Predstava „Svijet i sve u njemu“, nastala prema romanu Aleksandra Hemona, ne samo da je umjetnički uspjeh, nagrađena i ovacijama ispraćena gdje god je izvedena, već je i izazvala snažne reakcije u javnosti, upravo zbog svoje tematike.Naime, u središtu ove višeslojne priče nalazi se intimna, snažno emotivna i nježno ispričana ljubavna veza između dva muškarca, jednog muslimana i jednog Jevreja, u vihoru Prvog svjetskog rata i historijskih lomova. Predstava kroz svoju radnju publiku vodi u Sarajevo, pa onda u Šangaj krajem četrdesetih godina i na kraju predstava završava u današnjem Sarajevu.<h2>Univerzalna ljubav</h2>Riječ je o univerzalnoj ljubavnoj priči koja seže izvan vremena, religije i politike, ali je upravo to odnos dvojice muškaraca različitih identiteta u kontekstu Bosne i Hercegovine, ono što je izazvalo određene kontroverze i političke reakcije. Predstava je ušla u fokus javnosti ne samo zbog svoje umjetničke vrijednosti, već i zbog činjenice da otvoreno prikazuje istospolnu ljubav u okviru kulturnog i vjerski složenog prostora kakav je bosanskohercegovački.O ovoj temi za „Dnevni avaz“ progovorio je i glumac Alban Ukaj, koji u predstavi tumači jednog od glavnih likova, ističući da mu je žao što se umjetnost u društvu još tumači kroz prizmu ideologije i političkih agendi.- Predstava govori o ljubavi, ljudskoj, dubokoj, bez granica. Kao glumac se trudim da radim svoj posao, ne obzirem se na loše komentare. Aleksandar Hemon je jedan od naših najboljih pisaca, dičimo se kada dobije neke nagrade. Ali, kada ga treba kuditi onda dajemo svakakve epitete – kazao je Ukaj.<h2>Snažno i emotivno</h2>Naglasio je i da publika reagira snažno i emotivno, te da u sali ne vlada ideološka podjela, već iskrena umjetnička razmjena.- Ovakve teme uvijek izazivaju pažnju i uvijek će, nažalost. To što nekome smeta ova tema nije ništa novo, na nama je da radimo svoj posao i da se što posvećenije bavimo time – zaključio je.Uprkos političkim komentarima, poput onih koji predstavu nastoje diskreditirati zbog njenog sadržaja, tim koji stoji iza ovog djela ostaje posvećen umjetnosti.- Floskule koje se koriste, poput „evo šta građani plaćaju“, svaki put kad se nekome nešto ne sviđa iz ideoloških nekih razloga, su mi dosadile i toliko su istrošene.&nbsp;Nekako očekujem da će nešto inovativnije smisliti u zadnje vrijeme,&nbsp;a ne, već zadnjih 30 godina jedna te ista priča – istakao je Ukaj.<h2>Pobrala simpatije</h2>Da je publika oduševljenja djelom pokazuje i činjenica da je u Zenici dobila i glavnu nagradu Festivala bh. drame&nbsp;za najbolju predstavu, dok je u Kazalištu Ulysses na Brijunima ispraćena ovacijama i gromoglasnim aplauzom.

Predstava nastala po tekstu Aleksandra Hemona govori o ljubavi dva muškarca – muslimana i Jevreja u vihoru Drugog svjetskog rata 

Ukaj: Nije ništa novo da ove teme nekome smetaju

Glumac Alban Ukaj za "Avaz" o predstavi "Svijet i sve u njemu": Dosadile su mi floskule 'evo šta građani plaćaju'

&nbsp;Koncert „Trag u beskraju“, u sjećanje na jednog od najvećih hrvatskih muzičara Olivera Dragojevića, okupio je u utorak navečer u njegovoj Veloj Luci brojne prijatelje muzičare i hiljade obožavatelja.<h2>Tradicionalni koncert</h2>Više od 30.000 ljudi bilo je na sedmom tradicionalnom koncertu koji se od 2019. održava na godišnjicu smrti omiljenog pjevača i autora, objavili su organizatori.Nastupili su Nina Badrić, Tedi Spalato, Marko Tolja, Rišpet, Petar Dragojević, Marko Škugor, Dino Jelusić, klapa Kaše, Eli Žuvela, Antonio Serrano, Miroslav Tadić, Vlatko Stefanovski, Yvette Holzwarth, Bruna Oberan, Iva Ajduković, Stjepan Lach i Mario Pavlić, prenosi Hina.<h2>Novi album</h2>Tradicionalna manifestacija počela je 26. srpnja koncertom na trajektu „Korčula“ na liniji Split-Vela Luka. Dan kasnije predstavljena je koncepcija postava Memorijalne zbirke „Oliver Dragojević“, a u ponedjeljak novi Dragojevićev album „Dolaziš“ s dvanaest dosad neobjavljenih pjesama.<h2>Jazz večer</h2>U srijedu će se na trgu ispred crkve sv. Josipa održati Jazz večer uz nastup Miroslava Tadića, Vlatka Stefanovskog i Yvette Holzwarth, a događanja će na istoj lokaciji u četvrtak zaključiti program „Dvi, tri, riči… glumci Oliveru“.Nastupit će Goran Navojec, Vedran Mlikota, Sandra Lončarić, Lana Barić, Ivan Colarić, Goran Grgić, Renata Sabljak, Lana Ujević Telenta, Dušan Bućan, Rok Juričić, Marija Škaričić, Matija Kačan, Nikša Kušelj i Marinko Leš u glazbenoj pratnji Ante Gelo ansambla.

