo njihove. To je vrlo težak put i trebate imati dodatnu energiju da Evropi i svijetu kažete ono što hoćete iz svog kraja. 

&nbsp;Mnogo ste nagrada osvojili. Koliko one znače na početku, a koliko danas?

- Sasvim sigurno da je to u početku bio strašan stimulans. Moram spomenuti Sarajevo 1962. godine. Došli smo tada iz Splita, bio je Festival amaterskog filma, gdje su došli autori iz Beograda, Skoplja, Zagreba, Ljubljane i, naravno, domaćini iz Sarajeva. Tu su bili Žika Pavlović, Dušan Makavejev, Želimir Žilnik Petrović... Svi oni koji su obilježili kinematografiju sedamdesetih i osamdesetih godina. Jaka zima bila je u Sarajevu, mislim da je bilo oko -15 stepeni. Na tom festivalu dobio sam svoju prvu nagradu za prvi film koji se zvao “Nedjelja”. Ta je nagrada pokrenula dilemu da li da se bavim filmom ili slikarstvom. Upravo je ta sarajevska nagrada bila za mene najznačajnija od svih onih koje sam poslije dobio.


&nbsp;Određeni strahovi

&nbsp;Zovu Vas kontroverznim rediteljem. 

- Vjerovatno nikad neću znati zašto je to tako. Kad se kritičari ne mogu dogovoriti oko nekog filma koji promatraju sasvim ideološki, bar kod mene je to bio slučaj, dijelili su se na “za” i “protiv”, a onda se to zove kontroverzno. A nemaju pojma da bi se ti filmovi trebali ocjenjivati po svom kvalitetu, a ne po ideološkoj poruci, zbog toga što je ona sačinjena zauvijek i nema vremensku dimenziju, vječna je. 

Prema tome, nema te ideologije koja bi mogla ocijeniti bilo koji film. Oni te, da bi nas svrstavali u neke pretince, okarakteriziraju kao kontroverznog. To su filmovi koji su istiniti, koji su uspostavili dosta veliku i široku komunikaciju sa publikom u cijelom svijetu. Prema tome, nemu tu nikakve kontroverze. 

Kroz svoja ostvarenja upozoravali ste na mnoge probleme u društvu. Mislite li da se Vaš glas čuo?

- Ne znam. Nekako pokušavam ponavljati jedno te isto zato što mi se čini da se mora ponavljati. Pokušao sam preko filma iskazati određene strahove od mogućih sukoba i groznih ratova koji su se desili. Sve je to proizvelo želju da idem do kraja. Posebno sada, u ovim godinama, nema više kompromisa, mada ga nikad nisam ni imao. Ratovi su zlo, ideologije onih koji vode ratove su zlo i to treba prestati. No, narod je takav kakav je i on je na neki način sudionik čitavog tog zla. Da nije tako, ne bi birali tipove koji su ih u to uveli. Moje je da progovorim preko filma i da pokušam da kriknem protiv zla i agresivnog nacionalizma koji je doveo i stalno će dovoditi narode do samouništenja. To nije ništa drugo nego uništenje vlastitog naroda, u čije ime se vodi ta politika. Prema tome, dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv.

Pratite li dešavanja u regionu?

- Pratim, ali mislim da je neminovno, s obzirom na zajednički jezik, poslije ogromne tragedije koja je bila devedesetih godina, da se uspostavljaju bolji odnosi. Treba proći određeno vrijeme, ali zaista mislim da će zajednički jezik ipak to riješiti. Kroz filmove je to možda najbrže, jer su koprodukcije dosta bitne. Skoro da nema nijednog filma koji se ne radi u koprodukcijama svih republika bivše Jugoslavije. 

Radnička klasa

Kako je bilo nekada živjeti, a kako je danas?

- Teško je s ovog aspekta pričati. To je bilo drugačije vrijeme i u tehničkom smislu i u svemu. Ovih 25 godina od Jugoslavije, desio se digitalni bum, nešto što nismo ni pretpostavili. No, onda je za radničku klasu bilo idealno. Radilo se, zarađivalo, stvarale su se porodice, kupovalo se, putovalo, granice su bile otvorene za crveni pasoš koji je bio svugdje prolazan. To je bilo sretno vrijeme. Gradila se moderna država koja do danas drži temelje svih tih republika koje su nastale nakon raspada Jugoslavije. Sistem samoupravljanja došao je prerano, ali je u svojoj osnovi imao nešto humano. Danas radnička klasa nije ništa drugo nego roblje koje radi samo da bi isplatilo najminimalnije uvjete za život. A bunt će biti jak. 

Kako provodite slobodno vrijeme?

