Poznati mostarski novinar, politički analitičar i autor spremio je svoj novi umjetnički projekt za ovogodišnje izdanje "Mostarskog ljeta". Radi se o konceptualnoj izložbi fotografija, koje su nastale uz pomoć mobilnog telefona.Izložba, koja je realizirana u produkciji Muzeja Hercegovine iz Mostara bit će svečano otvorena sutra, 4. jula u izložbenom prostoru Spomen-kuće Svetozara Ćorovića s početkom u 21 sat.Koncept kolekcije fotografija nazvan "Anarchy in photography" ranije je kao ideja predstavljen u Kajtazovoj prvoj knjizi "Pisanje između redova". Projekat propituje mogućnosti umjetničkog i vizuelnog izražavanja u mobilnoj formi nastanka digitalne fotografije. Kajtaz naglašava kako živimo u vrijeme dominacije ili bolje reći svojevrsnog terora slika i to u svim segmentima života u digitalnom dobu, pri čemu je, najčešće, forma dominantna u odnosu na sadržaj.- S obzirom na streloviti napredak tehničkih mogućnosti čak i prosječnih mobilnih telefona logično je pokušati iskoristiti ovakav alat za ambicioznije forme izražavanja od tek pukog bilježenja svijeta oko nas i nas samih – kaže Kajtaz. Dodaje i kako je izložba i svojevrsno putovanje kroz Mostar i sva njegova "lica". U tekstu, koji najavljuje izložbu - u posebno pripremljenoj knjižici sa svim odabranim fotografijama Kajtaz, između ostalog, piše: "U svojevrsnoj digitalnoj anarhiji prevladava kultura 'selfiranja' i (samo)promocije različitih trivijalnosti. Postali smo lutke, koje za račun velikih tehnoloških kompanija pokušavaju izgledati bolji ili barem drugačiji... nego što zaista jesmo. Zato, odmaknimo se od 'društva spektala' i postanemo aktivni sudionici, umjesto slijepih poslušnika, koji slijede algoritmima nametnite 'trendinge'."Kajtaz se više od dvadeset godina bavi digitalnom fotografijom. Objavio je foto album "Mostar – old town" (Buybook), a u izdanju "Mostarskog ljeta" za 2017. godinu predstavio se izložbom "Svjetlost Juga i Sjevera".

Izložba će biti otvorena sutra u Spomen-kući "Ćorović"

Umjetnički projekt "Anarchy in photography" Faruka Kajtaza

Na Pozorišnom Trgu Susan Sontag, u sklopu specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“, u subotu 5. jula sa početkom u 21:00 sati, premijerno će biti izveden treći dio baletnog triptiha „Planeta Sarajevo“, u koreografiji i režiji Belme Čečo Bakrač.U sklopu baletnog triptiha pored premijere „Planeta Sarajevo“ bit će izveden prvi dio triptiha „K'o nekad u osam“ u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine te drugi dio triptiha „Zvuk olimpijske iskre '24“ u koreografiji i režiji Ivana Salonskog. - Baletska predstava Planeta Sarajevo govori o dilemi mladih - otići ili ostati. Kroz pokret i ples vraćamo se u prošlost: od stećaka, prvog tramvaja, atentata, radnih akcija i izgradnje, sarajevske pop i rock scene, nastanka baleta, do dana opsade. U tom sjećanju pronalazimo nadu. Uz deset plesača Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo i one koji nose iskustvo ovog grada u tijelu i srcu, plešemo da ostanemo. Zato plešemo. Zato sijamo. Zato ostajemo – izjavila je koreografkinja Belma Čečo Bakrač.<h2>Sarajevska publika</h2>Sarajevska publika moći će uživati u igri Jovane Milosavljević Lovrenović, Adeline Mavliutove, Toko Tatekawe, Albine Huskić, Zulejhe Kečo Kapidžić, Masafumija Okuzonoa, Olega Karatseva, Bulata Gareeva, Denisa Zhuchenka, Tila Čmančanina, Marijane Marić, Sabine Sokolović, Adnana Đinde, Hariza Šabanovića i Jesenka Matkovića koji će plesati na muziku N. Frahma, P. Glasa, M. Richtera i Passengersa.Prvi dio triptiha „K’o nekad u osam“ u koreografiji i režiji Ekaterine Verščagin (Vereshchagine) otvoriti će veče posvećene plesu.&nbsp;U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta NPS Nataša Gaponko, Darika Dunganova, Selma Efendić, Amina Sulejmanagić, Bulat Gareev, Evgeny Gaponko, Denis Zhuchenko, Yimanberdi Mukul i Goran Staniškovski.Drugi dio baletnog triptiha „Zvuk olimpijske iskre '24“, rađen je kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski, a u predstavi učestvuje ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo koji će plesati na muziku kompozitora Johna Williamsa.Uloge će ostvariti: Albina Huskić, Masafumi Okuzono, Yimanberdi Mukul, Dora Kos, Zulejha Kečo Kapidžić, Darika Dunganova, Dalila Kaučić, Adelina Mavliutova, Oleg Karatsev i Toko Tatekawa.<h2>O specijalnom programu</h2>Kultura na ulice 2025! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo. Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.Napominjemo, u slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“ je besplatan.