Više od 30.000 ljudi prisustvovalo

U Veloj Luci održan koncert "Trag u beskraju" u sjećanje na Olivera

Ime i prezime: Erol Ramadanović.Datum i mjesto rođenja: 19. mart 1990., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Isključim alarm na mobitelu.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Volio bih biti kuhar.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Posao za vrijeme ferija u sortirnici pošte.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Anatomski jastuk.Najdraža pjesma: Ima ih previše, ali prva koja mi pada na pamet je “Molitva za Magdalenu” od Olivera Dragojevića.Šta gledate na televiziji: Kvizove poput „Tko želi biti milijunaš“ ili „Potjera“.Šta Vas nervira: Bahatost.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Nalivpero „Miki Maus“ iz djetinjstva.Čega se plašite: Ajkula.S kim najradije pijete kafu: S dobrim osobama.Omiljena društvena mreža: Ako već moram birati, iako bih radije da ne postoje, rekao bih - Instagram.Najdraža boja: Teget.Ko Vam je uzor: Moji roditelji i moj mentor.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Izbrisao bih nuklearno oružje iz postojanja.Najdraži pisac: Dino Buzzati.Omiljeni muzičar ili bend: Whitesnake.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „La mia parabola“.Tim za koji navijate: Rekao bih FK Sarajevo, mada već dugo ne pratim fudbalOmiljena narodna izreka: Bojim se da je suviše vulgarna da bi se objavila ovdje.Koje pitanje najviše mrzite: Svako koje previše zadire u privatnost.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Alan Ford.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Vijetnam.

Plašim se ajkula

Ramadanović: Kafu pijem s dobrim osobama

Operski pjevač Erol Ramadanović: Na pusti otok bih ponio anatomski jastuk

Na platou ispred Centra za kulturu Mostar, u okviru međunarodne kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto 2025", u ponedjeljak je upriličena večer sjećanja posvećena nezaboravnom Oliveru Dragojeviću – jednom od najvećih muzičkih umjetnika s ovih prostora, sve kroz emotivnu interpretaciju Antonia Zadre. Publika je imala priliku još jednom zakoračiti u svijet Oliverovih bezvremenskih pjesama koje su obilježile generacije. Atmosfera je bila ispunjena nostalgijom, ali i zahvalnošću za neizbrisiv trag koji je Oliver ostavio na regionalnoj glazbenoj sceni, priopćili su s Mostarskog ljeta.- Sedma je godišnjica smrti Olivera Dragojevića, velikog čovjeka i umjetnika koji je ostavio iza sebe veliki trag. Inače, u svojoj karijeri, između ostalih, izvodim njegove pjesme i on mi je bio nekako veliki uzor. Prvi put smo u Mostaru sa ovim, takoreći, projektom sjećanja na Olivera. Centar za kulturu Mostar je na neki način prepoznao da bi se svi zajedno mogli prisjetiti tog vremena života sa Oliverom i meni je zaista čast da sam ja taj koji je podsjetnik na to vrijeme - istaknuo je Zadro.Idući sadržaj u okviru "Mostarskog ljeta 2025" zakazan je za srijedu, 30. jula, kada će u Institutu Yunus Emre Mostar biti održan performans "Čuvari sevdaha", s početkom u 20:30 sati.

Prvi put smo u Mostaru sa ovim, takoreći, projektom sjećanja na Olivera, istaknuo je Zadro

"Mostarsko ljeto 2025": Večer posvećena Oliveru Dragojeviću dirnula publiku u Mostaru

Ovogodišnje izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina" još jednom je potvrdilo važnost trajnih kulturnih susreta, dijaloga i stvaralaštva u okviru lokalnog i regionalnog naslijeđa. Raznovrstan program, pažljivo odabrane lokacije i otvoreni razgovori pokazali su da književnost i umjetnost nisu tek prateći segmenti društva, nego njegov ključni temelj, naveli su organizatori.Treći dan festivala započeo je u prepoznatljivoj intimnoj atmosferi Makove hiže, gdje je predstavljena zbirka poezije "Oči pobune" autorice Ermine Ribić, dobitnice prošlogodišnje nagrade "Mak Dizdar". Moderirani razgovor vodila je Lejla Kalamujić.Njihov susret dotakao je ključne teme poput ženskih iskustava, svakodnevnih i unutrašnjih oblika otpora, te šire feminističke borbe, koje književnost prepoznaje kao prostor emancipacije i svjedočenja.Nakon toga, slikar i pjesnik Igor Borozan predstavio je izložbu "Molitve u bjelini". U razgovoru sa Zejnebom Hajdarević govorio je o tišini, svjetlu i jednostavnosti, ne samo kao slikarskim, već i duhovnim pojmovima, otvarajući prostor razmišljanju o odnosu između slike i riječi.Program se potom preselio u Šarića kuću, koja je ove godine bila centralno mjesto književnog dijaloga. Prvo je predstavljen dnevnik "Pariški maraton" Damira Uzunovića kroz razgovor sa Šejlom Džindo, a potom i "Ljetni dnevnik" Almina Kaplana. Autor i njegovi sugovornici Adisa Bašić, Hasan Zahirović i Nino Šarac razgovarali su o književnim formama kao prostorima otpora, pažnje i kontemplacije.Posebnu pažnju privuklo je predstavljanje zbirke kratkih priča "Biber" koju je objavio Centar za nenasilnu akciju. Uz Kaplana, u diskusiji su sudjelovale Monika Herceg, Emina Đelilović Kevrić, Bojana Savić i Ivana Franović. Razmatrane su teme pomirenja, granica, jezika i suvremenih književnih pristupa, naglašavajući važnost kratke forme kao mjesta za osobna i kolektivna suočavanja. Poslijepodne je bilo rezervirano za promociju knjige "Gravitacija" Nenada Rizvanovića, u razgovoru s Maruškom Aras i Gorčinom Dizdarom.Večernji program održan je na otvorenom, uz rijeku, na lokacijama Sampjer i Ćuprija. Prvo je predstavljena knjiga "Pamtim to kao da je bilo danas" Seje Sexona kroz dijalog s Borom Kontićem, koji je dijelio svoja osobna i kulturna sjećanja, stvarajući prostor za prisjećanje, humor i autorefleksiju.Za kraj, književno-muzički program vodila je Emsura Hamzić, uz Tijanu Sladoje i Elmedina Balalića. Posvećen je sevdalinci kao nematerijalnom kulturnom naslijeđu, a kroz pjesmu i priču otvorena su pitanja identiteta, jezika i memorije, uz dirljiv odziv publike koja je večer pratila s pažnjom i emocijom.