- Nemam slobodnog vremena. Radim na tri ili četiri projekta, onda lutam od jednog do drugog producenta da vidim dokle su. Imam još neke obaveze u društvu “Lastavica”. Inače, moram, kao otac, biti tu i praviti određene kompromise. O porodici moraš voditi računa. Djeca su još mala tako da pomažem koliko mogu.

Mnogo prijatelja u Sarajevu

Možemo li Vas uskoro očekivati u Sarajevu?

- Sasvim sigurno. Imam tu mnogo prijatelja. Možda će se praviti neka moja velika retrospektiva u Sarajevu, vidjet ćemo još kada bude došlo vrijeme za to.

Grad koji živi i živjet će uvijek

- Bio je još jedan scenarij “Miss Sarajevo”. To je stvarni događaj u Sarajevu za vrijeme bombardiranja i opsade grada. U jednom od podruma birala se Miss Sarajeva. To je bila kontra ovima što su s brda napadali, da se pokaže da Sarajevo živi i da će živjeti uvijek. To je jedan izvanredan scenarij, koji sam pokušao isfinansirati, ali jednostavno, nije išlo. Imali bismo pregled dramskog užasa koji se dešavao i promjene života preko noći te čitav niz manifestacija tog rata iznutra. Lako je sve što se dešavalo s oružjem, ali ono što se dešavalo unutar ljudi, to je mene zanimalo. To je jedan od projekata koje nisam realizirao iako sam to strastveno želio – ističe Zafranović.

U vučijoj jami

- Put do filma je sam po sebi interesantan. Taj svakodnevni napor. On je glavni pokretač stvaranja. Kasnije, kad to bude gotovo, vi to prepuštate gledaocima. Odlazi kao dijete koje napušta porodicu. I film ima svoj put s kojim vi nemate ništa. Mi živimo od filma. Nemamo plaću, svako odbijanje dovodi u pitanje egzistenciju. To nisu jednostavne stvari, ostati čitav i svoj do kraja u vučijoj jami gdje se daju skromne pare. Tu najgore prođe onaj koji je drugačiji, ko ne pristaje na kompromise.

Veliki reditelj Lordan Zafranović otvoreno za "Avaz": Dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv ratova i zla

U prisustvu brojnih prijatelja i drugih ličnosti iz kulturnog, sportskog i javnog života, Džemal Softić Džek iz Bilalovca kod Kiseljaka, je u petak (15.2.2018.) navečer, u sarajevskom klubu „Karaga“ , promovirao svoju jedanaestu knjigu pjesama, aforizma i epigrama „Dunjaluk je iskušenja ruža“. Pored autora o ovom djelu vrijednog književnika, novinara i humaniste govorili su Enver Šadinlija, Ramo Bejzić, Mirhad Okanović, Asif Katicsa, Tarik Jakubović i Rifat Kadić, a uz gitare svojom pjesmom prisutne u počastili Miki Hadžihalilovć i Đani Hot.&nbsp; 
- Danas, kada nemamo vremena jedni za druge, Džemal Softić želi čitaoce pjesmama i lijepom riječju usmjeriti da postanu bolji ljudi i da drugima zažele ono isto što bi poželjeli sebi - o ovoj knjizi rekao je jedan od njenih recenzenata Rašid Muhić.&nbsp;
Među onima koji su svojim prisustvom podržali ovog književnika, primjetili smo i Subhiju Šehović, Vesnu Hadžić, Rahimu Halimanović, Nisvetu Skejović, Ahmeda Nuhbegovića, Salema Šehovića, Nazifa Daglara...&nbsp;&nbsp;

Džemal Softić Džek u Sarajevu promovirao svoju jedanaestu knjigu "Dunjaluk je iskušenja ruža"

Glumica Mirela Lambić ostvarila je jednu od uloga u kratkom igranom filmu „Opsada“ koji je sniman u Budimpešti, a govori o Sarajevu pod opsadom. Radi se o mađarskom ostvarenju, a reditelj filma je Ištvan Kovač (Istvan Kovacz).&nbsp; 
&nbsp;Vrlo zanimljivo

- U filmu igram lik koji se zove Amila. Uloga nije velika, ali je lijep scenarij. Napisan je minimalistički, jednostavno i to su uvijek stvari koje se svima sviđaju, a nama, glumcima, pogotovo. Iz tog razloga sam otišla u Budimpeštu, a nikad ranije nisam ni bila u tom gradu. I to mi je bio izazov. U međuvremenu, upoznala sam dosta ljudi koji su bili na setu, a i mimo njega. Tako da mi je bilo vrlo zanimljivo - govori Lambić.

Glavni lik, koji igra Vedrana Božinović, prolazi kroz dramu, nakon čega kod nekoliko komšija kuca na vrata. 