Prvi dio triptiha „K’o nekad u osam“ u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine

Baletni spektakl „Planeta Sarajevo“ u subotu premijerno na Pozorišnom Trgu Susan Sontag

Narodno pozorište Sarajevo nastavlja s afirmacijom domaće dramske produkcije, pa će tako 8. jula, s početkom u 19.30 sati, biti praizvedena predstava „Na slovo F“, autorice Lejle Kalamujić, u režiji Ive Milošević. Ovaj naslov je peti domaći dramski tekst predstavljen u sezoni 2024/2025., potvrđujući posvećenost savremenom teatarskom izrazu i lokalnim autorima.<h2>Ogledalo odnosa</h2>Elma Fetić, koja u predstavi tumači jednog od pacijenata, ističe za “Dnevni avaz” da se kroz likove ogoljava stanje svijesti društva i granice između normalnog i “bolesnog”. - Naš zadatak je da budemo ogledalo glavnih odnosa, nosioci unutrašnjih tenzija koje prožimaju predstavu. Iako su naše uloge u pozadini radnje, one su u središtu njenog značenja - kaže Fetić.Dodaje da predstava na poseban način uvuče gledaoce u svoj ritam, izazivajući različite emocije, od znatiželje i smijeha do stezanja grla. - Prodrma te, shvatiš koliko si involviran u te probleme i ponekad dio odgovornosti. Svako će iz nje ponijeti nešto svoje, jer tu smo da vas malo zatresemo iznutra – kazala je Fetić.<h2>Slojevit rad</h2>Posebno naglašava značaj režije Ive Milošević i dramaturgije Lejle Kalamujić. - Lejla nam je dala snažan i slojevit osnov za rad, otvorila prostor za istraživanje i slobodu na sceni. Iva je divna rediteljka koja je od starta znala šta želi prenijeti publici, insistirala je na istini i suštini. Zajedno smo napravili dobar posao – navela je Fetić.Govoreći o glumi, kaže da je to za nju poziv u kojem se brišu granice identiteta i postoji stalna potraga za istinitošću, te dodaje da je to duboko slušanje i prisutnost u trenutku, traženje onog ljudskog u svakoj situaciji i da gluma ne postoji bez te istine.<h2>Kultura u Sarajevu</h2>Ističe kako kultura u Sarajevu opstaje zahvaljujući entuzijazmu umjetnika uprkos nedostatku sistemske podrške. - Publika je živa i znatiželjna, traži iskrenost, a Sarajevo ima šta da pokaže i vrijedne ljude koji zaslužuju pažnju. Vjerujem da može i više, uz podršku zajednice i institucija – kazala je Fetić.

Prodrma te, shvatiš koliko si involviran u te probleme i ponekad dio odgovornosti 

Fetić: Iz predstave ćemo svi ponijeti nešto svoje

Glumica Elma Fetić za "Avaz" o predstavi "Na slovo F": Gluma ne postoji bez istine

Sinoć je u autentičnom ambijentu Svrzine kuće održan prvi koncert u okviru ljetne koncertne serije „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“.&nbsp;U organizaciji Fondacije Sarajevo Navigator i JU Muzej Sarajeva, koncert je okupio brojne građane i posjetitelje grada koji su uživali u jedinstvenoj umjetničkoj interpretaciji sevdalinke jednog od najznačajnijih savremenih izvođača, Damira Imamovića.&nbsp;Ovaj koncert označio je početak serijala kojim se na poseban način obilježavaju dva važna međunarodna priznanja za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;Uvrštavanje sevdalinke na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine i proglašenje Sarajeva najboljom svjetskom destinacijom za 2025. godinu.- Bila je ovo divna noć. Publika je bila izuzetno prisutna i otvorena, a prostor Svrzine kuće ponovo je dokazao svoju posebnost i snagu. Ovaj prvi koncert me dodatno inspirisao i već se radujem narednim srijedama. Svaka od njih nosit će svoju priču, goste i pjesme koje publika do sada nije imala priliku da čuje uživo - izjavio je Imamović nakon koncerta te pozvao sve zainteresovane da dođu već na naredni koji je zakazan za srijedu 9. jula u 21 sat.Direktorica JU Muzej Sarajeva, Indira Kučuk-Sorguč, istakla je značaj sinergije između prostora i sadržaja.- Ono što ovaj projekat čini posebnim jeste duboka povezanost sevdalinke i Svrzine kuće. Publika ovdje ne dolazi samo na koncert, već dolazi na susret s naslijeđem, emocijom i pričom o nama - navela je Kučuk-Sorguč.Projekat „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“ trajat će tokom cijelog jula i augusta, a publiku očekuje još osam ljetnih koncerata, svake srijede od 21:00 sat.&nbsp;Ulaznice su dostupne putem platforme karter.ba, a ukoliko ne budu prethodno rasprodate, ulaznice se mogu kupiti i na blagajni Svrzine kuće dva sata prije koncerta. Mastercard korisnici ostvaruju pogodnost od 15% popusta na kupovinu ulaznica.Realizaciju projekta podržali su Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad, Mastercard, Klas i Međunarodni aerodrom Sarajevo.&nbsp;Fondacija Sarajevo Navigator je organizacija koja više od decenije aktivno doprinosi promociji Sarajeva i Bosne i Hercegovine kroz kulturu, turizam i savremene komunikacijske alate. Fondacija izdaje dvojezični magazin Sarajevo Navigator, koji služi kao vodič za turiste i promotivna platforma za kulturna dešavanja u glavnom gradu.&nbsp;Pored toga, Fondacija je realizirala brojne projekte usmjerene na valorizaciju kulturne baštine, osnaživanje lokalne umjetničke scene i kreiranje inovativnih kulturno-turističkih proizvoda.