Raznovrsni program i pažljivo odabrane lokacije ponovo su istakli važnost književnosti i umjetnosti kao temelja društvenih vrijednosti

Intimni susreti i snažne poruke na "Slovu Gorčina"

Treći dan manifestacije "Ljeto s Turističkom zajednicom Grada Mostara" protekao je u znaku dječje radosti i umjetnosti.Nedjeljno veče, koje se održalo na prostoru iza kuće Mujage Komadine, bilo je posvećeno najmlađima, a program je bio bogat kreativnim sadržajem.Mališani su uživali u muzičkoj radionici pod vodstvom Marka Jakovljevića, organiziranoj u saradnji s Udrugom Down sindrom Mostar.&nbsp;- Vrhunac večeri bio je svečani početak izložbe dječjih radova, čime je i zvanično otvoreno ovogodišnje izdanje manifestacije, saopćeno je iz Turističke zajednice Grada Mostara (TZ Mostar).Paralelno je startao i umjetnički projekat Rezon mural, u okviru kojeg će tokom manifestacije nastajati novi mural – trajni znak ovogodišnjeg Ljeta s TZ Mostar.Večernji program završen je projekcijom francuskog animiranog filma "Dilili à Paris". Atmosferu je podigao na viši nivo DJ Zlaja čijim je nastupom završilo večer.Nažalost, ponedjeljak nije bio naklonjen organizatorima. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova otkazani su projekcija švicarskog filma "Bonjour Switzerland" i koncert grupe Em&amp;Em. Organizatori su zahvalili publici na razumijevanju i pozvali ih na naredne događaje.Program se nastavlja u srijedu, 30. jula, španskim filmom "Žalosne priče" u 20:30 sati, nakon kojeg će nastupiti bend Benevreks (Benewrecks) u 22 sata.U danima koji slijede, Mostar će biti u znaku evropskog filma i dobre muzike. Publika će moći pogledati ostvarenja iz Francuske, Norveške, Švicarske, Španije i Italije, a sve to uz pratnju DJ setova, koncerata rock bendova te nastup mostarskog kantautora Sanela Marića Mare.Posebna večer poezije najavljena je za četvrtak, 31. jula.Veliko finale zakazano je za subotu, 2. augusta. Očekuje se završetak murala Rezon, još jedna filmska projekcija i nastup DJ-ice Lubnye.

Manifestacija počela kreativnim programom za djecu, uz muziku, film i najavu murala koji će krasiti grad

Mostarsko ljeto otvoreno dječijom izložbom i notama radosti

Emina Minka Muftić (64), jedna od najistaknutijih glumica Bosne i Hercegovine, i dalje je aktivna na više frontova umjetničkog izraza. Trenutno je u pripremama za novi mjuzikl koji nosi naziv „Sarajevo moje drago“ autora Zlatana Fazlagića Fazle, a paralelno radi na snimanju nastavka filmskog hita „Amanet“.U razgovoru za „Dnevni avaz“, ova nagrađivana glumica otkriva detalje o svojim aktuelnim angažmanima, govori o izazovima savremenog glumačkog poziva i prisjeća se svojih najznačajnijih uloga koje su obilježile i njenu umjetničku i privatnu stvarnost.<h2>Novi projekti i svakodnevica</h2>- Poslije veoma uspješne i sadržajne sezone u Narodnom pozorištu, gdje je bilo mnogo predstava i različitih teatarskih događanja, sada se priprema jedan novi mjuzikl. Radi se o djelu „Sarajevo moje drago“ autora Zlatana Fazlagića Fazle, a probe započinjemo naredne sezone. Pored toga, trenutno sam uključena u snimanje jedne serije, tako da je to uglavnom moja svakodnevica ovih dana – kaže Muftić.Osvrnula se i na nastavak filma „Amanet”, te ističe da joj je zadovoljstvo što je u jednom takvom djelu ostvarila u ulogu. - Nastavak filma “Amanet” donosi nam nove prilike za rad i druženje. Prvi film je bio veliki uspjeh i nadam se da će i ovaj drugi biti bar jednako dobro prihvaćen od publike. Atmosfera na snimanju je lijepa i opuštena, što svakako doprinosi našem zajedničkom rezultatu – ističe glumica.Kroz godine, publika je Minku upoznala u mnogim različitim ulogama. Pitali smo je da li postoji neka uloga koja joj je posebno prirasla srcu.- Teško mi je da izaberem samo jednu. Svaka uloga nosi drugačiju emotivnu priču i poseban odnos, kako za mene kao glumicu, tako i za publiku. Svaki lik je za mene jedinstven i svaka uloga ima svoje mjesto u mom srcu – priznaje Muftić.<h2>Viza za budućnost</h2>„Viza za budućnost“ je ostala kultna serija koja je pratila brojne generacije, a sada je svoje mjesto ponovo našla u program Federalne televizije. Značajnu ulogu je imala i Emina Minka Muftić, koja je tumačila lik Sene, a sada je istakla da nema vremena toliko da ponovo gleda sve ispočetka. - Smatram da je to jedna od najvažnijih serija koja je urađena nakon rata, sa snažnom porukom i dubokim emotivnim nabojem. U to vrijeme, takvi projekti su imali veliki značaj za cijelu zajednicu i bili su veoma plemenito urađeni – kaže glumica.<h2>Izazovi i prilike</h2>Pored glume, Muftić radi i na Akademiji scenskih umjetnosti, gdje rukovodi radom s mladim ljudima, te ističe da je danas mnogo lakše ostvarit se kao glumac, nego što je to bio slučaj kada je ona počinjala.- Mislim da je danas mladim ljudima lakše, prvenstveno zbog ogromnog broja mogućnosti. Tehnološki napredak im omogućava da samoinicijativno i brzo pokažu svoj talenat i angažman, dok smo mi nekada morali čekati poziv ili šansu – kaže Muftić.