- Mislim da sam je odradila kako treba, sve svoje prijedloge sam iznijela. Vidim da su bili zadovoljni. Izgledalo mi je kao da nisu navikli baš na to da glumac predlaže. Samo, malo sam umorna od tih ratnih sarajevskih priča. Nama, glumcima, dodijalo je, zato što se većina stranih produkcija samo time bavi. Mi, zapravo, nemamo drugog žanra i stila - iskrena je Lambić.

Ostvarila je također i zapaženu ulogu u predstavi Aleša Kurta „Jedvanosimsoboakalomistobo“, koja od premijere do danas puni sale SARTR-a, a govori o odlasku mladih iz BiH.

&nbsp;Aktuelna tematika

- Obožavam tu predstavu. Inače sam dosta radila i sarađivala s Alešom Kurtom. I volim s njim raditi. A ova predstava mi je toliko draga zbog toga što je toliko aktualna. Mi ovdje moramo raditi više predstave aktuelnih tematika, posebno kada je pozorište u pitanju, jer smo nekako u defektu i s publikom. Ne znam šta je problem, da li je možda novac, ali kod nas ne postoji tradicija odlaska u pozorište. Nove generacije moramo primamiti da dolaze, a to ne možete repertoarima koji nisu aktuelizirani – kazala je Lambić.
&nbsp;Totalna katarza

- Reakcije publike na „Jedvanosimsoboakalomistobo“ od premijere do danas su skoro iste. Prvo se smijeh prolama salom, ali suzdržano, jer su u pozorištu i treba biti kulturan. A nakon desetak minuta dešava se totalna katarza i smiju se potpuno opušteno i otvoreno. Na kraju predstave slijedi nevjerica, jer da nije tako tragično, bilo bi komično. Publika ne može vjerovati koliko se prepozna u predstavi – ističe Lambić.

Mirela Lambić: Ovdje ne postoji tradicija odlaska u pozorište

Nova serija čiji je radni naslov bio „Hilmijin konak“, kako „Dnevni avaz“ saznaje, dobila je konačni naziv, a to je „Gledaj ga, lafčino!“. Snimanje bi trebalo početi 27. februara u Sarajevu, a radi se o humorističkom projektu uigranog dvojca, scenariste Feđe Isovića i reditelja Elmira Jukić, koji će producirati „Fist“. Kako saznajemo, u pitanju je bosanska verzija kultne serije „Alo, alo“. &nbsp;Naselje HrasnicaČitaće probe počele su prekjučer, a kako nam je kazao Isović, snimanje će trajati nekoliko mjeseci. - Trenutno smo u fazi izrade scenografije, koja bi trebala biti završena do snimanja. Cijela serija će se snimati u Sarajevu, tačnije u naselju Hrasnica, s tim da ćemo ponekad imati eksterijere na padinskim dijelovima starog Sarajeva – pojašnjava Isović. Radnja je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata.- Priča djeluje dosta interesantna i duhovita. Također, imat ćemo priliku vidjeti Valtera i lažnog Valtera te niz drugih historijskih likova. Tako da očekujem da serija bude zanimljiva i publici. Za sada sve izgleda dobro, a na kraju će najvažniji sud dati publika – ističe Isović.

&nbsp;Glumačka ekipaGlavnu ulogu igra veliki glumac Emir Hadžihafizbegović, dok će jedna od većih rola pripasti i Tariku Filipoviću. Rame uz rame s popularnim glumcima naći će se i Milena Vasić, Igor Skvarica, Almir Kurt, Marija Pikić, Bojan Perić, Darko Tomović...- Uglavnom, projekt je vrlo zanimljiv i drugačiji od dosadašnjih. Ova serija bit će i značajan iskorak. Napravili su žanr sitkoma, ali će doći vizuelno do dramaturško–rediteljskih iskoraka. Raduje me to što sam dio ovog projekta, igram lik koji je inspirativan i zanimljiv - kazao nam je Skvarica.&nbsp;

"Hilmijin konak" preimenovan u "Gledaj ga, lafčino!"