Bila je ovo divna noć, rekao je Imamović

Projekat „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“ trajat će tokom cijelog jula i augusta

U Svrzinoj kući održan prvi koncert Damira Imamovića, u okviru ljetne koncertne serije

Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović ostvario je još jedan veliki profesionalni trijumf, tumačeći glavnu ulogu u filmu "Lijepa večer", lijep dan, koji je upravo osvojio Nagradu publike za najbolji igrani film na "Frameline49", jednom od najstarijih i najuglednijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp;<h2>Nagrada publike</h2>Festival se održava u San Francisku i predstavlja centralni događaj za "queer" kinematografiju u svijetu, a ovogodišnje izdanje okupilo je više od 140 filmova iz 30 zemalja.Nagrada publike, kao najvažnije priznanje festivala, potvrđuje snažan emocionalni odjek koji je film ostavio na publiku. Radnja filma smještena je u Jugoslaviju 1950-ih, u vrijeme pojačane političke represije i ideološke kontrole.&nbsp;Četvorica bliskih prijatelja, slavnih filmaša i ratnih veterana, zbog svoje seksualne orijentacije postaju sumnjivi vlasti. Komunistički partijski lojalist Emir dobiva zadatak da sabotira njihove karijere i živote.&nbsp;Potraga za slobodom prerasta u borbu za opstanak, dok i sam Emir počinje preispitivati vlastita uvjerenja.<h2>Režija i scenariji</h2>Hadžihafizbegovića svjetski mediji poput "Varietyja", "The Gatea" i "The Contendinga" posebno ističu kao jednog od nosilaca filma. Njegova glumačka transformacija i unutrašnja drama lika oduševila je i publiku i kritiku. Režiju i scenarij filma potpisuje nagrađivana autorica Ivona Juka, a "Lijepa večer", lijep dan već je izabran kao hrvatski kandidat za 97. nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog igranog filma.<h2>Glumačka postava</h2> Pored Hadžihafizbegovića, u filmu igraju i Dado Ćosić, Slaven Došlo, Đorđe Galić, Elmir Krivalić, te niz regionalnih glumačkih imena: Marko Braić, Anja Šovagović Despot, Ivana Boban, Goran Grgić, Enes Vejzović, Milica Mihajlović, Voja Brajović i Svetozar Cvetković. Film "Lijepa večer", lijep dan tek započinje svoj međunarodni festivalski život, već su potvrđena nova gostovanja na velikim festivalima širom Evrope i Amerike, a uspjeh u San Francisku daje snažan zamah njegovom globalnom plasmanu. Ovo je još jedan dokaz da regionalna kinematografija, predvođena glumcima poput Hadžihafizbegovića, ima moć da ispriča univerzalne i važne priče koje diraju gledaoce širom svijeta.