„Viza za budućnost“ je ostala kultna serija koja je pratila brojne generacije, kaže Muftić

Muftić: Drago mi je da se snima nastavak film „Amanet“

Emina Minka Muftić za "Avaz" o karijeri i novim angažmanima: Svaka uloga ima posebno mjesto u mom srcu

U prepunom kinu Meeting Point večeras je sarajevska publika mogla uživati u ekskluzivnom live podcastu u izvedbi Galeba Nikačevića i Agelast tima.&nbsp;Ovaj specijalni događaj ponudio je jedinstvenu priliku publici da bude dio uzbudljivog formata koji se neće ponoviti u ovom obliku. <h2>Vrhunski sadržaj</h2>Produkciju live podcasta Galeba Nikačevića i Agelast tima producirala je ekipa Podium Sarajevo.U sklopu događaja, Agelast tim, predvođen regionalno poznatim podkasterom Galebom Nikačevićem, podijelio je svoja iskustva i proces stvaranja sadržaja iz prve ruke, uključujući snimanje podcasta, dokumentarnih filmova i drugih produkcija. Uz vrhunski sadržaj, posjetioci su imali priliku da učestvuju u masterclassu koji im je pružio dragocjene uvide u svijet kreativne produkcije, snimanja sa terena i studija.<h2>O Agelast podkastu</h2>Agelast je jedan od najusješnijih podcast projekata u regionu, poznat po svojim dubokim razgovorima, analitičkom pristupu i sposobnosti da pokreće važne teme u društvu. Kroz raznolike formate, od intervjua sa stručnjacima do snimanja sa terena, Agelast tim je stekao vjernu publiku koja prati sve njihove projekte.Galeba Nikačevića mogli ste tokom godina ‘uloviti’ zaista svugdje – bio je poznato lice s MTV-ja na našim prostorima, radio na intervjuima sa svjetski poznatim imenima, pisao je za VICE i bio jednostavno svestrana pojava u našem medijskom prostoru. Kad je postao urednik jednog popularnog srpskog portala, ušao je u korporacijsku strukturu i to na vrlo visoku poziciju, jednu od onih o kojima mnogi u medijima često sanjaju – i dao otkaz.U cijelu je podcast priču krenuo je sa suprugom Sandrom Planojević koja aktivno sudjeluje u Agelastu, a danas, više od pet godina nakon što je podcast nastao, na YouTubeu broje više od 2 miliona ljudi koji vole slušati njihove priče.

Događaj je predvođen regionalno poznatim podkasterom Galebom Nikačevićem

U prepunom Meeting Pointu održan live podcast u izvedbi Galeba Nikačevića i Agelast tima 

Kulturno-umjetničko društvo “Podveležje” iz Mostara bit će domaćin jedinstvenog kulturnog događaja – XV Međunarodnih večeri folklora Podveležje 2025, u petak, 1. avgusta 2025. godine, na stadionu u Podveležju.<h2>Očuvanje i promocija tradicije</h2>Ova manifestacija već petnaestu godinu zaredom okuplja brojne folklorne ansamble iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, s ciljem očuvanja i promocije bogate tradicije, običaja i narodnog stvaralaštva.Na ovogodišnjoj smotri očekuje se bogat i raznovrstan program uz nastupe ansambala iz raznih krajeva BiH – Podveležja, Donjeg Vakufa, Trnova, Doboja Juga, Konjica, Jablanice, Mostara i Blagaja – te gostujućih grupa iz Albanije i Republike Turske. Kroz igru, pjesmu i narodne nošnje, učesnici će predstaviti kulturno nasljeđe svojih krajeva i unijeti duh zajedništva i identiteta.<h2>Ulaznica 5 KM</h2>Program počinje u 20.30 sati, a večer će voditi Enver Šadinlija i Mirsad Puce, poznata imena domaće kulturno-scenske scene. Ulaznica za manifestaciju košta 5 KM.Organizatori pozivaju sve ljubitelje folklora i tradicije da im se pridruže na večeri ispunjenoj pjesmom, plesom i zajedništvom.Manifestaciju podržavaju Grad Mostar, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK, Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH, "BH Telecom", BZK "Preporod" i brojni drugi partneri.

U petak, 1. avgusta 2025. godine, s početkom u 20.30 sati

Međunarodne večeri folklora: Ansambli iz BiH, Turske i Albanije stižu u Podveležje

U Sarajevu je na današnji dan 2023., u 85. godini života preminula Zekija Čuturić, jedna od najboljih i najljepših interpretatorica sevdalinki i članica umjetničkog savjeta Fondacije “Sevdah”. Pripadala je „zlatnoj generaciji“ sevdalija, rame uz rame sa Zaimom Imamovićem, Safetom Isovićem, Bebom Selimović, Himzom Polovinom, Zehrom Deović i Zorom Dubljević.Prema mišljenju muzičara i muzičkih kritičara, Zekiju je krasio najmiliji, najtopliji, najmekaniji glas s kojim se sevdalinka stapala, a kojim je plijenila i osvajala publiku, budeći najtananije emocije.&nbsp;