Prvak drame Kamernog teatra 55 Dragan Jovičić (64) angažiran je u šest predstava, a probe za sedmu pod nazivom „Tri sestre“ uveliko traju. Sjajni Jovičić na pozorišnoj sceni je svoj na svome i trenutno publiku oduševljava u predstavama „U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce“, „Kad bi naglas govorili“, „Radnja na uglu“ i drugim, a kako je u intervjuu za „Dnevni avaz“ kazao, svaka od uloga mu predstavlja veliko zadovoljstvo. Lijepa komedija Ovom prilikom Jovičić se prisjetio i uloga s početka karijere koje su, na neki način, obilježile njegov glumački opus. „Kože“ su jedan od projekata s početka osamdesetih koji je ostavio izuzetan trag u TV produkciji, a u kojem je Jovičić kao Adem igrao s Rejhanom Demirdžićem. Publika se Jovičića rado sjeća i po ulozi&nbsp; Stojana u „Porobdžijama“. - Rejhana poznajem još od djetinjstva, bili smo prijatelji. On je bio moj učitelj u amaterskom pozorištu. Kada govorimo o Rejhanu, sjetim se i pozorišta s kojim smo mnogo putovali po cijeloj bivšoj zemlji. Tu su bili Kaća Dorić, Vlajko Šparavalo, Suada Avdić... – govori nam Jovičić. Dodaje da je lijep osjećaj kada ga ljudi na ulici prepoznaju kao Adema ili Stojana. - Za lijepo čudo, i danas me ljudi na ulici prepoznaju po tim ulogama. Uvijek je lijepo kada neko nešto vaše što ste uradili prepozna. Lijepo je kad vas zaustave kako biste popričali o značajnim ulogama koje ste ostvarili – kaže glumac.&nbsp; &nbsp;S druge strane, u posljednje vrijeme dosta ste angažirani u pozorištu. - Da. Trenutno igram u šest predstava, pet u Kamernom teatru 55 i jednu u SARTR-u. Najinteresantnije mi je da spremamo „Tri sestre“ Antona Pavloviča Čehova. U pitanju je jedna lijepa, kako je i sam Čehov zove, komedija. Režiju potpisuje Pjer Žalica, a igra ansambl Kamernog teatra. Uglavnom nosim lijepo iskustvo kada je u pitanju saradnja sa Žalicom.Kako rasporedite energiju za sve to?- Pa, eto, ovo još malo do penzije trudim se da dam maksimum. Opet, kada bolje razmislim, i ta penzija je formalni odlazak iz pozorišta. Inače, glumac, sve dok je u snazi, igra. Zna se desiti da glumci čak i više igraju kada odu u penziju, znam da je takav slučaj bio i sa Vladom Jokanovićem. Tako je i zbog toga što fali ovih starijih glumaca u našim pozorištima. Otišla je jedna generacija starijih umjetnika, ali, eto, to je nekako i prirodno. Uglavnom igrate u predstavama koje govore o međuljudskim odnosima. - Da, baš tako. Sve predstave u kojima igram govore o ljudskim odnosima, a inače gledamo da svaki novi komad koji se radi ima sličnosti ili prožimanja s ovim vremenom. Vrlo je važno da se predstava ne igra zbog predstave, nego zbog ljudi koji će je gledati, ustvari i vremena u kojem živimo. Klasična djela Čehova, Šekspira i drugih primjenjiva su u svakom vremenu, pa tako i u ovome. &nbsp;Šta publici u Kamernom teatru više odgovara, komedija ili drama?- Oni gledaju sve, a to znam zato što su skoro sve predstave pune. Uglavnom naša publika gleda dobre predstave i onda im nije važno o čemu govore. &nbsp;Gubljenje vremenaKakva iskustva nosite kada je u pitanju saradnja s drugim pozorištima?- To sam radio i još postoje neke saradnje. Naprimjer, SARTR-ova predstava „Aj, Carmela“ je predivna i 2019. će biti 20 godina otkad je igramo. Takvo nešto se u karijeri glumca rijetko desi da toliko godina igra jedan komad. Mislim da će ova predstava biti jedna od najljepših uspomena u mojoj karijeri. &nbsp;Šta presudi da određeni komad postane dugovječan? - Samo publika i ništa drugo. Ona je najbolji korektor i određuje koliko će nešto trajati, i to je ta ključna veza. &nbsp;Osvrćete li se na dešavanja oko nas?- Ne stignem, pravo da vam kažem. I ovo što stignem, gledam da se sačuvam od takvih stvari, jer je to gubljenje vremena i zamajavanje. Opet, ljudi uvijek očekuju i nadaju se da će se nešto promijeniti, jer ovo više ne može ovako. Valjda postoji neko ko ima pameti bar toliko da ne dozvoli da nam se stvari otmu kontroli i ko će zaustaviti haos oko nas. &nbsp;Pozorišta povezuju ljude- Pozorišta brišu granice, znamo da su odmah nakon rata u Sarajevu gostovali Jugoslovensko dramsko pozorište i Atelje 212. Pozorišta su ta koja povezuju ljude i države i, kao što sam rekao, to mora tako biti.Volim knjige s dobrim sadržajem&nbsp;Kako provodite slobodno vrijeme?- Uglavnom radim i pripremam se za novu predstavu. A slobodno vrijeme, kada ga imam, provedem čitajući knjige. Volim sve knjige koje imaju dobar sadržaj. &nbsp;Sulejman Kupusović je bio čovjek bez kalkulacije - Dobri umjetnici iza sebe ostavljaju velika i značajna djela, a Sulejman Kupusović je ostavio veliki trag u svim pozorištima. Uvijek sam se radovao saradnji s njim, jer je volio i bio je veliki znalac i ljubitelj teatra. Raditi s Kupusovićem je bilo zadovoljstvo, jer je davao cijelog sebe bez ikakve kalkulacije. Više se trošio nego što je trebao. Većina umjetnika kalkuliše, ali on nije znao, niti htio to. Htio je da ima svoj recept i da glumci požele sarađivati s njim – govori Jovičić. &nbsp;