Njegova glumačka transformacija i unutrašnja drama lika oduševila je i publiku i kritiku

Emir Hadžihafizbegović ostvario je još jedan veliki profesionalni trijumf

Novi trijumf Emira Hadžihafizbegovića

Na Pozorišnom trgu Susan Sontag, u sklopu specijalnog programa NPS "Kultura na ulice 2025!", treći dio baletnog triptiha "Planeta Sarajevo" bit će premijerno izveden u subotu, 5. jula s početkom u 21 sat, pod režijom i koreografijom Belme Čečo Bakrač.U okviru baletnog triptiha, bit će izvedeni i prvi dio "K’o nekad u osam" te drugi dio "Zvuk olimpijske iskre"."Planeta Sarajevo" bavi se dilemom mladih - otići ili ostati. Kroz ples, predstava prikazuje historiju Sarajeva, od stećaka do opsade, s naglaskom na nadu i ostajanje. Ulogu tumače plesači Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, uz glazbu N. Frahma, P. Glasa, M. Richtera i Passengersa."K’o nekad u osam" u koreografiji Ekaterine Vereshchagine otvara večer posvećenu plesu, dok "Zvuk olimpijske iskre", posvećen 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, nosi koreografiju Ivana Salonskog.Program "Kultura na ulice 2025!", pod pokroviteljstvom Vlade KS, ima za cilj približiti umjetnost građanima. U slučaju loših vremenskih uvjeta, lokacija i termin mogu se mijenjati, a ulaz na sve programe je besplatan.

U slučaju loših vremenskih uvjeta, lokacija i termin može se mijenjati

Kultura na ulice: Premijera baletnog spektakla na trgu Susan Sontag

Bošnjačka zajednica kulture u saradnji s Institutom za društvena i religijska istraživanja Tuzla, povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica objavila je specijalno izdanje u ediciji “Studia bosniaca” – knjigu Sociologija genocida prof. dr. Adiba Đozića, dugogodišnjeg redovnog profesora sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.Riječ je o kapitalnom izdanju koje teorijski fundira sociologiju genocida kao naučnu disciplinu, dok u praktičnom smislu sociološki istražuje genocid nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica kao takav, uzimajući u obzir i druga historijska stradanja Bošnjaka, s genocidom u Srebrenici kao vrhuncem. Knjiga se na više od 750 stranica teksta bavi različitim pitanjima u vezi s pojavom genocida, uključujući pravne, politološke, historijske, filozofske, psihološke, antropološke, etnološke i druge aspekte genocida te predstavlja dosad istraživački najkompleksniji naučni prilog razumijevanju fenomena genocida u bosanskohercegovačkoj društveno-humanističkoj nauci.Prvo javno predstavljanje knjige Sociologija genocida prof. dr. Adiba Đozića bit će održano 3. 7. 2025. godine u Bosanskom kulturnom centru u Srebrenici, a knjigu će promovirati predsjednik Bošnjačke zajednice kulture i glavni urednik edicije “Studia bosniaca” prof. dr. Sanjin Kodrić i direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla doc. dr. Šefko Sulejmanović u ime izdavača te recenzenti knjige prof. dr. Sead Selimović i prof. dr. Vedad Gurda, uz prigodna obraćanja muftije tuzlanskog dr. Vahida ef. Fazlovića, potpredsjednika RS Ćamila Durakovića te zamjenika načelnika Općine Srebrenica i predsjednika Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdije Fejzića.

Knjiga se na više od 750 stranica teksta bavi različitim pitanjima u vezi s pojavom genocida, uključujući pravne, politološke i druge aspekte