<h2>Trajni snimci</h2>Zekija Čuturić rođena je 1939. godine u Bosanskoj Dubici, u bogatoj trgovačkoj porodici. Nakon očeve smrti, s bratom i sestrom doselila se u Sarajevo, gdje je uskoro počela pjevati sevdalinke u KUD-u “Slobodan Princip Seljo”. Nedugo potom je, nakon položene audicije, postala solistica Radio Sarajeva. Nekoliko decenija bila je uposlenica i vokalna solistica Radio Sarajeva. “Haj, vino piju dva jarana mlada”, jedan je od prvih njenih radijskih snimaka, koji se i danas može naći u arhivi ove kuće.Za arhiv Radio Sarajeva snimila je mnogo trajnih snimaka izvornih tradicionalnih pjesama, među kojima i manje poznatih i skoro zaboravljenih, koje su, poput najpoznatije pjesme iz njenog repertoara „Djevojka je zelen bor sadila“ doživjele veliku popularnost.- Radili smo dugo u istoj redakciji revijalnog programa ovog radija. Može se reći da Zekija nije žudjela za estradnom popularnosti, nego da je pjesma bila njena velika ljubav koju je živjela sve do ovog odlaska s ovog svijeta. Bila je redovna učesnica programa u sarajevskoj Art kući sevdaha. A upravo je ogroman značaj za očuvanje sevdalinke djelo te vrste izvođača, sevdalija koje pjesmu čuvaju i prenose iz ljubavi – kazao nam je njen radni kolega novinar Enver Šadinlija, jedan od najzaslužnijih ljudi za očuvanje naše najljepše kulturne baštine – sevdalinke.

<h2>Pjevala o ljubavi</h2>Zekija nije samo pjevala, nego je i sakupljala sevdalinke, odlažući ih u arhiv Radio Sarajeva, gdje se i danas čuvaju. Među tim arhivskim vrijednostima koje je otpjevala, sačuvala, otela od zaborava, nalazi se i sevdalinka iz njenog rodnog mjesta “Oj Dubice, bijela golubice”… Nikada nije zaboravila svoju Dubicu, svoje sugrađane pa je često dolazila s poznatim pjevačima u namjeri da ih pjesmom razveseli. Nepregledna je arhiva diskografskih ostvarenja Zekije Čuturić. Prvu singl ploču “Safikada” snimila je 70-ih godina 20. vijeka. Tu sjajnu potresnu baladu o ljubavi i ženskoj vjernosti napisao je Vlado Divjak, a muziku komponovao Vlatko Marković, a Zekija ju je pristala otpjevati jer je zasnovana na istinitoj priči o beskrajnoj vjernosti i ljubavi žene. Osim te prve njene komponovane pjesme, za sarajevski “Diskoton”, uz pratnju Jovice Petkovića, ispjevala je singlicu s pjesmama “Još te noćas samo ljubim” i “Pomisli još nekad”, iako je izbjegavala komponovane pjesme. <h2>Brojna priznanja</h2>Moto naše doajene bio je da nema pjesme bez sevdalinke, niti sevdalinke bez sevdaha. Pjevala ih je srcem i vratila u život mnoge poput: “Umihana hadži Jusufova”, “Po Taslidži pala magla”, “Iz tiha me glava boli”, “Majka Fatu rano budi”, “Akšam mrače”, “Ah, moj dilbere”, “Sinje more”, “Adem kada mlada nevjesta”, “Šećer Mujo i besjede tvoje”, “Kad se jangin iz sokaka pomoli”, “Srušila se kula i kapija”, “Da sam sjajna mjesečina”…Za svoj umjetnički rad dobila je desetke društvenih i esnafskih priznanja. Posljednje među njima je Zlatna povelja za višedecenijski rad na očuvanju sevdalinke, koju joj je u maju 2022. godine dodijelila Fondacija “Sevdah”.Zekija je bila skromna žena dobrog srca, uvijek spremna da pomogne svima. Uprkos mnogim porodičnim dramama, dala je veliki doprinos očuvanju bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa. Njena karijera je bila jedna od najdužih u bh. estradi, a i danas su sevdalinke koje je ostavila iza sebe rado slušane.&nbsp;

Krasio ju je najmiliji, najtopliji, najmekaniji glas s kojim se sevdalinka stapala 

Zekija Čuturić: Druga godišnjica smrti jedne od najboljih interpretatorica sevdalinki

Promocija knjige "Izgubljeni zavičaj 2" autora, novinara Saše Burlice, održana je jučer, 24.jula 2025.godine, u ateljeu Ismeta Mujezinovića Tuzla. Saša Burlica je u knjigama Izgubljeni zavičaj I i Izgubljeni zavičaj II oživio uspomene na događaje i ljude vlaseničke čaršije. Riječ je o knjizi sastavljenoj od 64 reportaže odnosno priče o Vlaseničanima i Vlasenici, od anegdota do životnih tragedija. Saša Burlica je rođen 1956.godine u Vlasenici, gdje završava gimnaziju, a potom upisuje Fakultet političkih nauka u Beogradu. Novinarsku karijeru je započeo tijekom studija, a 80-ih godina je radio kao urednik dopsiništva "Večernjih novina", tada najtiražnijeg lista u BiH.U brojnim listovima i novinama bivše Jugoslavije objavljivao je reportaže iz Sjevero-Istočne Bosne. Sarađivao je sa mnogim listovima i novinama kao što su: Svijet, Una, San, As itd.Saša Burlica više od trideset godina živi i radi u Karlovim Varima u Češkoj Republici. Prisutnima su se ovom prilikom obratili promotori: Goran Mišić, Fatmir Alispahić i Hazim Mujčinović. Ispred Centra za kulturu Tuzla publiku je pozdravila glasnogovornica centra, Maja Hodžić, a potom i autor - Saša Burlica. U prepunoj sali ateljea evocirane su lijepe ali i ne tako lijepe uspomene na Vlaseničku čaršiju koja je doživjela velike tragedije i zločine tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali su ovakvi događaji jedinstvena prilika da se ljudi ponovo povežu.