Sjajni glumac Dragan Jovičić otvoreno za "Dnevni avaz": Valjda postoji neko dovoljno pametan da zaustavi haos oko nas

Svečano predstavljanje obnovljene sobe u kojoj je izložen najvrijedniji eksponat Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevska hagada bit će održano u četvrtak, 22. februara 2018. godine u 15.00 sati, najavljuju iz Zemaljskog muzeja BiH.&nbsp;Hagada će ponovo, nakon godinu dana, biti dostupna posjetiteljima Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i to u novim terminima.
Dva dana sedmično, utorkom i četvrtkom, kao i svake prve subote u mjesecu, u terminu od 12.00 do 13.00 sati, Hagada će biti izložena i dostupna svim posjetiteljima koji kupe redovnu ulaznicu u Muzej po cijeni od šest KM.
Za one koji žele saznati više o čuvenoj Sarajevskoj hagadi Zemaljski muzej BiH osigurao je stručno vodstvo kustosa od utorka do petka u terminima od 10.00 do 16.00 sati. Pojedinačne i grupne posjete uz vodstvo kustosa potrebno je najaviti najmanje tri dana unaprijed.

Najvrijedniji eksponat: Hagada ponovo dostupna posjetiteljima Zemaljskog muzeja

Baletna predstava „Pepeljuga“ bit će odigrana u subotu u Narodnom pozorištu u Sarajevu.&nbsp; Popularna Pepeljuga predstavit će se na potpuno drugačiji način, a kako su najavili iz NPS spremite se za modnu reviju, autograme, Elvisa, Merlin Monro (Marilyn Monroe).
U koreografiji i režiji Vasilija Medvedeva donosi nam ovu lijepu bajku na moderan i komičan način, zadržavajući ljepotu klasičnog baletnog izražaja.
Vodi nas u svijet glamura i modne industrije. Neobična scenografija i kostimi upotpunjuju ovaj baletni spektakl.
Ono što su pripremili iz Narodnog pozorišta Sarajevo su specijalne cijene ulaznica, a koje će za sve kategorije biti 10 konvertibilnih maraka.
Požurite na blagajne pozorišta po svoju ulaznicu, jer ostala su još samo dva dana do ovog baletnog spektakla.
Predstava će biti odigrana u subotu sa početkom u 19.30 sati.

Predstava će se odigrati u NPS: Specijalna ponuda za baletni spektakl "Pepeljuga"

Prijatelji i istomišljenici Ajdin Mumo Mumić, Edin Bego Ademović i Ahmet Dado Nukić iz Živinica, pokrenuli su u svom gradu organizaciju RetnArt, te već u septembru prošle godine organizirali zapaženu izložbu likovnih radova mladih živiničkih slikara.
U organizaciji RetnArta, Mumić je zadužen za saradnju i odnos s drugim organizacijama i Općinom Živinice, Ademović za tehničku realizaciji zamisli, a Nukić za dizajnerske ideje ove organizacije.
Prekrečili stare grafiteNedavno je ekipa RetnArta pozitivno iznenadila sugrađane, a posebno srednjoškolce, grafitom 4,5 x 3,5 dimenzija postavljenim na zid svlačionice sportske dvorane MSŠ-a. Prethodno su momci iz RetnArta, bez ičije pomoći, prekrečili zid u bijelu boju da bi potom uradili grafit.
- Primjetno je da su na grafitu stilski obrađene i dizajnirane konture našeg grada i uz to broj pošte naše općine 75270. Skupa samo, kao RetnArt, finasiralii nabavku boja, četki svih veličina, štampanje papira, ljepljive trake... - govori Dado, autor ovog grafita.&nbsp;Dado ima 27 godina, živio je u inozemstvu, i mada je imao primamljive ponude izvana, odlučio je da svoj život nastavi u svom gradu i posveti Živinicama.
- Pored ponuda za dobivanje radne vize u Njemačkoj i mogućnosti da odem i živim u Švicarskoj, ja sam se odlučio za život u Bosni. Samouki sam web-dizajner, a vjerujem dovoljno dobar da bi lako mogao notificirati svoje znanje, bilo gdje da sam, međutim, želim da ostanem u Bosni. Volim svoj grad i svoju zemlju u njoj žellim da borim za bolje sutra - kaže Dado.
Radi ono što ga ispunjava
Organizacija RetnArt naredne nedjelje planira u živiničkom „Pubu 80s“ organizirati druženje i promociju majica s ovim grafit-detaljom 75270.
Koliko je kao web-dizajner uspješan, Dado izdvaja web-logose Trkačko-rekreativnog kluba i Plesnog studija "Dina" iz Živinica i uspješne austrijske kompanije "No Kachi Wien", koje je već uradio, te dodaje nekoliko interesantnih kompanija iz Švicarske čije će logose u narednom periodu „uraditi“.&nbsp;