"Sociologija genocida" povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Izložba „Rođeni poslije…“, mladog fotografa iz Srebrenice Ahmedina Đozića, koju su organizirali Evropska unija u Bosni i Hercegovini i Memorijalni centar Srebrenica, otvorena je večeras u Europe House.„Rođeni poslije…“ predstavlja priče i iskustva mladih ljudi rođenih nakon genocida u Srebrenici. Oni govore ne samo o boli, već i o nadi, pripadnosti i odlučnosti da obnove ono što je uništeno.Njihovi glasovi pozivaju ne samo na sjećanje, već i na to da se čuju poruke nove generacije odlučne da izgradi svoju budućnost u Srebrenici.<h2>Zabilježio mladiće i djevojke</h2>Izložba „Rođeni poslije…“ dio je inicijative EU „Zamišljam svijet u kojem…“, kojom se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, a koju Evropska unija u BiH provodi u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica i BIRN BiH.Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Luigi Soreca je izjavio da je ovo nastavak aktivnosti uoči vrlo važnog datuma, 11. jula. - Večeras otvaramo izložbu, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica i BIRN-om. Izložba nosi naziv "Rođeni poslije...", poslije Srebrenice, autor je Ahmedin Đozić, mladi fotograf koji je na svojim fotografijama zabilježio mladiće i djevojke koji su rođeni u Srebrenici nakon 1995. godine - kazao je ambasador Soreca.Dodao je da je perspektiva izložbe okrenuta ka budućnosti, nakon dramatičnih dešavanja i genocida koji se desio, ali istovremeno bez zaborava.- Sjećanje je podjednako važno kao što je važno i pomirenje. Sjećanje i pomirenje su moralni imperativi, ali jednako tako su vrlo važni na evropskom putu Bosne i Hercegovine - naveo je ambasador Soreca. Najavio je da će večeras, u otvorenom amfiteatru Memorijalnog centra Sarajevo (Kovači), biti održana projekcija dokumentarnog filma Samir Mehić Bowie - Pisma iz Srebrenice.Glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica Almasa Salihović-Huseinović je kazala da je Memorijalni centar ponosan partner u ovakvim projektima, te da je ova izložba nastala zahvaljujući ideji njihovih mladih uposlenika Ahmedina Đozića, Redžepa Ustića i Samre Halilović.- Fotografije koje su dio ove izložbe su kasnije pretočene u 30-minutni dokumentarni film - navela je Salihović-Huseinović.Dodala je da su na fotografijma nasmijana, ali i ozbiljna lica mladih ljudi koji danas žive i rade u Srebrenici, koji rade i u Memorijalnom centru.- To samo pokazuje da možda priča o Srebrenici ima i više lica, da ona ne može biti ispričana samo na jedan način. Ova izložba je sigurno i prilika da priča ovih mladih ljudi bude ispričana na njihov način, odnosno da je mnogo kompleksnija od onoga što smo do sada navikli da čujemo o genocidu u Srebrenici - kazala je Salihović-Huseinović.<h2>Doživjeti Srebrenicu</h2>Izrazila je nadu da će što više ljudi, naročito mladih, doći i pogledati izložbu i na drugačiji način doživjeti samu Srebrenicu i genocid u Srebrenici.Direktor BIRN-a Denis Džidić je kazao da će večeras u otvorenom amfiteatru Memorijalnog centra Sarajevo na Kovačima biti projekcija dokumentarnog filma Samir Mehić Bowie - Pisma iz Srebrenice, koji je prošle godine prikazan na Sarajevo Film Festivalu, nakon čega je imao svoj festivalski život i ovo će suštinski biti prva javna projekcija koja će biti u Sarajevu.- To je drugačija priča o Srebrenici. Ona se ne fokusira na 11. juli, ona se ne fokusira na ono najstrašnije što se desilo u kontekstu genocida, nego stavlja fokus na priču o prijateljstvu, o ljubavi, o rock muzici i na dva čovjeka koja se dopisuju - jedan od njih zarobljen u Srebrenici, a drugo koji se nalazi izvan Srebrenice - kazao je Džidić.

Njihovi glasovi pozivaju ne samo na sjećanje, već i na to da se čuju poruke nove generacije odlučne da izgradi svoju budućnost u Srebrenici

Izložba "Rođeni poslije…" mladog fotografa iz Srebrenice Ahmedina Đozića otvorena u Europe House

Predstava Narodnog pozorišta Sarajevo „Konačari“ autora Nenada Veličkovića, u režiji Marka Misirače, bit će izvedena na 44. Pozorišnim igrama BiH u Jajcu 3. jula.&nbsp;Glumačku ekipu čine Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić-Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.&nbsp;U razgovoru za „Dnevni avaz“ režiser Marko Misirača ističe koliki je značaj ovo postignuće, s obzirom na to da su Pozorišne igre u Jajcu jedan od najstarijih domaćih pozorišnih festivala u Bosni i Hercegovini.<h2>Značajno mjesto</h2>- Mnogo mi znači, jer festival u Jajcu ima dugu i značajnu tradiciju. Osim MESS-a, koji je međunarodni festival, ovo je zapravo najstariji i najvažniji domaći festival posvećen isključivo pozorištu. Veže me i lično mnogo za taj festival, bio sam selektor, član žirija i više puta sam učestvovao s predstavama iz Banje Luke, Prijedora, Sarajeva – kazao je Misirača.Osvrnuo se i na značaj toga što se predstava igra u Jajcu, te se dotakao i same tematike „Konačara“.

- Predstava govori o ratu, Sarajevu i Muzeju grada Sarajeva, a igrati to u Jajcu, koje ima Muzej AVNOJ-a i koje je simbol državotvornosti i tradicije, ima posebnu težinu. Tu se spajaju historija, kultura i emocija. Vjerujem da će publika to prepoznati i da će predstava ostaviti snažan utisak – istakao je Misirača.<h2>Postavljanje predstave</h2>Dodao je i to da je godinama razmišljao da postavi roman Nenada Veličkovića kao predstavu, a onda se poklopilo da je Fondacija Friedrich Ebert iz Banje Luke pokazala interes da bude koproducent.- Narodno pozorište Sarajevo, direktor Dino Mustafić i direktorica drame Vedrana Božinović, odmah su reagovali pozitivno. Tako je predstava nastala kao plod saradnje te dvije institucije – kazao je Misirača.Kazao je i to da je igranje u Sarajevu zaista ostvarilo odlične i pozitivne reakcije publike, te da je izuzetno lijepo dočekana.<h2>Gostovanja u drugim gradovima</h2>Predstava je ostvarila odlične rezultate, a Misirača ističe da bi volio da se igranja nastave i u drugim gradovima širom BiH.- Postoje interesovanja, ali sve to često zavisi od finansija i nekih drugih stvari na koje ja kao režiser nemam utjecaj. Mislim, da je ovo prvi put da igramo negdje van Sarajeva, ali se nadam da će biti još ovakvih gostovanja – kazao je Misirača.