U brojnim listovima i novinama bivše Jugoslavije objavljivao je reportaže iz Sjevero-Istočne Bosne

Novinar Saša Burlica predstavio promovisao knjigu "Izgubljeni zavičaj 2"

U okviru obilježavanja Dana evropskog naslijeđa, Federalno ministarstvo kulture i sporta ugostilo je Kulturno-umjetničko društvo iz Posušja koji su svojim umjetničkim stilom, tradicionalnim plesovima, izložbom i autentičnom hercegovačkom kuhinjom, oplemenili i donijeli toplinu, tradiciju i emocionalnu povezanost sa publikom u Sarajevu.Resorna ministrica Sanja Vlaisavljević je kazala da kroz nastup kulturno-umjetničkog društva „Petar Bakula“, na Obali Maka Dizdara ispred zgrade resornog ministarstva, građani i turisti imaju priliku upoznati duh Posušja koji živi u svakom koraku kola, u bojama narodnih nošnji i okusima domaćih jela.- Tradicija predstavljanja naših gradova i mjesta jeste nešto što Ministarstvo želi da realizira i ove godine, jače i više nego prethodne. I ja se nadam da će ova naša Hercegovina, lijepo Posušje u Sarajevu pokazati najbolje što znaju i umiju – rekla je ministrica Vlaisavljević.Posušje je kraj, kako je rečeno, u kojem tradicija ne miruje – ona se pjeva, pleše i prenosi s koljena na koljeno. Organiziraju velike manifestacije, kao što je dječija smotra folklora „Na Petrovom ognjištu“, kao i festival klapske pjesme, koji se održava 11. put ove godine.Iako je to jedna od najmlađih općina, načelnik Općine Posušja Ante Begić, kaže da Posušje ima dobru perspektivu, posebno mladi. To je mali, pitomi gradić, na samoj granici s Republikom Hrvatskom, na razmeđu Imotskog, Mostara i Livna.Po njegovim riječima, prošlost je bila dosta tmurna, „ali vjerujem da je pred nama svijetla budućnost“.- U Posušju je vrlo mlada populacija i jedna je od najmlađih općina u BiH. Na tome temeljimo sve ovo što radimo. Privreda je izrazito dobro razvijena, zapošljava više od 4.000 ljudi. Jednostavno to je nešto što nas drži i što nas veže. A mi ovo sve ostalo sa strane nadopunjujemo kako bi naši mladi imali priliku izražavati svoju kreativnost, svoj rad. To je jedna velika cjelina, javni i privatni sektor, da bi bila jedna općina uspješna – poručio je Begić.Na kraju programa, klapa "Grga" održala je i koncert, a brojni prolaznici uživali su i u izvedbi dua Marijane i Borisa Bomoštara. Sa današnjeg kulturnog događaja poručeno je da se kultura ne čuva samo u knjigama, već se živi – u pjesmi, plesu i zajedništvu.

I ja se nadam da će ova naša Hercegovina, lijepo Posušje u Sarajevu pokazati najbolje što znaju i umiju, rekla je ministrica Vlaisavljević

Kulturno-umjetničko društvo iz Posušja koncertom "oživjelo" Obalu Maka Dizdara

Festival “Slovo Gorčina” kulturni je događaj u Bosni i Hercegovini čije ovogodišnje izdanje ne želite propustiti.Svečano otvaranje 54. izdanja Festivala planirano je za petak, 25. jula na nekropoli stećaka Radimlja. Ovogodišnji program trajat će od 25. do 27. jula 2025. godine.Festival će otvoriti muzički performans “Stone Sleeper” autora Mirsada Gige Jeleškovića, u kojem učestvuju Horst Hejs (Heiss), Jasna Diklić, Sara Kasap, Anja Udovičić i Naida Huseinagić. Ova muzičko-scenska izvedba oslanja se na motive Dizdareve poezije, a u sebi objedinjuje glas, pokret i ambijent. Festival nastaje po zamisli Maka Dizdara 1971. godine i održava se u Stocu, na nekropoli stećaka Radimlja i drugim značajnim lokalitetima, sa željom da se rodnom gradu pjesnika donosi ono najbolje iz savremene umjetnosti i kulture.

U gradu na Bregavi pripreme za 53. izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina"

Festival nastaje po zamisli Maka Dizdara 1971. godine i održava se u Stocu, na nekropoli stećaka Radimlja i drugim značajnim lokalitetima, sa željom da se rodnom gradu pjesnika donosi ono najbolje iz savremene umjetnosti i kulture.&nbsp;

Po završetku performansa, stručni žiri će dodijeliti nagradu “Mak Dizdar” najboljim mladim pjesnicima i pjesnikinjama, nakon čega slijedi književni razgovor s Adaniom Shibli, palestinskom autoricom čije se djelo nalazi među najvažnijim glasovima savremene književnosti.Festivalski program uključuje otvaranje izložbe “Majkina pisma – bosančica” autorice Šemse Gavrankapetanović, predstavljanje VR aplikacije “Stećakland”, te promocije knjiga Amile Smajović, Adise Bašić, Damira Uzunovića, Nenada Rizvanovića, Almina Kaplana i drugih.Poseban dio programa rezerviran je za razgovor s Monikom Herceg, počasnom gošćom i priznatom pjesnikinjom, čije prisustvo otvara prostor za razmjenu iskustava.Tradicionalno, bit će dodijeljena i posebna festivalska nagrada Prije svitanja za najbolju pjesmu napisanu upravo na Festivalu.Program uključuje i izložbu “Molitve u bijelom” Igora Borozana, promociju zbirke kratkih priča “Biber”, te razgovor sa Jasmilom Žbanić povodom projekcije njenog filma “Blum: gospodari svoje budućnosti”. Završnica Festivala, u večernjem terminu 27. jula, donosi književno-muzički događaj “U đul bašti: Sevdalinka kao nematerijalno kulturno naslijeđe”.&nbsp;

Nastao po zamisli Maka Dizdara, festival se od samih početaka održava sa željom da rodnom gradu pjesnika donosi ono najbolje iz savremene umjetnosti

Ovaj vikend Stolac postaje istinski centar kulture

Legenda bh. glumišta Josip Pejaković ukopan je danas na Gradskom groblju Bare.Od njega se oprostilo više stotina Sarajlija, a na posljednji ispraćaj su došle i brojne javne ličnosti, od njegovih kolega glumaca, pjevača, do političara.