Priča o tri momka iz Živinica: Oni su zaslužni za RetnArt 75270

Hit komedija "Mostarska djelidba" bit će izvedena sutra u Narodnom pozorištu Mostar, u 20 sati. Predstavu je, prema djelu Skendera Kulenovića, režirao Sulejman Kupusović, koji potpisuje i scenografiju i kostimografiju predstave.&nbsp;"Mostarska djelidba" je premijerno izvedena na otvaranju Međunarodnog festivala komedije "Mostarska liska 2008", gdje je osvojila Specijalnu plaketu stručnog žirija.&nbsp;- Predstava je doživjela je veliki uspjeh kod publike koja je prepoznala genijalnost i odličnu adaptaciju ovog bezvremenskog djela. Ova parodija o našoj autodestrukciji, o nama poganima i zlima, ogolila je do bola i uzaludnosti istinu o vjekovnim osobinama i problemima “našeg” svijeta i podneblja. Priča je smještena u ksenofobičnu sredinu bosanskohercegovačke kasabe, među zatucane, polupismene i zavišću nagrižene ljude, ali je u isto vrijeme protkana britkim humorom i liskalucima svojstvenim ljudima iz te sredine. Dolazi djelidba i sve se dijeli - ljudi, vjera, zemlja … sve – stoji u saopćenju Narodnog pozorišta Mostar.&nbsp;

"Mostarska djelidba" sutra na sceni Narodnog pozorišta Mostar

Umjetnik Edin Numankadić poklonio je Historijskom muzeju BiH rad naziva „Frame for the Mirror“.&nbsp; Njegov rad predstavlja još jednu priču o opkoljenom Sarajevu. Sastoji se od tri sloja, a kako je opisano prvi sloj čini barokni okvir ogledala oštećen gelerima tokom opsade glavnog grada BiH. Drugi sloj čini jedna od prvih slika koju je umjetnik naslikao 1968. godine, a kojoj je dao naziv „Sarajevski krovovi“. Kako je ranjavan grad, tako je i slika pogođena gelerima. 
Uništeni komadi ogledala su zamijenjeni ranjenom slikom, a čitava struktura je umotana trakom. Umotavanjem je, u trećem sloju ovog umjetničkog rada, nastala nova priča – svjedočanstvo jednog vremena i opomena onom koje tek dolazi.
Inače, Historijski muzej je u saradnji sa University of the Arts London početkom 2018. godine otvorio javni poziv za sve umjetnike i umjetnice da svojim radom upotpune muzejsku kolekciju i izložbu „Opkoljeno Sarajevo“. 
Kako su naveli, najbolji rad koji se bude uklopio u muzejsku postavku bit će nagrađen i predstavljen u Sarajevu i Londonu. Poziv je bio otvoren do 12. februara, a čiji rad je najbolji odlučit će se u narednim danima.

Edin Numankadić poklonio umjetničko djelo „Frame for the Mirror“ Historijskom muzeju BiH

Ambasada SAD u BiH, Narodno pozorište Sarajevo i Narodno pozorište Republike Srpske ponosno najavljuju:
Večer Brodveja sa Bredli Dinom (Bradley Dean) i specijalnim gostima: Divanhanom, Albinom Smajlović i Ivanom Šarićem koji će izvoditi pjesme iz poznatih mjuzikla ''Hair'', ''Evita'', ''Cats'', ''The Secret Garden'' i drugih.
Bredli Din nastupao je na Brodveju u mjuziklima ''Evita'', ''A Little Night Music'', ''Man of La Mancha'', Stingovom mjuziklu ''The Last Ship'' i mnogim drugim. Na međunarodnoj sceni, izvodio je mjuzikle ''Jekyll and Hyde'' i ''The Rocky Horror Show''. Nedavno je objavio prvi solo album. Predavač je na prestižnom Univerzitetu Njujorku.
Ne propustite ovu priliku da uživate u ovom sjajnom koncertu koje će se održati 22. marta 2018. godine u 19.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.
Ulaznice su u prodaji od 3. marta 2018. godine na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