Predstava govori o ratu, Sarajevu i Muzeju grada Sarajeva

Misirača: Predstava je odlično prošla kod publike

Režiser Marko Misirača za „Avaz“ o „Konačarima“: Igranje na festivalu u Jajcu ima posebnu simboliku

Predstava „Ljubavnice“, nastala prema djelu nobelovke Elfriede Jelinek, u režiji Jovane Tomić, će biti izvedena 2. jula na 44 Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu, najstarijem bh. pozorišnom festivalu.Ljubavnice će vas uvući u svijet ženskih glasova koji progovaraju o potisnutim emocijama, željama i društvenim normama. Priča prati sudbine žena koje se suočavaju s nametnutim ulogama, predrasudama i ljubavnim razočaranjima, otvarajući pitanja slobode i identiteta. Ova predstava je više od obične drame – to je poziv na promišljanje o ulozi ljubavi i moći u našim životima. Jelinekin oštar i nekonvencionalan stil pružiće vam iskustvo koje će dugo odjekivati.Dramaturginja predstave, Asja Krsmanović ispričala je ukratko o čemu se radi u samoj predstavi.&nbsp;- Brigita i Paula, radnice su u tvornici grudnjaka. Tamo gdje sudbina jedne završava, sudbina druge tek počinje. Brigita je pozitivan, Paula negativan primjer, ironično tvrdi Elfriede Jelinek. Istina je da obje žene pokušavaju preživjeti i ostvariti se u društvu u kojem je jedina vrijednost kapital. Sve je rad. Jedina svrha rada je da nas spasi od propasti, a po mogućnosti i izbavi iz naše klase. A gdje je u takvom svijetu ljubav? Da li uopšte postoji, ili je i ona samo teški rad? Teodor Adorno kaže: ‘Nemoguće je biti ispravan u pogrešnom svijetu.’ Naše junakinje osjetit će to na svojoj koži. Jer u patrijarhalnom društvu u kojem žive ponekad je preteško i samo biti - istakla je Krsmanović.&nbsp;U predstavi igraju: Boris Ler, Dina Mušanović, Enes Kozličić, Anja Kraljević i Nadine Mičić. Dramaturgiju potpisuje Asja Krsmanović, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš Selimović. Kompozitor je Vlada Pejković, a korepetitorka Tijana Vignjević. Fotografije je radio Velija Hasanbegović. Inspicijent predstave je Senad Bešić.

Priča prati sudbine žena koje se suočavaju s nametnutim ulogama, predrasudama i ljubavnim razočaranjima, otvarajući pitanja slobode i identiteta

Ljubavnice će vas uvući u svijet ženskih glasova 

Predstava "Ljubavnice" 2. jula na 44. Pozorišnim-Kazališnim igrama u Jajcu

Grupa Mostar Sevdah Reunion večeras je otvorila 29. izdanje festivala Baščaršijske noći u Sarajevu, priredivši nezaboravan koncert uz sevdalinke kao što su "Mostarski dućani", "Prošetala Suljagina Fata" i "Mene majka jednu ima".&nbsp;Bend je također premijerno izveo pjesme sa svog novog albuma "Bosa Mara".Njihov prethodni album "Lady Sings The Balkan Blues" osvojio je prvo mjesto na "Transglobal World Music Charts" i nagradu za najbolju grupu 2024. godine prema magazinu "Songlines".Baščaršijske noći, kultni festival Sarajeva, okuplja građane i turiste i ove godine nudi bogat kulturni program.

Kultni festival Sarajeva, okuplja građane i turiste

Konferencija pred 29. Baščaršijske noći

Mostar Sevdah Reunion otvorio 29. Baščaršijske noć

U julu 2025. godine, ljubitelji kulture u Sarajevu bit će počašćeni bogatim programom Narodnog pozorišta Sarajevo pod nazivom "Kultura na ulice!" koji uključuje izložbe, poeziju, baletne premijere i džez koncerte.