"Avazov" reporter je zabilježio da su na sahranu stigli Dino Merlin, Mladen Vojičić Tifa, Hanka Paldum, Damir Imamović, Aleksandar Seksan, Minka Muftić, direktor FTV-a Bakir Hadžiomerović, Mladen Jeličić Troko, Mirko Pejanović, gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, kao i njegovi zamjenici Predrag Puharić i Mirela Džehverović, kantonalni ministar Mladen Pandurević i brojni drugi.

Brojne poznate ličnosti na sahrani Josipu Pejakoviću

Inače, Pejaković je rođen 1948. godine u Travniku, bio je glumac, pjesnik, pisac, hroničar naroda i vremena. Njegove monodrame “Oj, živote”, “On meni nema Bosne” i “Ućerivanje pravde” postale su dio kolektivne svijesti. Govorio je ono što mnogi nisu smjeli, a narod ga je zato volio, jer nije glumio narod, on ga je bio.Njegova porodica u smrtovnici je zapisala jednostavno, ali snažno:- Osmjehnuće nam se prije nego se sasvim izgubi na Barama. Pejaković je bio glas onih koji nisu imali gdje s riječima. U najtežim vremenima nije šutio, a u burnim godinama nije se povlačio. Bio je lice istine na sceni, u televizijskim emisijama, i u svakom domu koji je osjećao Bosnu.Danas mu posljednji pozdrav upućuju porodica, kolege, prijatelji i poštovaoci iz cijele zemlje. Odlazi veliki čovjek. Ostavlja prazninu koju nijedna riječ ne može popuniti, osim onih koje nam je već ostavio.

Od njega se oprostilo više stotina Sarajlija, a na posljednji ispraćaj su došle i brojne javne ličnosti

Josip Pejaković ispraćen na vječni počinak: Od njega se oprostili brojni prijatelji, kolege i porodica

U okviru 31. izdanja SFF-a, koji se održava od 15. do 22. augusta, publiku očekuju čak 50 filmova u četiri takmičarske selekcije, igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma.&nbsp;Selekcije okupljaju debitante i etablirane autore, a brojni naslovi će upravo u Sarajevu zabilježiti svoje prve svjetske, međunarodne i regionalne premijere.&nbsp;Kroz smjele forme i angažovane priče, Festival još jednom potvrđuje status jedne od najvažnijih kulturnih platformi u Jugoistočnoj Evropi.

Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa – igrani film, u program je uvrstila 9 filmova, od kojih će u konkurenciji za nagrade tri filma imati svjetsku, a šest filmova regionalnu premijeru.- Sa devet izuzetnih filmova, ovogodišnji Takmičarski program za igrane filmove Sarajevo Film Festivala predstavlja impresivnu i raznoliku panoramu savremene regionalne kinematografije. Program je dinamična mješavina hrabre naracije, vizuelnih inovacija i svježih perspektiva koje odražavaju bogatstvo kulturne tapiserije regiona. Ističući novi val filmskih autora, program uključuje šest debitantskih filmova koji donose originalne glasove i smjele kreativne pristupe na veliko platno. Od intimnih ličnih priča do društveno relevantnih drama, selekcija uspijeva prikazati složenost i vitalnost današnje filmske scene, obećavajući publici uranjajuće putovanje kroz raznolike stilove, teme i doživljaje. Ove godine Takmičarski program - igrani film nije samo proslava etabliranih talenata, već i platforma za nove umjetnike spremne oblikovati budućnost balkanske i jugo-istočno evropske kinematografije - izjavila je Tataragić o selekciji.

Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa - dokumentarni film, u takmičarski program uvrstila je 20 filmova - 12 dugometražnih i 8 kratkih dokumentarnih ostvarenja, od kojih će četiri filma imati svjetsku premijeru, četiri međunarodnu, 10 filmova će zabilježiti regionalnu premijeru, a dva bosanskohercegovačku.&nbsp;Uz to, jedan je film odabran za program izvan konkurencije i imat će međunarodnu premijeru.- Selekcija neizbježno odražava složenu socio-političku situaciju, ali također pokazuje i zavidnu otpornost dokumentarnog stvaralaštva uz kontinuiranu pojavu zanimljivih novih autora. Više od polovine naslova u ovogodišnjem programu reflektira potrebu rekonceptualizacije ljudskih odnosa kao posebno potrebne vrijednosti. Zanimljivo je da u najvećem broju filmova u ovim tmurnim vremenima ili baš zbog toga, autori slave snagu ljubavi kao najjačeg životnog pokretača, bilo da se radi o obiteljskim ili ratnim pričama. Ono što je posebno vrijedno je da i kroz te, naizgled samo obiteljske priče, saznajemo puno i o kompleksnim uvjetima života u određenoj sredini - izjavila je Šešić.

U Takmičarskom programu – kratki film, po izboru selektorice Elme Tataragić, ove je godine 10 filmova: tri će imati svjetsku, a sedam regionalnu premijeru.- Ovogodišnji Takmičarski program za Srce Sarajeva za najbolji kratki film donosi deset izvanrednih ostvarenja. Program okuplja debitante, ali i etablirane autore koji su publici Sarajevo Film Festivala već poznati po svom ranijem radu. U pitanju je dinamična i raznolika selekcija, s filmovima koji se odlikuju hrabrim i smjelim pristupom kako u sadržaju, tako i u formi. Ova raznolika selekcija kratkih filmova, koja uključuje tri svjetske premijere, pokazuje hrabro pripovijedanje kako mladih talenata tako i renomiranih autora. Kroz snažan miks socijalnih drama, psiholoških trilera i inovativnih narativa, program uspijeva uhvatiti duh savremenog trenutka i pokazati univerzalna ljudska iskustva. Publika može očekivati snažno filmsko putovanje koje pomjera granice kako tematski, tako i stilski - izjavila je Tataragić.

Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 11 filmova, od kojih će pet imati svjetsku, jedan međunarodnu, a pet filmova regionalnu premijeru.- Svaka godina donosi nova otkrića i proces selekcije je najuzbudljiviji dio pripreme Sarajevo Film Festivala. Ovogodišnja selekcija Takmičarskog programa – studentski film donosi jedanaest filmova, dosta različitih po tonu i stilu, ali kroz koje se prožimaju veoma slični motivi, tako da se može pričati o generalnoj tematskoj preokupaciji mladih, kao i o njihovom specifičnom pogledu na svijet - izjavila je Krsmanović.&nbsp;Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.

Ovogodišnji takmičarski program Sarajevo Film Festivala donosi rekordan broj premijera i raznovrstan filmski glas regiona i svijeta

Sarajevo Film Festival otkrio takmičarske programe: Premijere, novi autori i jaka konkurencija

Na zvaničnoj konferenciji za medije povodom 31. Sarajevo Film Festivala, predstavljen je bogat takmičarski program ovogodišnjeg izdanja.&nbsp;Festival će i ove godine okupiti autore iz cijelog svijeta, donoseći publici filmove koji oslikavaju aktuelna društvena pitanja, univerzalne emocije i snažne autorske glasove.&nbsp;U konkurenciji za prestižne nagrade Srce Sarajeva naći će se 50 filmova, dok će jedan naslov biti prikazan van konkurencije.

Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 1036 filmova: 195 dugometražnih igranih, 291 dokumentarni i 550 kratkih i studentskih filmova.- Takmičarski programi ovogodišnjeg, 31. Sarajevo Film Festivala okupljaju autore koji, svako iz vlastite perspektive i u različitim filmskim formatima i žanrovima, istražuju kako živimo i kako opstajemo unutar složenih i nestabilnih društvenih okvira. Okosnicu ovogodišnjih takmičarskih programa čine filmovi koji, nadilazeći nacionalne granice, ostaju vjerni univerzalnim pričama koje oblikuju naše živote. U tom rasponu – od tema koje se bave današnjicom do onih koje propituju prošlost – ova selekcija otvara prostor da se, kroz filmske priče, prisjetimo onoga što nam je svima zajedničko: potrebe za smislom, za bliskošću, za razumijevanjem - sebe i drugih - izjavila je Građević.

Glumac Alban Ukaj za "Avaz" o predstavi "Svijet i sve u njemu": Dosadile su mi floskule 'evo šta građani plaćaju'

U Veloj Luci održan koncert "Trag u beskraju" u sjećanje na Olivera

Operski pjevač Erol Ramadanović: Na pusti otok bih ponio anatomski jastuk

"Mostarsko ljeto 2025": Večer posvećena Oliveru Dragojeviću dirnula publiku u Mostaru

Intimni susreti i snažne poruke na "Slovu Gorčina"

Mostarsko ljeto otvoreno dječijom izložbom i notama radosti

Emina Minka Muftić za "Avaz" o karijeri i novim angažmanima: Svaka uloga ima posebno mjesto u mom srcu

U prepunom Meeting Pointu održan live podcast u izvedbi Galeba Nikačevića i Agelast tima

Međunarodne večeri folklora: Ansambli iz BiH, Turske i Albanije stižu u Podveležje

Zekija Čuturić: Druga godišnjica smrti jedne od najboljih interpretatorica sevdalinki

Novinar Saša Burlica predstavio promovisao knjigu "Izgubljeni zavičaj 2"

Kulturno-umjetničko društvo iz Posušja koncertom "oživjelo" Obalu Maka Dizdara

Ovaj vikend Stolac postaje istinski centar kulture

Josip Pejaković ispraćen na vječni počinak: Od njega se oprostili brojni prijatelji, kolege i porodica

Sarajevo Film Festival otkrio takmičarske programe: Premijere, novi autori i jaka konkurencija

Za Srce Sarajeva konkuriše 50 filmova

Kultura

Glumac Alban Ukaj za "Avaz" o predstavi "Svijet i sve u njemu": Dosadile su mi floskule 'evo šta građani plaćaju'

U Veloj Luci održan koncert "Trag u beskraju" u sjećanje na Olivera

Operski pjevač Erol Ramadanović: Na pusti otok bih ponio anatomski jastuk

"Mostarsko ljeto 2025": Večer posvećena Oliveru Dragojeviću dirnula publiku u Mostaru

Intimni susreti i snažne poruke na "Slovu Gorčina"

Mostarsko ljeto otvoreno dječijom izložbom i notama radosti

Emina Minka Muftić za "Avaz" o karijeri i novim angažmanima: Svaka uloga ima posebno mjesto u mom srcu

U prepunom Meeting Pointu održan live podcast u izvedbi Galeba Nikačevića i Agelast tima

Međunarodne večeri folklora: Ansambli iz BiH, Turske i Albanije stižu u Podveležje

Zekija Čuturić: Druga godišnjica smrti jedne od najboljih interpretatorica sevdalinki

Novinar Saša Burlica predstavio promovisao knjigu "Izgubljeni zavičaj 2"

Kulturno-umjetničko društvo iz Posušja koncertom "oživjelo" Obalu Maka Dizdara

Ovaj vikend Stolac postaje istinski centar kulture

Josip Pejaković ispraćen na vječni počinak: Od njega se oprostili brojni prijatelji, kolege i porodica

Sarajevo Film Festival otkrio takmičarske programe: Premijere, novi autori i jaka konkurencija

Za Srce Sarajeva konkuriše 50 filmova