NPS: Večer Brodveja sa Bredli Dinom

Predstava „Čarobnjak iz Oza“ bit će ponovo izvedena 18. februara na sceni Pozorišta mladih Sarajevo u 11 sati.&nbsp; Predstava je rađena za djecu uzrasta od šest godina pa nadalje, koja mogu uživati u avanturi u koju ih vodi Doroti koja zbog tornada stiže u čudesnu, virtualnu zemlju. U njoj vladaju mitska bića kao što su zle i dobre vještice i čarobnjak Oz. 
Ali Doroti sreće i smiješna i jako simpatična bića poput Strašila, Limenog i Lava koji predstavljaju tri osobe koje grade humanost, a to su pamet, saosjećanje i odvažnost.
U predstavi igraju Elma Juković, Mirza Dervišević, Aida Bukva, Alma Merunka, Damir Kustura, Aldin Tucić...

„Čarobnjak iz Oza“ na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Autobiografska knjiga „Ključ Bubnja Tama“ Amile Sulejmanović bit će objavljena sutra 14. februara, simbolično na Dan zaljubljenih.&nbsp; Bivša rok pjevačica, koja se pamti i kao djevojka tragično preminulog legendarnog bubnjara “Bijelog dugmeta” Gorana Ipeta Ivandića, knjigu je upravo posvetila njemu, njihovoj ljubavi i svom iskustvu na rok sceni osamdesetih godina. Slika Amile i Ipeta, koja krasi naslovnicu uslikana je 1984. godine ispred bubnjarevog stana.
Uradak „Ključ Bubnja Tama“ dostupan je od sutra na Amazonu i Apple IBOOK-u.&nbsp;

Autobiografska knjiga Amile Sulejmanović: „Ključ Bubnja Tama“ od sutra u prodaji

Predstava ''Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali'' u režiji Mirjane Kranović, Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica večeras će biti izvedena na sceni Srajevskog ratnog teatra (SARTR).&nbsp;U predstavi igraju Mirjana Karanović i Enes Salković, a autor teksta je Tanja Šljivar. 
-	Kada sam prvi put pročitala ovaj tekst, preplavile su me emocije koje izbijaju iz njega. Prepoznala sam u njemu slojeve moje duše. Moje tuge, strahove, čežnje, praznine koje ostaju iza ljudi koje sam voljela. U njemu sam prepoznala sva moja bića koja uporedo žive u meni.&nbsp;Djevojčicu koja čezne za pažnjom svog oca, prazninu majke koja više nema svog sina, neizmjernu ljubav djevojke prema bratu i žudnju zrele žene za životom. Ja nisam režirala ovu predstavu. Ova predstava je igra i mi smo igrači. Ona ništa ne objašnjava. Ona se otkriva. Ona se čuje i vidi i osjeća – kazala je svojevremeno Karanović.&nbsp;

“Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali” Mirjane Karanović večeras na sceni SARTR-a

Istanbulski državni teatar na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u sklopu festivala „Sarajevska zima“ izvest će predstavu SIZI (Rane) pisca Saliha Efiloglua u režiji Kubilaja Penbeklioglua, 26. februara u 19.30 sati .
Ova predstava u izvedbi sjajnih turskih glumaca govori o nevidljivim silama zla koje nas razdvajaju, ali i o snazi ljudske duhovnosti i potrebi za pronalaženjem krajnjeg smisla života, ljubavi.&nbsp;&nbsp;Predstava je premijerno izvedena 2017. godine i trenutno je aktulena na repertoaru Istanbulskog državnog teatra.
Predstava je na turskom jeziku , dok će u NPS-u biti izvedena s osiguranim titlom na našem jeziku.&nbsp;