<h2>Početak programa</h2>3. juli, 19:30, Europe House, Maršala Tita 62. Izložba "Pletisanke" autorice Sonje Radan istražuje naslijeđe ženskog ručnog rada na Balkanu, kroz kombinaciju slikarstva i tradicionalnih tekstilnih elemenata.&nbsp;Izložba je hommage ženama koje su preživljavale i povezivale se kroz iglu i konac.<h2>Baletna premijera&nbsp;</h2>5. juli, 21:00, Pozorišni trg Susan Sontag. Premijerno će biti izveden treći dio baletnog triptiha "Planet Sarajevo", koreografije Belme Čečo-Bakrač, uz izvođenje dva prethodna dijela u koreografijama Ekaterine Vereshchagine i Ivana Salonskog.<h2>Muzički spektakl</h2>6. juli, 21:00, Olimpijski muzej. Mona Muratović i Merima Lepić Redžepović uz pratnju Vedrana Vujice na gitari, izvest će poeziju i pjesme u jedinstvenom spoju umjetnosti.<h2>Džez koncert</h2>7. juli, 21:00, Pozorišni trg Susan Sontag. Gruv Sosajti (The Groove Society), sarajevski džez fusion bend, donosi autorske kompozicije i obrade svjetskih džez standarda.&nbsp;Sastav predvode Dino Mangafić (gitara), Ammar Hadžimujić (klavijature) i Mirza Sijerčić (saksofon), uz mlade talente iz Sarajeva.

Predstava "Konačari" u konkurenciji za prestižne nagrade na Pozorišnim igrama BiH

U slučaju lošeg vremena, moguće su promjene lokacija i termina događanja.

 U slučaju lošeg vremena, moguće su promjene lokacija i termina događanja

Izložba koja budi sjećanja: Sonja Radan otkriva žensku otpornost, kroz umjetnost

U Velikoj galeriji Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona večeras je otvorena izložba "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici", u okviru manifestacije "Dani sjećanja na genocid u Srebrenici".Izložbu je otvorio muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, ističući da je riječ o izuzetno značajnom projektu koji svjedoči o časnom zalogu imama šehida koji su ubijeni u genocidu nad Bošnjacima Srebrenice.- Naše večerašnje sjećanje na sve časne šehide potaknuto je jednim iznimno samoprijegornim i nadahnutim trudom – izložbom s veoma poučnom riječju i slikom - kazao je muftija Fazlović.<h2>Prvi istraživački projekt</h2>Autor izložbe, Emir Šečić iz Instituta za društvena i religijska istraživanja, pojasnio je da je riječ o prvom istraživačkom projektu koji sistematski obrađuje stradanje imama tokom genocida.Postavka uključuje 25 umjetničkih portreta ubijenih imama, njihove biografije, fotografije džamija u kojima su službovali i nišane.Četvorica imama do danas nemaju mezar, a njihovi portreti simbolično su predstavljeni crnim kvadratima.Govoreći o značenju šehida u islamu, muftija Fazlović je podsjetio na posebno mjesto koje im pripada zbog njihove spremnosti da žrtvuju vlastiti život braneći vjeru, dom i slobodu.Izložba je rezultat višemjesečnog rada i temelji se na istraživanju rukopisa o imamima srebreničkog kraja iz perioda 1992–1995. godine.Portrete je naslikao akademski slikar Fikret Ibričić, zbog nedostatka kvalitetnih fotografija, a svaki prikaz uključuje džamiju u kojoj je imam službovao i, gdje je to moguće, mjesto ukopa.<h2>Uloga imama</h2>Muftija Fazlović je posebno istakao ulogu imama i u periodu nakon agresije, naglašavajući njihovu žrtvu i istrajnost na putu povratka i obnove džemata. - Nemjerljivo mnogo su dali u borbi Bošnjaka za pravo na život, čast, vjeru i jezik. Njihova uloga je vidljiva i u naporima Islamske zajednice da se uspostave memorijalni centri i šehidska mezarja koja čuvaju istinu o genocidu - kazao je Fazlović.Izložba će u Tuzli ostati otvorena do 7. jula, nakon čega će biti preseljena u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, gdje će biti dostupna do 8. augusta.

Četvorica imama do danas nemaju mezar, a njihovi portreti simbolično su predstavljeni crnim kvadratima

Otvorena izložba "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici" u BKC-u Tuzla

&nbsp;Novinar, književnik, scenarist i glumac Renato Baretić umro je u 63. godini u splitskoj bolnici, potvrdila je u utorak porodica.Roman "Osmi povjerenik" smatra se Baretićevim najboljim djelom za koji je dobio brojne književne nagrade, a kasnije je adaptiran u istoimeni film. Objavio je devet knjiga, što romana, zbirki priča i poezije. Rođen je u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu studirao fonetiku i komparativnu književnost, a 1983. godine zapošljava se kao novinar i piše za brojne hrvatske novine i magazine, prenosi Hina.Među ostalim jedno je vrijeme bio i kolumnist Slobodne Dalmacije. Sarađivao je u TV projektima. Bio je koscenarist TV serije Novo doba. Zajedno s Ivicom Ivaniševićem, Antom Tomićem, Juricom Pavičićem i Alemom Ćurinom pokrenuo je kulturni časopis Torpedo, iz kojeg je kasnije izrastao FAK.Baretić je posjedovao svestrana znanja te je bio poznat kao sastavljač pitanja za televizijske kvizove.On je jedan od osnivača splitske kulturno-zabavne manifestacije Pričigin.