Gostovanje Istanbulskog državnog teatra u NPS-u

Da je moguće doći do pobjede vjerom u istinu i podrškom građana, kakvu su imali građani Tuzle, svjedoči knjiga „Istinom do pobjede“ autora Ilije Jurišića, kojeg je Apelacioni sud u Beogradu oslobodio optužbe da je počinio ratni zločin u Tuzli u maju 1992. godine.
- Kada se pročita ovo djelo sazna se kroz šta sve čovjek i njegova obitelj može prolaziti kada je neosnovano optužen i koliko je teško dokazati vlastitu nevinost. Ilija je čovjek dijaloga, tolerancije, pomirenja i on u knjigu nije htio ništa unijeti što bi bilo kojeg čitatelja moglo potaknuti na neki oblik mržnje ili slično, te je ostavio ono što pokoljenja trebaju znati – rekao je jedan od promotora, Ivan Cvitković, na večerašnjoj promociji u Sarajevu.
Izrazio je žaljenje što pravosuđe BiH nije pokazalo nikakvo zanimanje da zaštiti svog državljanina, Jurišića.
Zašto je nedužan proveo tri i po godine u zatvoru u Beogradu opisano je u knjizi, kao i to zašto je pravno optužen i zašto tužilac i prvostepeni sud nisu uspjeli dokazati njegovu krivicu.
U tom periodu predsjedavajuća Općinskog vijeća Grada Tuzla bila je Nada Mladina, koja je prisutne na promociji podsjetila da su se građani Tuzle okupili da prikupe podatke kako bi pomogli advokatima odbrane u svrhu dokazovanja istine o tome da Ilija Jurišić nema nikakvu krivicu.
- Uz takvu pomoć izborili smo se za istinu, ali, nažalost, ta borba je trajala devet godina – poručila je Mladina.
Promotorka Besima Borić ukazala je da je knjiga značajna za pojedinačno i kolektivno pamćenje u kojoj se vidi koliko je Tuzla učinila sve da dođe do konačnog oslobađanja Jurišića.
- Imao sam ogromnu podršku svih građana, bez obzira na nacionalnu, vjersku i stranačku pripadnost. Njihove tople riječi i čvrst stisak ruke svaki put mi je ulijevao novu snagu, jačao me duhovno i moralno. U toj podršci, posebno se zahvaljujem gradonačelniku Jasminu Imamoviću, koji je divovskom snagom i nemjerljivom upornošću činio sve da me izvuče iz ovog začaranog sudskog ludila, da izađem na slobodu čista obraza – izjavio je Jurišić.
U knjizi je opisao „degradirani sudski proces koji je zbog svoje degradacije ozbiljno ugrozio slobodu jednom običnom čovjeku, građaninu BiH“.

Veliki reditelj Lordan Zafranović otvoreno za "Avaz": Dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv ratova i zla

Džemal Softić Džek u Sarajevu promovirao svoju jedanaestu knjigu "Dunjaluk je iskušenja ruža"

Mirela Lambić: Ovdje ne postoji tradicija odlaska u pozorište

"Hilmijin konak" preimenovan u "Gledaj ga, lafčino!"

Sjajni glumac Dragan Jovičić otvoreno za "Dnevni avaz": Valjda postoji neko dovoljno pametan da zaustavi haos oko nas

Najvrijedniji eksponat: Hagada ponovo dostupna posjetiteljima Zemaljskog muzeja

Predstava će se odigrati u NPS: Specijalna ponuda za baletni spektakl "Pepeljuga"

Priča o tri momka iz Živinica: Oni su zaslužni za RetnArt 75270

"Mostarska djelidba" sutra na sceni Narodnog pozorišta Mostar

Edin Numankadić poklonio umjetničko djelo „Frame for the Mirror“ Historijskom muzeju BiH

NPS: Večer Brodveja sa Bredli Dinom

„Čarobnjak iz Oza“ na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Autobiografska knjiga Amile Sulejmanović: „Ključ Bubnja Tama“ od sutra u prodaji

“Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali” Mirjane Karanović večeras na sceni SARTR-a

Gostovanje Istanbulskog državnog teatra u NPS-u

Sarajevo: Predstavljena knjiga Ilije Jurišića "Istinom do pobjede"

Kultura

Veliki reditelj Lordan Zafranović otvoreno za "Avaz": Dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv ratova i zla

Džemal Softić Džek u Sarajevu promovirao svoju jedanaestu knjigu "Dunjaluk je iskušenja ruža"

Mirela Lambić: Ovdje ne postoji tradicija odlaska u pozorište

"Hilmijin konak" preimenovan u "Gledaj ga, lafčino!"

Sjajni glumac Dragan Jovičić otvoreno za "Dnevni avaz": Valjda postoji neko dovoljno pametan da zaustavi haos oko nas

Najvrijedniji eksponat: Hagada ponovo dostupna posjetiteljima Zemaljskog muzeja

Predstava će se odigrati u NPS: Specijalna ponuda za baletni spektakl "Pepeljuga"

Priča o tri momka iz Živinica: Oni su zaslužni za RetnArt 75270

"Mostarska djelidba" sutra na sceni Narodnog pozorišta Mostar

Edin Numankadić poklonio umjetničko djelo „Frame for the Mirror“ Historijskom muzeju BiH

NPS: Večer Brodveja sa Bredli Dinom

„Čarobnjak iz Oza“ na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Autobiografska knjiga Amile Sulejmanović: „Ključ Bubnja Tama“ od sutra u prodaji

“Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali” Mirjane Karanović večeras na sceni SARTR-a

Gostovanje Istanbulskog državnog teatra u NPS-u

Sarajevo: Predstavljena knjiga Ilije Jurišića "Istinom do pobjede"