Među ostalim jedno je vrijeme bio i kolumnist Slobodne Dalmacije.

Umro novinar, književnik i glumac Renato Baretić

Mladi pisac iz Mostara Domagoj Zelenika, koji se već etablirao kao jedno od najzanimljivijih književnih imena nove generacije, objavio je knjigu „Mama bi plakala da zna“.U razgovoru za „Dnevni avaz“, Zelenika otkriva kako nastaje njegovo pisanje, zbog čega ova knjiga zauzima posebno mjesto u njegovoj karijeri, ali i kako vidi ulogu književnosti u današnjem svijetu.<h2>Prvi put nije roman</h2>- „Mama bi plakala da zna“ je moja prva knjiga koja nije roman. Nakon što sam završio „Umrijet ćeš na jesen“, znao sam da sljedeći rukopis mora biti nešto drugačije, zaista novo. Oduvijek sam htio napisati knjigu ovog tipa – zbirku tekstova podijeljenu u pet poglavlja, gdje svaki tekst ima svoje mjesto i svoju svrhu. Već sada dobijam pozitivne povratne informacije i zaista sam zadovoljan smjerom u kojem ide – kaže Zelenika.

Iako se radi o knjizi drugačijeg formata, autor ne želi praviti rang-listu između svojih djela.- Ne bih nikada kategorizirao svoje knjige po važnosti. Svaka od njih mi je dala nešto posebno – nova poznanstva, iskustva, prilike. Ova posljednja mi je možda trenutno najdraža, ali vjerujem da je to zato što je još svježa. Svaka ima svoje detalje zbog kojih mi je posebna i važna – ispričao je Zelenika.Za razliku od onih koji svakodnevno pišu, Domagoj inspiraciju pušta da dođe spontano.- Ne pišem svakodnevno i nikada to ne bih mogao. Pisanje za mene nije posao, već nešto svetije. Pišem kada je trenutak za to. Konkretno, za ovu knjigu, puštao sam da se stvari dogode. Neki tekstovi su nastali dok sam radio sasvim druge stvari, pa bih ih zapisao i ostavio za kasnije – kazao je Zelenika.Dodaje i to da voli čuti šta ljudi misle o tekstovima, te se ne moraju mišljenja uvijek podudarati i biti ista.- Uvijek me fasciniralo kako stotinu ljudi može jednu rečenicu protumačiti na stotinu načina – to je za mene jedna od najvećih ljepota književnosti – kaže Zelenika.<h2>Pisac se ne postaje</h2>Na pitanje kada je znao da želi biti pisac, Zelenika priznaje da je taj osjećaj bio prisutan od najranijih dana.- Oduvijek sam pisao, ali sam mislio da to svi rade, samo imaju pametnijeg posla. U osnovnoj školi nisam ni razmišljao o tome kao o talentu. Tek u srednjoj sam počeo pisati ozbiljnije, i eto – korak po korak, stigli smo ovdje. Vjerujem da je sve to već negdje bilo posloženo unaprijed, nije tu bilo mnogo mog plana – rekao je Zelenika.<h2>Nezamjenjiva uloga</h2>U vremenu brzih i površnih sadržaja, Zelenika smatra da književnost ima nezamjenjivu ulogu, jer ljudi se brzo zasite površnih stvari, te se onda vraćaju umjetnosti.- Neke od najljepših stvari na svijetu stvorili su umjetnici. I ono što me posebno raduje – mladi danas čitaju mnogo više nego što to društvo misli. O tome bi se moglo mnogo pričati – navodi Zelenika.

Oduvijek sam htio napisati knjigu ovog tipa, kazao je

 Domagoj Zelenika za "Avaz" o novom romanu: Pisanje nije posao, za mene je nešto svetije od toga

Predstava Narodnog pozorišta Sarajevo "Konačari" autora Nenada Veličkovića, u režiji Marka Misirače, bit će izvedena na 44. Pozorišnim igrama BiH u Jajcu 3. jula.&nbsp;Glumačku ekipu čine Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.&nbsp;

Predstava se bavi temom očuvanja multikulturalne baštine kroz muzejski prostor, simbolizirajući bogatstvo bosanske historije i potencijala. Dramaturgiju potpisuje Mirza Skenderagić, dok su za scenografiju, kostime i muziku zaslužni Gorčin Stojanović, Lejla Hodžić i Igor Motl. Predstava je podržana od strane Fondacije "Friedrich Ebert Stiftung BiH" i BHRT-a. Nagrade će dodijeliti stručni žiri i publika Jajca, a festival je najvažniji pozorišni događaj u BiH.